GRAĐA ZEMLJINE KOREMINERALI I STIJENE

Minerali

Minerali su osnovni elementi koji grade Zemljinu koru

Mineralogija je nauka o mineralima koja proučava: NAČIN POJAVLJIVANJA MINERALA

HEMIJSKE I FIZIČKE OSOBINE MINERALA

NAČIN POSTANKA MINERALA U PRIRODI

Hemijski sastav minerala se izražava hemijskim formulama

Kristalni minerali su minerali koji imaju pravilan(poliedarski) spoljašnji oblik koji proističe iz pravilne unutrašnje građe,tj. kristali imaju pravilan raspored atoma u kristalnoj rešetci

Kristalni minerali

A M O R F N I M I N E R A L I

Amorfni minerali nemaju pravilnu unutrašnju građu, pa nemaju ni pravilan spoljašnji oblik

Talk Opal

Tvrdoća mineralaMosova skala (poč.19.v.) je nelinearni niz od 10

minerala poredanih po tvrdoći,koji se koristi za procjenu tvrdoće drugih minerala

Primjeri kalcita različitih boja Tirkiz

Aurikalcit Ahat

Mineral dijamant je alotropska modifikacija ugljenika Predstavlja dragi kamen i koristi se kao ukras, ali i u

industriji i rudarstvu Može biti ružičaste, žute i drugih boja, ali katkad je i

bezbojan. Dijamant je najtvrđi mineral u prirodi

Stijena ili je skup sačinjen od jednog ili više minerala određenog hemijskog sastava i određene strukture

Ispitivanjem svih vrsta stijena koje grade Zemljinu koru ustanovljeno je da se u stijenama nalazi samo 100-150 vrsta minerala koji ih grade, iako je utvrđeno postojanje preko 3000 vrsta prirodnih minerala na Zemlji

Nauka koja se bavi izučavanjem stijena naziva se petrologija Nauka koja se bavi opisivanjem stijena naziva se petrografija

Stijene se prema broju minerala dijele na:

monomineralne, koje su izgrađene samo od jednog minerala i polimineralne, koje su izgrađene od nekoliko mineralnih vrsta

STIJENE

Stijene

Magmatske

Sedimentne (taložne)

Metamorfne

Dubinske(intruzivne)

Površinske(izlivne-efuzivne)

Mehaničke

Organogene

Hemijske

1) Magmatske stijene nastaju kristalizacijom : magme (u unutrašnjosti zemlje) lave (na površini zemlje)Mogu biti: dubinske (intruzivne,utiskujuće) površinske(efuzivne,izlivne)

Dubinske Nastaju na većim dubinama hlađenjem magme Javljaju se u obliku lakolita (Avala) i batolita (Kopaonik) Najpoznatije dubinske magmatske stijene su granit, diorit,

sijenit, peridotit i gabro

peridotit sijenit granit

Izlivne

Nastaju na površini zemlje hlađenjem i očvršćavanjem lave

Mogu se naći u obliku: vulkanskih kupa, ploča, platoa ili lavičnih tokova

Najpoznatije izlivne magmatske stijene su: riolit, trahit, dacit, andezit i bazalt

Sedimentne stijene Nastaju taloženjem i vezivanjem materijala

mineralnog i organskog porijekla Dijele se na: mehaničke, organogene i hemijske

Često se u prirodi mogu vidjeti nataložene u slojevima

Breča Konglomerat

Organogene

krečnjak

pješčar

Kameni ugalj

Hemijske

glinakuhinjska so

gips

Metamorfne stijene nastaju preobražajem magmatskih i sedimentnih stijena pod uticajem visokih temperatura i visokog pritiska

Najpoznatije metamorfne stijene su mermer i gnajs Mermer nastaje kada se krečnjak izloži vrlo visokim

temperaturama Gnajs nastaje od granita

Mermer

gnajs

kvarcit

škriljacserpentinit