REPUBLIKA HRVATSKA BRODSKO-POSAVSKA

ŽUPANIJA

UPUTE ZA IZRADU PRORAČUNA

JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE NA PODRUČJU BRODSKO-

POSAVSKE ŽUPANIJE ZA RAZDOBLJE 2019. - 2021.

Brodsko-posavske županije

proračun i financije

SLAVONSKI BROD, rujan 2018.

Materijal je pripremljen u UO za proračun i financije BPŽ

1

SADRŽAJ

SADRŽAJ .................................................................................................................................... 1

1. UVOD ................................................................................................................................. 22. TEMELJNI MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI ZA RAZDOBLJU 2019.-2021………….………. 23. METODOLOGIJA IZRADE PRIJEDLOGA FINANCIJSKOG PLANA PRORAČUNSKOG I IZVANPRORAČUNSKOG KORISNIKA JEDINICE LOKALNEI PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE ............................................................................................................... 4 3.1. Planiranje viškova/manjkova iz prethodnih godina u financijskom planu

proračunskih i izvanproračunskih korisnika …..…………………………………………………… 4

3.2. Primjena ekonomske klasifikacije …………................................................................. 6

4. METODOLOGIJA IZRADE PRORAČUNA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE SAMOUPRAVE ……………………................................................................... 7

4.1. Primjena ekonomske klasifikacije …………................................................................. 6

4.2. Dostava proračunskih dokumenata Ministarstvu financija i Državnom Uredu za reviziju ………………………………………………………………………………………………….. 12

4.3. Unos podataka iz proračuna jedinica u web aplikaciju za statističke potrebe……….13

5. ODREDNICE PRIHODA I RASHODA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE U RAZDOBLJU 2019-2021. ..…....……......……………………………………………...15

6. PLANIRANJE RASHODA PRORAČUNSKIH KORISNIKA U SKLOPU DECENTRALIZIRANIH FUNKCIJA ………………………............................................................. 16

7. OKVIRNI LIMITI PRIJEDLOGA FINANCIJSKIH PLANOVA UPRAVNIH TIJELA BPŽ …......... 23

8. TERMINSKI PLAN IZRADE PRORAČUNA ZA 2019. GODINU ……………..…….……….......... 23

10. DOSTUPNOST MATERIJALA NA WEB STRANICI MINISTARSTVA FINANCIJA..................25

2

1. UVOD

Prema proračunskom kalendaru, krajem srpnja, Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu:Vlada) usvaja smjernice ekonomske i fiskalne politike za trogodišnje razdoblje, koje izmeđuostaloga sadrže ciljeve ekonomske politike za trogodišnje razdoblje te makroekonomski i fiskalni okvir opće države. Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2019.- 2021. (dalje u tekstu: Smjernice) koje je Vlada Republike Hrvatske usvojila na svojoj 110. sjedniciodržanoj 2. kolovoza 2018. izrađene su na temelju strateških planova, Nacionalnog programa reformi 2018. i Programa konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2020. te posebnih preporuka Vijeća EU za Republiku Hrvatsku.Sukladno Zakonu o proračunu (Narodne novine, br. 87/08, 136/12 i 15/15), a na temelju Smjernica, Ministarstvo financija je sastavilo Upute za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2018. - 2021. te posebnih preporuka Vijeća EU za Republiku Hrvatsku (dalje u tekstu: Upute).

Upute sadrže:

- temeljne ekonomske pokazatelje iz Smjernica, - metodologiju izrade proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,- metodologiju izrade financijskog plana proračunskih korisnika jedinice i- planiranje rashoda proračunskih korisnika u sklopu decentraliziranih funkcija,- pripadajuće obrasce.

Kao što je uvodno spomenuto, Vlada RH je u kolovozu usvojila Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2019.-2021., s makroekonomskim i fiskalnim okvirom opće države za to razdoblje te konačnim financijskim pokazateljima koje županije, gradovi i općine koji su preuzeli financiranje decentraliziranih funkcija, kao i njihovi krajnji korisnici (ustanove), trebaju primjenjivati kod planiranja sredstava potrebnih za osiguranje minimalnih financijskih standarda (bilančnih prava).

Ove Upute dostavljene su svim županijama, gradovima i općinama 3. rujna 2018. kako bi, na temelju istih i u skladu s odredbama Zakona o proračunu (Narodne novine, br. 87/08, 136/12 i 15/15), izradile Upute za izradu proračuna jedinice i dostavile ih svojim proračunskim i izvanproračunskim korisnicima.

2. TEMELJNI MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI ZA RAZDOBLJE 2019.-2021.

Na stranicama predviđenim za javno savjetovanje https://esavjetovanja.gov.hr/ objavljeni su obrasci prethodne procjene za propise koji čine zakonski okvir nastavka porezne reforme i to za:

Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona, Nacrt prijedloga zakona o izmjeni Zakona o porezu na promet nekretnina, Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u

prometu gotovinom, Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, Nacrtu prijedloga Zakona o trošarinama, u području poreza, Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak i

3

Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost.

Promjene u poreznom sustavu, a koje će utjecati na državni proračun i proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u narednom trogodišnjem razdoblju najavljene su u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2019. - 2021.

Smjernice koje sadrže ciljeve ekonomske politike te makroekonomski i fiskalni okvir opće države za trogodišnje razdoblje objavljene su na mrežnoj stranici Ministarstva financija http://www.mfin.hr/hr/smjernice-ekonomske-i-fiskalne-politike.

Makroekonomski okvir iz ovog dokumenta izrađen je na temelju informacija i podataka dostupnih do sredine srpnja 2018. godine. Vanjske pretpostavke za izradu makroekonomskih projekcija preuzete su iz posljednjih projekcija Međunarodnog monetarnog fonda2 , Europske komisije3 , Europske središnje banke4 i The Economist Intelligence Unit5 . Iako se u međunarodnom okruženju u narednom razdoblju i dalje očekuju povoljna kretanja, u usporedbi s prethodnim projekcijama navedenih institucija6 , projekcija rasta svjetske trgovine blago je korigirana na niže u 2018. i 2019. godini. Očekivanja svjetskog gospodarskog rasta nisu znatnije korigirana, međutim predviđeni rast BDP-a EU i eurozone blago je korigiran na niže u 2018. godini u usporedbi s prethodnim projekcijama. Uslijed osjetnog povećanja cijena nafte na svjetskim tržištima u 2018. godini, u čitavom srednjoročnom razdoblju očekuju se više cijene nafte u odnosu na prethodne projekcije.

Tablica 1: Makroekonomski okvir u razdoblju 2017. – 2021.

2017. Projekcija2018.

Projekcija2019.

Projekcija2020.

Projekcija2021.

BDP – tekuće cijene, mil HRK 365.643 382.315 399.681 416.629 434.018BDP – realni rast 2,9 2,8 2,7 2,5 2,5Potrošnja kućanstava 3,6 3,5 2,9 2,6 2,5Državna potrošnja 2,7 2,5 2,0 1,8 1,7Bruto investicije u fiksni kapital 3,8 5,9 6,7 5,9 5,6Izvoz roba i usluga 6,4 4,6 4,9 4,6 4,4Uvoz roba i usluga 8,1 6,7 6,6 5,9 5,6

Doprinosi rastu BDP-a 2,9 2,8 2,7 2,5 2,5Potrošnja kućanstava 2,1 2,0 1,7 1,5 1,4Državna potrošnja 0,5 0,5 0,4 0,4 0,3Bruto investicije u fiksni kapital 0,8 1,2 1,4 1,3 1,2Promjena zaliha 0,2 0,1 0,0 0,0 0,0Izvoz roba i usluga 3,1 2,3 2,6 2,5 2,4Uvoz roba i usluga -3,7 -3,3 -3,4 -3,1 -3,1

Rast deflatora BDP-a (%) 1,1 1,8 1,8 1,7 1,7Rast indeksa potrošačkih cijena (%) 1,1 1,7 1,6 1,6 1,7Rast zaposlenosti *(%) 2,2 2,4 1,8 1,5 1,4Stopa nezaposlenosti, anketna (%) 11,2 9,5 8,5 7,8 7,3

*Definicija nacionalnih računa, domaći koncept

Izvor: DZS, Ministarstvo financija

U usporedbi s prethodnim projekcijama Vlade RH iz travnja ove godine , projicirane stope gospodarskog rasta u ovom makroekonomskom okviru ostale su nepromijenjene, no, uzevši u obzir dosadašnja ostvarenja makroekonomskih pokazatelja i najnovije projekcije svjetskih

4

gospodarskih kretanja, promijenjene su projekcije realnog rasta pojedinih komponenti BDP-a, inflacije te kretanja na tržištu rada.

Potrošnja kućanstava najviše će pridonositi rastu domaće potražnje u srednjoročnom razdoblju, uslijed nastavka rasta zaposlenosti i plaća, visoke razine potrošačkog povjerenja, oporavka kreditiranja te nastavka priljeva prihoda od turizma.Pod utjecajem povoljnih gospodarskih kretanja, daljnjeg rasta poslovnog optimizma, zadržavanja povoljnih uvjeta financiranja te snažnijih priljeva iz EU fondova, u narednom razdoblju očekuje se izraženiji rast investicijske aktivnosti.Izvoz roba i usluga i nadalje će biti glavni pokretač gospodarskog rasta u srednjoročnom razdoblju, unatoč njegovoj korekciji naniže u usporedbi s prethodnim projekcijama.Uslijed očekivane stagnacije cijena sirovina na svjetskom tržištu, stabilne inflacije u eurozoni te nastavka jačanja potrošnje kućanstava i rasta jediničnog troška rada, očekuje se kretanje stope inflacije na razini od 1,6% u 2019. i 2020. te njeno neznatno ubrzanje na 1,7% u 2021. godini.U skladu s rastom gospodarske aktivnosti, u srednjoročnom razdoblju očekuje se umjeren rast zaposlenosti uz kontinuirano smanjenje stope nezaposlenosti. Rast zaposlenosti bit će nešto izraženiji tijekom 2018. godine uslijed snažnog rasta potražnje za radom te će usporavati prema kraju projekcijskog razdoblja. Kao što pokazuju dosad objavljeni podaci, rast bruto plaća bit će naročito izražen na početku projekcijskog razdoblja uslijed neravnoteža ponude i potražnje za radom u pojedinim djelatnostima, pri čemu očekujemo da će se ovaj nesrazmjer postupno ispravljati u narednim godinama.

3. METODOLOGIJA IZRADE PRORAČUNA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Proračunski i izvanproračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezni su izrađivati financijske planove u skladu s odredbama Zakona o proračunu,Pravilnika o proračunskim klasifikacijama (Narodne novine, br. 26/10 i 120/13) i Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (Narodne novine, br. 124/14, 115/15 i 87/16) te se pridržavati ovih Uputa.Proračunski i izvanproračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave svoje financijske planove dostavljaju jedinici čiji su korisnici, odnosno nadležnom upravnom tijelu.Proračunski korisnik u financijskom planu treba iskazati sve svoje prihode i rashode bez obzira na moguće uplate dijela prihoda korisnika u proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili podmirivanje dijela rashoda korisnika izravno s računa proračuna.Prijedlog financijskog plana proračunskog i izvanproračunskog korisnika (županijske uprave za ceste) za razdoblje 2019. - 2021. u skladu s odredbama Zakona o proračunu sadrži:

• procjene prihoda i primitaka iskazane po vrstama za razdoblje 2019. - 2021.,• plan rashoda i izdataka za razdoblje 2019. - 2021., razvrstane prema proračunskim klasifikacijama i• obrazloženje prijedloga financijskog plana.

Proračunski i izvanproračunski korisnik jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prihode i primitke, rashode i izdatke za 2019. godinu planira na razini podskupine (treća razina računskog plana), a za 2020. i 2021. na razini skupine (druga razina računskog plana).

5

Uz ekonomsku i programsku klasifikaciju, proračunski i izvanproračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u izradi financijskog plana primjenjuju i klasifikaciju po izvorima financiranja. Sukladno članku 19. stavku 3. Pravilnika o proračunskim klasifikacijama upravno tijelo za financije jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave određuje brojčane oznake i nazive druge razine izvora financiranja. Preporuka Ministarstva financija je da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje imaju više različitih prihoda klasificiranih u izvor financiranja Prihodi za posebne namjene (primjerice komunalni doprinos, komunalna naknada, šumski doprinos, koncesije, prihod od zakupa ...) radi jednostavnijeg praćenja i osiguravanja transparentnosti, u okviru tog izvora otvore podizvore prema namjenama pojedinih prihoda.

Upravna vijeća, školski odbori i ostala upravljačka tijela proračunskih korisnika jedinica (škole, vrtići, knjižnice…) obvezni su usvojiti financijski plan do kraja godine, kako bi se od 1. siječnja 2019. mogle preuzimati i izvršavati nove obveze.Temeljem zahtjeva nadležne jedinice, proračunski korisnik može izrađivati i prijedlog financijskog plana na razini odjeljka (četvrta razina računskog plana). Međutim upravno vijeće ili drugo upravljačko tijelo obvezno je usvojiti financijski plan korisnika, a predstavničko tijelo proračun za 2019. godinu na razini podskupine (treća razina računskog plana), a projekcije za 2020. i 2021. godinu na razini skupine (druga razina računskog plana).U skladu sa Zakonom o proračunu predstavničko tijelo daje suglasnost na prijedlog financijskog plana županijske uprave za ceste zajedno s donošenjem proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

3.1. Planiranje viškova/manjkova iz prethodnih godina u financijskom planu proračunskog i izvanproračunskog korisnika

Uputama za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2018. - 2020. obrazloženi su načini i mogućnosti sukcesivnog i višegodišnjeg planiranja pokrića manjka iz prethodne(ih) godine, kao i korištenja kumuliranog viška u financijskom planu proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Istih se potrebno pridržavati i kod izrade financijskog plana proračunskih i izvanproračunskih korisnika za razdoblje 2019. - 2021.

3.2. Primjena ekonomske klasifikacije

Ukazujemo na česte pogreške kod primjene ekonomske klasifikacije prilikom planiranja i računovodstvenog evidentiranja. Primjerice, prihodi od zakupa poslovnog prostora planirani su u okviru skupine računa 64 Prihodi od imovine (641 Prihodi od financijske imovine i 642 Prihodi od nefinancijske imovine), umjesto u okviru podskupine računa 661 Prihodi od prodaje proizvoda i roba te pruženih usluga.

Sredstva od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pogrešno su planirana u okviru podskupine računa 663 Donacije od pravnih i fizičkih osoba izvan općeg proračuna, a trebaju biti u okviru podskupine računa 634 Pomoći od izvanproračunskih korisnika.

Doprinosi i porezi uplaćeni za rad na temelju ugovora o djelu iskazani su u okviru podskupine računa 311 Plaće (Bruto) i 313 Doprinosi na plaće, umjesto u okviru podskupine računa 323 Rashodi za usluge, na osnovnom računu 32372 Ugovori o djelu.

Rashodi za službeni put osoba izvan radnog odnosa, a koji se odnose na korištenje vlastitog automobila u službene svrhe i na troškove smještaja i avionski prijevoz planirani su u okviru

6

podskupine računa 321 Naknade troškova zaposlenima, umjesto u okviru podskupine računa 324 Naknade troškova osobama izvan radnog odnosa.

4. METODOLOGIJA IZRADE PRORAČUNA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Metodologija za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave propisana je Zakonom o proračunu i podzakonskim aktima kojima se regulira provedba navedenoga Zakona, ponajprije Pravilnikom o proračunskim klasifikacijama i Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i Računskom planu. Pravilnik o proračunskim klasifikacijama nije se mijenjao tijekom ove godine, dok se Računski plan neznatno promijenio (dodani su novi odjeljci i osnovni računi u okviru skupine 99 Izvanbilančni zapisi) izmjenama i dopunama Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu koje su stupile na snagu u siječnju 2018. godine (Narodne novine, br. 3/18).

Kod izrade proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave trebaju voditi računa o njegovom izvršavanju i odredbama Pravilnika o polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna (Narodne novine, br. 24/13 i 102/17). Posebice treba obratiti pažnju na izmjene i dopune Pravilnika o polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna (Narodne novine, br. 102/17) koje su stupile na snagu u listopadu 2017. godine. Stoga je preporuka Ministarstva financija da se već pri izradi proračuna za 2019. godinu uzmu u obzir odredbe navedenoga Pravilnika te da se Račun prihoda i rashoda, ne samo posebni nego i opći dio proračuna, iskazuje sukladno navedenim izmjenama i dopunama Pravilnika o polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna te sukladno odredbama Pravilnika o proračunskim klasifikacijama.

Obvezno je uključivanje svih prihoda i primitaka, rashoda i izdataka proračunskih korisnika u proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, sukladno ekonomskoj, programskoj, funkcijskoj, organizacijskoj, lokacijskoj klasifikaciji te izvorima financiranja. Važni preduvjeti za cjelovito i kvalitetno uključivanje vlastitih i namjenskih prihoda i primitaka proračunskih korisnika u proračun jedinice detaljno su obrazloženi Uputama za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2017. - 2019.

Uputama za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2018. - 2020. obrazloženi su načini i mogućnosti sukcesivnog i višegodišnjeg planiranja pokrića manjka iz prethodne(ih) godine, kao i korištenja kumuliranog viška u proračunu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Istih se potrebno pridržavati i kod izrade proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2019. - 2021.

U prošlogodišnjim Uputama ukazano je na nepravilnosti uočene u postupku razmatranja dostavljenog zahtjeva jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za dobivanje suglasnosti Vlade Republike Hrvatske/ministra financija za zaduživanjem/davanjem jamstva jedinica, posebice vezano uz sadržaj odluke o izvršavanju proračuna, stoga upućujemo jedinice da pogledaju prošlogodišnje Upute.

Kako bi se osiguralo ostvarenje načela transparentnosti i slobodan pristup informacijama kao i njihovo povezivanje, preuzimanje i ponovno korištenje, ukazujemo na preporuku iz Uputa prethodnih godina da se svi navedeni materijali vezani uz proračun i njegove izmjene objavljuju u formatu pogodnom za daljnju obradu (word i excel).

7

4.1. Primjena ekonomske klasifikacije

Prihod od naknade za uređenje voda prihod je Hrvatskih voda, a Hrvatske vode su ovlastile jedinice lokalne samouprave da taj prihod prikupljaju u ime i za račun Hrvatskih voda. Jedinice lokalne samouprave prihod od naknade za uređenje voda prikupljaju zajedno s komunalnom naknadom. Prihodi od naknade za uređenje voda evidentiraju se na osnovnom računu 23955 Obveze za naplaćene tuđe prihode, a ne, kako to evidentiraju neke jedinice, na računu 65224 Naknada za uređenje voda. Obveza za naplaćene tuđe prihode se zatvara u trenutku prijenosa sredstava na račun Hrvatskih voda. Navedeno znači da jedinice lokalne samouprave ne planiraju prihod od naknade za uređenje voda u okviru podskupine 652 Prihodi po posebnim propisima.

Rashodi za projektnu dokumentaciju, usluge konzaltinga i nadzora, koji su povezani s rashodima za tekuće i investicijsko održavanje, evidentiraju se kao i izvedeni radovi na istom osnovnom računu unutar odjeljka 3232 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja, a planiraju na podskupini 323 Rashodi za usluge. Međutim, ako su navedeni rashodi povezani s dodatnim ulaganjem, evidentiraju se i planiraju u okviru skupine računa 45 Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini.

Ukupni prihod od poreza na dohodak prikupljen na svom području jedinice planiraju unutar podskupine računa 611 Porez i prirez na dohodak. Odredbama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (Narodne novine, br. 127/17) propisano je da seod ukupno ostvarenih prihoda od poreza na dohodak 17% izdvaja za fiskalno izravnanje. Sredstva fiskalnog izravnanja jedinice primaju na dnevnoj bazi i također evidentiraju kao prihod od poreza na dohodak u okviru podskupine računa 611 Porez i prirez na dohodak i to kao nenamjenski prihod.

Prema članku 5. Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, Ministarstvu financija, Poreznoj upravi pripada naknada u iznosu od 1% od ukupno naplaćenih prihoda za troškove obavljanja poslova utvrđivanja, evidentiranja, naplate, nadzora i ovrhe poreza na dohodak. Naknadu je potrebno planirati kao materijalni rashod u okviru podskupine računa 323 Rashodi za usluge (računovodstveno se iskazuje na osnovnom računu 32399 Ostale nespomenute usluge).

Tijekom 2018. godine uočeno je pogrešno evidentiranje prihoda vezano za usluge iznajmljivanja smještaja u turističke svrhe (paušalni porez po krevetu i boravišna pristojba). Ukazujemo na to da se paušalni porez po krevetu planira u okviru podskupine računa 611 Porez i prirez na dohodak, a računovodstveno evidentira na osnovnom računu 61132 Porez i prirez na dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima. Boravišna pristojba planira se u okviru podskupine računa 651 Upravne i administrativne pristojbe, a evidentira na osnovnom računu 65141 Boravišne pristojbe.

Kod jedinica, kao i kod proračunskih korisnika, uočeno je pogrešno evidentiranje sredstava primljenih od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, doprinosa i poreza uplaćenih za rad na temelju ugovora o djelu te rashoda za službeni put osoba izvan radnog odnosa. Stoga se upućuje na potrebu ispravnog planiranja i evidentiranja ovih prihoda i rashoda sukladno uputi koja je dana u poglavlju 3.2.

4.2. Dostava proračunskih dokumenata Ministarstvu financija i Državnom uredu za reviziju

Sukladno članku 40. Zakona o proračunu, načelnik, gradonačelnik i župan obvezni su dostaviti Ministarstvu financija proračun i projekcije, odluke o izvršavanju proračuna te izmjene i dopune

8

proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u roku od 15 dana od njihova stupanja na snagu. Prošlogodišnjim Uputama je istaknuto kako su jedinice u obvezi na adresu e-pošte Ministarstva financija: lokalni.proracuni@mfin.hr poslati link na navedene dokumente objavljene u službenom glasilu, u roku od 15 dana od dana njihova stupanja na snagu. Iako je istaknuto da se svi navedeni dokumenti dostavljaju isključivo elektronski, dio jedinica ih je i nadalje dostavljao poštom u papirnatom obliku.Također, neke jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave propustile su dostaviti plan razvojnih programa, koji je obvezni dio proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a neke i odluku o izvršavanju proračuna.Stoga se još jednom ukazuje na obvezu dostave isključivo linka na internetsku stranicu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na kojoj su objavljeni proračun i projekcije, odluke o izvršavanju proračuna te izmjene i dopune proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.Link se dostavlja na e-mail adresu Ministarstva financija (lokalni.proracuni@mfin.hr). Sve izmjene i dopune proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2018. godinu koje stupe na snagu tijekom 2018. godine dostavljaju se također u roku od 15 dana od dana njihova stupanja na snagu i na istu e-mail adresu.Sukladno članku 112. Zakona o proračunu, godišnji izvještaj o izvršenju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dostavlja se Ministarstvu financija i Državnom uredu za reviziju u roku od 15 dana nakon što ga donese predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Iznimno, ako predstavničko tijelo ne donese izvještaj, isti se dostavlja Ministarstvu financija i Državnom uredu za reviziju u roku od 60 dana od dana podnošenja predstavničkom tijelu.I godišnje izvještaje o izvršenju proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, počevši s izvještajem za 2017. godinu, nije potrebno više dostavljati u papirnatom obliku putem pošte Ministarstvu financija, kao niti Državnom uredu za reviziju.Ministarstvu financija je potrebno na e-mail adresu lokalni.proracuni@mfin.hr dostaviti isključivo link na internetsku stranicu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na kojoj je izvještaj objavljen. Državnom uredu za reviziju je podatak o linku potrebno dostaviti na e-mail Državnog ureda za reviziju i to: Grad Zagreb na e-mail Središnjeg ureda Državnog ureda za reviziju, dok su druge jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezne dostaviti link izvještaja na e-mail područnog ureda Državnog ureda za reviziju na čijem području je sjedište jedinice. Sve e-mail adrese su objavljene na mrežnoj stranici Državnog ureda za reviziju, http://www.revizija.hr/hr/kontakt/.

4.3. Unos podataka iz proračuna jedinica u web aplikaciju za statističke potrebe

Za potrebe statističkog praćenja, a radi učinkovitosti korištenja podataka, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave unosile su podatke po ekonomskoj klasifikaciji počevši od proračuna za 2015. i projekcija za 2016. i 2017. godinu, kao i za naredna trogodišnja razdoblja, u posebnu web aplikaciju Ministarstva financija „Financijski planovi JLP(R)S“ (raspoloživu na stranci: https://www3.apis-it.hr/wab/servlet/proweb/webjlprs/LogIN). Ažurirane upute za pristup i korištenje aplikacije bit će dostupne na mrežnoj stranici Ministarstva financija, na adresi http://www.mfin.hr/hr/elektronicka-dostava-planovaproracuna-jlprs-upute. Nova verzija aplikacije uključivat će određena poboljšanja u odnosu na dosadašnju.U istu aplikaciju i na isti način unosit će se podaci iz dokumenata:proračuna za 2019. i projekcija za 2020. i 2021.,privremenog financiranja za 2019. (u slučaju donošenja odluke o privremenom financiranju) i

9

svih izmjena i dopuna proračuna za 2019.Sve podatke u aplikaciju treba unositi kontinuirano, najkasnije 15 dana od dana stupanja na snagu svakog pojedinog dokumenta planiranja.

5. ODREDNICE PRIHODA I RASHODA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE ) SAMOUPRAVE U RAZDOBLJU 2018.-2020.

Pripremu, planiranje i izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2018.-2020. potrebno je razmotriti s više aspekata, a prije svega s aspekta zadnje porezne reforme koja je stupila na snagu 1. siječnja 2017. godine.Efekti cjelovite porezne reforme od 1. siječnja 2017. sastoje se u sljedećem:

povećanje raspoloživog dohotka građana i snižavanje troškova gospodarstvu i kućanstvima, rasterećenje plaća i povećanje neoporezivog dijela dohotka s 2.600 na 3.800 kuna, proširenje poreznih razreda, snižavanje najviše stope poreza na dohodak s 40 na 36 posto, koje se primjenjuje na dohotke iznad 20 tisuća kuna. Ovom posljednjom mjerom, plaće su značajnije porasle onima s najvišim plaćama, čime se željelo povećati dohodak visokoobrazovanih ljudi deficitarnih struka, kao što su liječnici, inženjeri i IT stručnjaci, koji u znatnom broju napuštaju Hrvatsku.

smanjena je opća stopa poreza na dobit s 20 na 18 posto za poljoprivrednike, obrtnike i male poduzetnike čiji prihod na godišnjoj razini ne prelazi tri milijuna kuna, porez na dobit iznosi 12 posto.

Smanjiti će se i stopa PDV-a za jedan postotni bod, kada se za to stvore uvjeti, odnosno uz veći rast BDP-a.

U setu zakona koji se donoseni krajem 2016. godine u sklopu cjelovite porezne reforme najveće implikacije na prihode lokalnih jedinica imalo je povećanje neoporezive osnovice s 2.600,00 na 3.800,00 kuna odnosno za preko 46 %, što je najviše pogodilo najsiromašnije lokalne i područne jedinice, prije svega slavonske, jer je porez na dohodak najveći i najznačajniji izvor financiranja lokalnih jedinica, a ovim povećanjem neoporezive osnovice je oslobođeno preko 500.000 poreznih obveznika u RH što je rezultiralo velikim smanjenjem prihoda lokalnih jedinica s tog temelja.

U cilju obeštećenja lokalnih jedinica mjerama porezne reforme u državnom proračunu RH za 2017. godinu planiran je iznos od 1,325 milijardi kuna kao kompenzacijska mjera.

Člankom 52. stavkom 4. Zakona o izvršavanju državnog proračuna RH za 2017. godinu utvrđena je obveza Ministarstvu financija da tijekom 2017. godine, a najkasnije do 30. lipnja 2017. predloži novi model financiranja JLP(R)S.

Novi model finaciranja JLP(R)S (koji je detaljnije prezentiran u poglavlju 7. Ovih Uputa) a koji je Ministarstvo financija pripremilo i prezentiralo u srpnju ove godine, trebao bi riješiti osnovni problem koji se pojavio u sustavu financiranja jedinica lokalne i područne

10

(regionalne) samouprave, a to je poistovjećivanje politike regionalnog razvoja s politikom fiskalnog izravnanja.

Cilj fiskalnog izravnanja nije usmjeravanje kapitalnih ulaganja i poticanje regionalnog razvoja, već ujednačavanje fiskalnih kapaciteta lokalnih jedinica radi omogućavanja pružanja usporedive razine javnih usluga uz podjednako porezno opterećenje.

Novim sustavom financiranja JLP(R)S trebao bi se uspostaviti jednostavniji, razumljiviji, transparentniji i pravedniji sustav raspodjele prihoda od poreza na dohodak, a ujedno bi se postojeći sustav dodjele pomoći JLP(R)S iz državnog proračuna trebao pojednostaviti, uz utvrđivanje jasnih kriterija koji su transparentni i predvidljivi. Isto tako u suradnji sa svim dionicima ovog procesa, a osobito s predstavnicima JLP(R)S, razvit će se učinkovitiji model vodoravnog fiskalnog izravnanja kojemu je osnovni cilj osigurati svim JLP(R)S potencijal za pružanje usporedive razine javnih usluga uz usporedivu razinu poreznog opterećenja.

Spomenuti zakon uz Zakon o lokalnim porezima, čija je izmjena upravo u tijeku (odgoda primjene Zakona o porezu na promet nekretnina) morao bi potaknuti rješenja brojnih otvorenih pitanja daljnjeg funkcioniranja županija kao jedinica područne (regionalne) samouprave koje je prethodna porezna reforma dovela do ruba opstojnosti, poglavito slavonskih županija, poput: reguliranja pomoći iz državnog proračuna jedinicama na tzv. potpomognutim područjima, indeks razvijenosti, kompenzacija gubitaka prihoda s temelja poreza na dohodak koja je uslijedila nakon povećanja neoporezive osnovice, fiskalna, funkcionalna i financijska decentralizacija i sl.Samo radikalnom izmjenom Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može se spriječiti samoukidanje županija koje uz postojeću zakonsku regulativu bez odgovarajućih sigurnih izvora financiranja ne mogu ispunjavati sve zakonom propisane obveze.

6. PLANIRANJE RASHODA PRORAČUNSKIH KORISNIKA U SKLOPU DECENTRALIZIRANIH FUNKCIJAUkupan iznos sredstava potrebnih za osiguranje minimalnih financijskih standarda (bilančnih prava) u 2019. godini se planiraju uvećana za najviše 2% u odnosu na prethodnu 2018. godinu.

Tijela državne uprave koja su nadležna za decentralizirane funkcije, u suradnji s nositeljima decentraliziranih funkcija te u skladu s potrebama krajnjih korisnika (ustanova), određuju raspodjelu sredstava županijama, Gradu Zagrebu, gradovima i općinama unutar zadanih limita za svaku pojedinu decentraliziranu funkciju.

Sredstva pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije, kao i 2018. godine, bit će osigurana u državnom proračunu Republike Hrvatske na razdjelu tijela (ministarstva i druga tijela državne uprave) nadležnog za određenu decentraliziranu funkciju. Radi se o sredstvima namijenjenima jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje iz namjenskog udjela poreza na dohodak ostvare manje sredstava nego im je potrebno za dostizanje minimalnih financijskih standarda te imaju pravo na pomoć izravnanja.

7. OKVIRNI LIMITI PRIJEDLOGA FINANCIJSKIH PLANOVA UPRAVNIH TIJELA BPŽ

11

Sukladno odredbama Zakona o proračunu predlažu se sljedeći limiti financijskih planova po upravnim tijelima Brodsko-posavske županije:

Razdjel

Upravni odjel Izvršenje2017.

Plan2018.

Plan za2019.

Projekcija za 2020.

Projekcija za 2021.

1 Stručna služba ŽS i župana 5.026.749,55 2.909.136,18 3.200.000,00 3.300.000,00 3.300.000,00

2 UO za proračun i financije 49.480.149,10 23.181.322,10 24.000.000,00 24.100.000,00 24.100.000,00

3 UO za gospodarstvo 5.385.230,08 5.407.400,00 5.600.000,00 5.700.000,00 5.700.000,00

4 UO za poljoprivredu 2.358.490,21 3.207.500,00 2.400.000,00 2.500.000,00 2.500.000,00

5 UO za kom. gospodarstvo i zaštitu okoliša

3.178.614,00 16.318.084,71 3.300.000,00 3.400.000,00 3.400.000,00

6 UO za obraz., šport i kulturu

80.767.723,77 116.984.055,13 80.900.000,00 81.000.000,00 81.000.000,00

7 UO za zdravstvo i soc. skrb

476.478.366,18 557.489.987,28 480.000.000,00 485.000.000,00 485.000.000,00

8 UO za razvoj i EI 184.000,00 1.680.000,00 300.000,00 310.000,00 310.000,00

9 UO za graditeljstvo 1.255.373,02 1.454.600,00 1.300.000,00 1.400.000,00 1.400.000,00

Ukupno 624.114.695,91 728.632.085,40 601.000.000,00 606.710.000,00 606.710.000,00

Nakon usvajanja predloženih limita na Kolegiju župana s pročelnicima nadležni pročelnici utvrdit će limite financijskih planova za svoje proračunske korisnike.

NAPOMENA: Limiti financijskih planova mogu se mijenjati ukoliko su za određenu aktivnost osigurani izvori sredstava koji u trenutku sastavljanja Uputa nisu bili poznati.

8. TERMINSKI PLAN IZRADE PRORAČUNA ZA 2019. GODINU

Upravni odjel za proračun i financije zajedno s nadležnim upravnim odjelima izrađuje Nacrt proračuna za slijedeću fiskalnu godinu s obrazloženjem, koji sadrži slijedeće elemente :

opći dio proračuna (račun prihoda i rashoda i račun financiranja); posebni dio proračuna (plan rashoda i izdataka proračunskih korisnika raspoređen u programe : aktivnosti, te tekuće i kapitalne projekte); plan razvojnih programa (usklađeni programi proračunskih korisnika za trogodišnje razdoblje) obrazloženje općeg i posebnog dijela proračuna, plana razvojnih programa, plana radnih mjesta i plana nabave dugotrajne imovine; projekcija proračunske potrošnje – za razdoblje 2019. do 2021. godine izrađuje se kako za opći , tako i za posebni dio najmanje na drugoj razini računskog plana, bilo kao posebni akt , bilo da se uključuje u sastavni dio proračuna; odluka o izvršavanju proračuna za slijedeću godinu s obrazloženjem.Sukladno Zakonu o proračunu čelnik lokalne jedinice (župan, gradonačelnik, načelnik) utvrđuje Prijedlog proračuna , te ga podnosi predstavničkom tijelu na donošenje do 15. studenoga tekuće godine uz slijedeće planske dokumente :

1. proračun za proračunsku godinu i projekciju proračuna za slijedeće dvije godine, te izvršenje proračuna za prethodnu proračunsku godinu i procjenu proračuna tekuće proračunske godine,2. odluku o izvršavanju proračuna,

12

3. financijske planove izvan proračunskih korisnika uz obrazloženje,4. propise (odluke) koji su potrebni za planiranje i izvršavanje proračuna i financijskih planova izvan proračunskih korisnika,Predstavničko tijelo (Županijska skupština, gradsko, općinsko vijeće) mora donijeti proračun do konca tekuće godine za iduću proračunsku godinu, i to u roku koji omogućuje primjenu proračuna od 1. siječnja godine za koju se donosi proračun.

Pri izradi svog proračuna jedinicama lokalne samouprave treba imati u vidu slijedeće obveze:

1. pridržavanje odredbi Zakona o proračunu i ostalih posebnih zakona (iz područja financija i drugih djelatnosti),

2. pridržavanja nalaza Državnog ureda za reviziju o proračunima,3. pridržavanja pod zakonskih propisa iz računovodstva, poglavito u pogledu sadržaja i

planiranja, te izrade i donošenja proračuna u propisanim rokovima,4. da se tekući izdaci mogu financirati iz tekućih prihoda, što je propisano Zakonom o

proračunu,5. da se lokalni proračuni mogu zadužiti jedino za kapitalne projekte,6. da se zaduživanje regulira svake godine Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna

Republike Hrvatske uz prethodnu suglasnost Vlade Republike Hrvatske,

U procesu planiranja proračuna od svih se sudionika zahtjeva poštivanje zadanih ograničenja štednjeracionalizacije i smanjenja izdataka.

1. Proračunski korisnici u osnovnom i srednjem školstvu obuhvaćeni decentralizacijom dostavljaju svoje financijske plane Upravnom odjelu za o b r a z o v a n j e , š p o r t i k u l t u r u Brodsko-posavske županije.

Rok za dostavu: 05. listopada 2018. godine.

2. Centri za socijalnu skrb na području županije dostavljaju svoje financijske planove Upravnom odjelu za zdravstvo i socijalnu skrb Brodsko-posavske županije.

Rok za dostavu: 05. listopada 2018. godine.

3. Zdravstvene ustanove u nadležnosti županije dostavljaju svoje financijske planove nadležnom ministarstvu, HZZO i Upravnom odjelu za zdravstvo i socijalnu skrb Brodsko-posavske županije.

Rok za dostavu Brodsko-posavskoj županiji: 05. listopada 2018. godine.

4. Dom za starije i nemoćne dostavlja prijedlog financijskog planaUpravnom odjelu za zdravstvo i socijalnu skrb županije.

Rok za dostavu: 05. listopada 2018. godine.

5. Ostali korisnici proračuna dostavljaju svoje financijske zahtjeve nadležnom upravnom odjelu u županiji.

Rok za dostavu: 05. listopada 2018. godine.

6. Tvrtke dostavljaju svoje financijske zahtjeve nadležnom upravnom odjelu u županiji.

13

Rok za dostavu: 05. listopada 2018. godine.

7. Jedinice lokalne samouprave na području županije mogu dostaviti svoje obrazložene zahtjeve za sufinanciranje iz Županijskog proračuna do 05. listopada 2018. godine. Zahtjevi s potrebnom dokumentacijom dostavljaju se nadležnim upravnim odjelima.

8. Upravni odjeli obvezni su pridržavati se odredbi Zakona o proračunu i ovih Uputa u predlaganju programa i aktivnosti za razdoblje 2019. – 2021. godine iz svoje nadležnosti, te Upravnom odjelu za proračun i financije županije dostaviti obrađene podatke po korisnicima i detaljna obrazloženja predloženog, najkasnije do 10. listopada 2018. godine.

9. U razdoblju do 15. listopada vršit će se usklađenje prihoda i rashoda s podnesenim zahtjevima i procjenjenim mogućnostima Proračuna.

10. Upravni odjel za proračun i financije sastavit će Nacrt Prijedloga proračuna Brodsko-posavske županije za razdoblje 2019.–2021. godine i dostaviti ga županu Brodsko-posavske županije najkasnije do 15. listopada 2018. godine

11. S Nacrtom Prijedloga proračuna upoznat će se nadležna tijela Županije, a isti će se objaviti i na web stranici Brodsko-posavske županije, najkasnije do 31. listopada 2018. godine.

12. Uz Prijedlog proračuna objavit će se i Vodič za građane.

13. Konačni prijedlog Proračuna Brodsko-posavske županije za 2019. godinu s projekcijama za 2020. i 2021. godinu i Prijedlog odluke o izvršavanju Proračuna Brodsko-posavske županije za 2019. godinu uputit će se Županijskoj skupštini na raspravu u razdoblju do 15. studenog, a na usvajanje do 31. prosinca 2018. godine.

Posebno naglašavamo da svi financijski dokumenti, obrazloženja, dodatne tablice, bilješke i drugo trebaju biti potpisani od odgovorne osobe korisnika proračunskih sredstava.

5. DOSTUPNOST MATERIJALA NA WEB STRANICI MINISTARSTVA FINANCIJA

Općine, gradovi i županije te korisnici njihovih proračuna mogu tekst ovih uputa naći i koristiti s mrežne stranice Ministarstva financija w w w. m f i n . h r (Lokalni proračuni) gdje se nalaze:

- Upute za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2019. - 2021. i

- Prilog: Model prijedloga financijskog plana proračunskog korisnika proračuna.

UO ZA PRORAČUN I FINANCIJE PROČELNIK:

14

dr.sc. Ivan LukićKLASA:023-01/17-01/754URBROJ:2178/1-08/17-01

Slavonski Brod, 20. rujna 2017.