Upload
unicefmne
View
140
Download
4
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Prezentacija sa medjunarodne konferencije "Kvalitetno obrazovanje za bolje škole, postignuća i budućnost", organizovane u Podgorici, od strane UNICEF-a i Ministarstva prosvjete, od 8. do 10. jula 2014.
Citation preview
BOLJE ŠKOLE ZA BOLJI ŽIVOTRičard JelandDirektorat za obrazovanje i vještine OECD -a
Podgorica, Crna Gora 8. jul 2014.
• Uloga OECD-a i kako mi radimo
– Prikupljanje uporedivih podataka i izrada indikatora
– Definisanje referentnih vrijednosti
– Najbolje prakse
– Uzajamno učenje
– Analiza politika
– Savjetodavna funkcija i podrška
Unapređenje kvaliteta obrazovanja
3 PISA ukratko
• Preko pola miliona studenata…– koji predstavljaju 28 miliona 15-godišnjaka u 65 zemalja/ekonomija
… polagalo je međunarodno dogovoren 2-časovni test…– koji prevazilazi testiranje da li studenti mogu reprodukovati ono čemu
su podučavani…
… procjenjuje kapacitet studenata da zaključuju na osnovu onoga što
znaju i kreativno primijene svoje znanje u novim situacijama
– Matematika, čitanje, prirodne nauke, rješavanje problema, finansijska
pismenost
– Ukupno 390 minuta materijala za ocjenjivanje
– …i odgovoralo na pitanja o…– svom porijeklu, školi, svom angažmanu u učenju i školi.
• Roditelji, direktori i lideri sistema pružaju podatke o…– politikama škola, praksama, resursima i institucionalnim faktorima koji
pomažu da se objasne razlike u postignućima učenika.
4 Struktura PISA ocjenjivanja
2000. 2003. 2006. 2009. 2012. 2015.
Čitanje Čitanje Čitanje Čitanje Čitanje Čitanje
Matematika Matemat. Matemat. Matemat. Matemat. Matemat.
Prirodne nauke
Prirodne nauke
Prirodne nauke
Prirodne nauke
Prirodne naukePrirodne
nauke
Rješavanje
problema
Digitalnočitanje
Rješavanje problema,
Finansijska pismenost, Digitalna
matematika, Digitalno čitanje
Zajedničko rješavanje problema,
Finansijska pismenost
Promjena u učinku između PISA testiranja 2003. i 2012.
Indonezija
Tajland
Ruska fed.
Sjedinjene drzave
Letonija
Spanija
NorveskaLuksemburg
Irska
Austrija
SvajcarskaJapan
Lihtenštajn
Koreja
Brazil
Tunis
Meksiko
Urugvaj
Turska
Greece
Italija
Portugal
Madjarska
Poljska
Slovacka republika
Prosjek OECD-a
Njemacka
Svedska
Francuska
Danska
Island
Republika Češka
Novi zelandAustralija
Makao - Kina
Belgija
Kanada
Holandija
Finska
Hong Kong-Kina
-4
-3
-2
-1
0
1
2
3
4
5
350 400 450 500 550 600
Pro
sje
čn
a g
od
išn
ja p
rom
jen
a u
re
zu
lta
tim
a iz m
ate
ma
tik
e
Prosječan učinak iz metematike na PISA testiranju 2003.
Un
ap
ređ
en
je u
čin
ka
Po
go
rša
nje
uč
ink
a
Učinak na PISA testiranju 2003. ispod prosjeka OECDUčinak na PISA testiranju 2003. iznad
OECD prosjeka
Sl. I 2.185
• Kratak pogled na obrazovanje– Godišnje se objavljuje: kratak prikaz
statistitičkih podataka i indikatora o širokom opsegu tema
• Pregled vještina odraslih (PIAAC)– Prvi rezultati 2013.
• TALIS – Međunarodni pregled nastave i učenja– www.oecd.org/talis
Ne radi se samo o PISA testu…
Pregled vještina odraslih
Mean mathematics performance, by school location,
after accounting for socio-economic statusFig II.3.388 TALIS ukratko
…koji predstavljaju više od 4 miliona nastavnika u 34
zemlje…
Preko 100 hiljada nasumično izabranih nastavnika nižih
srednjh škola i rukovodilaca njihovih škola iz preko 6500 škola
…ispunilo je anketu koja je dogovorena na međunarodnom nivou u
vezi sa uslovima rada i okruženjem za učenje u njihovim školama…
…odgovaralo je na pitanja o svom porijeklu, svojim nastavnim
praksama, podršci i razvoju, odnosu sa kolegama i studentima i
rukovodstvu njihovih škola
Mean mathematics performance, by school location, after acc
ounting for socio-economic statusFig II.3.399 Zemlje učesnice
*Primjedba: TALIS se sprovodi samo u pod-nacionalnim entitetima u sljedećim zemljama: Belgiji (Flamanska zajednica), Kanadi (Alberta),
Ujedinjenim arapskim emiratima (Abu Dabi) i Ujedinjenom kraljevstvu (Englekak) . Ova mapa je za svrhe ilustracije i bez predrasuda vezano za
status ili suverenost nad bilo kojom teritorijom na koju se odnosi ova mapa.
TALIS 2008 i 2013.
Razvije rad u nastavi kao profesija
Privuku najbolji kandidati za profesiju
Podrže nastavnici u kontinuiranomrazvoju prakse
Zadrže i priznaju efektivni nastavnici –put za napredovanje
Unaprijedi
društvena
percepcija nastave
kao profesije
Mean mathematics performance, by school location, after acc
ounting for socio-economic status1010 TALIS pokušava da pomogne da se…
Mean mathematics performance, by school location, after acc
ounting for socio-economic statusFig II.3.31111 Distribucija nastavnika po rodu i godinama starosti
Procenat nastavnica u nižim srednjim skolama i njihove godine starosti
Sin
gapu
r
Abu D
abi (U
AE
)
Ma
lazija
Bra
zil
Engle
ska
(U
K)
Alb
ert
a (
Kana
da)
Poljs
ka
Fla
ndri
ja (
Belg
ija)
Me
ksik
o
Fra
ncuska
Ru
mun
ija
Ko
reja
Izra
el
Port
ug
al
Pro
sje
k
Srb
ija
Cile
Hrv
ats
ka
Japa
n
Isla
nd
Slo
vacka r
ep
ublik
a
Fin
ska
No
rveska
Span
ija
Ce
ska r
ep
ublik
a
Da
nska
Ho
lan
dija
Austr
alij
a
Sve
dska
Le
ton
ija
Buga
rska
Esto
nija
Ita
lija
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
Mladje od 30 godina 30-49 godina 50-59 godina 60 godina ili vise Žene
Mean mathematics performance, by school location, after acc
ounting for socio-economic statusFig II.3.31212 TALIS ukratko
Za većinu TALIS zemalja,
Mali broj zemalja
privuče najiskusnije
nastavnike…
…u škole koje predsta-
vljaju najveći izazov
Mean mathematics performance, by school location, after acc
ounting for socio-economic statusFig II.3.31313
Distribucija direktora škola po rodu i
godinama starosti
Procenat žena direktora u nižim srednjim školama i njihov uzrast
Ro
man
ia
Bra
zil
Spain
Serb
ia
Isra
el
Alb
ert
a (
Can
ada
)
Fla
nde
rs (
Belg
ium
)
Sin
gapo
re
Slo
vak R
epub
lic
Abu D
hab
i (U
AE
)
Me
xic
o
Cro
atia
Fin
land
Ave
rage
Engla
nd
(U
K)
Icela
nd
Ch
ile
Ne
therl
and
s
Pola
nd
Czech R
epu
blic
Esto
nia
Port
ug
al
Austr
alia
Bulg
aria
Sw
ede
n
La
tvia
De
nm
ark
No
rwa
y
Fra
nce
Ita
ly
Ma
laysia
Japa
n
Kore
a
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
Under 40 years 40-49 years 50-59 years 60 years or more Female
Mean mathematics performance, by school location, after acc
ounting for socio-economic statusFig II.3.31414 Uticaj stručnog usavršavanja
…je stručno usavršavanje u
kome su učestvovali imalo
pozitivan uticaj na njihov način
nastave.
Bez obzira na sadržaj,
preko 3/4 nastavnika
navodi da…
Mean mathematics performance, by school location, after acc
ounting for socio-economic statusFig II.3.31515 Nastavnici i povratne informacije
U prosjeku u TALIS zemljama
...a samo jedan od 5
nastavnika dobije povratne
informacije iz
tri izvora.
Nešto više od polovine
nastavnika saopštilo je da
dobijaju povratne
informacije o svojoj nastavi
iz jednog ili dva izvora
Procenat nastavnika nižih srednjih škola koji su saopštili da koriste sljedeće metode ocjenjivanja učenika
“često“ ili “na svim ili skoro svim časovima"
Mean mathematics performance, by school location,
after accounting for socio-economic statusFig II.3.31616 Upotreba metoda za ocjenjivanje učenika
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
LatviaJapan
Koreja
Finska
Slovackarepublika
Ceska republika
Rumunija
Estonija
Poljska
Holandija
Srbija
Island
Bugarska
Italija
Svedska
DanskaFlandrijaBrazil
Malazija
Izrael
Cile
Hrvatska
Sjedinjenedrzave
Alberta(Kanada)
Spanija
Singapur
Meksiko
Francuska
Norveska
Australija
Portugal
Engleska (UK)Abu Dabi
Razvija i administrira sopstvenoocjenjivanje
Administrira standardizovantest
Pored ocjene tj. brojčanogrezultata ili slovne ocjenepružaju povratne informacije upismenom obliku o radustudenata
Posmatraju studente kada radena odredjenom zadatku iodmah daju povratneinformacije
Mean mathematics performance, by school location,
after accounting for socio-economic statusFig II.3.31717
Zemlje u kojima nastavnici vjeruju da je njihova profesija
cijenjena imaju viša učenička postignuća
Odnos između stavova nastavnika iz nižih srednjih škola o tome koliko je njihova profesija cijenjena u društvu i udjela
učenika koji su ostvarili najbolje rezultate iz matematike te zemlje na PISA testiranju 2012. g.
Australija
Brazil
Bugraska
Cile
Hrvatska
Ceska republika
Danska
EstonijaFinska
Frnacuska
IslandIzrael
Italy
Japan
Koreja
Letonija
Meksiko
Holandija
Norveska
Poljska
Portugal
Rumunija
Srbija
Singapur
Slovacka republika
SpanijaSvedska
Alberta (Kanada)
Engleska (UK)
Flandrija (Belgija
United States
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
0 10 20 30 40 50 60 70 80Udio
uče
nik
a k
oji o
stvarjuju
najb
olje r
ezu
ltate
iz
mate
matike
Procenat nastavnika koji se slažu da su nastavnici cijenjeni u društvu
R2 = 0.24 r= 0.49
Mean mathematics performance, by school location, after acc
ounting for socio-economic statusFig II.3.31818 Pokretači zadovljstva na poslu
Što ćešće nastavnici
saopštavaju da učestvuju u
zajedničkim aktivnostima
sa svojim kolegama,
viši je nivo njihove lične
efikasnosti.
Isto važi za zadovoljstvo
poslom.
• Obrazovni sistem mora da stalno da upravlja/balansira tenziju između kontrole kvaliteta i inovacija
• Moramo biti sigurni da sve škole postižuminimum standarda, a to se postiže kroz evaluacije i testiranja
• Takođe moramo biti sigurni da sistemi imaju prostora da se mijenjaju i razvijaju
Kvalitet i inovacije
“Priroda učenja: Upotreba istraživanja kao inspiracije
za praksu” OECD Publikacije, sept. 2010, str. 338.
‘Inovativna okruženja za učenje’ 2013.
21
Zasnovan na 40 studija slučaja iz 20 zemalja (plus 85sopstvenih napomena)
Razvija i predstavlja okvir inovativnog okruženja za učenje
Duži izvodi iz studija - inovacije prikazane ‘svojim riječima’ koje oživljavaju koncepte i principe
Principi učenja – okruženje za učenje
treba da:
• Stavi učenje u centar, podstiče uključenost i omogući da učenici razumiju sopstveni proces učenja
• Osigura da je učenje zajednička aktivnost i da se često odvija kroz saradnju
• Ima puno razumijevanje za motivaciju učenika i značaj emocija
• Bude izuzetno osjetljivo na pojedinačne razlike, uključujući razliku u prethodnom znanju
• Bude zahtjevno prema svakom učeniku, ali bez pretjeranog opterećenja
• Primijeni ocjenjivanje koje je u skladu sa ciljevima, sa jakim naglaskom na formativnim povratnim informacijama
• Promoviše horizontalnu povezanost aktivnosti i predmeta, unutar i izvan škole
Dodatno, svi principi treba da budu prisutni, ne samo jedan ili dva.22
Profilisanje pedagoškog znanja u nastavničkoj profesiji
Inovativna nastava za efektivno učenje
• Da se ispita pedagoško znanje nastavnika i dinamika razvoja znanja u nastavničkoj profesiji.
• Šta je pedagoško znanje?– Specijalizovano znanje koje posjeduju
nastavnici za izvođenje efikasne nastave i kreiranje podsticajnog okruženja za učenje za sve studente.
Ciljevi projekta
Istraživačko pitanje #1
Nauka o učenju, uključujući neurologiju• veliki napredak u razumjevanju načina na koji funkcioniše ljudski mozak
Potencijal nauke o učenju• za obezbjeđenje podloge za pedagoško znanje
nastavnika, a time i...• za unaprjeđenje pedagoške prakse je značajan.
Da li korpus znanja nastavničke profesije u dovoljnoj mjeri obuhvata najnovija naučna istraživanja o učenju?
Politički imperativ za podučavanje i učenje vještina za 21. vijek,
može zahtijevati
• prekvalifikaciju postojećih nastavnika i
• unapređenje korpusa znanja pedagoške profesije.
Da li korpus znanja pedagoške profesije zadovoljava očekivanja za podučavanje i učenje vještina nephodnih za 21. vijek?
Istraživačko pitanje #2
• Rad i analiza su u toku
• Analiza stavova donosioca odluka, ljudi iz prakse, poslodavaca i roditelji u vezi sa vještinama; šta nam govore dokazi; šta zainteresovane strane zapravo rade; koje su razlike postoje među njima.
27
Uloga socijalnih i emocionalnih vještina
Konceptualizacija vještina
Koje socijalno-emocionalne vještine su važne?
Do
kazi
Socijalne i emotivne vještine su prilagodljive
The
evi
de
nce
Hekman i Kauc (2014.)• Senzitivni periodi za razvoj kognitivnih
vještina obično su u ranom uzrastu• Senzitivni periodi za socijalne i
emocionalne vještine obično su mnogo duži
KognitivneKognitivne
Socijalne iemocionalne
Socijalne iemocionalne
Vrijeme = tVrijeme = t-1
Konteksti(inputi za učenje)
Vještine stvaraju vještine
• Podaci, indikatori i referentne vrijednosti pružaju dokaze za donosioce odluka
• Istraživanja i inovacije obezbjeđuju ideje
• Uloga analize politike jeste da se dođe do korisnih savjeta za konkretne zemlje u određeno vrijeme
32
Analiza politika i savjeti
Pravičnost i kvalitet
Priprema studenata za
budućnost
Unapređenje škole
Evaluacija i ocjena
Rezultati
Serija OECD Perspektiva obrazovne politke
Pogled u obrazovne sisteme zemalja i njihove reforme obrazovnih politika
Cilj je da se donosiocima odluka, zainteresovanim stranama i drugima obezbijede informacije kako bi im se pomoglo u
donošenju politika u vezi sa:
TRENDOVIMA: Pregled reformi koje se trenutno sprovode i političkih opcija koje su usvojene u zemljama OECD -a
PRIKAZI POJEDINIH ZEMALJA: Pristup analizi pojedinih zemalja: (34)
POSEBAN FOKUS NA IMPLEMENTACIJU REFORMI: Razvoj TUAC/BIAC
OECD Perspektiva obrazovne politike: Komparativni izvještaj
Kontekst:Studenti,
institucije i sistem
Kontekst:Izabrani
indikatori
Ključna pitanja i
ciljevi
Skoriji politički odgovori
U žiži
Perpsektiva obrazovne politike OECD -a: Komparativni izvještaj2. Dio Prikazi politika zemalja
• Pomaže donosiocima politika da pomognu sebi
• Unapređuje pristup podacima i analizama OECD-a ma
Obrazovni GPS
http://gpseducation.oecd.org
Što možete naći na
Obrazovnom GPS-u
Karakteristike
• Profili zemalja sa najnovijim podacima
• Dijagrami obrazovnih sistema
• Analiza podataka, po temama
• Interaktivni grafikoni i mape
• Statistički izvještaji
• Linkovi za relevantne izvore podataka
• Dokumenta koja se mogu štampati
• Vizuelna mreža obrazovne politike i prakse
• Pregled ili detaljan prikaz ključnih uvida i političkih opcija za širok opseg tema
• Glavne publikacije OECD-a i linkovi
• www.oecd.org/education
• http://gpseducation.oecd.org/
• @RichardJYelland
Hvala na pažnji i kontakt detalji