Apstrakt: U okviru projekta ,,Praistorija severoisto~ne Srbije – rekognoscirawe
i iskopavawe” otkrivene su i sonda`no istra`ene dve pe}ine: Pe{}era Mare,
uzvodno od Lepenskog vira, i Pe}ina iznad Trajanove table. U gorwim holocenskim
slojevima obe pe}ine otkriven je materijal iz poznog eneolita i starijeg gvozdenog
doba. Eneolitska keramika pripada kulturama Kocofeni i Kostolac, dok je hori-
zont starijeg gvozdenog doba zastupqen nalazima keramike sa odlikama Kalaka-
~a-Gornea grupe i Basarabi kulturnog kompleksa. Prilikom sondirawa konstato-
vani su i sporadi~ni ulomci keramike ranog sredweg veka. Na osnovu malobrojnog
kerami~kog materijala, mo`emo zakqu~iti da, iako povoqne za `ivot, ove pe}ine
tokom metalnih doba praistorije nisu bile stalna, ve} privremena stani{ta.
Kqu~ne re~i: Pe{}era Mare, Pe}ina iznad Trajanove table, holocen, eneolit,
gvozdeno doba.
Projekat ,,Praistorija severoisto~ne Srbije – rekognoscirawe i
iskopavawe” zapo~et je u oktobru 2004, u okviru saradwe izme|u Fi-
lozofskog fakulteta u Beogradu i Odeqewa za arheologiju Univerzite-
ta u Kembriyu.1 Ovo je prvi arheolo{ki projekat koji, nekoliko dece-
nija od zavr{etka za{titnih radova projekata \erdap I (1965–1971) i
\erdap II (1980–1987), tematski istra`uje {ire zale|e \erdapske kli-
sure. Projekat ~ine dve me|usobno povezane teme.
NALAZI KERAMIKE IZ ENEOLITA I
GVOZDENOG DOBA U DVE NOVOOTKRIVENE
PE]INE NA TERITORIJI \ERDAPA
Aleksandar Kapuran
Arheolo{ki institut, Beograd
Milo{ Jevti}
Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu
Du{an Bori}
University of Cambridge
Glasnik Srpskog arheolo{kog dru{tva Journal of the Serbian Archaeological Society
23 (2007) 103–124.
1 Rukovodioci projekta su D. Bori} (Department of Archaeology, University of Cambridge) i
M. Jevti} (Odeqewe za arheologiju, Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu).
Projekat je do sada realizovan tokom tri sezone 2004–2006. Rezultati istra`ivawa, obuhva-
}eni ovim radom, su vezani za prve dve sezone, koje su realizovane od 13. 10. do 13. 11. 2004, i
od 16. 8. do 15. 9. 2005. Realizovawe ove teme je u 2004. omogu}eno finansijskom podr{kom
U. S. National Science Foundation (High Risk Research in Archaeology Award #BSC-0442096), a u
2005. uz pomo} British Academy (Small Grants #40967) i McDonald Institute for Archaeology Re-
search, Kembriy. Pored rukovodilaca, ~lanovi ekipe koji su u~estvovali u realizaciji
teme tokom ove dve kampawe su: A. Andrijevi}, M. K. Boughton, V. Dimitrijevi}, J. ^a-
li}-Qubojevi}, M. Jankovi}, A. Kapuran, V. Mihajlovi}, M. Milosavqevi}, V. Proti},
T. Rajkova~a, A. Starovi}, I. Starovi}, V. Trifkovi} i B. Tripkovi}.
Tema 1 se fokusira na ranu praistoriju, tj. kamena doba (Bori}
2005), a tema 2 na kasnu praistoriju, tj. metalna doba. Realizaciju
projekta ~ine dva me|usobno povezana istra`iva~ka procesa. Najpre,
rekognoscirawe terena koji je u prvoj fazi vezan za zale|e \erdapske
klisure, odnosno ~itav prostor od dunavske obale ka zale|u, a nije obu-
hva}en tokom za{titnih radova u okviru prethodnih projekata \erdap I
i II. Ovu prvu fazu istra`iva~kog procesa prati sonda`no istra-
`ivawe prethodno utvr|enih lokacija sa arheolo{kim nalazima.
Rekognoscirawe terena se sastojalo od: a) obilaska karstnog pod-
ru~ja \erdapskog zale|a u potrazi za mogu}im pe}inskim nalazi{tima,
od kojih su mnoga, ali ne sva, bila i speleolo{ki poznata; b) u pri-
kupqawu informacija od lokalnog stanovni{tva o postojawu kako
pe}ina, tako i lokaliteta na otvorenom, koji bi bili prepoznati, na
osnovu povr{inskih nalaza, na obradivim povr{inama. Rekognosci-
rawem je obuhva}ena najpre homogena zona karsta, platoa planine Mi-
ro~, koju karakteri{u tipi~ni karstni oblici, poput vrta~a, jama i
pe}ina. Zonu gorweg dela platoa Miro~a tako|e karakteri{e odsustvo
izvorskih `drela. Veliki broj pe}ina je tako|e u po~etnim fazama bio
proto~an. Karst Miro~a se prote`e i uz samu dunavsku obalu, poput
poteza Face Pe{}ere, u blizini Trajanove table. Upravo na ovom
posledwem potezu, arheolo{ki smo istra`ili jednu od pe}ina koju
opisujemo u daqem tekstu.
Arheolo{ki materijal u vidu kerami~kih nalaza, datovanih u kasnu
praistoriju i sredwovekovni period, detektovan je na povr{ini, kao i u
otkrivenim profilima sedimenata slede}ih speleolo{ki ranije kar-
tiranih lokaliteta: Sokolovica (fragmenti keramike ranog gvozdenog
doba), Doseilsak (kasno-sredwovekovna keramika), na razli~itim loka-
cijama u okviru kompleksa kawona Vratne (fragmenti eneolitske i
sredwovekovne keramike) i u Gorwoj pe}ini na potezu @uti kr{–Bawa
(praistorijska keramika). Nezavisno od speleolo{kih kartirawa pe-
}ina (Dragi{i} i ]ali}-Ljubojevi} 2003), na{a ekipa je obavila i niz
intervjua sa lokalnim stanovni{tvom na pojedinim podru~jima |er-
dapske oblasti, gde smo mogli da o~ekujemo postojawe karstnih oblika,
pe}ina i potkapina, koje bi imale sadr`aje od arheolo{kog interesa.
Na ovaj na~in smo do{li do otkri}a pe}inskih lokaliteta, kao i loka-
liteta na otvorenom.
U kontaktu sa stanovni{tvom sela Boqetina, saznali smo i za
postojawe vi{e do sada nepoznatih nalazi{ta na otvorenom. Na osnovu
povr{inskih nalaza na razli~itim lokacijama na potezu Ko{obrdo, u
gorwoj klisuri Dunava i uz Ko{obrdsku reku, konstatovano je po-
stojawe vi{e lokaliteta. Lokaliteti na otvorenom, Seli{te i Tursko
grobqe, nalaze se u dolini Ko{obrdske reke, u zale|u gorwe klisure
Dunava. Na obe lokacije, na preoranim povr{inama, otkriveni su frag-
menti keramike ranog gvozdenog doba. Toponim Tursko grobqe, na ovoj
GSAD/JSAS 23 (2007) Iskopavawa i rekognoscirawa
104
lokaciji, koristi se, pre svega, za ve}i bre`uqak na strani Ko{obrd-
ske reke, prekoputa wive na kojoj je na|ena keramika kasne bronze i
ranog gvozdenog doba. Na ovom mestu, lokalno stanovni{tvo, po saop-
{tewu jednog od me{tana, nai{lo je na qudski skelet i ve}e kamewe
koje je ovamo doneto sa nekog drugog mesta, a koje su seqaci ranije
koristili za izgradwu obli`wih ku}a. Mogu}e je da se radi o ostacima
neke nekropole iz protoistorijskog doba, mo`da o ostacima rasturenih
tumula, koje bi bilo korisno istra`iti u okviru teme 2 (kasna prais-
torija). Slede}i konstatovani lokalitet je Ko{obrdo – Arija Babi 2
({to na vla{kom zna~i Babino gumno) na vrhu Ko{obrda. Ovde su na
povr{ini sakupqeni fragmenti gvozdenodobne keramike, a mawa test
sonda koja je ovde otvorena u 2005. ukazala je na postojawe jednoslojnog
naseqa sa plitkim naslojavawem na oko 384 m nadmorske visine. Ke-
rami~ki fragmenti sa ove lokacije mogu se datovati u eneolit i
bronzano doba.
Dve pe}ine, Pe{}era Mare, u gorwoj klisuri Dunava, na potezu
Velika rudina, i Pe}ina iznad Trajanove table, nekoliko kilometara
105
A. Kapuran, M. Jevti} i D. Bori} Nalazi keramike iz eneolita
Sl. 1. Karta nalazi{ta Kostolac i Kocofeni kultura na teritoriji \erdapa: a.
Pe{}era Mare; b. Pe}ina iznad Trajanove table; 1. Manastir; 2. Padina; 3. Velike
livadice; 4. Lepenska potkapina; 5. Hajdu~ka vodenica; 6. Dowe Butorke; 7. Ajmana;
8. Korbovo, Zbradila i Pesak; 9. Vajuga Pesak; 10. Kulma [kopului; 11. Pjatra
Kosti; 12. Moldova Veche; 13. Dubova; 14. B�ile Herculane; 15. Pe�tera Hotilor; 16. Insula
Banului; 17. Ostrovul Corbului; 18. Ostrovul Mare; 19. Balta Verde; 20. Co�ofeni din Dos.
Fig. 1. Sites of Kostolac-Co�ofeni cultural complex on the Danube Gorges.
nizvodno od dowe klisure Dunava, na potezu Golo brdo, po prvi put su
postale arheolo{ki poznate tokom ovog rekognoscirawa (sl. 1–2). Ove
dve pe}ine su tako|e sonda`no istra`ene.2
Pe{}era Mare
Tokom rekognoscirawa terena u zale|u \erdapske klisure, u selu
Boqetin, op{tina Majdanpek, dobijena je informacija o postojawu
pe}ine na potezu Velika rudina, iznad dunavskih Velikih i Malih
livadica (izme|u tunela br. 12 i 13, na dunavskoj magistrali), u gorwoj
klisuri Dunava. Me{tani je zovu Pe{}era Mare (u prevodu sa vla{kog,
GSAD/JSAS 23 (2007) Iskopavawa i rekognoscirawa
106
Sl. 2. Karta ranih Basarabi nalazi{ta (Gornea-Kalaka~a) na teritoriji \erdapa:
a. Pe{}era Mare; b. Pe}ina iznad Trajanove table; 1. Gornea; 2. Bara}a kod Tekije;
3. Padina kod Dobre; 4. U{}e Boqetinske reke; 5. U{}e Pore~ke reke; 6. Hajdu~ka
vodenica; 7. Insula Banului; 8. Mala Vrbica; 9. Vajuga; 10. Grabovnica; 11. U{}e
Slatinke reke; 12. Mihajlovac-Kula; 13. Ru`enka kod Male Kamenice; 14. Prahovo;
15. Svini�a; 16. I�elni�a; 17. Ostrovul Corbului; 18. Izvorul Frumos; 19. Ostrovul Mare; 20. Balta
Verde; 21. Gruia; 22. Girla Mare.
Fig. 2. Sites of early Basarabi culture (Gornea-Kalaka~a type) on the Danube Gorges.
2 Nalaze iz holocenskih slojeva sa materijalom metalodobnih praistorijskih pe-
rioda, detaqnije opisujemo u ovom radu. Pleistocenski slojevi bi}e obra|eni u narednim
publikacijama (Bori} and Jevti}, forthcoming).
Velika pe}ina, 44º35´ N 22º 01´ E, du`ine oko 65 m, na oko 238 m
nadmorske visine), a na osnovu povr{inskih nalaza jednog dela otkri-
venog sedimenta, utvr|eno je postojawe eneolitske keramike. Pe}ina je
veoma dobro skrivena iako ima veliki ulaz, okrenut ka severoistoku,
usled wegove uvu~enosti u karstni masiv, nije ga lako na}i, ~ak ni iz
neposredne blizine (t. I/1; sl. 3/1).
Najpre je otvorena sonda (ozna~ena kao 1/2004), dimenzija 2 x 3 m u
sredwem delu pe}ine. Po{to na ulaznom delu sloj gotovo i ne postoji,
nailazi se samo na ogoqenu stenovitu podlogu sa upadqivo vertikalno
orijentisanim naslojavawem {kriqastih stena. Sedimenti ovde imaju
pad od unutra{wosti ka predwem delu pe}ine. Na samoj povr{ini su
ustanovqeni tanki proslojci sloja sa paqewem, koji poti~u od izgorele
balege, koja je nastala dok je pe}ina slu`ila kao {tala. Na vi{e mesta
uo~eni su tragovi aktivnosti ,,divqih kopa~a” u potrazi za zlatom.
Zbog toga nije bilo lako jasno definisati nekoliko mawih jama i
wihov arheolo{ki kontekst. Ispod povr{inskog sloja paqewa nalazi
se `uto-mrka rastresita zemqa, sa velikim brojem arheolo{kih nalaza
107
A. Kapuran, M. Jevti} i D. Bori} Nalazi keramike iz eneolita
Sl. 3. Tlocrt: Pe{}era Mare (1); Pe}ina iznad Trajanove table (2).
Fig. 3. Plan of: Pe�tera Mare (1); “Tabula Traiana” Cave (2).
kerami~kog materijala, nastalog, po svemu sude}i, tokom pleistocena
(sl. 4). Sloj u istra`enom delu je relativno plitak, tako da se steno-
vita podloga pojavquje nakon 0,6–0,8 m od povr{ine. Mawa sonda (ozna-
~ena kao 2/2004) dimenzija 2 x 2 m postavqena je na ulaznom delu pe}ine,
ali je kulturni sloj na ovom delu oko 0,2 m.
Otkriveni kerami~ki materijal mo`e se podeliti u dva kulturna
horizonta. Kerami~ki materijal starijeg horizonta ~ini keramika lo-
{ije fakture, sa primesama sitnog kamewa i tucanih {koqki, ~ija je
spoqa{wa povr{ina gruba ili prigla~ana, crne i tamnomrke boje,
bogato ornamentisana. Tipolo{ki su najvi{e zastupqene zdele i lonci.
Zdele su bikoni~ne, blago razgrnutog vrata, zaobqenog ramena i trbuha
(sl. 5/1, 2, 10). Zidovi trbuha su tanki, dok su koni~ni vratovi zadeb-
qani. Spoqna povr{ina je prigla~ana i ukra{ena motivima obrnutih
trouglova, izvedenih snopovima linija u tehnici “Fürchenschtich”, ili
kratkih brazdastih ureza ispuwenih belom inkrustacijom, koji se spu-
{taju od vrata ka dnu. Prostor unutar trouglova je tako|e ispuwen
ubodima. Ovom tipu zdela pripadaju i tri fragmenta dowih delova
trbuha (sl. 5/4–6). Lonci su zastupqeni u dva tipa. Prvi tip predstavqa
lonac blago razgrnutog oboda i visokog vrata (sl. 5/7–9). Ispod oboda se
nalazi ornament u vidu trake, koji ~ine koso izvedeni ubodi. Rame je
blago zaobqeno i odeqeno od vrata horizontalnom linijom, ispod koje
su formirana poqa u vidu metopa, izvedenih snopovima vertikalnih
GSAD/JSAS 23 (2007) Iskopavawa i rekognoscirawa
108
Sl. 4. Pe{}era Mare: zapadni profil Sonde 1/2004.
Fig. 4. Pe�tera Mare: western profile of Trial Trench1/2004.
109
A. Kapuran, M. Jevti} i D. Bori} Nalazi keramike iz eneolita
Sl. 5. Eneolitska keramika iz Pe{}ere Mare (1–14).
Fig. 5. Eneolithic pottery from Pe�tera Mare (1–14).
linija, grupisanih u formu {ah poqa. Ornament je izveden u istoj
tehnici kao kod zdela. Drugi tip lonca ~ine posude {irokog otvora,
oblikovane u formi obrnutog zvona. Zidovi su debeli sa sitnim ka-
mewem u fakturi, sive i tamnomrke boje. Spoqna povr{ina je pri-
gla~ana i ukra{ena dubokim urezima u vidu mre`e (sl. 5/11–14). Ovaj or-
nament je pored stilske osobenosti, mogao imati funkciju da spre~i
klizawe posude iz ruku, u nedostatku dr{ki. Materijal iz mla|eg
horizonta je malobrojan, i iz wega izdvajamo dva fragmenta pehara.
Prvi je ukra{en kombinovanom tehnikom ugla~anih faseta, la`nog
{nura i `igosawa „S” ornamentom (sl. 6/1). Povr{ina je crne boje i
dobro ugla~ana, dok je faktura od pre~i{}ene gline sa primesama
peska. Ostali materijal ~ine ulomci ve}ih posuda, lonaca, razgrnutih
{irokih oboda, ornamentisanih utiskivawem prstom ili urezivawem
o{trim predmetom. Zidovi su debeli sa sitnim kamewem u fakturi, dok
im je spoqna povr{ina prigla~ana i tako|e ukra{ena plasti~nim
trakama sa utisnutim ili urezanim motivom (sl. 6/2–6). Od materijala
GSAD/JSAS 23 (2007) Iskopavawa i rekognoscirawa
110
Sl. 6. Keramika iz Pe{}ere Mare: starije gvozdeno doba (1–6); rani sredwi vek (7).
Fig. 6. Early Iron Age pottery (1–6); and Early Mediaeval pottery (7) from Pe�tera Mare.
iz istorijskih epoha, mogu}e je hronolo{ki odrediti samo jedan frag-
ment mawe, dobro ugla~ane posude, sive boje, koni~nog vrata sa `i-
gosanim rombovima, izra|ene na sporom vitlu (sl. 6/7). Keramika ovog
tipa nala`ena je na lokalitetu Veliki gradac na u{}u Pore~ke reke
(Vu~kovi}-Todorovi} 1969: 126, T. LXXVII), i pripada periodu seobe
naroda.
Analogije materijala eneolitskog horizonta Pe{}era Mare na-
lazimo na lokalitetima isto~ne Srbije i zapadne Rumunije (sl. 1). Or-
nament u tehnici kratkog brazdastog urezivawa, koji formira obrnute
trouglove od snopa linija (sl. 5/1, 2, 4–6), zastupqen je na keramici
mla|e faze Kocofeni kulture (Co�ofeni III), posebno na podru~ju seve-
roisto~ne Srbije i jugozapadne Rumunije. Isti raspored brazdastih
ureza nalazimo na keramici sa visinskog naseqa u Crnajki (Pjatra
Kosti), severno od Bora (Nikoli} 2000: T. XXX/7–8) i vi{eslojnom pe-
}inskom stani{tu kod Herkulanske bawe (Baile Herculane – Pe�tera
Ho�ilor) u dolini ^erne (Roman 1976: 43, pls. 111/3, 112/3; Petrescu and
Popescu 1990: pl. VI/3, 6, 9). Tip bikoni~nih zdela sa zadebqanim obodom
(sl. 5/3) otkriven je i u eneolitskom stratumu na lokalitetu Vajuga
(Popovi}, Vukmanovi} and Radojevi} 1986: fig. 5/1–4). Ornament na jednom
loncu (sl. 5/10) identi~an je ornamentu izvedenom na keramici otkri-
venoj prilikom iskopavawa Lepenske potkapine, a ispuwen je belom
kre~nom masom, koja doprinosi isticawu geometrijskih motiva na sjaj-
noj povr{ini (Jevti} 1983b: 202, T. 1/5). Motiv izveden kosim ubodima
koji formira traku ispod oboda postoji na materijalu iz Kulme [kjo-
puluji kod Kloko~evca (Nikoli} 2000: T. XX/12–13), kao i na identi~nim
posudama iz Pjatra Kosti i Zlotske pe}ine (ibid.: T. XXIX/8, XXX/12) i
Padini (Jovanovi} 1971: T. VII, sl. 2). Drugi tip lonaca sa ukrasom
izvedenim dubokim urezivawem u vidu mre`e konstatovan je na sli~nim
loncima na Vlascu (Srejovi} i Letica 1978: T. CXXIX/4) kao i u pe}ini
Pe{tera Hocilor u Herkulanskoj bawi (Petrescu and Popescu 1990: pl.
IV/1).
Zajedni~ka osobina za gotovo sve navedene lokalitete poznog eneoli-
ta je pojava keramike sa odlikama pozne Kocofeni kulture (Co�ofeni
IIb–III), ~esto zajedno sa elementima Kostola~ke kulture. Na podru~ju
\erdapa ovom horizontu pripadaju nalazi{ta na Padini (Jovanovi}
1971) i na lokalitetu Manastir (Brukner 1968: 97–99; idem 1969: 136),
koji se nalaze u blizini, odnosno uzvodno od Pe{}era Mare. U nepo-
srednoj blizini, na obali Dunava ispod Pe{}era Mare, sonda`no je
istra`eno naseqe na lokalitetu Velike livadice, koji sadr`i ho-
rizont sredweg eneolita, sa keramikom koja je najbli`a ranoj Baden-
skoj, odnosno ^ernavoda III kulturnoj grupi, uz sporadi~ne nalaze Ko-
cofeni keramike (Letica 1984: 179, T. II), a nizvodno, u blizini Le-
penskog vira smewuju se mawa nalazi{ta sa kraja bakarnog i po~etka
111
A. Kapuran, M. Jevti} i D. Bori} Nalazi keramike iz eneolita
ranog bronzanog doba. To su Lepenska potkapina, sa keramikom Ko-
stola~ke i Kocofeni kulture (Jevti} 1983b: 203, T. I/5–6) i Katarinine
livade, sa keramikom koja ima elemente pozne Vu~edolske kulture
(Srejovi} 1984: 209, T. I/1, 2, 8, 10). Simbioza ove dve kulture se
pripisuje mla|oj fazi Kocofeni IIb–IIIa-b (Roman 1971: 40), a postoji i
mi{qewe da ovu pojavu ne bi trebalo izdvajati kao prelaznu fazu (Tasi}
1979: 117). Tasi} pretpostavqa da treba izdvojiti samo dve osnovne faze
Kocofeni kulture, od kojih mla|oj pripada Kostolac-Kocofeni fazi
(Tasi} 1982: 20). Prema do sada objavqenim nalazima Kocofeni i Kosto-
la~ke kulture sa obe strane \erdapa, ima se utisak da ipak preovla|uje
mla|a Kocofeni grupa nalaza (sa preko 20 nalazi{ta), dok su Kosto-
la~ki elementi ne{to mawe zastupqeni. Tako|e je evidentno da na
istim lokalitetima gde se me{aju elementi ove dve kulture, preovla-
|uje rumunska varijanta poznog eneolita. U novijoj literaturi (e.g.
Nikoli} 2000: 72–73) Kocofeni kultura se posmatra kao prili~no dugo-
trajna kulturna grupa, koja u svojoj mla|oj fazi pripada po~etku tzv.
Prelaznog perioda, od kasnog eneolita ka ranom bronzanom dobu. Na
osnovu brojnih analogija sa susednim kulturama, naro~ito sa balkan-
skim kulturama koje imaju kontakte sa bronzanim dobom gr~kog kopna
(Maran 1997), mla|a Kocofeni kultura se opredequje na sam po~etak III
milenijuma p. n. e.
Datumi za Kostola~ku i Kocofeni kulturu dobijeni na osnovu
kalibracije radioaktivnog ugqenika su malobrojni. Ve}ina autora koji
se posledwih petnaestak godina bave prou~avawem kasnog eneolita jugo-
isto~ne Evrope navodi samo nekoliko nalazi{ta Kostola~ke i pozne
Kocofeni kulture sa kojih poti~u C-14 datumi, kao {to su Gomolava
(sloj IIIb), Vu~edol-Kukuruzi{te (podgra|e vu~edolskog Gradca), Baile
Herculane, Ostrovul Corbului, Poina Ampoiului (Gimbutas 1991: 493, T. 29;
Ciugudean 1996; Maran 1997; Gogâltan 1996: 54–57, 212–213; Nikolova 2000:
91–92; Petrovi} i Jovanovi} 2002: 298). Apsolutni datumi za obe ove kul-
ture kasnog eneolita, koje su zastupqene i u {iroj zoni \erdapa, nalaze
se u rasponu od nekoliko vekova, krajem IV i po~etkom III milenijuma
p. n. e. Prema datumima koji su dobijeni u Herkulanskoj bawi i Velikoj
dunavskoj adi kod Korbova, gde se nalaze najbli`a nalazi{ta sa odli-
kama Kocofeni III faze, sa keramikom koja je veoma sli~na onoj iz
Pe{}era Mare, horizont Kostolac-Kocofeni mo`e se okvirno opre-
deliti u vreme oko 3100–2800. g. p. n. e.
Malobrojni praistorijski materijal mla}e faze kulturnog hori-
zonta u pe}ini Pe{}era Mare je atipi~an i samim tim nepodesan za
preciznu hronolo{ku determinaciju. Zahvaquju}i fragmentu faseti-
ranog trbuha, ukra{enog tehnikom la`nog {nura i `igosawa „S” orna-
mentom, najbli`a analogija je vidqiva na peharu otkrivenom na u{}u
Pore~ke reke (Trbuhovi} 1969: sl. 2), kao i pojedinim nalazima sa
GSAD/JSAS 23 (2007) Iskopavawa i rekognoscirawa
112
lokaliteta Kula kod Mihajlovca (Sladi} 1986: 434), Padina (Jovanovi}
1971: sl. 10), Vajuga (Popovi} i Vukmanovi} 1998: pls. 11/15, 12/3, 31/4a).
Stoga, materijal iz ovog horizonta mo`emo hronolo{ki svrstati u
klasi~nu fazu Basarabi kulture ili horizont II bosutske grupe, od-
nosno prvu fazu razvijenog gvozdenog doba (Jevti} 1983a: 38).
Pored keramike va`no je spomenuti i nalaze `ivotiwskih ko-
stiju.3 Preovla|uju lovne vrste poput divqe sviwe, srnda}a, divokoze,
medveda itd., {to bi moglo da uka`e na to da je pe}ina kori{}ena kao
lova~ka stanica. Nalazi ribqih kostiju {arana i migratornih riba,
poput jesetre, govori o komunikaciji eneolitskih stanovnika ove pe-
}ine sa naseqima na samoj dunavskoj obali. Uo~eno je prisustvo velikog
broja mladih jedinki (na osnovu nesraslih epifiza na kostima i vi-
li~nih nizova) nekih vrsta mikro sisara. Preliminarni uvid u faunu
ukazuje na mogu}nost me{awa materijala iz holocenskog perioda na-
seqavawa pe}ine sa zate~enim starijim horizontom, koji mo`e biti
pleistocenski, a u koji se ukopavaju eneolitski stanovnici. Ovakav
zakqu~ak donet je na osnovu nalaza pe}inskog medveda i prisustva nekih
mikro sisara (npr. voluharica), koji su pe}inu nastawivali tokom
pleistocena. Neophodno je nastaviti istra`ivawa pe}ine, u delu koji
se nalazi dubqe u unutra{wosti, gde se mo`e o~ekivati i ve}a debqina
sedimenata, te tako i wihova mo}nija kulturna stratifikacija.
Pe}ina iznad Trajanove table
Pe}ina iznad Trajanove table otkrivena je uz pomo} me{tanina M.
Milenkovi}a, i nalazi se u okviru karstnog reqefa Golog brda na
potezu Face Pe{}era (44º39´ N 22º18´ E, du`ine oko 25 m, na nadmorskoj
visini od 90–91 m) (t. I/2; sl. 3/2).4 Pe}ina se nalazi na oko 25 m iznad
Trajanove table i sada{weg nivoa Dunava. Svod pe}ine je {atorastog
oblika i mogu}e je da je pe}ina nekada bila proto~na, tj., povezana sa
sli~nim karstnim formacijama Golog brda. Najverovatnije je tokom
kasne praistorije ova pe}ina mawih dimenzija bila suva i pogodna za
qudsko naseqavawe.
Tokom 2004, na ulaznom delu pe}ine otvorena je test sonda (ozna-
~ena kao 1/2004), dimenzija 2 x 2 m. Ispod recentnog sloja sa rastiwem,
najpre je ustanovqeno postojawe ve}e jame, ~iji je nivo ukopavawa
prime}en odmah ispod sloja humusa. U humusnom sloju (1. i 2. nive-
113
A. Kapuran, M. Jevti} i D. Bori} Nalazi keramike iz eneolita
3 Preliminarni pregled faune iz obe istra`ene pe}ine uradila je V. Dimitrijevi}, a
rezultati analiza usledi}e u budu}im publikacijama vezanim za projekat.
4 U neposrednoj blizini pe}ine nalazi se nekoliko mawih, prete`no zasutih pe}ina, u
kojima na povr{ini nije uo~en arheolo{ki materijal. Da bi se utvrdilo eventualno
postojawe antropogenih slojeva u wima, neophodno je ispitivawe test sondama.
lacija), kao i u ispuni jame, na|eno je vi{e fragmenata keramike, koji
se mogu {iroko opredeliti u period sredweg veka, kao i malobrojni
ulomci praistorijske keramike, {to navodi na devastaciju praisto-
rijskog horizonta. Mla|a jama se prostire u kvadratima A i C, tj. u
severnom delu sonde, ali u gorwim slojevima (do otkopnog sloja 5). Jama
zahvata i severni deo kvadrata D, a dno ovog ukopa se nalazi na nivou
otkopnog sloja 12, u zoni severnog profila na liniji kvadrata A-C. Sa
druge strane, ju`ni i jugoisto~ni deo sonde u kvadrantima B i D, ispod
humusnog sloja, ~ini uglavnom homogeni sediment `uto-oker zemqe, koji
se po proslojcima razlikuje po rastresitosti i koli~inama kamene
drobine (sl. 7). U ovom sloju nema kerami~kog materijala, i na osnovu
faune i apsolutnog datovawa, ovaj sloj je pleistocenske starosti, sa
tragovima qudskog naseqavawa tokom paleolita (Bori} and Jevti}, forth-
coming).
Naredne 2005, istra`ena je povr{ina u unutra{wosti pe}ine, ro-
vom od 1,5 x 4 m uz ju`ni zid pe}ine. Ustanovqena je ista stratifi-
GSAD/JSAS 23 (2007) Iskopavawa i rekognoscirawa
114
Sl. 7. Pe}ina iznad Trajanove table: zapadni profil Sonde 1/2004.
Fig. 7. “Tabula Traiana” Cave: western profile of Trial Trench 1/2004.
kacija geolo{kih i kulturnih slojeva kao i u prvoj test sondi. Ovde je
uo~en i sterilni sloj, koji jasno odvaja horizont sa nalazima gvozdenog
doba od ni`ih geolo{kih slojeva pleistocenske starosti. Povr{inski
sloj u ovom delu ~ini vi{e slojeva spaqivawa sto~ne balege, a nije
bilo mogu}e jasno uo~iti stratifikaciju u okviru holocenskog sloja, u
kome je nala`en kerami~ki materijal. Uo~ene ostatke vatri{ta, naj-
verovatnije je mogu}e vezati za naseqavawe, ili boqe re}i povremeno
kori{}ewe pe}ine tokom starijeg gvozdenog doba, na {ta ukazuju kera-
mi~ki nalazi. Poreme}ene gorwe slojeve potvr|uje nalaz dva fragmenta
iste amfore prona|ene u dve, ponaosob istra`ene sonde (sl. 9/2).
Poreme}eni sloj sadr`i materijal iz eneolita, starijeg gvozdenog
doba i ranog sredweg veka. Keramici eneolita pripadaju malobrojni
fragmenti, od kojih se izdvajaju obodi sa delom vrata posuda sredwih
dimenzija grubqe fakture. To su delovi mawih lonaca sa utisnutim
ornamentom vertikalnih ureza ispod oboda i na vratu, kao i na ramenu
suda (sl. 8/1). Otkrivena su i dva atipi~na fragmenta vratova posuda
sredwih dimenzija, prigla~ane spoqne povr{ine, sa urezima raspo-
re|enim radijalno i u horizontalnom nizu (sl. 8/2–3). Ovaj materijal
najverovatnije pripada kasno eneolitskom periodu, odnosno Kocofeni
kulturi. Bliske analogije uo~avamo na materijalu sa lokaliteta Zbra-
dila – Fund (Babovi} 1986: sl. 124, 143, 145). Materijal iz kulturnog
horizonta starijeg gvozdenog doba mo`e se tipolo{ki podeliti na
stariji i mla|i. Starijem bi odgovarala fragmentovana koni~na zdela
sa uvu~enim obodom, ukra{ena horizontalnim fasetama, ispod kojih se
nalazi traka na~iwena od trostruko urezanih linija koje ~ine cik-cak
ili talasasti ornament (sl. 8/5). Fragment je dobro ugla~an i tamno-
mrke boje. Ovom nalazu odgovara po kvalitetu ulomak doweg dela trbuha
zdele ili pehara, sa sli~nim ornamentom, na tako|e dobro ugla~anoj
povr{ini (sl. 8/6). Sude}i po ornamentu koji postoji na materijalu sa
vi{e nalazi{ta u rumunskom Banatu i u {iroj zoni srpskog Podunavqa:
Dejani u Rumuniji (Guma 1993: pl. XI/5), U{}e Slatinske reke (Jevti}
1983a: T. X/2), Mihajlovac (ibid.: T. XI/1), Seli{te kod Starog Kostolca
(Jevti} 1994: pl. VII/2), Kriveqa (Jevti} 1996: T. I/3–4), Batka kod Perleza
(Medovi} 1978: T. XXXV/2) i Potporaw (ibid.: T. LI/6); mo`emo zakqu-
~iti da deo nalaza iz Pe}ine iznad Trajanove table pripada ranoj fazi
Bosutske grupe tipa Gornea-Kalaka~a. Slede}u fazu gvozdenog doba
predstavqaju nalazi koni~nih zdela uvu~enog oboda, zadebqanog ili
o{tro profilisanog, sa jednom ili dve ugla~ane horizontalne fasete
(sl. 8/9–11). Najzanimqiviji su primerci minijaturne zdele, ili pehara,
kao i fragment ramena i trbuha pehara ve}ih dimenzija (sl. 8/7–8). Na
ovim ulomcima je zastupqena kombinovana tehnika ukra{avawa `igo-
sawem „S” ornamentom u vidu teku}e linije, la`nim {nurom u prvom i
istim motivom u kombinaciji sa fasetama u drugom slu~aju. Materijal
115
A. Kapuran, M. Jevti} i D. Bori} Nalazi keramike iz eneolita
GSAD/JSAS 23 (2007) Iskopavawa i rekognoscirawa
116
Sl. 8. Keramika iz Pe}ine iznad Trajanove table: eneolit (1–3); Kalaka~a (4–6);
Basarabi horizont (7–13).
Fig. 8. Eneolithic pottery (1–3); Kalaka~a phase pottery (4–6); and Basarabi culture pottery
(7–13); from “Tabula Traiana” Cave.
117
A. Kapuran, M. Jevti} i D. Bori} Nalazi keramike iz eneolita
Sl. 9. Keramika iz Pe}ine iznad Trajanove table: Basarabi horizont (1–7); rani
sredwi vek (8).
Fig. 9. Basarabi culture pottery (1–7); and Early Mediaeval pottery (8); from “Tabula
Traiana” Cave.
ovakvih stilsko-tipolo{kih karakteristika je brojan u {irem pod-
ru~ju Podunavqa, a me|u wime je najreprezentativniji pehar sa u{}a
Pore~ke reke (Trbuhovi} 1969: T. XXX, sl. 2), kao i nalazi sa lokaliteta
Pod Pazari{te (Guma 1983: pl. XXV/6–8), Remeta Mare (ibid.: pl. II/9, 14)
ili iz Sremske Mitrovice (Popovi} 1981: T. XIX, sl. 1, 3); koji pripadaju
razvijenoj fazi Basarabi kulture.5
Ve}e posude za skladi{tewe namirnica zastupqene su u nekoliko
prepoznatqivih fragmenata oboda i vratova pitosa: najzanimqiviji je
primerak pitosa ili amfore razgrnutog o{tro profilisanog oboda i
visokog vrata, debelih zidova, dobro ugla~ane tamnocrvenkasto-mrke
boje, sa ornamentom koji ~ine sumarno urezane tanke talasaste linije,
unutar i izvan oboda, u kombinaciji sa vertikalnim nizom {rafiranih
rombova, i horizontalnim nizom {rafiranih trouglova na vratu (sl.
9/2). Veoma sli~an ornament nalazi se na pitosu iz Kovina – lokalitet
Grad, kao i na zdeli iz Prahova – lokalitet Fabrika fosfata (Medovi}
1978: T. XLVII/3, XLII/5), a po nekim mi{qewima mo`e se svrstati u
Basarabi horizont sredwe faze Bosutske grupe (Popovi} 1981: 29,
T. XLII/11). Ostali fragmenti pitosa-amfore (sl. 9/3–6) nisu pogodni za
preciznije hronolo{ko odre|ivawe, koliko zbog atipi~nosti ulomaka,
toliko i zbog ~iwenice da se navedeni tip amforoidnog pitosa veoma
malo razlikuje u periodima Bosut IIIa i Bosut IIIb (Medovi} 1981: 21),
odnosno podjednako su zastupqeni u starijem horizontu Gornea-Kala-
ka~a i ne{to mla|em Basarabi horizontu. Veoma su interesantna dva
fragmenta koji odgovaraju tipu zdela na visokoj koni~noj {upqoj stopi.
Prvi je fragment ukra{en nizom {rafiranih trouglova na obodu stope
(sl. 9/1), i pripada tipu posuda koji su malobrojni, ali se nalaze na
{irokom podru~ju Basarabi kompleksa u Podunavqu, od Ma|arske do
Oltenije (Tasi} 1991: 239, sl 1–3). Ovakve posude, bogato ornamentisane,
otkrivene su na tumulu 114 na lokalitetu Sopron (Eibner 1996: Tab. 4, 8),
i na nekropoli Basarabi (Dumitrescu 1968: figs. 25/7, 29/1–2). Drugi je
fragment dobro ugla~ane posude, sme|e boje, {iroko razgrnutog oboda
ili trbuha, ve}e zdele ukra{ene sa unutra{we strane kombinacijom
kosih i horizontalnih ugla~anih kanelura (sl. 8/4). Ovaj na~in ukra-
{avawa je poznat iz Rumunije, sa lokaliteta Valea Timi{ului i Remeta
Mare (Guma 1983: pls. III/4, V/3, XXXIV/7), dok ga u Srbiji sre}emo na
lokalitetima Velesnica, Boqetin (Jevti} 1983a: T. V/7, VIII/3) i @i-
dovar (Medovi} 1978: T. LVI/4). Posledwem kulturnom horizontu bi
pripadala keramika iz perioda ranog sredweg veka (sl. 9/8).
GSAD/JSAS 23 (2007) Iskopavawa i rekognoscirawa
118
5 Ovoj fazi tako|e pripada i keramika sa vi{e lokaliteta na podru~ju isto~ne Srbije:
Zlotska pe}ina (Tasi} 1969: 76–77), Hajdu~ka vodenica (Vasi} 1984a: 315), Bara}e (idem
1984b: 353), Vajuge (Popovi} i Vukmanovi} 1998: 103), Boqetin, Padina, U{}e Jakomirskog
potoka, i Velesnica (Jevti} 1983a: T. V/1–2, VI/7, VII/1,3).
ZAKQU^AK
Na osnovu malobrojnog kerami~kog materijala, prikupqenog tokom
sonda`nih rekognoscirawa pe}ina u \erdapu, mo`emo zakqu~iti da
iako su povoqne za `ivot, one nisu bile stalna, ve} privremena sta-
ni{ta, tokom metalnih doba praistorije. Relativno plitak kulturni
sloj pe}ine Pe{}era Mare, koji „iskliwava” prema ulazu, veoma je
devastiran dugogodi{wim „divqim iskopavawima” traga~a za zlatom.
Prema otkrivenom materijalu, pe}inu su du`e koristili krajem pe-
rioda bakarnog doba, nosioci kulture Kocofeni-Kostolac. Najverovat-
nije je kori{}ena i u periodu starijeg gvozdenog doba, u okviru Ba-
sarabi kompleksa, koji je prema prilo`enom materijalu, te{ko pre-
ciznije definisati. Najmla|em sloju pripada keramika ranog sredweg
veka, najverovatnije iz perioda seobe naroda. Pe}ina kod Trajanove ta-
ble je kao stani{te kori{}ena u periodu paleolita, dok je kao i
prethodna, u mla|im periodima kori{}ena samo privremeno. Rekon-
strukcijom kulturne stratigrafije metalodobnog perioda, uo~ene su
tri hronolo{ki razli~ite faze kori{}ewa pe}ine. Najstariju pred-
stavqa materijal bakarnog doba Kocofeni kulturnog kompleksa. U
materijalu koji pripada starijem gvozdenom dobu, razlikuju se: starija
faza (Gornea-Kalaka~a, Bosut IIIa, Insula Banului ili Hal{tat B2), i
mla|a faza – koju predstavqa materijal razvijene faze Basarabi kul-
ture (Bosut IIIb, Hal{tat B3-C1). Prema na~inu ukra{avawa mogu}e je
da se radi o kratkotrajnom zadr`avawu nosilaca rane faze Basarabi
kulture, koji objediwuju novi na~in ukra{avawa posuda `igosanim
motivima, uz upotrebu ranijih motiva izvedenih jednostavnim urezi-
vawem. Prema novim, ali jo{ uvek nedovoqnim i malobrojnim kalibri-
ranim C-14 datumima, horizont kasnog eneolita, odnosno Kocofeni-Ko-
stolac grupa nalaza, datuje se okvirno u kraj IV i prva dva veka III
milenijuma pre nove ere. Horizont starijeg gvozdenog doba zastupqen je
relativno malobrojnim nalazima keramike u obe pe}ine, i mo`e se samo
okvirno vremenski opredeliti u kraj IX i u VIII v. p. n. e.
BIBLIOGRAFIJA
Babovi}, Lj.
1986 “Zbradila-Fund”, Korbovo, Compte-rendu des fouilles. \erdapske sveske
3: 116–132.
Bori}, D.
2005 Forager-Farmer Encounters in the Balkans: Spatial Distribution of the
Lepenski Vir Culture (Serbia). McDonald Institute for Archaeological Re-
search Annual Report 2004-2005: 36.
Bori}, D., and Jevti}, M.
forth-
coming
Prehistory of the Danube Gorges Hinterlands: Preliminary Report.
119
A. Kapuran, M. Jevti} i D. Bori} Nalazi keramike iz eneolita
Brukner, B.
1968 Manastir, Gospo|in Vir – praistorijsko nalazi{te. Arheolo{ki pregled 10:
97–99.
1969 Manastir, Gospo|in Vir – praistorijsko nalazi{te. Arheolo{ki pregled 11:
136–138.
Cigudean, H.
1996 Epoca timpirie a bronyului in centrul �i sud-vestul Transilvanei. Bibliotheca
Tracologica XIII. Bucure�ti: Institutul Român de Tracologie.
Dragi{i}, V., i ]ali}-Ljubojevi}, J.
2003 Karstne pojave u lokalnosti @uti Kr{ (D`ervinska greda, isto~na Srbija). Str.
149–154 u Zbornik 4. simpozijuma o za{titi karsta. Beograd: Akademski
speleolo{ko-alpinisti~ki klub.
Dumitrescu, V.
1968 La necropole tumulaire du premier age du fer de Basarabi (Dép. De Dolj,
Olténije). Dacia 12: 177–258.
Eibner, A.
1996 Die Bedeutung der Basarabi-Kultur in der Entwicklung des Osthallstatt-
kreises. Pp. 105–118 in Der Basarabi-Komplex in Mittel- und Südosteuropa,
Kolloquium in Drobeta-Turnu Severin Novembar 1996, eds. M. Gara{anin
and P. Roman. Bukarest: Rumänisch-Jugoslawische kommission für die
erforschung der region des eiserner tores.
Gimbutas, M.
1991 The Civilization of the Goddess. San Francisco: Harper.
Gogâltan, F.
1996 About the Early Bronze Age in the Romanian Banat. Pp. 43–67 in The Yu-
goslav Danube Basin and the Neighbouring Region in the 2nd Millennium
B.C., ed. N. Tasi}. Belgrade and Vr{ac: Institute for Balkan Studies SANU.
Guma, M.
1983 Contribu�ii la cunoa�terea culturii Basarabi in Banat. Banatica 7: 65–136.
1993 Civilizatia primei epoci a ferului in sud-vestul Romaniei. Bibliotheca Thra-
cologica IV. Bucure�ti: Institutul Român de Tracologie.
Jevti}, M.
1983a Keramika starijeg gvozdenog doba na centralnobalkanskom podru~ju. Centar
za arheolo{ka istra`ivanja 2. Beograd: Filozofski fakultet.
1983b Lepenska potkapina, praistorijsko naseqe. Starinar 33-34 (1982–
1983): 201–206.
1994 Stamped pottery of Insula Banului type and the beginnings of the Basarabi
culture in Serbia. Pp. 129–142 in The early Hallstatt period (1200–700 B.C.)
in south-eastern Europe. International Symposium from Alba Iulia, June 1993,
ed. H. Ciugudean and N. Boroffka. Alba Iulia: Muzeul Na�ional al Unirii
Alba Iulia.
1996 Keramika starijeg i mla|eg gvozdenog doba sa nalazi{ta „Staro
grobqe” u Krivequ, kod Bora. Zbornik Narodnog muzeja (Beograd)
16/1: 129–134.
Jovanovi}, B.
1971 Praistorija Gorweg \erdapa. Starinar (n.s.) 22: 1–23.
GSAD/JSAS 23 (2007) Iskopavawa i rekognoscirawa
120
Letica, Z.
1984 Velike Livadice, praistorijsko, anti~ko i sredwovekovno nala-
zi{te. Starinar (n.s.) 33-34 (1982-1983): 179–181.
Maran, J.
1997 Neu Ansätze für die Beurteilung der Balkanisch-�gäischen Beziehungen im
3. Jahrtausend v. Chr. Pp. 171–192 in The Thracian World at the Crossroads
of Civilizations I. Proceedings of the Seventh International Congress of Thraco-
logy, Constanta-Mangalia-Tulcea 1996, ed. P. Roman. Bucharest: Institutul
Român de Tracologie.
Medovi}, P.
1978 Naselja starijeg gvozdenog doba u jugoslovenskom Podunavlju. Dissertationes
et monographiae 22. Beograd: Pokrajinski zavod za za{titu spomenika
kulture SAP Vojvodine i Savez arheolo{kih dru{tava Jugoslavije.
1981 Die Geschichte der Forschungstätigkeit und die relative-chronologische La-
ger der alteisenzeitlichen Siedlungen in der Wojwodina. Str. 13–41 u
Nau~ni skup Starije gvozdeno doba Vojvodine i njegove veze sa drugim
Podunavskim i susednim oblastima, Novi Sad, Septembar 1979, ed. P. Medo-
vi}. Materijali 19. Novi Sad: Arheolo{ko dru{tvo Vojvodine, Pokrajinski za-
vod za za{titu spomenika kulture i Savez arheolo{kih dru{tava Jugoslavije.
Nikoli}, D.
2000 Kostola~ka kultura na teritoriji Srbije. Centar za arheolo{ka istra`ivanja 19.
Beograd: Filozofski fakultet.
Nikolova, L.
2000 The Yunatsite Culture: Periodization, Chronology and Synchronization. Pp.
39–97 in Reports of Prehistoric Research Projects 2-3, ed K. Leshatakov. So-
fia: Prehistory Foundation and Agatho Publishers.
Petrescu, M., and Popescu, O.
1990 Cercet�ri de arheologie speologicá in Valea Cernei (I). Banatica 10: 59–80.
Petrovi}, J., i Jovanovi}, B.
2002 Gomolava 4: Naselje kasnog eneolita. Novi Sad i Beograd: Muzej Vojvodine
i Arheolo{ki institut.
Popovi}, D.
1981 Keramika starijeg gvozdenog doba u Sremu. Fontes archaeologiae iugoslaviae
IV. Beograd: L´association des archeologiques de Yugoslavie.
Popovi}, P., i Vukmanovi}, M.
1998 Vajuga-Pesak: nekropola starijeg gvozdenog doba. \erdapske sveske posebna
izdanja 3. Beograd: Arheolo{ki institut.
Popovi}, P., Vukmanovi}, M., and Radoj~i}, N.
1986 Fouilles de sondage sur la localité Vajuga-Pesak. \erdapske sveske 3:
168–183.
Roman, P.
1971 Strukturänderungen des Endäneolithikums im Donau-Karpaten-Raum.
Dacia 15: 31–139.
1976 Cultura Cotofeni. Biblioteca de arheologie 26. Bucure�ti: Institul de arheo-
logie.
Sladi}, M.
1986 Kula pres de Mihajlovac: un site prehistorique. \erdapske sveske 3:
432–434.
121
A. Kapuran, M. Jevti} i D. Bori} Nalazi keramike iz eneolita
Srejovi}, D.
1984 Katarinine Livade, naseqe bronzanog doba. Starinar (n.s.) 33-34
(1982-1983): 209–210.
Srejovi}, D., i Letica, Z.
1978 Vlasac: mezolitsko naseqe u \erdapu I–II. SANU posebna izdawa
512. Odeqewe istorijskih nauka 5. Beograd: Srpska akademija nauka i
umetnosti.
Tasi}, N.
1969 Osnovni rezultati istra`ivanja u Zlotskoj pe}ini i nalazi{ta na \erdapu. Str.
71–80 u Materijali 8. Kongresa arheologa Jugoslavije, Bor 1969, ur. N. Tasi}.
Beograd: Arheolo{ko dru{tvo Jugoslavije i Arheolo{ki institut.
1979 Kocofeni kultura. Str. 115–129, u Praistorija jugoslavenskih zemalja III:
eneolitsko doba, ur. A. Benac. Sarajevo: Svijetlost i Akademija nauka i
umjetnosti Bosne i Hercegovine.
1982 Naselja bakarnog doba u isto~noj Srbiji. Zbornik radova Muzeja rudarstva i
metalurgije (Bor) 2: 19–36.
1991 Antropomorfne, zoomorfne i ornitomorfne figure na Basarabi keramici.
Str. 239–243 u Zbornik radova posve}enih akademiku Alojzu Bencu, ur.
UREDNIK. Posebna izdanja 27. Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti
Bosne i Hercegovine.
Trbuhovi}, V.
1969 U{}e Pore~ke reke, praistorijsko naselje. Arheolo{ki pregled 11: 103–104.
Vasi}, R.
1984a Hajdu~ka Vodenica, praistorijsko nalazi{te. Starinar (n.s.) 33-34
(1982-1983): 315–318.
1984b Bara}e kod Trajanove table, praistorijsko i anti~ko naseqe. Sta-
rinar (n.s.) 33-34 (1982-1983): 355–356.
Vu~kovi}-Todorovi} D.
1969 Veliki Gradac kod Doweg Milanovca: rimsko i ranovizantijsko
utvr|ewe, I–IV v. Str. 125–135, u Stare kulture u \erdapu, ur. N.
Gvozdenovi} i \. Bo{kovi}. Galerija SANU 3. Beograd: Srpska
akademija nauka i umetnosti i Arheolo{ki institut.
ALEKSANDAR KAPURAN, MILO[ JEVTI] and DU[AN BORI]
ENEOLITHIC AND IRON AGE POTTERY
FROM TWO NEWLY DISCOVERED CAVES
IN THE DANUBE GORGES
Summary
An extensive survey and test excavations of cave and rockshelters and open-air
sites in the Danube Gorges hinterlands were initiated in the autumn of 2004. This
project, entitled “Prehistory of north-east Serbia: Survey and Excavations”, is a col-
laborative initiative between the Departments of Archaeology at the respective Uni-
versities of Cambridge and Belgrade. A number of sites were mapped during the
GSAD/JSAS 23 (2007) Iskopavawa i rekognoscirawa
122
survey phase of the project, and some test excavations of two newly discovered cave
sites Pe�tera Mare and “Tabula Traiana” Cave, were made (cf. figs. 1–2). Both exca-
vated sites contained Holocene layers with traces of human habitation during later
prehistory (Eneolithic and Early Iron Age), while “Tabula Traiana” Cave also con-
tained Pleistocene levels with traces of human habitation dated to the early Upper
Paleolithic. The cave site of Pe�tera Mare (as Vlachs of eastern Serbia call it, i.e. –
The Big Cave) is located in the mountainous area of Velika Rudina above the Up-
per Gorge of the Danube, at the altitude of 238 m above sea level. The large cave
entrance (pl. I/1) is hidden and faces north-northwest. This is a long (ca. 65 m), tun-
nel-shaped cave (fig. 3/1) with sediments damaged by illicit digging. The cave was in-
vestigated in 2004 by opening Trial Trench 1/2004 (3 x 2 m) and Trial Trench 2/2004
(2 x 2 m). The cave sediments in the investigated part of the cave are shallow, and
the bedrock was reached at 0.6–0.8 m from the surface level (fig. 4). It was not possi-
ble to differentiate cultural levels stratigraphically. It seems that the Eneolithic and
Early Iron Age occupations made shallow pits in the yellowish brown loose sediment
that was covering the bedrock. This sediment was likely formed during the Pleisto-
cene and this conclusion is based on the finds of Pleistocene fauna (e.g. cave bear)
throughout this layer. Discovered Eneolithic pottery (fig. 5) belongs to the Kostolac-
-Co�ofeni cultural complex (ca. 3000–2900 B.C.). This pottery is tempered with
crushed stones and shells. The surfaces were roughly burnished and of dark colour-
ing. The largest number of pottery finds can be classified as bowls for serving food
along with storage and cooking pots. Bowls are characterized by biconical shapes.
The outer surfaces of pottery were highly burnished and decorated with motifs of
hanging triangles or were executed in the motif forming chessboard metopes done in
the so-called Fürchenstich tehique and filled with white paint. Other fragments had
their surfaces decorated with incised lines forming a net motif. Apart from the
Eneolithic pottery that dominates the assemblage, a small number of pottery frag-
ments can be dated to the Early Iron Age (8th century B.C.) (fig. 6/1–6), and some of
these were decorated by “S” ornament characteristic of the Basarabi pottery style.
The finds of animal bones indicate hunting of wild species (of which a large number
were young animals) in the vicinity of the cave along with occasional fishing on the
Danube. The site might have functioned as a specialized hunting camp both in the
Eneolithic and the Early Iron Age. A few sporadic fragments of Early Mediaeval
pottery were also uncovered (fig. 6/7). “Tabula Traiana” Cave (pl. I/2) was discov-
ered in the vicinity of the Roman stone inscription known as Tabula Traiana. The
cave is part of the karstic massive of the Miro~ mountain plateau, and is located
downstream from the Lower Gorge of the Danube. It is situated some 25 m above
the present level of the Danube at an altitude of 90–91 m above see level. The cave
entrance is west facing. The cave is rather small (fig. 3/2), and pottery finds of late
prehistoric date were laying on the surface due to illicit digging. Test excavations in
the cave took place both in 2004 (Trial Trench 1/2004, size 2 x 2 m) and 2005 (Trial
Trench 1/2005, size 4 x 1.5 m). The latest occupation (10–30 cm thick, is dated to the
Early Iron Age although there were also sporadic finds of Late Roman-early
123
A. Kapuran, M. Jevti} i D. Bori} Nalazi keramike iz eneolita
Mediaeval pottery (fig. 9/8) possibly associated with a pit dug at the entrance to the
cave. Only a few pottery fragments can be dated to the Eneolithic period and are
stylistically related to the Co�ofeni pottery style (fig. 8/1–3). A sterile layer separates
the late Holocene occupation from Pleistocene levels of Early Upper Palaeolithic
date (fig. 7). The most frequent finds of pottery can be dated to the Early Iron Age.
There are possibly two chronological/stylistic phases in the Early Iron Age pottery.
The older phase pottery can be dated to the early phase of the Bosut culture group,
type Gornea-Kalaka~a (9th century B.C.). This pottery is characterized by conical
bowls with contracted-rim and ornamented with a band consisting of three parallel
incised lines forming a zigzag motif (fig. 8/5–6). The later phase pottery can be dated
to the Basarabi culture complex (figs. 8/7–13, 9/1–7) on the basis of typical ornament
consisting of continuous “S” stamping on pot surfaces in combination with other
decorative techniques. Such pottery is widespread across the Danube basin in this
period. Map, including two newly discovered caves, of the sites of Kostolac-Co�ofeni
cultural complex (fig. 1) and early Basarabi culture (Gornea-Kalaka~a type) (fig. 2)
on the Danube Gorges are presented.
Primqeno: 2. februara 2007.
UDC 903.32-033.64(497.11-11)»636/638»
GSAD/JSAS 23 (2007) Iskopavawa i rekognoscirawa
124