37
F R U Š K A L O K V A TERENSKA NASTAVA ZA UČENIKE ŠESTIH RAZREDA

Fruska lokva

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Fruska lokva

F R U Š K A L O K V A

TERENSKA NASTAVA ZA UČENIKE ŠESTIH RAZREDA

Page 2: Fruska lokva

U sklopu 12. Festivala znanosti koji se u Hrvatskoj održava u 14 gradova

Pučko otvoreno učilište Rab i Javna ustanova „Priroda“ bili su suorganizatori dviju edukativnih radionica

sa tematikom bioraznolikosti i zaštite prirode na otoku Rabu.Prva radionica pod nazivom „Lokve - oaze u kršu“

održana je 7. travnja u jutarnjim satima na području visoravni Fruga sa učenicima 6.a razreda

Osnovne škole Ivana Rabljanina. Cilj radionice bio je

prikazati važnosti lokvi kao žarišta biološke raznolikosti mediteranskog krša kroz upoznavanje vodenih organizama.

Nakon uvodnog predavanja i demonstracije uslijedio je praktični rad u kojem su učenici

dobili zadatak obručnom mrežom za lov slatkovodnih organizama prikupiti organizme

koji žive u Fruškoj lokvi, najvećoj lokvi na otoku. Prikupljeno je niz različitih vrsta beskralježnjaka

od kojih se brojnošću ističu ličinke vodencvjetova, ličinke vretenaca, vodene stjenice, slatkovodni puževi i pijavice.

Page 3: Fruska lokva
Page 4: Fruska lokva
Page 5: Fruska lokva
Page 6: Fruska lokva

SNAŽNI BUSENOVI SITA OKO LOKVE

BIJELI CVJETOVI VODENIH ŽABNJAKA IZVIRUJU IZ VODE

VELIKI LISTOVI LOPOČA NA POVRŠINI VODE

KRE - KREKRE - KRE

Page 7: Fruska lokva

VODENI ŽABNJAK

Page 8: Fruska lokva
Page 9: Fruska lokva

bijeli cvjetovi

DVIJE VRSTE LISTOVA:

ISPOD VODE - dugi, tanki rasperjani

IZNAD VODE - plosnati i okrugli

Vodeni žabnjak

Page 10: Fruska lokva

VELIKE LISNE PLOJKE LOPOČA PLUTAJU NA POVRŠINI VODE

Page 11: Fruska lokva
Page 12: Fruska lokva

LOPOČ

Page 13: Fruska lokva
Page 14: Fruska lokva
Page 15: Fruska lokva

Lopoč

PODANAK

KORIJENJE

DUGE ŠUPLJE PETELJKE

ŠIROKI OKRUGLI LISTOVI, plutaju na površini

CVJETNA STAPKA

CVIJET

PUČI

ljepljive sjemenke raznosi voda i životinje

(na licu lista)

Page 16: Fruska lokva

Prilagodbe lokvanja za život u vodi

žuti cvijet - oprašivanje kukcima

veliki plutajući listovi – puči s gornje strane

do 3 m duge šuplje peteljke

podanak u mulju – za preživljavanje nepovoljnih uvjeta

Page 17: Fruska lokva

UČENICI PAŽLJIVO SLUŠAJU UPUTE VODITELJA RADIONICE

Page 18: Fruska lokva

Lov i određivanje životinja iz Fruške lokve

Page 19: Fruska lokva

POJEDNOSTAVLJENI “ KLJUČEVI “ZA ODREĐIVANJE ŽIVOTINJSKIH VRSTA

Page 20: Fruska lokva

Ključ za određivanje kukaca u lokvama

Tijelo bez nogu, sa četkastim ili igličastim produžecima …................................................LIČINKE DVOKRILACA (slika 1.)

Tijelo sa 6 nogu………………………………………………………………idi na 2.Životinja bez krila……………………………………………………………..idi na 3.Životinja sa krilima……………………………………………………………idi na 4.

Tri repna nastavka…………………….....LIČINKE VODENCVJETOVA (slika 2)Dva repna nastavka…………………………….....LIČINKE OBALČARA (slika 3)Bez repnih nastavaka………………………………………………………..idi na 5.

Tvrdi oklop preko krila……………………………..................KORNJAŠI (slika 4.)

Mekana krila…………………………………….......................STJENICE (slika 5.)Tijelo skriveno u cjevastoj kućici izgrađenoj od slijepljenih travki ili kamenčića

……………………………………………....LIČINKE TULARA (slika 6.)

Tijelo bez cjevaste kućice……………………….LIČINKE VRETENACA (slika 7.)

Page 21: Fruska lokva

SLIKA 2. ličinke vodencvjetova

SLIKA 1. LIČINKE DVOKRILACA

Page 22: Fruska lokva

Slika 4. Kornjaši ( kozak )

Slika 5. Stjenice

Slika 7. ličinke vretenaca

Slika 6. ličinka tulara

Slika 3. ličinke obalčara

Page 23: Fruska lokva

PRIBOR KOJI SMO KORISTILINA TERENSKOJ NASTAVI :- POVEĆALA- PETRIJEVE ZDJELICE- GEOGRAFSKA KARTA I GPS- PINCETE- STAKLENE POSUDE- KADICA ZA VODU- OBRUČNA MREŽICA- FOTOAPARAT I KAMERA

Page 24: Fruska lokva

Vodene stjenice (Heteroptera)

Page 25: Fruska lokva

. Ličinka vodencvijeta (Ephemeroptera)

Page 26: Fruska lokva

Komarac krv sišu samo ženke

- potrebna im je za proizvodnju goleme količine jajašaca

- odlažu ih na površinu vode

ličinke

godišnje imaju pet ili šest generacija

Page 27: Fruska lokva

Hirudo medicinalis – MEDICINSKA PIJAVICA

Page 28: Fruska lokva

ULOVLJENE PIJAVICE

Page 29: Fruska lokva

Pijavice (Hirudinea), red pojasnika (Clitellata) iz koljena kolutićavaca (Annelida).

Splošteno tijelo sastoji se od 33 kolutića. Na površini se vide poprečne linije.

Ima dvije prianjalke, jedna okružuje usni otvor, a druga je na zadnjem kraju tijela. Usna prijanjalka ima uređaj za sisanje krvi.

U našim slatkim vodama je vrlo česta vrsta pod nazivom „medicinska pijavica“Medicinska pijavica (Hirudo medicinalis) ima 3 oštra hitinska zubića i usiše odjedanput 10–15 cm3 krvi.

Parazitiraju na puževima, rakovima i toplokrvnim životinjama. Poznato je oko 300 vrsta rasprostranjenih u gotovo svim ustajalim vodama

obraslima bujnom vegetacijom.

Prilikom uboda u žrtvu ispuštaju antikoagulanse i anestetike. Čovjek ne osjeća nikakvu bol dok mu pijavica siše krv, a pijavica

tijekom sisanja luči HIRUDIN koji sprečava zgrušavanje krvi domaćina.

Crijevo je prostrano i može imati izraštaje u kojima se sakuplja krv (tako se mogu hranti npr. samo dva puta godišnje).

Page 30: Fruska lokva

PUŽ SVITAK

Page 31: Fruska lokva
Page 32: Fruska lokva

Ribice gambuzije

Page 33: Fruska lokva

Gambuzija je živorodna vrsta kod koje ženke imaju unutrašnju oplodnju. 30 dana nakon oplodnje rađa se oko 50 mladih. Ženka svake godine može imati nekoliko legla, obično tri. Spolnu zrelost dostižu sa 2 do 3 mjeseca starosti. Odrasle jedinke hrane se raznovrsnom hranom i to uglavnom beskralježnjacima, naročito ličinkama kukaca i rakova. Značajna u kontroli populacija komaraca, naročito u područjima sa malarijom. Obzirom da se hrani ličinkama komaraca, početkom 20. stoljeća unesena je i u jadranske vodotoke s ciljem suzbijanja malarije. Izuzetno je otporna na povišenje temperature i nedostatak kisika u vodi jer može gutati atmosferski zrak.

Ribica gambuzija naraste 3 – 5 cm ( maksimalno 7 cm ).Mužjaci su manji od ženki.

Page 34: Fruska lokva

ŽABA ( Pelophylax lessonae )

PUNOGLAVCI

Page 35: Fruska lokva
Page 36: Fruska lokva

Kako smo odredili vrstu žabe koju smo ulovili na Fruškoj lokvi ?Pelophylax lessonae ( Rana lessonae )

Važna obilježja : 1. Na bokovima i bedrima je žuto obojena

2. Ima bijeli trbuh3. Stražnje noge sežu do između očiju i nosnih otvora

4. Stražnje noge razmaknute5. Metatarzalne kvržice na nogama su velike

6. Mužjak – ima bijele zvučne vrećice ( pored bubnjića )

Page 37: Fruska lokva

Radionicu pripremio : Patrik Krstinić, biolog

Prezentaciju izradila : Mladenka Fafanđel, učiteljica biologije

U radionici sudjelovali učenici VI.a razreda : Lovre Beg, Marko Ribarić, Donna Keko,Leonarda Škarić, Vanessa Matahlija, Rea Peran, Luka Grce, Celeste Kaštelan, Ivan Matković, Karlo Mušćo, Lana Fafanđel , Miro Puljar Matić i Martin Mušćo