Kristali i minerali SBK.pdf

Alojz Filipovi, Jozo Pulji, arko Beli i Ivica Mileti

GEOSTAZE KRISTALA I MINERALA SREDNJEBOSANSKOG KRILJAVOG GORJA


1 SADRAJ

SADRAJ

SADRAJ 1UVOD..........................................................................................2FRANJEVAKI SAMOSTAN............................................................4VAGANJ.......................................................................................5GLUMAC......................................................................................8VRANCI........................................................................................9OBERSKA PEINA - KOLOVOJI...................................................10VISOICA - NAOII...................................................................11RIJETKA KOSA - BAKRENE JAME - ZEC PLANINA..........................12BAKOVII...................................................................................13RADAVA....................................................................................15DUBRAVE.................................................................................16KOLOVOJI..................................................................................17HRMZA....................................................................................18SAJAM MINERALA STIJENA I FOSILA..........................................19

.....................................................................................

+387 (0) 63 812 122

[email protected]

WWW.KRESEVSKI-CITRIN.COM


2 UVOD

Srednjebosanske kriljave planine kroz koje vode geostaze, prepune su tragova stare rudarske i topionike radinosti. Zaruena okna, potkopi, jalovita, troskvita od raznih ruda, ostaci grae vina i drugo svjedoci su dugotrajne i ive rudarske i topionike aktivnosti.

Teko je nai prostor u Bosni i Hercegovini geoloki interesantniji i raznovrsniji. Geoloku grau ovih terena ine tvorevine kvartara, miocena, srednjeg i donjeg trijasa, perma, devona i silura koji su predstavljeni raznovrsnim dolomitima, krenjacima, mermeriziranim krenjacima, mermerima, kriljcima, kvarcporfirima i kvarckeratofirima.

Na ovim prostorima eksploatirano je zlato, srebro, iva, arsen, barit, bakar, kvarc, kvarcit, eljezo, krenjak, dolomiti, mermer to je vrlo rijetko obzirom da se radi o malom prostoru.

Bogastvo i raznovrsnost ovih prostora u mineraloko petrografskom pogledu, ovaj prostor ini jedinstvenim i idealnim za edukaciju geologa, rudara, hidrogeologa, kemiara kao i drugih ljubitelja prirode i prirodnih resursa.

Geoloka raznolikost, burna rudarska aktivnost i slavna prolost ovih prostora, tjera nas na razmiljanje o zatiti geoloke batine kroz geostaze kristala koje su ispisane kroz pojedine destinacije. Svaka pozicija geostaze je ukratko opisana sa pozicijom, geolokom graom i topografijom.

Ovaj rad je jedan poetak razmiljanja o zatiti geoloke batine na ovom prostoru, ovaj put kroz geostaze koje obiluje mnogobrojnim i raznovrsnim prirodnim resursima koje e biti opisane kroz pojedine lokalitete.

Podruje kojim vode geostaze jo u starom vijeku bilo je poznato po svom rudnom bogastvu. Iliri i Rimljani su u ovom kraju prvi zapoeli sa iskopavanjem ruda gvoa, olova, srebra, zlata i ive.

Strateku vanost ovdanjih rudnika uvidjee i vladari srednjevjekovne drave, pa e ovo podruje od samih poetaka stvaranja srednjevjekovne drave ulaziti u sastav krajeva poznatih kao Kraljeva zemlja podruja kojim je iskljuivo i neposredno vladao kralj Bosne.

Da bi zatitili svoje interese, bosanski kraljevi su ove rudnike zatitili utvrdama sa jakim vojnim posadama a grad Kreevo koji se razvijao u njegovoj blizini, proglasili su Kraljevskim te je on bio povremeno njegovo sjedite.


Zahvaljujui rudnicima, Kreevo vremenom postaje sredite rudara i kovaa. Prirodna bogastva i vjetina ovdanjih rudara i kovaa, uvjetovali su njihov specifini poloaj u drutvenoj hijerarhiji, bili su slobodni graani bez ikakvih obveza prema plemstvu, sa Kraljem jedinim vladarom.

Stare privilegije priznat e i sultan Sulejman Veliki godine 1563, poznatium rudarskim zakonikom, znamenitim Kanun sasom. Kljunu ulogu u razvoju zanatstva i rudarstva, djelatnosti koje e odrediti povijest ovog kraja, imali su naseljeni Sasi i Dubrovani.Posebne privilegije imali su Dubrovani, pa je tako ostalo zapisano da je Kralj Stjepan Toma na svom dvoru u Kreevu 3.11.1444. godine izdao povelju o posebnoj trgovakoj suradnji Dubrovnika i Kreeva.

Dolaskom Turaka, Kreevo zadrava poziciju rudarskog i kovakog centra sa kovnicom oruja i nakita.

Prodorom modernije tehnologije i jeftinije gospodarske robe, dolazi sa Austro Ugarskom, autohtono rudarsvo i metalurgija dovode Kreevo do bezizlazne situacije. Silom prigoda majdan po majdan obustavlja daljnju proizvodnju koja krajem 19 stoljea potpuno zamire.Posebnu pozornost treba obratiti na istraivaki rad Dragutina Lermana, generalnog konzula belgijskog Konga koji 10 tak godina istrauje rudno bogastvo okolice Kreeva.Za to vrijeme uradio je oko 60 istranih radova uglavnom na bakar i zlato i koje bi trebalo posebno istraiti i dokumentovati.Sahranjen je 1918 god. u Kreevu,gdje i danas na njegovom grobu raste lipa, po vlastitoj elji. Novo poglavlje u eksploataciji rudnog bogastva ovog podruja poinje 1930 godine kada je Anton Slama, privatni podutetnik poeo eksploatirati barit. Eksploatacija je trajala do 1942 godine kada je zaustavljena zbog ratnih zbivanja.Poslije II svjetskog rata formirano je poduzee Majdani barita Kreevo koje eksploatira barit do 1990 godine i koje postaje vodei proizvoa barita na prostorima bive Jugoslavije.Po podacima kojim raspolaem, proizvedeno je oko 850.000 tona barita u vremenu od 1930 do 1990 godine.

Geoloka karta ireg podruja Kreeva

3 UVOD


4 MUZEJ FRANJEVAKOG SAMOSTANA

MUZEJ FRANJEVAKOG SAMOSTANA KREEVO

Prva pozicija nije sluajno odabrana. Posjetom i obilaskom muzeja i knjinice spoznajemo povjesnu istinu o ovome kraju. U okviru muzeja je arhiv, knjinica, pinoteka i riznica.

Arhiv sadri veliki broj dokumenata duhovnog i svetovnog karaktera, ija je starost kree od XVIII stoljea kada je stari arhiv nestao u poaru koji je unitio samostan.

Knjinica obuhvata preko preko 17.000 naslova. Meu njima su i djela velike vrijednosti, gdje je potrebno spomenuti Strabanova Geographiu iz 1480 godine, te unikatne i rijetko tampane knjige Agricolino De re metallica.

Spomen soba fra. Grge Martia


5 VAGANJ

VAGANJ

Nalazi se zapadno ili jugozapadno od baritnih leita planine Meuvrja (1195 m.) U irem podruju lokaliteta postoje ostaci znaajnih rimskih i srednjovijekovnih radova na ivu i eljezne rude a u novije vrijeme na barit. Utvrena su tri paragenetska tipa: a) monomineralne kvarcne pojave tipa Busovaa b) kvarc-siderit-hematitne pojave Zekia brijeg c) baritna leita sa znaajnim koliinama kvarca,siderita i Hg tetraedrita.

a) monomineralne pojave tipa Busovaa

Nalaze se na lokalitetu Duge Njive- Zapada unutar serije filitnih kriljaca.Otkriveno je vie kraih kvarcnih ica koje zbog svojih rezistentnosti na troenje izviruju iz terena poput rifova.Pruanje im je S-J a pad je vrlo strm i isklinjava brzo prema dubini.Mineralna parageneza jevrlo jednostavna : vie od 97% kvarca, krupnozrnastog, naprslih ili kataklaziranih kristala.Pirit je sporedan sastojak, individualiziran ili u vidu gnjezdaaca i ilica. Kvarc II je druzni materijal, esto lijepo razvijenih kristala. Od hipergenih minerala ima vrlo malo getita, lepidokrokita i psilimelana.

b) kvarc-siderit-hematitske pojave sa ili bez barita

Niz rudnih pojava tog paragenetskog tipa nalazi se na poziciji Zekia brijeg na sjevernim padinama Babje ravni na kontaktu izmeu filitske serije kriljaca, kvarcporfira, dolomita te ploasti krenjaka. Du linije SZ- JI duge vie od 500 m.nalaze se velike pinge i vei broj ranijih rudarskih okana i kraih potkopa. Velike kol i ine odbaene ja lov ine ukazuju na intezivnu eksplozaciju.Postoje pisani podaci o rudarenju na eljeznu rudu i cinabarit.Na haldama se uoava da su glavni minerali siderit i hematit, zatim pseudomorfoze getita po sideritu a kvarca ima u uoljivim koliinama. Pirit i druzni kvarc II su sporedni sastojci. Pojave prema JI smjeru,prema Cvjetnjaku sadre preteno barit sa sideritom.

c) baritna leita sa promjenljivim odnosom kvarca, siderita i Hg - tetraedrita, tip Duboki Vaganj Leita tog paragenetskog tipa javljaju se na pozicijama Duboki Vaganj i Cvijetnjak.Brojni,vrlo stari radovi na primarnim leitima i na znaajnim eluvijalnim leitima u dolomitskim vrtaama dokazuju intezivnu eksplotaciju

eljezne rude i cinabarita. U novije vrijeme razvijala se eksplotacija barita sa velikih starih jalovita kao i iz primarnih neotkopanih dijelova baritskih leita.

Mineralizacija ima oblik ica nepravilnih oblika, manjih ili veih tijela, gnijezda, priljepaka.Karstifikacijom dolomita nastala su eluvijalna leita u kojima dominiraju barit, kvarc,limonit uvaljani u glinoviti materijal. Korijeni rudita su ouvani od erozije bili su predmet rudarenja.Pregledom jalovita te dostupnih dijelova neotkopane rude utvrena je ova parageneza: barit je glavni mineral u oba rudita, ali u Dubokom Vagnju uz njega ima znaajna koliina kvarca, a u Cvijetnjaku manje kvarca, a vie siderita i pirita.ivin tetraedrit u vidu uprskanja i manjih ili veih gnjezdaaca i mlaih ilica sudjeluju o nekoliko procenata u sastavu rude.Bezbojan ili ljubiast florit karakterizira pojave u Dubokom Vagnju.

Uz sablande rudnih pojava zapaa se proces ankerizacije te pojave sericita listiavog,a u kvarcu,u druznim prostorima mlai kvarc II esto lijepo kristaliziran. Getit kaoglavni mineral oksidacione zone esto je kao pseudomorfoza po sideritu. ivin tetraedrit u oksidacionoj zoni daje bazine sulfate, malahit, azurit , geti t i lepidokrit , a u cementovanoj zoni kovelin,halkozin,cinabarit i elementarno zlato.


6 VAGANJ

Barit, tetraedrit, azurit, malahit u dolomitu

Gorski kvarc prozirac

aa vac


7 VAGANJ


8 GLUMAC

Glumc

Nalazi se na strmoj padini ispod vrha Meovrje (1195m) a na udaljenosti oko 1 km jugozapadno od Kreeva. Sam lokalitet prepun je starih radova na barit, tetraedrit i fluorit.Istono od lokalitetaLika jama pa sve do potkopa 1 i 2, nalaze se mnogi raskopi i plii potkopi gdje se eksploatirao barit. Uglavnom to su manja rudna tijela razliitog oblika pojavljivanja u palezojskom dolomitu, koja su izeksploatirana tako da su sad vidljivi samo priljepci rudnih tijela u dolomitu.Ovaj lokalitet predstavlja jedinstven prostor zbog razliitosti pojavljivanja minerala i kristala barita, tetraedrita, fluorita i kvarca. Po dostupnim podacima na ovom lokalitetu prikupljeno je oko 5 000 kg optikog fluorita ljubiaste, zelenkaste i bijele boje.Posebna pozornost ovog lokaliteta je kvarc prozirac koji se moe nai na ovom lokalitetu kao i druze prvoklasnog kvarca prozirca i aa vca.

Gorski kristal Glumac, 1934.godine (foto A.Slama)

Kvarcna ica Kozo Pulji - Kisa


9 VRANCI

VranciEko selo Vranci smjeteno je jugozapadno od Kreeva, na udaljenosti od oko 2,5 km. Nalazi se u gorovitom predjelu ispod planiine Lopate. Zahvaljujui nalazitima ruda ovaj kraj je naseljen od najstarijih vremena o emu svjedoe brojni arheoloki nalazi.Sa pravom se moe rei kako je eko selo Vranci, selo rudara i kovaa.Iznad samog sela su tragovi rimske ceste u duini od 200 m. kao i Rimski most koji se nalazi u samom selu. Tragovi rimskog rudarenja vidljivi su u Rimskoj jami koja se nalazi 1 km. iznad sela Vranci. Ona predstavlja najveu rudnu pojavu u okolini sela Vranci. U rimsko doba izvedeni su u povrinskom dijelu rudita opseni rudarski radovi.Rimljani su prvenstveno vadili cinabarit nastao troenjem ivinog tetraedrita. Destilacijom dobijenu ivu koristili su za amalganaciju zlata iz zlatonosnih aluviona na pralitima rijeka Fojnice, Lave i Vrbasa.Jo intezivniji su bili srednjovijekovni saski radovi na cinabarit, a vjerojatno i na srebronosni galenit, tetraedrit i burnonit. Barit je ostao netaknut. Labirint uskih hodnika,okana i potkopa nalazio se uglavnom na kontaktu barit-dolomit, gdje su se nalazili sulfidi i sulfosoli. Iza drugog svjetskog rata pristupilo se sistematskoj eksplotaciji barita te je povaeno cijelo rudno tijelo iz kojeg je dobijeno oko 20 000 t. kvalitetnog barita.Baritno tijelo ima oblik cijevi elipsoidnog poprenog prijeseka i gotovo je monomineralno. Glavni mineral je barit koji sainjava od 93 do 99% rudne mase. Mlaa generacija sulfida i sulfosoli, tetraedrit, galenit, burnonit i pirit odloena je veim dijelom na kontaktu barita i dolomita u formi gnijezda, ilica i impregnacija.U oksidacionom pojasu nalaze se sekundarni minerali meu kojima su najznaajniji cinabarit, Malahit,azurit,limonit,ceruzit a mjestimice i razgradni produkti bumonita. Dolomit je du baritnog tijela silificiran i ankeritiziran.

20.07.1933. g VranciRimska jama(foto A. Slama)


10 OBERSKA PEINA

Oberska peina - KostajnicaOberska peina nalazi se iznad sela Vranci, koje je 2 k.m. udaljeno od opinskog sredita Kreeva. Nalazi se na desnoj strani potoka Kostajnica, koji se odlikuje vanredno impresivnim kaskadama i manjim vodopadima.Ulaz u peinu nalazi se 740 metara nadmorske visine a glavni ulaz se prua prema istoku i sjeveroistoku.Peina predstavlja srednjovijekovni rudnik, najvjerojatnije cinobera-ive i ustvari je posljednji rudnik ovakog tipa na ovim prostorima.Sama peina do sada nije sustavno istraivana. Dosadanji podatci o njoj vezani su za pojedinane posjete zaljubljenika u prirodne i geoloke rijetkosti.Oberska peina predstavlja vjetaki proirenu upljinu, vjerojatno otvor jednog krakog proirenog toila u mlaem palezojskom dolomitu, odnosno upljikavom krenjaku sa kriljavim kvarcporfirima.Dolomit i upljikavi krenjaci u peini i njenoj okolini ispresjecani su pukotinama koje su mjestimino ispunjene limonitom, a sama stijena je proeta impregnacijama pirita i cinabarita. Sadraj cinabarita se kretao od 1,5 do 10%. Sami prostor Kostajnice kroz povjest je bio predmet rudarenja od Sasa do novijeg doba.Dokaz tome su zaruena okna,jalovita, troskvita od raznih ruda a i danas se mogu nai dijelovi rudarske opreme i alata.Poduzee Barit Kreevo je oko 1960 godine eksplotiralo barit na ovom lokalitetu i uradilo je 6 potkopa i jednu istranu ahtu. Prosjena duina potkopa je bila oko 50 metara.Unutar same peine vidljivi su tragovi rudarenja kao i ostatci halde,ostatci nekadanjeg ispiranja zlata.Prvi koji prepoznao ovaj lokalitet kao prirodnu rijetkost i geoloki fenomen je Zemaljski zavod za zatitu kulturnih i prirodnih rijetkosti BiH koji 23.3.1960 svojim rijeenjem stavio pod zatitu drave.Zaviajna udruga Kreevski citrin koja je registrirana 2008 sa ciljem zatite,ouvanja i promocije kristala,minerala,stijena i fosila uspjela je revitalizirati ,odnosno otvoriti Obersku peinu i svim zainteresovanim omoguiti posjet i izuavanje ovog najveeg srednjovijekovnog rudnika cinobera-ive.

Ulaz u Obersku peinu


11 VISOICA - NAOII

Visoica - NaoiiIz geolokog pregleda ovog podruja vidljiva je zastupljenost brojnih sedimenata, metamorfnih i magmatskih stijena,ija je stratigrafska pripadanost nije u potpunosti definirana. Silursko-devonska pripadnost nije u potpunosti definirana jer je ona odreena na osnovu superpozicije u irem podruju, gdje u povlatnom dijelu analognih stijena paleontoloki determinirana donje i srednje devonska pripadnost sprudnih karbonatskih kompleksa.U geolokoj grai uestvuju crni grafitini kriljci, zeleni kloritsko-sericitski kriljci, zelenkastosivi kvarcsericitski kriljci, ljubiasti kvarcsericitski kriljci, rastresiti pjeskovito zaglinjeni kvarcsericitski kriljaci kvarciti.Kvarciti sadre kvarcna zrna nepravilnog oblika, nazubljenih ivica koje su stubiasto utisnuta jedna u drugu.Kod kriljavih varijeteta kvarc se javlja u mozainim agregratima sa tendencijom ploastog izduivanja, a krupnija zrna ine soivaste nakupnine.Pored sericita i biotita kao akcesorni minerali javljaju se turmalin,cirkon,dolomit i granati.Posebnu pozornost treba obratiti na lokalitet Naoii,koji se nalazi u neposrednoj blizini.Predstavlja pravi poligon za obuku mladih zaljubljenika u minerale,kristale i stijene jer u deluvijalno-humusnom nanosu mogu se pronai komadi kvarcita,kriljaca ali to je posebno interesantno i kristali kvarca- citrina - aa vca, pirita, malahita, azurita, tetraedrita.

Ovaj lokalitet Zaviajna udruga Citrin je koristila kao poligon za obuku mladih zaljubljenika u minerale,stijene i kristale zbog svoje raznikolosti u pojavljivanju razliitih vrsta mineralakao i zbog svoje pozicije blizine putne komunikacije.

Mladi istraivai Zaviajna udruga Citrin KreevoNaoii 2008. godine


12 RIJETKA KOSA - BAKRENE JAME - ZEC PLANINA

Rijetka kosa Bakrene jame -Zec planinaOvi lokaliteti nalaze se na obroncima Zec planine i to Rijetka kosa na 1704 m.n.v. i Bakrene jame na 1730 m.n.v. Predstavljaju posljednje Bosanske rudnike Saskog tipa. Dokaz tome su stari saski radovi pinge koji su i danas vidljivi.Dolaskom Austrougarske na ovom lokalitetu otvoren je rudnik cinobera naziva Nova Bosanska Idrija, prvo ortako drutvo na ovim prostorima koje je imalo koncesiju za eksplotaciju cinobera.Ovaj prostor je mineraloki vrlo interesantan, jer se ovdje mogu pronai minerali i kristali cinabarita, azurita, malahita, barita, tetraedrita, kalcita, hematita, pirita i dr.Rijetka kosa je poznato radilite barita i u eksplotaciji je bilo do 1991 godine kada je zbog ratnih zbivanja proizvodnja obustavljenja. Barit sa ostalim mineralima pojavljuje se u masi dolomita i predstavljaju neravnomjerno rasporeene i obogaene dijelove jedne razgranate sitnoilne baritizacije.

Na osnovu dosadanjih radova mogue je izdvojiti slijedee tipove orudnjenja: 1. soivasto - gnijezdatskog oblika u dolomitu 2. spletovi veoma sitnih proilaka barita u dolomitu, za ovaj tip vezane su pojave i mlaih minerala i to: tetraedrit,kvarc,kalcit

Srednji sadraj barita na ovom lokalitetu je 98,52%, 0,35% SiO2, 0,15% Fe2O3 a specifina teina je 4,33.Zaviajna udruga Citrin svake godine e organizirati geokamp na ovom lokalitetugdje e zaljubljenike u minerale i kristale upoznati sa geologijom na ovim prostorima,zatim o povjesti rudarenja kao i izradom rudarskih prostorija saskog tipa.Svaki uesnik ovog kampa biti e educiran na prepoznavanju kristala i minerala, zatim o pronalasku istih na terenu ,njihovo vaenje i na kraju ienju i uvanju pronaenih i iskopanih minerala i kristala.

Geokamp 2009 godine, Rijetka kosa-Zec planina

Stari saski radovi pinge, Rijetka kosa


13 BAKOVII

BakoviiPredstavlja jedno od nalazita zlata u BiH,u kojem se donedavno proizvodilo zlato,jesu Bakovii u srednjebosanskom kriljavom gorju. Zbog toga se o tom nalazitu mora posebno govoriti.To su rudne pojave vezane iskljuivo za paleozojsku seriju kristalastih filita probitih kvarcporfirima.Radi se o katatermalnim zlatonosnim piritnim icama. Rudite je udaljeno 4,5 k.m. jugoistono od Fojnice i 0,5 k.m. sjeverno od sela Bakovii . Istraivanjima je utvreno da se ica prua u duini od 1000 m. u smjeru sjever-sjeverozapad, uz vrlo strmi pad. ica se esto rastavlja u mreast ili paralelan sistem pukotina. Debljina joj iznosi od 0,5 c.m. do 2,5 m. Najea debljina je oko 1 m.Istrani radovi su poeli 1880 g. a pojaani su 1894 g.Prema podacima direktora rudnika iz 1905 g. pirit sa sivom nijansom bio je bogatiji zlatom od istog utog pirita. U krupnokristalastom piritu u obliku kocki nije bilo zlata. Pirit sa mnogo kvarca takoer je siromaan zlatom.U rascjepkanim icama obino su ilice uz krovinu bile bogatije zlatom od onih iz podine, tanje ice su bile bogatije zlatom od debljih.Tadanje analize pokazivale su sadraj zlata izmeu 10 i 25 g/t. Na temelju povoljnih rezultata ve 1885 g. pristupilo se proizvodnji., koja je trajala do 1918 g.Nakon toga su u Bakoviima radovi opet poeli 1934 g.od strane Engleske kompanije i trajala je do veljae 1938 g.Sveukupno je iz rude u Bakoviima bilo proizvedeno 2072,177 kg. zlata.Posljednja istraivanja na ovom lokalitetu vrena su 1995 i 2oo4 g. a ona su obuhvatila geoloko kartiranje ,uzimanje uzoraka iz starih rudarskih radova i izdanaka za laboratorijska ispitivanja. Eksploatacije na ovom lokalitetu nije bilo od 1934 g.U obilasku ove geostaze na starim jalovitima Juris,Bakovii kao i na starim potkopima Filban i Rimska jama moe se pronai zlato kao i kristali i minerali pirita,siderita,tetraedritai antimona.


14 BAKOVII

Potkop Klju Bakovika citonija Haldite Bakovii

Geoloka karta Bakovii M 1:25000


15 RADAVA

RadavaNajvea pojava keratofira na ovom podruju ima preko 160 ha. sa procjenjenom debljinom od preko 200 m.,na otvorenom kanjonu kojeg je u stijensku masu usjekla rijeka eljeznica. U geomorfolokom pogledu pojava ini visoku povrinu podjeljenu dubokom rijenom klisurom na dva nejednaka dijela sa visinskom razlikom preko 400 metara, gdje na desnoj obali eljeznice rijeke dominira vrh Javora sa 1315 m.n.v. Najjuniji dio kvarckeratofirske mase na uu Male u Veliku vodu predstavlja jednu dobro ukriljenu masu,jako izmjenjenu procesom seritizacije. Nizvodno od od ove toke na 200 m. zapaaju se ukriljene manje izbjeljenje tj. slabo izbjeljene partije, dosta tvrdih stijena,sa masnim opipom, to ukazuje na poveano prisustvo klorita. Trei varijatet makroskopski uoljiv je u dobro otkrivenom profilu zasjeka puta, otkrivenog izdanka preko 200m2 povrine sa rijetko otkrivenim pukotinama, to stijeni daje bankovit izgled. Na svijeem prelomu stijena ima svijetlozelenu boju sa pojedinim partijama koji postepeno nijansiraju do svijetlobraon i opim utiskom svijee stijene u kojoj dominira silicijska osnova sa uoljivim tokama metalinih minerala Potpuno identina stijenska masa irine 100-1200 m.prua se iz korita rijeke pravcem istok-zapad na obje kanjonske strane do visine preko 200 m. iri prostor ovog lokaliteta je slabo istraen i ima veoma malo pisanih tragova ali blizina sela Dusina ukazuje na intezivnu eksplotaciju na ovim prostorima prvenstveno na eljezo, barit,cinabarit. Jedan dokument iz 1878 godine,pisan od strane Austrougarske govori o postojanju 6 majdana na rijeci eljeznici i to:-majdan Antuna Podruia-majdan Stjepe abria Buzuka i Ante Kovaevia Zele-majdan Mije Misila-majdan Antuna Bana-majdan Ahmeda Merdana-majdan Hai Ibrahima Jakupovia iz Sarajeva

Kamenolom kvarckeratofira Radava


16 DUBRAVE

DubraveOvo prostrano podruje eksploatacije barita nalazi se na udaljenosti od oko 6 km od Kreeva. Predstavlja najvee leite rezidualnog barita. Na osnovu geoloke situacije moemo izdvojiti pojedine tipove baritizacije. 1. ini tip leita barita Pojavljuje se kao ispunjenje pukotina u dolomitu, to se proiruje i na mnoge rasjedne zone,gdje su zapaeni odvojeni breasti dijelovi rudnih tijela Monost ovih rudnih tijela iznosi 0,5 do 1m.,pri emu su vrlo male duine,naglo se gube,poto je ovaj dio tektonski poremeen. 2. Soivasto-gnijezdasti tip baritaNejednakost orudnjenja u masi dolomita dovodi do razvijanja pojedinih obogaenih dijelova tzv. stubova, dijelom u obliku nepravilnih soiva i gnijezda 3. Sekundarna leita baritaNastanak sekundarnih( rezidualnih) leita barita uslovljena je time to je barit veoma rezistentan na spoljne faktore,dok su okolne stijene u kojima su njegova nagomilavanja locirana ne bi moglo rei.Prilikom mehanikog raspadanja baritskih leita moe doi do obrazovanja povienih koncentracija barita u okviru nanosa. To su uglavnom eluvijalno i eluvijalno-deluvijalni nanosi u kojima je barit obogaen preteno na raun rastvaranja i odnoenja komponenti okolnih stijena u kojima je prvobitno bilo leite.Barit se javlja u obliku krupnih tabliastih kristala koji su izdueni.Boje je bijele i plaviaste.Kao glavna mineralna primjesa pojavljuje se fluorit kao i pirit,kvarc i tetraedrit kao sekundarni minerali.U irem prostoru ovog lokalitete nalazi se itav niz starih radova na barit ,tetraedrit,florit a ti lokaliteti su Trnja,Blinje ,Andrina ravan,Katinica,Grkinja,Plane. Svi oni zasluuju posebnu pozornost zbog mogunosti pronalaska vanredno lijepih kristala gore spomenutih.

Stari povrinskikop barita


17 KOLOVOJI

KolovojiLeite barita Kolovoji predstavlja najvee leite inog barita u kvarcporfirima u rudnoj oblasti Bosanskih kriljavih planina. Sam lokalitet nalazi se na sjevernim obroncima planine Visoice, a zauzima prostor izmeu potoka Inii i Nevra na nadmorskoj visini od 1000 m. do 1200 m.Genetski pripada mezoepitermalnom tipu vezan za silikatnu sredinu u prvom redu kvarc-porfire.

Sama silikativna sredina je osigurala stvaranje baritne mineralizacije samo u tektonsko osiguranoj sredini,odnosno prostoru a to su u prvom redu rasjedi,pukotine ili sistemi pukotina.Za leite Kolovoji potrebno je naglasiti da je u eksploataciji od 1956 godine i da je do1990 izeksplotirano oko 180 000 tona visoko kvalitetnog bijelog barita Na samom lokalitetu uraeno je 20 potkopa koji su u pravilu pratili rudno tijelo Pri eksplotaciji rude obino je ista otkopavana uskopima iz nieg ka viim horizontima a zatim se hodnicima u meuhorizontima vadio ostatak rude uz ostavljanje samo sigurnosnih stubova. Sam lokalitet nalazi se iznad sela Deevice, mjesto koje je u Srednjem vijeku spominje kao jedno od sjedita bosanskog kralja, a u to vrijeme je bilo jedno od najvanijih rudnika olova i srebra. Na lokalitetu Zlatarica (1253 m.n.v.) )nalaze se desetci starih rudarskih radova ,najvjerojatnije iz rimskog doba gdje se rudarilo na zlato. Na podruju Hanita ljudi su donedavno nalazili zemljene cijevi kojima je voda, neophodna za ispiranje ,dovedena ak ispod Bitovinje do Zlatarice.Kod samog lokaliteta Kolovoji nalazi se Bakreno vrelo iznad kojeg se nalazi potkop .Oko samog lokalitata nalazi se bakarna troska,zelenkaste ,plave boje,sjajnija koja ukazuje na rudarske aktivnosti na bakar.U Zdravom vrelu pronaen je mineral veseljit vrlo rijedak mineral u svijetu i predstavlja jedini lokalitet u BiH gdje je pronaen. Veseljit se javlja u pukotinama barita i kristalima zelenkastoplaviaste boje,veliine 2-3 mm.

Barit, cinabarit, malahit,azurit

Bakarno vrelo - Kolovoji

Potkop 21 Kolovoji


18 HRMZA

HrmzaOvaj lokalitet predstavlja najvei rudnik realgara i auripigmenta u BiH. Dokazano je da je u srednjem ruda vijeku ovdje vrena eksplotacija pa stoga nije ni udo to se o njima govori gotovo u svakom popularnoznanstvenom djelu ili ubenik u koji se bavi mineralogijom.Nalaze se oko 5 km.sjevernoistono od Kreeva u dolini Hrmze, u umi Banjak i u usjeku potoka Gae.

Ova leita udaljena su jedna od drugih jedva 1 km. Ona su genetski jednaka i nalaze se na junoj granici kvarcporfirnog izliva Berberue na njegovoj kontaktnoj zoni koja se prua istok-zapad. Leite je najbolje otvoreno u dolini Hrmze, gdje sa porfirom granie kvarcni pjeari, koji padaju ispod zrnastog upljikavog krenjaka sa Zvizda-Ivice.

Paragenezu arsenovih ruda na ovom lokalitetu ine realgar kao glavni mineral zatim auripigment u vanredno lijepim sitnozrnim,igliastim ili tapiastim kristalima veliine 1 do 10mm.,rjee vie.Oni se javljaju kao ilice,gnijezdaca,prsline ili pukotine ,kao impregnacije u jednoj zoni vrlo promjenljive irine od 0,5 do3 m. ilice i ice stalno se granaju,sjedinjavaju, stvarajui gnijezda ili nakupine. Za leite u Hrmzi znaajno je vrlo naglo izmjenjivanje oblika,po pruanju i padu u kojima se ruda pojavljuje.

Uz realgar i auri pigment ovdje se pojavljuje modri ili ljubiasti,rijee zelenkasti florit,zatim rjee markasit i kvarc.Na auripigment i realgar na ovom lokalitetu se rudarilo u srednjem vijeku,jo i prije najezde Turaka. Postoje pisani podaci da su na ovom lokalitetu rudarili Turci,Austrougarska, Kraljevina SHS i zadnji koji su eksploatirali rudu bila je Banovina Hrvatska koja je 1940 g. proizvela 45 t. rude. Sadraj bolje rude na arsenu kretao se u prosjeku 9,56 do 14,5 % As a neke Njemake analize pokazuju sadraj zlata od 12%.

Stari povrinskikop barita


19 SAJAM MINERALA STIJENA I FOSILA

Sajam minerala stijena i fosilaOno to svaki zaljubljenik u minerale, stijene i fosile treba da uradi je posjeta Sajmu minerala i kristala koji se svake godine organizira u listopadu.Ovaj sajam ve je postao tradicionalan i najvei je u BiH.Svake godine oko 30 izlagaa iz BiH i iz inozemstva izlau svoje minerale, kristale, stijene i fosile koji svojom raznolikou boja, oblika, veliina plijene panju svakom posjetitelju i predstavljaju iznenaenje za sve.Najvei broj eksponata je iz Srednjebosanskog kriljavog gorja kuda i vode geostaze ovdje predstavljene i koji se mogu pronai upravo na ovim lokalitetima.Pored izlobe minerala, kristala, stijena i fosila posebano je interesantana rekonstrukcija metoda i tehnologije starog rudarstva na ovim prostorima koja oslikavaju burnu prolost ovih krajeva.Posebnu dra ovom jedinstvenom sajmu daje velik broj mladih koji putevima geostaza pronalaze kristale i minerale i svake godine ih izlau.Zavretkom projekta geostaza, organizacijom Sajma minerala, kristala, stijena i fosila opina Kreevo dobija jedinstven turistiki potencijal koji je prvi na ovim prostorima a i jedan od rijetkih u Europi.Zaviajna udruga Kreevski citrin iz Kreeva poziva sve zaljubljenike u minerale i kristale a i ljjubitelje prirode i prirodni rijetkosti na obilazak geostaze i upoznavanje sa rudarstvom, geologijom ovih

Documents

Kristali i minerali SBK.pdf