UvodLjudi su danas oduevljeni svojom civilizacijom. A kako da ne
budu, kada su sebi izgradili svet iz snova. Nekada su ljudi iveli u
stalnom strahu od divljih zveri a potom od varvarskih naroda, ali
toga vie nema. Sve je to ovek istrebio, a ono malo to je ostalo
nalazi se iza reetaka ili u dobro uvanim rezervatima. Kada je ovek
u tom poduhvatu uspeo, ve nije imao prepreku da sebi gradi ovu
velianstvenu civilizaciju. Danas ovek moe da komunicira sa svim
ljudima na svetu jer ima mobilni telefon, a nekada je morao satima
ii do susednog sela da bi razgovarao sa nekim ko nije iz njegovog
sela. A tek putovanje, danas ovek dorukuje u Evropi, rua u Aziji, i
avo e ga znati gde veera. A nekada je morao peke, ceo dan je peaio
do susednog sela, sve dok nije ukrotio konja u Pontskoj niziji.
Uzjahivanje konja u Pontskoj niziji bio je prvi civilizacijski
pomak u ovekovom putovanju i komunikaciji, tad je ve bio na
konju.Danas iz ove civilizacije kada ovek pomisli na ovekov peinski
ivot, on mora doi do zakljuka da je uinio velianstven napredak. A
sve je to ovek stvorio svojim rukama i zahvaljujui svom
znanju.Znanje i samo znanje oveku omoguava napredak. To je ovek
dananjice shvatio,
i ulae velike napore i novac u obrazovanje narodnih masa. Dananja
civilizacija preko svojih vlada ne dozvoljava ni jednom pojedincu
da nema znanja. Znanje se stie u koli i zbog toga je kolovanje
obavezno. Nije kolovanje obavezno da bi se deca kinjila, kako neki
pakosnici govore, nego je kolovanje iz isto humanih razloga. Jer
nekolovan ovek ne moe uivati u blagodetima dananje velianstvene
civilizacije. Nekolovan ovek ne moe znati nita znaajno, jer se
znanje stie u koli. A koliko je tek uskraen time to mu je uskraen
kompjuter sa nebrojenim igricama, koje oveku mnogo pomau da uiva u
dananjoj velianstvenoj civilizaciji.Zbog toga je od velikog znaaja
za oveka da poznaje rad na kompjuteru. Kompjuter igra veliki znaaj
u edukaciji oveanstva i zato mu vlast pridaje veliki znaaj. Ve se
govori kako se nepismenima smatraju svi oni koji ne znaju rad sa
kompjuterom. Poeljno je poznavanje makar toliko da moe komunicirati
sa poznatima i nepoznatima. Koliko je to bezbednije od razgovora
uivo sa prijateljima i susedima, gde se mogu zaraditi kojekavi
virusi i gde se mora paziti ta se govori.U svakom sluaju jasno je
da je ovek dostigao nesluene visine, takva je opta ocena naunika i
mislilaca dananjice.Ali, ima pojedinih uenjaka koji kau da ovek
nije napredovao, nego je propadao. Stare civilizacije su bile
duhovne a samim tim i dobre, a dananja je materijalistika i
grabeljiva. Dananja civilizacija je samo jedan bletavi varvarizam,
ba tako kau: bletavi varvarizam. Ovakvih je uenjaka vrlo malo i
nemaju nikakav znaaj ni uticaj u narodu. Ovakva se nauka ne ui u
koli, a danas su ljudi kolovani pa ue o velianstvenoj
civilizaciji.Ipak, ostaje pitanje: kako je mogue da ocena ovih
pojedinaca bude potpuno suprotna od utvrene i vaee nauke? Dok masa
tvrdi da je najbolja, neki pojedinci tvrde da je najgora.Ni jedni
ni drugi ne prilau materijalne dokaze za svoje uenje, ali masa je
uvek jaa od pojedinaca, pa je zato njihova nauka vaea.Da li je
uopte mogue dokazati da je jedna od ove dve nauke ispravna ili
lana?Mogue je.Dokazi postoje i nisu malobrojni. Sve ljudske
umotvorine su dokaz da je jedna od ovih lana,a druga ispravna.
Dokaz su svi narodni obiaji, sva narodna usmena knjievnost
(pripovetke, bajke, basne, poslovice itd.) sva stara knjievnost
(bez obzira ta pie i o emu pie, bez obzira iz koje je zemlje i
kojega vremena). A dokaz su i svi filozofi i umetnici koji su
pisali do sredine 19.veka, i mnogi koji su pisali posle tog
vremena.Dakle, dokazi postoje, dokazi nisu skriveni, potrebno je
ljudima samo pokazati dokaze i sami e prepoznati ta je la, a ta
istina.A inae, sve to ovek danas ui, sve je la. Ova ocena je malo
preterana jer ima i istinitih nauka. Naprimer, istinita nauka je
matematika, zatim ne mogu trenutno da se setim, ali ubeen sam da
ima jo koja.ovek je danas oduevljen svojim znanjem, i svoje doba
naziva dobom znanja. A stvar sa ljudskom naukom stoji ovako: ovek
sve zna o jeziku, samo ne zna ta je to jezik. Dananji filozofi
pojma nemaju o emu govore stari filozofi, a sebe smatraju njihovim
naslednicima. I, naravno, sebe smatraju veim filozofima, to zbog
evolucije to zbog vie kole. Nauka nema pojma ta predstavljaju
narodni obiaji, i zato postoje. Nauka nema pojma ta kazuju bajke,
basne, legende, poslovice, pripovetke i sva usmena knjievnost.
Nauka nema pojma ta je to mitologija i ko su mitski bogovi i
junaci. Verski uenjaci nemaju pojma o emu govore njihove Svete
knjige, u koje se oni zaklinju kao pagani u idole. Sa istorijom je
isti sluaj, danas narodi batine Holivudistoriju, i spremni su i
zaratiti zbog nje.Ako nekoga zanima istina o ljudskoj nauci
danas,do istine e sam doi, uz pomo ove knjige.Jedinu istinsku
vrednost za oveka ima znanje za koje se sam uveri da je istinito,
svako drugo znanje mora biti pod znakom pitanja.Tako nam govore
stari filozofi i tako bi trebalo uiti oveka od malih nogu, da bi
kada odraste zaista bio ovek. Ali toga danas nema, danas oveja
glava slui kao neto to se puni kojeime. Dananje znanje je knjiko
znanje i ovek je kao voz koji je postavljen na ine, i mimo ina ne
zna za drugi put. I tako ovek danas putuje kroz ivot utvrenim
stazama, nekad kroz lepe predele a nekad kroz tunele, ali mimo
utvrenih trasa nikada.A nauku o prihvatanju samo one nauke za koju
je nesumnjivo utvreno da je istinita, niko od dananjih mislilaca i
ne pominje. To je i razumljivo jer su dananji mislioci proizvod
novoga kolstva, oni su edukovani za kretanje po utvrenim putevima.U
stvari, i nije ba potpuno razumljivo. Razumljivo je da programirana
maina radi po programu i da se voz kree po postavljenim inama, ali
ovek nije maina! Nije razumljivo da ovek vie veruje tuim reima nego
svojim oima i svom razumu, a ipak je tako.
udo je to veliko.Stari filozofi kau da je filozofija nastala iz
uenja, novi filozofi su to bez uenja prihvatili. Jer poznato je da
su oni iveli u doba neznanja, pa su se svaemu udili. A ovek danas
nema emu da se udi, sve je danas nauka objasnila i turila u knjige
ili na internet. I kako da se danas ovek neemu udi? Uostalom, uenje
oveku danas nije ni potrebno. Sve to danas ovek ne zna a eli da
zna, dobie u koli ili na internetu. Zbog toga su danas kola i
kompjuter od velikog znaaja za edukaciju puanstva. I zbog toga se
ine nadljudski napori da edukacija nikoga ne omai, jer samo
edukovani mogu nai sreu u ovom i ovakvom svetu.I zaista,danas je
edukacija uzela maha.itav region a i ire, jekom jei reju edukacija.
Prosvetari, politiari, privrednici, umetnici, zabavljai, sportisti,
svi u glas klikuju: edukacija! Edukacija nije zahvatila samo elitu,
ona je uhvatila korena i kod prostoga puka. Jedan koji prekopava
smee na gradskoj deponiji, pun optimizma izjavljuje da mu je
edukacija mnogopomogla u prepoznavanju smea. Do sada je on, kae,
kopao po smeu bez edukacije, a sada kad je edukovan on tano zna ta
kopa. I ne zaboravlja da se zahvali onima koji su ga edukovali,
kako i prilii edukovanom lanu edukovane zajednice.Dakle, u staro
doba su se ljudi udili, i tako dolazili do filozofije.Danas se ovek
ne udi zato to je edukovan,a edukacija i uenje ne idu zajedno.
Edukovani se niemu ne udi niti dvoumi, kao to ni voz ne dvoumi na
koju e stranu okrenuti.A ako neko eli da bude filozof on izui
filozofsku kolu, i za dokaz da je edukovan dobije diplomu.Nekada je
priprosti narod govorio: Nema leba bez motike! A danas edukovani
kliku: Nema budunosti bez edukacije!Edukovani su vrsto uvereni da
samo edukovanima pripada budunost, zato oni svoje uverenje brane i
edukacijom i orujem. Oni ne ele budunost samo za sebe, oni ele u
budunost sa svom sirotinjom ovoga sveta.Ovi edukovani ovekoljupci
su tako edukovani da bez nesretne sirotinje ne mogu iveti. Zato oni
i ne pomiljaju da ulaze u budunost bez nesretne sirotinje. Pa, ako
nesretnu sirotinju ne mogu edukovati, primorani su da potegnu
oruje. Nema njima ivota bez nesretne sirotinje, tako su edukovani i
to ti je.Velika je ljudska srea to i u nesretnoj sirotinji ima
edukovanih koji su se stavili na stranu edukovanih, te ine sve da
te nesretnike uvedu u budunost.Edukovani su ve u budunosti, a
nesretna sirotinja tek treba da je dostigne. Ali ima nekih koji ne
ele da se edukuju i takvi da uu u budunost.Ovima edukovani zameraju
da su im pogledi uprti u prolost, a trebalo bi da gledaju samo u
budunost.Ovi odgovaraju narodnom poslovicom:
Oni koji ne potuju svoju prolost, imaju malo nade za svoju
budunost.Edukovani upozoravaju da takvo ponaanje moe izazvati
prezir kod edukovane zajednice.Neuki opet poteu narodnu
mudrost:
Ne stidi se prezira neistog i poruge glupog!Edukovani poteu gomilu
svojih aduta u ime edukovane zajednice.
Neuki uzvraaju narodnom mudrou: Bolje biti u svojoj kui glava, nego
u tuoj rep.
Teko zemlji gde gospodar na tue oi gleda.
Od svih zlotvora, domai je najgori.
Edukovanima je jasno da su ovi needukovani, i da su
nekolovani.
Nekolovani odgovaraju mudrou nekolovanog naroda:
Nema budale dok se dobro ne ikoluje.
Edukovani se zgraavaju to nekolovani odbacuju svoju sreu.
Neuka prosta svetina uzvraa neukom narodnom mudrou:
Mlogima je srea, tek prava nesrea.Ko je ovde u pravu a ko u krivu,
pokazae budunost. U tome su saglasni i jedni i drugi. Needukovani
jo dodaju da je budunost ve dola, doneli su je edukovani. Kau
neuki, onaj koji danas troi ono to e njegova deca vraati, taj ivi u
budunosti. Dakle, edukovani zaista ive u budunosti. A ta e biti sa
potomstvom, znae se kada potomstvo ue u budunostSrpski jezik i
mrtvi jeziciSa svojim jezikom neki Srbi nisu zadovoljni i zahtevaju
njegovu reformu. Reformu ne zahteva prost narod nego oni najueniji
koji su upoznali uene jezike, i tako spoznali nedostojnost svoga
maternjeg jezika. Nezadovoljnika je bilo i u prolosti, ve u 19-om
veku neki koji su visoke kole zavrili u nemakim zemljama,izrazie
nezadovoljstvo srpskim jezikom. Neki su svoj maternji jezik,sa
oitim prezirom nazivali obanskim jezikom baba Stamene.Nije jasno ta
je njima smetalo u maternjem jeziku,ali im je smetalo. Nije
prijatno izuiti kolu u kulturnoj zemlji i nauiti kulturni strani
jezik, a onda biti primoran govoriti obanski jezik.Valjda je to u
pitanju?I danas se javljaju nezadovoljnici i vape za reformom
jezika, jezik im ne valja i to ti je. Njima ne smeta to to se u
poslednje vreme u srpski jezik ubrizgavaju tue rei, najee engleske,
nego njima smeta nereformisani srpski jezik. Bez reforme jezika
nema nam napretka! vape oni to su upoznali reformisane jezike.Oni
kao da nisu svesni da su oni maternji jezik ve reformisali i bez
reforme. Mnoge rei su oni ve izbacili iz jezika smatrajui ih tuim,
ili su ih smatrali iskrivljenim narodnim izgovorom. A pored toga
oni su pri deobi sa braom delili i rei maternjeg jezika. Tako su
razbraa siromaili maternji jezik i bili primorani da praznine
popunjavaju tuim reima. To je bila tiha reforma, ali ovo to se
danas radi prava je revolucija jezika koji se ne moe nazvati
maternjim.Jezik koji se danas uje na ulici i na televiziji nema
mater, niti bi i jedna mater pristala da to rodi. Oni koji piu,
jezik im lii na maternji, a oni to govore, Boe sauvaj. To je
srpskolatinskoengleskoneiji jezik, i kao da se utrkuju ko e vie
tuih rei rei. Kao da su plaeni po uinku pa se trude da to vie
zarade. Ili to oni ine iz protesta prema nereformisanom jeziku?Nisu
svi kolovani ljudi bili nezadovoljni srpskim jezikom, ak postoje
neki koji su ga smatrali znaajnim jezikom. Gete ga je uio i znao,
potom Ranke i Jakob Gim i mnogi drugi poznati ljudi. Jakob Grim je
ak prorokovao da e Evropa uiti srpski jezik, ali je omanuo.A srpski
jezik nije tako bedan kako ga cene neki kolarci, naprotiv, srpski
jezik je najznaajniji jezik oveanstva.Rei su ove krupne, ali su
istinite.Kada je oveanstvo vodila glava vodila ga je srpskim
jezikom, a kada je rep preoteo vostvo on ga vodi nekim drugim
jezikom.Za razliku od danas vaee nauke koja za svoju nauku ne
prilae dokaze, nego se zaklanja iza nekakvog autoriteta, ova
tvrdnja se moe dokazati. A dokazi su svakom pristupani, jer su ih
pune biblioteke u celome svetu.Nauka koja se danas ui nastala je u
drugoj polovini 19.veka,i do tada se za nju nije znalo. Dananju
nauku utemeljila je takozvana germanska kola, kojoj su dananji
uenjaci neizmerno zahvalni. Ne samo da su im uenjaci zahvalni, nego
se oni u ime celog oveanstva zahvaljuju germanskoj koli to im je
skinula mrak sa oiju. A taj mraksu skinuli kada su objasnili o emu
govore stare knjige. A kada su to objasnili onda su oveku objasnili
da nema Boga, nego postoji samo majmun. Samo se budale uzdaju u
Boga jer je to fantazija prostoga naroda, a inteligentnom biu kakav
je ovek ne prilii da fantazira.Onda su kulturnim narodima Evrope
objasnili da oni nisu samo Evropljani, nego su oni Indoevropljani.
Indoevropske korene nekih kulturnih Evropljana nali su u starom
jeziku sanskritu, kojim su pisane stare knjige u Indiji. Tako su
nastali Indoevropljani koji se nazvae Indogermani, da bi se znalo
poblie koji su.Iz ove nauke germanske koleizilo je germansko iber
ales koje je uhvatilo vrste korene u ovoj civilizaciji. Ovo uenje
je nametnuto narodima celoga sveta, to milom to silom. kolu su
proglasili vrhovnim autoritetom, a onda su u kolu ugradili svoje
splaine. I tako je poela proizvodnja naunika punih zabluda.Ova
slavna kola je pronala Indoevropljane tako to je u sanskritu
pronala mnotvo rei iz nekih evropskih jezika a naroito iz latinskog
jezika. Poto su pronali svoje evropske rei u sanskritu,dooe do
zakljuka da im je poreklo zajedniko. Ako jezici imaju zajedniko
poreklo onda i narodi imaju zajedniko poreklo. Ovome nema zamerke,
to je logian zakljuak. Problem je u tome to oni nisu ispitali te
zajednike rei. Njihova nauka se svodi na zajednike rei a od jezika
evropskih, latinski je glavni dokaz.Latinski jezik je jezik starih
stanovnika Italije koje su Rimljani asimilirali poetkom treega veka
stare ere. Tako kae nauka, i nju ne zbunjuje to je samo dve-tri
decenije ranije Aleksandar helenizovao i Rimljane i Latine i ceo
svet. To nije najvee udo, vee je udo kako su to uinili Rimljani.
Rimljani su preuzeli latinski jezik, pismo i nauku i tako Latini
nestadoe.U staro doba to je bilo mogue jer su to bili ljudi sasvim
drugoga naina miljenja, ali danas to ne bi bilo mogue. Kada bi
danas neko preuzeo tui jezik, taj bi nestao, a ne onaj iji je jezik
uzeo.I tako Latini nestadoe a jezik ostade, zbog toga se latinski
jezik naziva mrtvi jezik. Pokuavao sam da ovo shvatim i ne mogu, a
itam da to nisu uspeli jo neki ljudi.Jezik postoji i govori se a
ipak nestadoe oni iji je to jezik, a preivee samo oni koji taj
jezik prisvojie. Ovo vie lii na crnu magiju nego na asimilaciju. To
e najpre biti, jer je injenica da su nestali svi narodi koji su
imali knjievnost u staro doba. Nestali su svi narodi koji su imali
knjievnost, a opstali su oni narodi koji nisu imali
knjievnost.Kakvo naravouenije iz ovoga moemo izvui?Dakle, postojao
je narod koji je govorio jezik na kojem je pisao knjige, onda je u
neko doba taj jezik prestao da se govori,a uveden je drugi
jezik.Ali knjige se ne piu novim jezikom, postoje samo one knjige
koje su pisane mrtvimjezikom.Narod koji je govorio sanskrit je
nestao, nestao je i jezik,ostale su samo knjige i drugih knjiga
nema do njih.Latini su nestali ali je jezik ostao i bio zvanini
jezik carstva. Knjievnosti osim latinske nema u Italiji sve do
Dantea. Latinski jezik je mrtvi jezik i on se govorio u Rimu. Rim
je veni grad i svi putevi vode u Rim. Kada se ovo zna, onda je
sasvim razumljivo da se u Rimu govori mrtvim jezikom. Verovatno da
postoje tekstovi koji objanjavaju latinski jezik, koji su meni
nedostupni ili sam ih prevideo, a pored toga latinski jezik bi
trebalo da dokae svoje mrtvilo ve svojim imenom. Boginja Latona je
tamna i skrivena, a njen sin Apolon je u sredtu zemlje i on je tuma
svih stvari. Tako kazuje mit, a mi znamo da je i jezik tuma jer bez
njega je nemogue tumaiti. A za onoga koji sedi u sreditu zemlje pre
bi se reklo da je mrtav, nego da je iv.Sa aramejskim jezikom je
slino,doao je iz Persije u 6.veku a potom nestao. Za njegova
vremena je napisan Stari zavet. Zanimljivo je da kau uenjaci da je
sanskrit u Indiji naputen u 6.veku,a ba tada se javlja aramejski u
Palestini.U sva etiri jevanelja nam se naglaeno kazuje da je Isusa
Hrista pogrebao Josif iz Arimateje. Slinost imena Arimateje i
Aramije je oigledna.Aramejski jezik je mrtvi jezik, a Josif iz
Arimateje sahranjuje. Josif iz Arimateje ne sahranjuje bilo gde, on
sahranjuje u svoj grob.Josif uze telo, zavi ga u isto platno, i
metnu ga u novi svoj grob, koji je bio isekao u kamenu, pa navali
veliki kamen na vrata od groba i otide.Bilo bi udno da jedan ovek
sahranjuje Isusa i da niko drugi nije prisutan, ali ako je Josif iz
Arimateje onda to nije udno, jer izgleda da je to bila njegova
dunost.Matej kae da je Josif bio uenik Isusov i ovek bogat, a Luka
kae da je bio ugledan savetnik i da je sam ekao kraljevstvo Boje.
Marko kazuje kao i Luka, a Jovan kae da je Josif bio uenik Isusov
ali tajni.Tako se kazuje o Josifu iz Arimateje koji je pogrebao
Isusa Hrista u svoj novi grob, a zato je to on uinio razlog valja
traiti u imenu grada Arimateje iz kojega Josif dolazi.A Platon pria
mit o Eru iz Armenije koji je glasnik sa onoga sveta, i koji se
vratio iz mrtvih i pria kako je tamo. Ero iz Armenije bio je mrtav
dvanaest dana i pria ta je sve video na onome svetu. Edukovani
filozofi e iz ove Platonove prie izvui jedini mogui zakljuak, a to
je primitivno shvatanje starih naroda, i objasnie da Platon nije
verovao u te gluposti nego Platon pria ovo ili ono.Ovde je vano
znati da je Ero iz Armenije, da je bio mrtav, i da je onglasnik sa
onoga sveta.I srpski narod ima Eru sa onoga sveta i o njemu postoji
mnotvo pripovedaka. Ero je iz Hercegovine, i zato mu je ime Ero ili
Hero. Dakle Ero ili Hero je glasnik iz sveta mrtvih i kod starih
Helena i kod dananjih Srba. Pored toga, starogrki heroji (heros) su
mrtvi, izginuli junaci koji stoje u sredini izmeu bogova i ljudi.
Dakle heroji su veza izmeu bogova i ljudi, a to je i srpski i
Platonov Ero ili Hero. Valjda je jasno da se ime Ero ili Hero i
heros odnosi na mrtve, kao to i Armenija pripada mrtvima.Ovde bi se
mogao pomenuti i Hermes koji je takoe glasnik bogova, i to glasnik
ve pomenutog boga Apolona. U mitu nema proizvoljnih pria niti ima
proizvoljnih imena, sve je u slubi nauke. Da su Hermes i heros
isto, potvruje to to i Heresu i herojima pripada broj etiri.A
uenjaci bi mogli primetiti da Srbi imaju iste prie kao i stari
Heleni, pa i ista imena.Sa grkim jezikom je malo drugaije, jezik
nije naputen niti je narod nestao,ali taj grki jezik slabo Grci
razumeju.Zbog toga se taj jezik naziva starogrki, a zovu ga i koino
sa znaenjem zajedniki. Objanjava se da je to zajedniki jezik svih
grkih plemena,pa mu otud takvo ime.Tako nauka objanjava mrtvejezike
i tako se ui u koli,i to je znanje. Ako bi neko drugaije govorio i
uio pokazao bi se neukim, i za takvog ne bi bilo mesta u naunom
svetu. Zbog toga i nema drukijeg uenja, jer se ovim pitanjem do
sada nisu bavili ljudi van nauke. A ljudi od nauke nemaju drugaiju
nauku jer se takva ne ui u koli. Kae nauka, grki jezik ko-ine bio
multietniki i multikulturalni jezik koji se govorio na tri
kontinenta.Sudei po ovim reima reklo bi se da nauka zna kakav je to
jezik, ali nita od toga.Ispravno je rei da se tim jezikom pisalo na
tri kontinenta, a pisali su samo malobrojni. A oni koji su pisali
pisali su istu nauku i istim jezikom simbola, i nema danas ni jedne
stare knjige koja nije takva.Danas nema ni jedne antike knjige koja
je napisana ivim jezikom, ali njih nikada nije ni bilo jer se
knjige nikada nisu pisale ivim jezicima.kola postoji da bi se u
njoj steklo znanje, tako se odvajkada smatralo.Ali dananje kole
nisu isto to i nekadanje kole. Nekada su kolu uili samo malobrojni
koji su bili eljni nauke,a danas je kolovanje obavezno i zakonom
propisano. Ko nee u kolu ima da plati dravi odtetu, jer je drava
mnogo uloila u kolstvo i ne dozvoljava da su joj kapaciteti
neiskorieni. Razlika meu kolama je i u tome to se u dananjim kolama
ui ivim jezicima, a u prolosti se uilo mrtvim jezicima.Dakle,mrtvi
jezici su kolski jezici,i nikada ga nije govorio ni jedan narod. Da
su mrtvijezici kolski jezici ve je poznato,samo se ne zna da se oni
u koli obavezno ue zato to je to nova kola nasledila od stare. U
nekadanjoj koli se uilo na mrtvomjeziku,a kada su otvorene kole na
narodnom jeziku,mrtvi jezik se uio kao predmet.Zato u Zapadnoj
Evropi postoji samo latinska knjievnost?Zato to nije bilo druge
kole.Da je bilo kola na narodnim jezicima, bilo bi i knjievnosti na
narodnim jezicima. I bilo bi ih mnogo vie koji piu na narodnom
jeziku, to je zdrava logika. Kada neko pie pie da bi se to italo,
pa zar nije razumno da pie na maternjem jeziku? Njegova dela bi
itale narodne mase umesto aice ljudi koji znaju latinski jezik.Oni
se zovu mrtvi zato to nisu ivi tj. ne govori ih ni jedan narod, oni
ne ive u narodu. Ne zato to je narod izumro, ili se asimilovao i
neto slino, nego su ti jezici mrtvi od svog roenja.Onaj ko je
imenovao ove jezike mrtvim znao je zato je to uinio, a oni to tumae
to ime ne znaju njegovo znaenje. Ovi to ne znaju a tumae pripadaju
germanskoj koli, jer su njihovu kolu izuili.Mrtvi jezik ima isto
znaenje to i kolski jezik. U ovoj nauci koja govori jezikom mita,
smrt je uitelj i smrt daje znanje. Zato su ti jezici nazvani mrtvim
jezicima, jer su to bili kolski jezici.A Branislav Nui zna ta su
mrtvi jezici i pokuava, na svoj nain, i nama da kae. U svojoj
Autobiografiji Nui govori o mrtvim jezicima.Kao ostaci izumrlih
naroda, rimskog i jelinskoga, ive jo i danas, rasuti po raznim
gimnazijama, profesori latinskog i grkog jezika. Da nisu Ciceron i
Tacit, Omir i Demosten,Tit Livije, Seneka, Marko Aurelije, Ovidije
i drugi napisali nekoliko kolskih zadataka, kojima se vekovima
ubijaju u glavu mlade generacije, oni ostaci starih Rimljana i
Jelina, profesori, sasvim bi izumrli.Latinski i jelinski smatraju
se danas kao mrtvi jezici. Meni ni danas jo nikako ne ide u glavu
taj pojam: mrtav jezik. Ja razumem da izumre jedan jezik i da ivi
narod, ali da umre narod a da ivi jezik, to nikako ne razumem. I
jo, da taj jezik ivi pod imenom mrtav jezik! Zamislite, molim vas,
kakvo je to zanimanje: profesor mrtvog jezika? Jer ja mislim da
mrtav jezik i ne moe za ta drugo biti upotrebljen do kao
profesorska profesija.U poslednjoj reenici Nui nam dade definiciju
mrtvih jezika. Nui jeste komediograf i govori na aljiv nain, ali
Nui govori ozbiljne stvari. A to je jo vanije, on zna ta govori.Svi
mrtvi jezici su kolski jezici i stvoreni su da bi se kazivala
nauka.Svi mrtvi jezici su kazivali jednu istu nauku-nauku o oveku.
Istu nauku kazuju Vede i Biblija, pesnici i filozofi, istoriari i
basnopisci, i svi koji su pisali pisali su nauku o oveku, i svi
mrtvim jezikom.Danas svakakvi piu i svata piu,a do polovine 19.
veka pisana je samo nauka o oveku. Sve ono to je napisano pre
polovine tog veka ne pripada ovoj civilizaciji, ova dananja
civilizacija nema korena. Ona je nikla na bunjitu.Dananja
civilizacija uspela je da stvori svoje naunike,mislioce i umetnike
tek sredinom 19. veka. To znai da niko od slavnih ljudi iz prolih
vekova ne pripada ovom dananjem svetu. I ovaj dananji svet se ne
moe pozivati na njih i svojatati ih, jer nema pojma ko su oni ni ta
piu.A kada oveanstvo sazna ta govore njihove knjige, shvatie da
nema ime da se ponosi. Naprotiv, stid je jedino to moe ovek iz tog
saznanja dobiti. To bi bilo spasenje za oveka, ali potrebno je biti
ovek da bi se dobio stid. Potrebno je biti ovek kojeg je Bog
stvorio po svom liku, a ne majmunoliko bie, kako se danas ui.Bog je
oveku dao razum i po tome lii na svog Tvorca, i dao mu je jezik da
razmenjuje misli i ui. Zbog toga je jezik od ivotnog znaaja za
oveka, i zbog toga su mudri ljudi u prolosti jeziku pridavali
veliki znaaj.Naroitu vanost su pridavali maternjem jeziku,jer se iz
maternjeg jezika mnogo toga moe nauiti. Vuk Karadi je govorio:Jezik
je hranitelj naroda. Dokle god ivi jezik, dokle ga ljubimo i
potujemo, njim govorimo i piemo, proiavamo ga, umnoavamo i
ukraavamo, dotle ivi i narod, moe se meu sobom razumijevati i umno
sajedinjavati, ne preliva se u drugi, ne propada.Dokle god ivi
jezik ivi i narod, kae Vuk, a to je suprotno naunom objanjenju
mrtvihjezika. Danas svi Srbi potuju Vuka ali neki smatraju da je on
danas prevazien, on je u svoje vreme valjao a sada je njegova nauka
kamen spoticanja. Jer jezik koji nam je Vuk ostavio ne dozvoljava
nam da se integriemo u zajednicu kulturnih naroda. Samo nas reforme
vode u bolju budunost, reforme ovoga, reforme onoga, reforme od nas
trai meunarodna zajednica. A kada se reformiemo i kada nas primi
meunarodna zajednica u svoje okrilje, sve nae nevolje e nestati kao
rukom odneene.Mnoge smo reforme ve uspeno sproveli, mnoge emo
uspeno sprovesti, ali kada doemo pred vrata integrisanih, saznaemo
da nam sve te reforme ne vrede bez glavne i najvanije
reforme.Reforma jezika je najvanija reforma koju Srbi treba da
izvre, da bi ih integrisani primili kao ravnopravnog lana.I ako je
dananji srpski jezik poprilino reformisan, on je i takav
nepodnoljiv integrisanoj zajednici. Valjda je jasno da ta zajednica
nee dozvoliti da joj ovakav srpski jezik uniti tekovinu.Srpski
jezik je teka mora vladarima sveta, jo od doba kada je rep svgnuo
glavu sa prestola. I od tada tota ini da srpski jezik uniti, a
najlake ga je unititi kolom i edukacijom. I zaista, Vuk je u
Vojvodini primetio da je kola uveliko iskvarila jezik.U Srijemu, u
Bakoj i u Banatu jo odavno imaju kole ne samo po varoima nego
gotovo i u svakom selu, i uiteljima svuda plaaju optine, ali ne
samo to su u njima aslovac i psaltir glavne nauke, nego su i druge
pored njih natampane kolske knjige tako su rave, osobito to se
jezika tie, da se ne valja uditi to knjievnici nai svoga maternjega
jezika ne znadu i to su ga za ovo sto godina ovako iskvarili, nego
valja hvaliti boga to je malo ljudi u kole ilo te nije jo mnogo
gore postalo.Srea je to je malo ljudi pohaalo takvu kolu, a ovu
kolu je narodu dala tuinska vlast. Tuinska vlast je brinula za
svoje podanike pa im je dala kolu da ue. A u koli e uiti ono to
vlast eli da se ue. A ondaje Vuk uspeo da se izbori da se ui i
govori isti narodni jezik, i tako se sprei edukacija naroda.Onda su
monici neuspelu edukaciju pokuali da poprave orujem. Ova popravka
je kotala Srbe miliona ljudskih ivota, a kada ni to nije uspelo
ponovo kulturnjaci navalie orujem. Opet milioni Srba dadoe ivot u
ovoj edukaciji, i nita se nije promenilo. I dalje su oni kulturni,
a Srbi su i dalje remetilaki faktor u kulturnom svetu.Sad ve nije
druge nego da se kulturni svet udrui i skri srpsko zlo. To ljudska
istorija do tada nije zabeleila, najmonije sile sveta udruene
nasrnue na srpsko zlo. Ovo je borba dobra i zla!, klike Bler, drugi
po inu u toj vojsci. Svakome treba da je jasno ko je tu dobar a ko
zao, ali za svaki sluaj dobrisu sa sobom poveli Milosrdnog anela,
da bi skinuli i najmanju sumnju i nedoumicu. Aneli nikada ne bi
nasrnuli na dobre niti bi pristali uz zle, i po tome bi narodi
sveta shvatili o emu se radi.Dodue, ima anela koji nasru na dobre i
slue zlu, ali to su pali aneli, a ne milosrdni.I tako, iz istorije
srpskoga naroda saznajemo da su na Srbe nasrtale samo najmonije
sile sveta svoga vremena. Iz ove injenice istoriari i politiari
nikakvu pouku ne izvukoe. Srpski istoriari se dre tue nauke a
politiari kao i dosad,trude se da pred monima ostave to bolji
utisak, i tako to due opstali na vlasti u svojoj zemlji.Do sada su
srpski narod samo ubijali,a sada ga prikazuju kao najvee zlo na
ovome svetu. Ali nije to najgore, najgore u svemu tome je to ovaj
narod sve vie poinje da lii na onoga iz neprijateljske propagande.
Ako nastavi sa propadanjem,ve sledee pokolenje e biti ba onakvo
kakvim ga kulturnjaci prikazuju danas.Sve nevolje srpskoga naroda
danas kao i u prolosti, bile su i postoje zbog jezika.Upravo zbog
toga su na Srbe nasrtali najsilniji i najjai. Ako najsilniji nasre
to znai da Srbi smetaju silnome. I zaista dok postoji srpski jezik
i srpski narod, vladari sveta ne mogu mirno spavati, i zato oni
koriste svaku priliku da to zlo unite.A kako i da ne ine tako kada
njihova teko steena vlast na lanoj nauci, zavisi od srpskog jezika.
Dovoljno je da samo jedan neodgovorni Srbin pone svojom glavom
misliti, i propade im nauka i vera. Stara je istina da Bog ne daje
pamet i silu jednome,nego jednima daje pamet a drugima silu. Nekada
su silni imali mudrace koje su sluali, a danas nema mudrih ljudi
pri silnima jer su danas i silni kolovani, i misle da imaju znanje.
Zato su oni u zabludi kada misle da mogu veno vladati lanom
naukom.A lana nauka je danas zavladala itavim svetom, ako izuzmemo
prirodne nauke, sve su nauke lane.Stara istorija ne postoji a ono
to se danas ui je Holivud istorija. Istorija ne postoji iz prostoga
razloga, niko je nije pisao. Prvi istoriar Herodot zvani otac
istoruje, kojeg dananja nauka zna kao zbilja prvog istoriara nije
napisao ni jedno slovo od istorije. Istoriju nisu pisali ni
Tukidid, Ksenofont, Polibije i ni jedan od onih za koje dananja
nauka kae da su istoriari. Ono to su oni pisali u vidu istorije,
drugi su pisali u vidu filozofije.To znai da filozofi nisu ono to
se za njih danas govori i to se u koli ui. A nema ni filozofije
kakvu je danas nauka zna. To to se danas smatra filozofijom blisko
je ludilu, i nema ba nikakve veze sa onim to govore stari filozofi.
Kako bi i bilo drukije kada dananji filozofi nita nisu shvatili iz
onoga to stari filozofi piu. Kada Platon naukuje o dravi on naukuje
o ljudskoj dui, a kolarci-filozofi to ne znaju jer u koli nisu tako
nauili, pa osue drvlje i kamenje na njega. Neki filozofi na osnovu
svog kolskog znanja nazvae ga faistom, ipak velika veina mu se
divi. A dive mu se zbog toga to je on iz vremena neznanja a poneto
zna, a inae je Platon idealista i naivina s dananje take
gledita.Nema istorije koja se danas ui i prema kojoj se narodi
ravnaju, to je nametnuta zabluda koja je raala jo vee zablude i
dovelo oveanstvo u beznae. Da je ovek danas u beznau vidi se po
tome to ne zna ta e dalje sa sobom. I zato on svaki bezizlaz reava
ratom. Rat je smisaoivota vladara sveta,zbog toga oni mnogo daju na
naoruanje. Bez monog oruja nema pobede, a bez pobede nema
vlasti.Dakle,dananji ovek je u zabludi i pun lane nauke,koja mu je
preko kole ulivena. to je ovek vee kole izuio to je sebi vie
zablude natovario. Kada znamo da je danas velika veina ljudi
kolovana i da se moe uti samo re kolovanih,onda je jasno u kakvom
se stanju nalazioveanstvo. Dananja kola nije uionica nego
kljukaonica. U dananjoj koli se ne ui, nego se prelazi gradivo. I
zato iz kole ne izlaze ljudi koji umeju da misle, nego ljudi koji
su preli gradivo i za dokaz imaju diplomu.Celokupna svetska
knjievnost od svog poetka pa sve do sredine 19.veka pisana je
jezikom mita i pisala je o oveku i objanjavala ga.A onda su se
pojavili novokolarci koji su pisali obinim jezikom i objanjavali
neukom svetu o emu govore oni to su pisali pre njih.Ova vremenska
podela je gruba, jer je i ranije bilo novokolaraca koji su pisali,
a i posle je bilo onih koji su pisali jezikom mita.Iznenada i
niotkuda pojavila se itava armija uenjaka koji objanjavaju ono o
emu piu stare knjige. Stie se utisak da je svakom ko je hteo ovim
poslom da se bavi bilo obezbeeno tampanje knjiga, i da je za to bio
debelo nagraen. To su bili pioniri koji su udarili naune temelje
ovoj velianstvenoj civilizaciji.Sve to danas nauka zna, saznala je
od ovih pionira novoga kolstva.Oni su narodima dali istoriju, oni
su razumno objasnili nerazumljive filozofe, oni su objasnili
narodne obiaje i njihovu primitivnu praznovericu. Oni su objasnili
da Boga nema i da samo jai vlada i opstaje, i da je to tako po
zakonu evolucije, i da je to jedino ispravno i kulturno. Svako
drugo shvatanje i ponaanje je primitivno, i zasluuje svaku osudu.I
po tome uenju izgraena je ova velianstvena civilizacija, u kojoj je
svako mlae pokolenje nadgraivalo tu nauku. Svaki novi uenjak bio je
duan po zakonu evolucije da zna vie od svog prethodnika, u
protivnom bi evoluciona nauka bila dovedena u pitanje. I tako je
zapoela besomuna trka koja i danas traje.Ova trka je do sada dala
velianstvena otkria, i mnotvo dokaza da je ovek postao od majmuna.
Kakvo su samo slavlje priredili Englezi kada su saznali da su oni
prvi na svetu postali od majmuna. To je bio nacionalni praznik, o
tome postoji i filmski zapis. Ko li je bio sretniji od Nemaca kada
su saznali da su iber ales, i da su oni jedini potomci
Arijevaca.Ako neko misli da je to prolost i da takvo to danas nije
mogue, onda on samo pokazuje koliko mu je novokolstvo zamrailo vid.
Nita se nije promenilo, samo se je nadgradilo i usavrilo. ovek koji
nije nauen da gleda svojim oima i misli svojom glavom, ne
prepoznaje vreme u kojem se nalazi. Kako god ranije ljudi nisu
poznali zlo i sa oduevljenjem ga prihvatili, tako isto i danas
ljudi veliaju zlo i priklanjaju mu se. A oni koji ne dele njihovo
oduevljenje, proglaavaju se neprijateljima svakoga napretka i svata
im se radi kao to se i u prolosti radilo. Nekada su ovi dospevali
na erek ili lomau, a danas humana civilizacija sa gnuanjemodbacuje
takve metode. Danas je narodu dovoljno rei da je takav smetnja
oveanstvu u njegovom velianstvenom uzletu, i narod odmah to
prihvati i zna da je taj takav. Danas se kanjavaju samo oni koji ne
ele da se priklone civilizovanima, i ako su ovi pokuali da ih
edukuju.Jer dananji ovek zna samo ono to mu autoritet saopti, bilo
kroz kolu bilo kroz politiku poruku. Za sve drugo je slep, niti sam
ta vidi niti misli da je mogue neto saznati mimo kole i
politiara.Zbog toga vladari danas mnogo polau na kolu,i zbog toga
je danas obavezno kolovanje. to vie kole to vie sree, jer na
ovakvom svetu mogu biti sretni samo oni koji su izuili kolu. Oni su
stekli znanje u koli i uopte nemaju potrebu za bilo kakvo drugo
saznanje mimo kolskog.Tako i dananji lingvisti,sve to znaju saznali
su u koli. A u koli se ui nauka koju je iznedrila germanska kola. I
danas lingvisti o jeziku sve znaju osim jedne sitnice ne znaju ta
je to jezik.Lingvisti znaju da je jezik evolucijska tekovina, i da
je stvaran i nadgraivan kroz hiljade godina. Ue da je u prirodi
jezika da se menja pod raznim uticajima. To oni znaju jer su tako u
koli nauili, ali je to velika zabluda i veliko zlo za oveka. Ta
nauka je nastala u koli evolucionista a evolucija je obavezno
kolsko gradivo, i tako su dananji lingvisti nauili. Valja shvatiti
da ova nauka koja se u koli ui nije proizvod spoznaje dananjih
uenjaka, to je utvrena nauka koju oni samo prenose. Oni samo
prenose ono to su nauili, pa ako su u zabludi oni prenose zabludu.
Druga je stvar to su oni ubeeni da su znalci, to je u prirodi
ovekovoj, pogotovo ako je izuio visoke kole.Jezik je neto sasvim
drugo i nema veze sa evolucijom. Ne moe imati vezu sa evolucijom iz
prostoga razloga: jezik postoji, a evolucija ne pos- toji. Da jezik
nije ono to se danas o njemu ui, bie jasno svakom kada shvati kako
je jezik graen.Srpski jezik nije edo evolucije nego je edo
znanja.Srpski jezik je savren i njemu ne treba nikakva reforma,
nego treba da ga zabludeli kolarci upoznaju. Samo zabludeli mogu
popravljati ono to ne poznaju, a tada obavezno prave jo vei
kvar.Srpski jezik ima 30 glasova i svaki glas ima svoje znaenje.
Kada se pravi re ona se pravi odgovarajuim glasovima,koji daju
znaenje toj rei. Takav je savren jezik i to je srpski jezik. A
nauna tvrdnja da se jezik stvarao i usavravao kroz hiljade godina
je teka zabluda steenau koli. Nijedan uenjak nije zbilja izuavao
jezik,on je samo zastupao svoju kolsku nauku. To je problem dananje
nauke, nauni radovi se piu i stiu doktorati, katedre i nauna
priznanja, a da nauci nita ne doprinose. I tako udaraju jo jedan
peat na ve utvrenu nauku.Kada Sokrat govori o jeziku on kae da
glasovi imaju svoje znaenje pa zbog toga, kada se neto imenuje ime
mu lepo pristaje. Sokrat ak i objanjava znaenje nekih glasova.
Slino govori i apostol Pavle, ali on ne objanjava znaenje glasova.U
srpskom jeziku neki glasovi nam se sami objanjavaju, i nije
potreban nikakav trud da se shvati njihovo znaenje. Glasovi I, K,
S, i Usami sobom nam kazuju svoje znaenje. Kada neko kae: U,on je
rekao:unutra,i to je znaenje glasa u.Glas Koznaava tenju,usmerenost
i sl. Kuda? K njemu. Kamo? Ka njemu. I gde god da se nalazi K,ima
takvo znaenje. A sada neto zaista zanimljivo. U Egiptu i u Indiji
postoji bog imenom Ka. Dve udaljene zemlje i sa dva razliita
jezika,kada objanjavaju boga Ka vidimo da je to jedan bog a ne
dva.Egipatski bog Ka oivljuje i bogove i ljude,a indijski Ka ili Ko
pokree prvi dah ivota, a u poetku je postao zlatnom klicom. Ta
pokretaka sila je elja,tenja,enja,kazuju Vede i Upaniade.I ba to
znaenje ima i glas Ku srpskom jeziku.To ne treba da udi jer je sva
stara knjievnost pisana mrtvimjezicima, a osnova svih mrtvih jezika
je srpski jezik. Sva imena koja zapoinju slovom K nose u sebi
pokretaku silu. Tako je u srpskom jeziku, tako je u Egptu i Indiji,
a tako je i u grkoj filozofiji i u mitologiji.Kena Upaniade piu
iskljuivo o ovoj pokretakoj sili, zato i nose takvo ime. Kama je
bog enje, zato mu je takvo ime. Grki mitski junak Kenej rodio se
kao ena pa je poeleo da bude mukarac. Otac Posejdon ga pretvori u
muko i on posta kralj Lapita. Kenej je svoje koplje proglasio
boanstvom, te Zevs posla Kentaure koji zatukoe Keneja u zemlju u
uspravnom poloaju, a iznad njega postavie kamen. I tako Kenej
postrada zbog koplja, a koplje u jeziku mita znai
tenja,elja,usmerenost. To znaenje mu daje prvo slovo njegovog
imena.Conatus je latinska re i znai: namera, pokuaj. Srpski
lingvisti su se mogli dosetiti da su latinsko konatus i srpsko
kaniti sline rei, a istoga znaenja. Tim reima nameru daje slovo K.
Koliko je tek naunih rei iz grkog jezika sa poetnim slovom k, i svi
su u pokretu ili u tenji za njim: kineo, kinetikos, kinema,
kinesisNauka o jeziku i njegovom nastanku je zabluda, koju naukuju
zabludeli i nameu je svima. Ova zabluda je dala veliki doprinos
ovoj dananjoj nakazi od civilizacije. A kolarci-uenjaci i dalje mau
svojim diplomama i ne dozvoljavaju da se uje re nekolovanih.Vie
vredi njihovih 30-40 kolskih ispita,nego 30-40 godina neijeg
razmiljanja. Sve to se moe saznati i to treba saznati,samo se u
koli moe saznati.Svako drugo saznanje je bezvredno i za podsmeh.
Ova zabluda je uhvatila korene ne samo kod visokokolaraca, nego i
kod svih ljudi.Tumaenje neega drukije nego je u knjigama izaziva
kod uenih ljudi smeh ili podsmeh. Ueni ljudi to odmah stavljaju pod
teoriju zavere, a to nijedan intelektualac sebi nee dozvoliti.
Nauni autoritet je jasno rekao: intelektualcu ne prilii da zna bilo
ta mimo knjige.A zavera je vaseljenska, sve je la osim onih nauka u
kojima se la odmah sama otkriva. Prirodu i prirodne zakone ovek ne
moe lagati i zato ui ispravnu nauku, a svu drugu nauku koju ui je
la i zabluda. Ta la je nametnuta oveku i nije njegovo evoluciono
dostignue.Sva ta skalamerija i bruka od nauke moe se unititi
srpskim jezikom, i zato su Srbi danas mimo zakona. Za ceo svet
postoji jedan zakon, a za Srbe je poseban zakon. To su srpski
intelektualci primetili, i samo se iuavaju ovim dvojnim arinima i
nije im jasno zato se tako ponaa meunarodna zajednica prema njima.
Oni sve ine da ugode meunarodnoj zajednici, ali ovima nikako da se
ugodi. Ponizili su se da nie ne mogu, a ovima to nije dovoljno.
Razbucali su dravu da ne lii na dravu ali daba, ovima to nije
dovoljno. Svi oni znaju ali ne ele da prihvate injenicu da su na
Srbe nasrtale samo najmonije sile svoga vremena. Kada bi smogli
snage da to prihvate, odgovor bi im se sam javio.Srpska narodna
biblioteka je jedina nacionalna biblioteka koja je unitena u Drugom
svetskom ratu. Iz ovoga nikakve pouke nisu izvuene. Srpska drava je
u Prvom svetskom ratu osuena na smrt,na nestanak. Presudu je
izrekla Austro-Ugarska koja je bila miljenik i uzdanica Vatikana.I
ako je Srbija jo uvek postojala, za Vatikan je Srbija bila mrtva.Iz
ovoga nikakva pouka nije izvuena. Vatikan je u oba svetska rata bio
na krivoj strani, a danas je na strani meunarodne zajednice.Uvek je
bio na strani zla,pa zato bi danas bilo drukije? Upravo je Vatikan
omoguio da ovi usreitelji ljudi imaju Milosrdnog anela za
pomagaa.Nikoga ne udi saveznitvo Vatikana i Turske.Bili su
saveznici u Prvom i u Drugom svetskom ratu, bili su i saveznici u
ratu protiv Srba i jo uvek su, jer jo posao nije zavren.Ako je
verovati statistici, pokazae se da je Vatikan i ovaj put izabrao
gubitniku stranu. A uvek je bio na strani silnih i ratobornih.
Zatvaranje oiju pred ovim injenicama nikome ne moe dobra doneti,
najgora je la kada ovek lae sam sebe.Ako ovek eli da svojoj deci
ostavi nadu u budunost,mora se okrenuti istini. Sa dananjom lanom
naukom ovek svojoj deci osigurava propast.initi zlo sa ubeenjem da
se ini dobro, zove se ludilo. U zlu prepoznati dobro samo zato to
se moe okoristiti, zove se propalost.Srpski jezik je jedini koji
moe razobliiti ovu nakazu, ali srpski jezik ne moe spasiti
oveanatvo. Nijedan jezik nije ove lai nametnuo,to je uinila drava.
Samo drava moe pomoi narodu, uenjem istine i pravde podii novo i
zdravo pokolenje,koje e od ovoga sveta nainiti prijatno stanite.Od
malih dravica ne moe se oekivati da prve krenu ka spasenju, jer one
igraju kako moni sviraju. Velike drave su i suvie propale da bi one
bile zaetnici preporoda,one su i krivci za ovo beznae. Jedina nada
oveanstvu je Rusija, mona je a nije beznadeno propala. Takvo
miljenje je imao i Dostojevski. Nekada sam mislio da ovo
Dostojevski govori navijaki, a danas mi je jasno da je Fjodor znao
ta govori. Preporoena Rusija je jedina nada oveanstva, a da bi
doivela preporod mora najpre prepoznati lanu nauku. A onda e
prepoznati i Dostojevskog, i shvatiti da njegove rei ne izviru iz
genija, nego iz znanja.Nekada, u doba neznanja knjige su pisali
samo ljudi od znanja, a danas u doba znanja knjige piu kolovani.
Nekada su svi pisali samo jednu nauku, jednu oblast, a danas se
sagledati irina ljudske misli ne moe. Jezik je nekada bio od Boga
dat i vredeo je koliko i ivot, danas je jezik evolucijska tekovina
i sredstvo za komunikaciju.A ije je vreme znanja a ije neznanja,
pokazae se svakom oveku koji odlui da se probudi. Tu su knjige, tu
je jezik, tu je razumLatinski jezik- alias inae, sem toga, drugim
putem, drugaije.
Jali ili ali ovako, jali ili ali onako, na volju im. Srpsko jali
ili ali i latinsko alias isto znae, jer je alias nastao od srpskih
ali ili jali.- advocatus onaj koji je dozvan u pomo.
Advokat je pravozastupnik, pravobranilac, odvetnik, koji pred sudom
brani klijenta.
Advokatovo ime znai onaj koji je dozvan u pomo, zato to je on na
srpskom jeziku dovikat. Njega su doviknuli, i zato to je on dovikat
njemu je ime advokat. A dovikat je da brani klijenta (cliens).-
cliens onaj koji se odaziva.
Ovde neto nije u redu, advokat je dovikat a klijent se odziva.
Valjda je normalno da se odziva onaj koji se doziva?
Latinski klijent je dobio ime od srpske rei klijenit, to znai:
nemoan, bilo zato to je star, sakat, bolestan. Klijenit je svaki
onaj kome je pomo neophodna jer se ne moe sam pomoi. Lingvisti e
rei da je re klijenit arapska a ne srpska, ali to su oni negde
proitali i ne vai.
Klijenitima je potrebna pomo pa oni dovikuju advokata, a ovaj kad
je dovikat hita da pomogne klijentu.- abradere ostrugati, oistiti,
odroniti.
Srpski reeno obrada.- sekret tajna
Zato se sekretar zove tajnik. Sekret je tajna zato to je skrit,
sakrit, a u srpskom jeziku. Zato latinsko sekret znai isto to i
srpsko sakrit.- proba ispitivanje, ogledanje, pregledanje,
kuanje.
Da je proba probanje, to zna svako ko govori srpski i za to mu nije
potrebno znanje latinskog jezika. Sve to se kae da znai latinska
re, ba takvo znaenje ima u narodnom jeziku, a narod nije edukovan
kao to su to kolarci uenjaci, pa da posegne za latinskom rei.-
pastor pastir, protestantski svetenik.
Valjda je jasno da je pastor dobio ime po srpskom pastiru, koji je
dobio ime po tome to pase i napasa stado.- predika (predica)
propoved, proricanje, objava.
Srpska predika ili pridika nije ba kao latinska ali je slina i
znai: opomena, prigovor, pouka i sl.- peticija (petitio) molba,
zahtevanje.
Petitio je nastalo od srpskog: pitati, i ne znai zahtevanje ali
znai, molba.
Onaj koji pita ide kod onog koji se pita, da ga pita za kakvu
dozvolu.- scutum tit.
Skut je najbolji tit, naroito majin skut. Skut je dobio ime od kuta
(ugla), gde narod misli da moe da se skuta i kutarie
nevolje.-occasio prilika.
Tu priliku valja iskoristiti, jer ona oas nestane.- salta
skok.
Brani kada silaze u grad ne kazuju da silaze nego kau: slete. Tako
za hitronogog kau da oas sleti u grad, a ako bi to preveli na
latinski rekli bi: occasio salto.- obsidionalis opsada.Obsidionalis
je nastao od srpske opsade (obsade), a vidimo da takvo znaenje i
ima. A da je opsedanje srpska re, to ni lingvisti ne poriu.-
obligatio obaveza, dug, obveznica.Srpska oblaga je obeanje,
obaveza, ba kao i latinska obligacija.Oblagala se je Petkana,
sas najmaloga le devera,
da neje njivu golemu,
to devet pluga orali,
deseta brana vlaila.
Petkanu svekar karaja:
-Nemoj Petkano, nevesto,
teka je mlogo oblaga!- comitia, comitium narodna skuptina u starom
Rimu koja je reavala o vanim dravnim poslovima.
Komitij je dobio ime po srpskoj kmetiji u kojoj su kmetovi reavali
raspre u narodu i mirili zavaene. Kmetovi su sedali u krug i sudili
i mirili, a kada je Romul osnivao Rim najpre je zaorao krunu brazdu
za budui komitij.- conatus namera, pokuaj.
Kada se Srbi kane, oni zaista neto nameravaju initi.- crimen
zloin.
Zloin je sramno delo i zato su stari Latini odluili da zloin
imenuju ovom srpskom rei. Zloin je sraman i zato je crimen.-
trovato susret.
Zaista, ako se neko trevi to je susret. Ali u srpskom jeziku ima i
ire znaenje. Moe se treviti (nai se) neko na nekom mestu, a moe se
treviti (pogoditi) ono to se gaa. A kada slab strelac pogodi kae
se: trevilo mu se (sluajno).- citatio navoenje, navod
Citatio je srpska re: itati, to je oigledno. Danas Srbi citiraju,
ali ne tako davno Srbi su itali. U starijim knjigama pisac ne kae
citiram nego kae itam, i potom kazuje navod.- eruptio izbijanje,
izliv.
Rupiti znai, iznenada se pojaviti. Erupcija jeste izbijanje i
izlivanje, ali ona najee rupi iznenada kao to je erupcija vulkana
iznenada rupila u Pompeji. Ova re se najee nalazi uz vulkan i zato
se tumai kao izliv, ali izvorno takvo znaenje nije imala.- sine
bez.
Latinsko sine je srpsko sinje, i znai: pusto, samo, samo ono i nita
drugo. Sinje more je pusto more, kada se nita drugo ne moe videti
osim njega. Sinja kukavica je nesretnik da takviga nema, pa se ne
moe ni sa kim uporediti. Zato latinsko sine znai: bez, jer je more
samo i bez iega drugog, pa je i sinja kukavica bez poreenja.-
corium koa.
Koa je kao nekakva kora koja pokriva telo, pa je zbog toga latinska
koa dobila ime od srpske kore.- crusta kora.
Osuena i skorela rana zove se: krasta. Kod Srba je krasta skorela
rana, a kod Latina koru zovu krusta.- costa rebro.
I kod Srba je rebro kost, ali nije samo rebro kost. Kostiju ima i
mimo rebara, kosti su svi tvrdi delovi tela koji ine kostur. Ako
kost nije srpska re onda ni latinska costa nije nastala od srpske
kosti.- ros rosa.- semen seme.- clavis klju.
Klavis je klju po tome to je kalauz, i od kalauza postade latinski
klavis.
Kalauz je vodi, putovoa, i klju za svaku bravu.- incriminatio
okrivljavanje, okrivljenje, optuba.
Srpski reeno: nasramiti, a za takve se kae da su stavljeni na stub
srama.- missa boja sluba, bogosluenje kod katolika.
Srpska misa (misao) je zaista boja sluba i o tome govore stari
filozofi i mudraci, pa i Aristotel. A tako govori i srpski narod i
kae:
-Dobra pomisao je molitva.
Sad i crkvenjaci mogu znati znaenje njihove mise.- separatus
odvojen, razliit od drugih.
Separat je nastao od srpskog: spariti, i nema znaenje kao latinska
re.
Ali ipak je ona nastala iz srpske rei, to se moe videti iz sledee
rei.- paritas jednakost.Paritas znai jednakost zato to se jednaki
pare i sparuju, jer se nejednaki ne sparuju i ne mogu biti par.
Separatus i paritas su sline rei pa bi morali imati i slino
znaenje. Zato bi valjalo proveriti kako se separatus koristi u
starim knjigama.- spontanae dobrovoljno, svojevoljno, iz sopstvenih
pobuda; sam sobom postao, samoniklo; iznenadan.
To nam se ree da su Srbi uzeli re spontano iz latinskog jezika.
Uenjaci to znaju jer su ovu re nali u latinskom reniku, i tako
objasnili re spontano.
ovek tota ini spontano, tako na primer, kada neto uje iza sebe on
se spontano okrene. Kada neko padne, njemu se spontano i bez
razmiljanja pomae da ustane, itd.Sve to ovek ini spontano sve je u
vezi datog dogaaja i trenutka, i nikada ovek ne ini neto spontano a
da nije u vezi dogaaja. Druga re za vezu je spona.Kada ve govorimo
o sponi, valja videti znaenje jedne druge latinske rei.- sponsalia
veridba. U starom Rimu veridba se zvala sponsalia.Srpska spona je
dala ime latinskoj veridbi, a srpski narod bi rekao za verenike da
su se oni spanali. Zato to su se oni spanali, Latini nazvae veridbu
sponsalia.-spongia suner, spuva.
Ista re i sa istim znaenjem postoji i u grkom jeziku, i ova
spongija ima sponu koja vee vodu, kao to i sponsalia vee latinske
verenike.-sapiens mudar, pametan.
Nee biti da tako znai. Sapiens ima razum, a mudrost je ipak neto
drugo. Re sapiens kao i sponsalia i spongia ima sponu pa sapinje,
tj. vee. A sapiens je dobio ime jer sapi, misli, razmilja, rauna,
konta itd.-S tebom je, s tebom pije, s tebom spi, a sapi glavu da
ti uzme.Marko Kraljevi je imao buzdovan estoper, to e rei, razum.
Taj njegov estoper je imao sap (drku) kojom je on esto mlatio
nevaljlce.Ljuljnu Marko tekom topuzinom,
Pa je puta za njim preko konja,
Udari ga sapom od topuza,
Pade Vua u zelenu travu.
A nekada i Marka biju sapom od topuza.
Dovati me po svilenu pasu,
Pobratime, sapom od topuza,
era mene za ui arinu,
Jedva mu se u sedlo povratih.Sapim da su uenjci dobili prestra od
visokih kola, pa se ne usuuju svojom glavom misliti, i svoj topuz
sa sapom koristiti.
Ovaj sapiens nije samo to, on je homo sapiens.-homo ovek.
Zato latinska re homo znai, ovek? Zato to je ovek, zemlja.
-ovek je zemlja- kae latinska izreka, a tako kazuju svi narodi u
celome svetu. Zato je homo ovek, jer je ova re nastala od srpske
rei hum.
Hum je gomila zemlje, zemljano uzvienje. Narod humkom zove zemlju
na grobu, pa i sam grob zove, humka.
Drugim reima, homo sapiens je nastao iz srpskog jezika, i njegovo
ime znai, mislea zemlja. A misliti, i biti mudar nije
isto.-scurrilis prostaki aljiv, lakrdijaki, egaki.
Za takvoga Srbi kau da je skurle ili urle, pa ga zovu i urlika.
urlika ja svirala, frula, pa kad ovaj skurle pria kojeta, kae se da
on urlika tj. svira urliku.- secare, sectio sea, seenje,
isei.
Pa zar bi moglo da znai neto drugo u srpskom jeziku?
Secare ne moe znaiti neto drugo do seckati i sei, pa jo kada se za
secare koristi securicula (a tako su Latini zvali sekiricu), onda
nema problema za onoga koji sectio ili secka.- praegnans trudan;
skotan, steon; plodan; vaan, koji mnogo kazuje, duboko misaon, pun
smisla, veoma znaajan.
Tako iroko znaenje ima latinska re pregnantan, a o tome srpski
seljak nema pojma.
Kada srpski seljak upregne zapregu, pa kada se i on i zaprega
pregnu i napregnu, kakav je to silan pregor i pregnue samopregornog
seljaka i njegove zaprege.
A i lingvisti bi mogli malo da se pregnu i napregnu da bi neto
shvatili, a ne samo da itaju i prihvataju ono to proitaju.- libatio
rtva izlivanja kod Latina, a kod Grka se zove liba.
Kod Srba se ta rtva zove livanica jer se lije i izliva, a lingvisti
neka objasne latinsku i grku re.
Latinsko libatio je srpsko livati, a grka liba je srpska liva.-
aurum zlato, a aureola je krug oko glave svetaca.
Srbi taj krug oko sveeve glave zovu zlatokrug, zato su latinska
imena za zlato i taj krug iz istog korena.
Latinski izraz aura vitalis znai: ivotna snaga, ivotni dah. A izraz
aura popularis znai: naklonost svetine (nestalna).
Kako to da re aura ima tako razliita znaenja u ova dva
izraza?
Zato to se ne zna pravo znaenje ovih izraza i rei.
Aura je nastala od srpske rei vera, i zato se zlato zove aurum. Jer
se u ovoj nauci vera oznaava zlatom, i zbog toga sveci imaju oko
glave zlatokrug auerolu.
Zato izraz aura popularis ne znai: naklonost svetine (mada to nije
loe tumaenje), nego znai: vera svetine. A aura vitalis znai: iva
vera. Tako je latinsko zlato dobilo ime po srpskoj veri, jer vera
se oznaava zlatom u ovoj nauci.-purgare, purgantio ienje,
proiavanje.
-purgatorium istilite.
-purgativum sredstvo za ienje creva.
Srpska pranja je dala ime ovim latinskim reima, i ba takvo znaenje
imaju. Pranjenje creva je ienje creva, i svako pranjenje je ienje i
proiavanje.-lux svetlo, svetlost.
Latinski lux je srpski lu, i od lua je dobio ime.- protensio
ispruenost, protegnutost.
Da nam se ree da protensio znai proteno, lake bi uvideli kako je
ova latinska re nastala.-bove vo.
I ovde bi lake prepoznali ovu re da je reeno da znai bivo- dom
dom.
Nema potrebe objanjavati.- pati pati.
Kada se pati, sve jedno je na kojem se jeziku pati.- ignavia
lenost.
Kada se gnjavi onda se otee, mrcvari, kilavi, a tako rade lenine.
Tako je od srpske gnjave nastala latinska ignavia.- nego
poriem.
Nego kako nego poriem. Nije valjda da u srpskom jeziku znai:
priznajem. Moda e lingvisti da negoduju i da tvrde kako to nije
srpska nego latinska re.- protestus izraz negodovanja protiv ega,
prigovor.
Nego kako nego da znai protiv, jer je od srpskog protiv i nastala
ova latinska re.- providere predvideti, pripremiti.
Lako je predvideti neto to je providno pa se providi. Kada se neto
providi ono moe da se providere.- vidi video sam; video.
-videre vienje, gledanje.
Ko vidi vidi da su latinske i srpske rei iste, i da isto znae.-
verte okreni, obrni.
Vrti, rekli bi Srbi.- vertex vrtlog, vir.
Jeste vrtlog, ali je vertex nastao od srpskog vrte, a vrte je
vrtlog koji vrti.- pluvia kia.
U srpskom jeziku pluvia ne znai kiu, ali ako kia mnogo napada onda
ona plavi, i zato to kia plavi nazvae je Latini pluvia.- stator
koji zaustavlja beanje, Jupiterov atribut sa takvim znaenjem.
Stator nije kukavica da bei, nego e stator stati i nee beati.-
statio stajanje.
A ta bi moglo biti drugo, nego stati i stajati.- initio
poetak.
I kod Srba je nicanje poetak, zato je srpsko nicati dalo Latinima
inicio.- vino vino.- oculus oko.
Srpsko oko je dalo ime latinskom okulusu.usura upotreba, uivanje,
kamata na kapital.
To je srpski uur koji se daje kao nagrada za neki rad, naroito pri
meljavi ita. A u nekim krajevima se zove ba kao i latinska re:
uzura.ivi po uzuru, kae narod.
Koji Turci lee na uzuru,
Njima rade iz okola raja.Niti kisne, nit ga sunce ee, nego uzuri
jede i pije.- privatus koji nije dravni, koji pripada jednoj
linosti, lini, vlastiti, domai, kuevni; nesluben, nezvanian;
poverljiv, skriven.
Takvo znaenje ima ova latinska re koja se udomaila i u priprostom
srpskom narodu, pa je svojataju kao da je njihova. Tako bi nauka
tumaila prisustvo ove rei u srpskom jeziku, ali prava istina je da
je ovo srpska re i da je od nje nastala latinsko privatus, i za
koju zna itav svet danas. Jer je privatno i privatnost veliko
civilizacijsko dostignue dananjeg oveka.Danas ova re i u srpskom
narodu znai onako kako se tumai latinska re, a to je samo zato to
su Srbi danas edukovani i nisu priprosti kao njihovi preci. Jer ova
srpska re znai neto to je privatno (prihvatno), neto to se moe
prihvatiti i time pomoi. Narod je imao privatne kue, njive, krave,
ovce, erpe, lonce itd., i sve to mu je bilo privatno (prihvatno) to
je on i prihvatao i koristio se time, i to je bila lina svojina.Ali
i selo je imalo privatan panjak, koji je bio privatan celome selu.
Jer je taj panjak bio celome selu prihvatan, pa ga se celo selo
prihvatalo i koristilo ga.Vidi se da je re privatno evoluirala i da
vie ne lii na sebe.- opium makov sok.Takvo znaenje ima i grka re
opion. Dakle i Latini i Grci imaju tu reu svom jeziku i ima isto
znaenje.
Opijum je makov sok koji se dobija zarezivanjem nedozrelih makovih
ahura. Ovaj sok se od davnina koristi za leenje i umanjivanje bola,
a koristi se i kao opojno sredstvo. U stvari, opijum je poznat
uglavnom po tome to je opojno sredstvo.
Kako su lingvisti uspeli da ne vide ono to je oigledno?Oigledo je
da je opium dobio ime po tome to opija, i opija na srpskom jeziku.
Ne zove se opium tako zato to je makov sok, nego zato to taj sok
opija.- calculare raunati, izraunati, proraunati, obraunati;
odmeriti.
Sve to i jo poneto znai ova latinska kalkulacija i uz njenu pomo se
kalikulie kojeime, pa i kalkulatorima.
Pre nego su nastali kalkulatori Srbi su se sluili klikerima, to su
male kamene kuglice za igru, uglavnom dece. A odrasli su imali
klikere u glavi, pa kada neko dobro misli i rauna kae se da ima
klikere.
Od srpskih misleih klikera nastalo je latinsko calculare.
Zato se kamiak i kamene na latinskom kae calculus.
A lingvisti ako hoe da se uvere da je tako, naka uzmu calculus i
neka calculare, pa e videti da je to srpski kliker.- assimilatio
izjednaenje, izjednaavanje.
- assimilare izjednaiti, izjednaavati, prilagoditi; jednaiti;
primiti u se.
- similes, simili slian, slinost.
U srpskom jeziku smilati ili smiliti znai, omiliti, svideti,
pridobiti panju i ljubav. Nekada su se mladi milali i gledali, a
danas su zaljubljeni ili se simpatiu. I dobri susedi se milaju i
gledaju, a to znai da se vole i da se paze.
Ni znaenja latinskih rei nisu daleko od srpskog milanja i smilanja,
a to je zato to su te rei dole iz srpskog jezika.- calix aa,
kupa.
Jeste aa i kupa, ali je i kale.- cavus upalj.
upalj je zato to je cev, i od cevi nasta latinski cavus.- meta
cilj, granica, kraj za kojim se tei.
Nije valjda srpski seljak uzeo u davnini ovu re od Latina, zato to
nije imao svoju? Stvar stoji obrnuto jer je latinski jezik kolski
jezik, a njegova osnova je od srpskog jezika. Istu re ima i grki
jezik i ima drukije znaenje, ali ako bi uenjaci malo prouavali ovu
re doli bi do toga da imaju isto znaenje, i da su potekle iz
srpskog jezika.Jer, u latinskom znai jedno (cilj) a u grkom drugo
(teenje, traenje), a u srpskom jeziku znai i jedno i drugo.- pudor
stid.
Srpska re puditi znai: terati, goniti, draiti.
Pudi ili pujda se pas kada se hoe psa nadraiti, da na nekog
kidie.
Pudor u latinskom znai stid, a srpski narod stidnim mestima zove
polne organe, a enski polni organ zove stidnica.
Pudarom srpski narod zove uvara vinograda, a kada uenjaci shvate ta
u jeziku mita znae vinograd i vino bie im jasno zato srpski narod
uvara vinograda naziva pudarom. Narod kae da vino daje zdravlje, i
kada ga pije uvek ga pije uz zdravicu nazdravljajui drugima.Srpski
narod ima izreku:-Zdrav kao pudar.
Time se hoe rei da je pudar (uvar vinograda) pojam za zdravlje.U
narodnim pesmama ima mnotvo dokaza da vince udara u lice, pa narod
ima izreku:
-Nema lica bez crvenog vinca.Jer crveno vino daje licu crvenu boju,
a crvena boja je boja stida. A to nije tako samo u jeziku mita,
nego je to tako i stvarno. Gospod je dao oveku da mu lice pocrveni
kada se zastidi.Tako se moe videti veza izmeu latinskog pudora
(stida), i srpskog pudara (uvara vinograda). A za Platonovu dravu
dovoljna su samo dva uvara, a jedan od njih je Stid.Kae se da je
puder dobio ime od francuske rei: poudre, i latinske: pulvis, i da
znai branjavo belilo za lice. Mislim da je ovo nauka po svaku cenu
kao i mnoga druga tumaenja, i da je puder dobio ime po stidu i od
rei pudor.- populus narod.
Populus je nastao od srpskog pipl, pipli, pile, a tako je narod
zvao decu i sve to je sitno. Tim imenom je nazvan i narod, i to je
istoga znaenja a samo lepega imena od svetine, rulje i slino.
Latinska re poples znai koleno i danas oznaava noni zglob, a u
stvari znai: pokolenje, mlai narataj, deca.
Zato su rei populus i poples sline, a kada su rei sline onda im je
i znaenje slino.Zanimljivo je da su se Tolteci, domoroci u Srednjoj
Americi, delili na dva plemena: na starije i na mlae pleme. Starija
braa su se zvali Jaki, a mlai su se zvali Pipil, to znai: deca.
Vrlo je udno da kod Tolteka rei jaki i pipil znae isto to znae u
srpskom jeziku. Jo udnije je to da su oni iveli u izgubljenom gradu
Tuli, jer je i slovenska Tula izgubljni grad.- sedes sedite;
stolica; stan, boravite.
- sedantia umiriti, stiati.
Razumljivo je da je latinsko sedes srpsko sedite, i mesto gde se
sedi, jer je ta latinska re i nastala iz srpskog jezika.- nutritio
hranjenje, ishranjivanje, odgajivanje.
To je nutricija, a nutricionist je onaj koji struno prouava ishranu
raznih naroda.
Latinska nutricija je nastala od srpske rei: nutriti, to znai
misaonu udubljenost. Dakle neto potpuno razliito od latinske
ishrane, a ipak je nutricija nastala od nutrenja i ima isto
znaenje.To e biti i lingvistima jasno kada proitaju i shvate ta
znai hrana u jeziku mita.- petiolus peteljka.- ordo red.
Ordo je samo malo izmenjena srpska re: red.- scribo pisati.
Skribo je srpsko: kraba, i to je oigledno. granata valjkasto
artiljerijsko zrno sa jakim razornim punjenjem koje se pri
eksploziji rasprskava na mnogo sitnih delova.
Granata je dobila ime po latinskoj rei granum to znai , zrno,
zrnce.
Pored latinskog ovu re imaju i neki ivi jezici, ali je Srbi nemaju
pa su jeuzeli iz latinskog jezika. Tako kazuje nauka.
Ali ako bi uenjaci pokuali da objasne ovu re srpskim jezikom i bez
renika stranih rei, videli bi da je granata srpska re.
Granata nije dobila ime po zrnu iz latinskog, nego je dobila ime po
tome to se grana, odvaja, a iz srpskog jezika.
Drvo nema zrno ali se grana u hiljade grana i granica, kao to se i
granata grana u hiljade komada i komadia. Granata se pri eksploziji
grana, tj. zrna se ovajaju jedan od drugog i ire se, kao to se i
kronja odvaja i iri iz stabla.
Isto tako i granica odvaja drave, i ne zove se zrno nego
granica.
Srbi puku samaru zovu granalija, i ne zovu je tako zbog sitne same
nego je tako zovu zato to se zrna granaju, odvajaju jedan od
drugoga i ire se.U jednoj svatovskoj pesmi govori se kako se
devojka odvaja od roditelja.Odbi se grana od jorgovana
i lepa Smilja od svoje majke,
od svoje majke i od svog roda.Takvo je znaenje srpske rei grana, i
po njoj nastade latinska re granum, i ne moe znaiti neto drugo nego
to znai u svom izvoru.- inferno podzemni svet, pakao; naslov prvog
dela Danteove Boanstvene komedije (Inferno-Pakao).
Kau uenjaci: in znai, ne; fere noenje.
I tako ne noenje posta donji svet i pakao.
Inferno je igrom rei nastalo od srpske rei nevera. Nevera vodi u
pakao, i ko god je itao Inferno saznao je da je Vergilije zaglavio
u inferno zato to nije imao veru. Zato srpski narod kae:
-Ko veru lomi, njega nevera.
Sa verom se stie u raj, a sa neverom u inferno (pakao).- dormio
spavati.Dormio je srpsko drema sa istim znaenje, i latinsko dormio
je nastao od srpskog drema.- duratio trajanje.
Srpsko durati znai podnositi tekoe, izdravati, pa ni latinsko
znaenje nije daleko od srpskog. A jasno je da su duratio i durati
ista re.- cacatio sranje.
- caco srati.
U srpskom jeziku nije ba tako. U srpskom jeziku ljudi seru, a deca
kake.Ali da je latinska kaka dola iz srpskog jezika, nema
sumnje.-calamus slama.- labrum usna, gubica.
Labrum je srpska labrnja, sa istim znaenjem kao i u latinskom
jeziku.
uti, da ne dobije po labrnji!, kae narod onom koji kojeta pria. Jer
je narod usne i gubicu zvao, brnja i labrnja. Mnogi srpski konji su
se zvali Brnjo, zbog toga to su frktali brnjicom.- labarum
zastava.
Tako se zvala zastava Rimske vojske od Konstantinovog vremena, jer
je pod tom zastavom Konstantin pobeivao i pobedio.
Ali kako to da labrum i labarum imaju tako razliita znaenja, a to
su tako rei iste rei?
Kada uenjaci razumeju ta znai zastava u ovoj nauci, onda e im biti
jasno zato je tako.
I labrum i labarum su dobili ime iz srpskog jezika i od brnje i
labrnje, tj. usne, gubice.- fallacia prevara; pogrean
zakljuak.
- falarizam svirepa vladavina. Ime nastalo po Falarisu tiraninu iz
Akraganta na Siciliji, koji je grdno muio i ubijao ljude.- falanga
grka re i znai, ubojni red vojske koji je inio jezgro makedonske
peadije. Zahvaljujui pronalasku falange Makedonci su osvojili Grku,
a potom i ceo svet i helenizovali ga.Ove dve latinske i jedna grka
re sa tako razliitim znaenjem, pokazae se da imaju isto znaenje.
Imaju isto znaenje zato to su nastale od jedne rei, i srpske rei
fala.Faliti, znai: uzdizati, uzvisivati, veliati, a to ne valja
naroito ako sebefali. A takav je bio tiranin Falaris iz Akraganta,
i zbog toga je ostao na zlu glasu. Ali nije sva krivica do
Falarisa, krivica je i do Akraganta u kojem je iveo.Kada pesnici
spominju Akragant gotovo uvek govore o njegovim visinama, a kod
drugih gradova ne spominju visine. To pesnici ine zato to Akragant
ima visine i one se nalaze u njegovom imenu: akra.Grka re akros
znai: gornji, a to e rei da je na visini, kao to i Akropolis znai
gornji grad. Zbog toga pesnici pevaju o akragantskim visinama, i
zbog toga je Falaris iz Akraganta takav kakav je.Zato ni falacija
nije dobra jer fali, a to znai da uzvisuje, uzdie pa i lae.A
falanga to je Makedoncima omoguila blistave pobede, ima isto
znaenje. Makedonci su bili poznati po pijankama i opijanjem, to
nije ni udno jer se oni zovu Makedonci i ime su dobili po maku iz
kojega se dobija opijum.Makedonska falanga (Srbi bi rekli: falinka,
a Grci: falanka ) bila je nepobediva sve dok ljudi nisu shvatili da
je ona nepobediva spreda, ali ako joj se prie straga ona nije u
stanju da se odupre. Tako se ugasila makedonska slava, i o ovome
postoje istorijska svedoanstva.Falanga je nemona ako joj se prie
straga, jer straga dolazi znanje i pamenje. A znanje i pamenje
spreavaju ponesenost i opijenost.- falus i ovaj je dobio ime iz
grkog jezika, ali ga spominjemo zato to on najbolje objanjava
znaenje rei: falacija, falarizam i falanga. Jer je i on dobio ime
od srpske fale, i vrlo dobro objanjava svoje ime.- falian pogrean,
laan, lo, rav; neiskren, lukav, pritvoren; sa manon, sa
nedostatkom.Ovo nije latinska re nego se nalazi u reniku srpskoga
naroda, ali uenjaci kau da je ova re nastala od nemakog fal
(falsch). Tako uenjaci kau jer su prevrtali strane renike i
naleteli na nemaku re fal.A falinka je srpska re nastala od fale
kao to su to i latinska falacija i grka falanga, i sa istim
znaenjem. U pitanju je hvalisanje, neopravdano hvalisanje, a takva
fala je falina. Tako je nastala ova re, i to je njeno osnovno
znaenje, i to je re iz srpskog jezika.-Falim te Boe!Kad Srbi ovako
kau onda oni govore: Uzvisujem te Boe! Uzdiem te Boe! Jer je dobro
poznato da Bog stanuje na visini, i da mu je tamo mesto. Zato Boga
valja faliti ali ljudima ne prilii da se fale, zato narod kae:-Ko
se fali, taj se kvari.Iz starih knjiga saznajemo za Apolodora iz
Falerona nazvanim Mahniti. Za ovog Apolodora se kae da je prezirao
sve koji nisu kao on, a o sebi je imao izuzetno visoko miljenje.
Ovaj faldija iz Falerona je imao dobro pamenje i pamtio je sve to
filozofi govore, pa on to drugima prenosio i prikazivao kao njegovu
mudrost. Tako je falia iz Falerona umislio da je i sam mudar i
filozof, pa se uzvisio nad svim drugim ljudima i prezirao ih. Zato
su ovoga faliu iz Falerona nazvali Mahniti.Takvo kazuju stare
knjige o Apolodoru iz Falerona koji se kitio tuom mudrou, i koji se
uzvisivao nad drugim ljudima.- ignorare ne znati, ne hteti
znati.
Za onoga koji ne eli da vidi i zna ono to je oigledno, kae se da
gnjura glavu u pesak. Pa poto je isto znaenje latinskog ignorare i
srpskog gnjuranja, jasno je otkuda Latinima ta re.-ludere igrati se
s kim ili im, zbijati alu, rugati se, ismejavati, vui nekoga za
nos; izbegavati, izigravati; obmanjivati, varati.
Srpski reeno ludira. Kada neko radi ono to se ree da znai latinska
re ludere, onda se srpski kae da se on ludira. Lud i mlad u srpskom
narodu znae isto, i po tome ludiranje znai neodgovornost i
neozbiljnost. A takvo znaenje ima i latinska re ludere, jer je
nastala iz srpskog jezika.- cavillatio zadirkivanje, peckanje,
podsmevanje.
Srpski reeno cveliti, jer kada neko nekoga zadirkuje, pecka i kada
mu se podsmeva, onda on njega cveli, tj. ini mu na ao, raalouje
ga.A kada ga ucveli onda ucveljeni cvili (glasno plae).- census
ocena, procena.Dakle ima znaenje kao i srpska re, cena.- collega
drug, drug u struci.
- collegium skup osoba koje su meusobno vezave istim zvanjem.
Dovoljno je rei srpsku re, sloga. Kada se malo razmisli o znaenju
latinskih rei, vidi se da znae sloga, i da su nastale od te srpske
rei.- proletari bezemljai.
Kada neko nema zemlju on se ne nastanjuje, on prolazi, prolee. I
zato to prolee dobi ime proletar a u latinskom jeziku.- possessio
posedovanje, svojina, posed, imanje.
Posesio je posed, a posed je ono to se posedne i poseduje. Valja
neto posesti da bi se posedovalo.- percussio udaranje,
lomljenje.
Prekrio ili slomio, svejedo je.-primarius prvi, osnovni, poetni,
prvobitni; izvorni, koji postoji onakav kakav je postao, bez
ikakvih docnijih uticaja.
Primarius je takav samo zato to je nastao iz srpskog jezika i zato
to slui za primer. Primarius slui za primer i prema njemu se meri,
zato je takvo znaenje ove latinske rei.- veto zabranjujem, ne
primam, odbacujem. Ovom rei su u starom Rimu oglaavali odluke
senata za nevaee.
Moda je bilo tako, a moda je senat stavljao veto?- vetus
star.
I u srpskom narodu re veto znai, staro.- Staru kosti obou ba ko
veta plotina.Dakle, tumaenje rei veto nije pogreno, ali nije
potpuno jer se ne razume njeno pravo znaenje. A pravo znaenje je da
je ta re starija od svih drugih rei, a stariji se u davna vremena
morao sluati. U srpskom jeziku re stariji ne znai samo biti
vremeniji, nego zai i biti preteniji, biti onaj ija se re slua.
Zato se glavar drugim imenom zvao stareina.Takvo je znaenje
latinske rei veto i tako je nekada bilo, a danas pravo veta imaju
samo silni.- immolatio prinoenje rtve.
Ljudi prinose bogovima rtvu da bi im se umolili, to je nauci
poznato. Valja se bogovima umoliti, zato su Rimljani imali
immolatio.- voluntas volja.
Latinsko voluntas i srpska voljnost su od iste majke roeni.-
valentia vrednost, vanost.
Latinska valencija i srpska valjancija isto znae, a i rei su
sline.- nox no.
Noks je no samo zato to latinsko pismo nema slovo , inae bi se i
kod njih zvala, no.- increptio grenje, karanje, prekorevanje.
Srpski narod bi rekao: nakrpiti, i to bi bilo latinsko inkreptio.-
excellentia odlinost,izvrsnost; kao titula ministara: uzvienost,
preuzvienost.Srpski elnici dali su ime ekselencijama, jer
ekselencije i jesu elnici neke drave. elnici ili doglavnici jesu
uzvieni, jer su se uzvisili do samog vladara, i jesu ministri jer
su ministri elnici.Tako je nastala re ekselencija, u mrtvom jeziku
latinskom.- vesper veer.
Kada nema slova onda moe i ovako da se kae srpska veer.- valis
vala, uvala.
Rimske nimfe dolina zvale su se Valonije, a ime su dobile po
latinskoj rei valis( vala, uvala). Ove Valonije odgovaraju grkim
Aulonijadama, jer su i ove nimfe dolina.Tako nauka zna, i zna da su
ove nomfe dobile imena iz latinskog i grkog jezika. A ako bi
uenjaci malo promislili o ovim imenima videli bi da su ta imena
nastala od srpske rei vala, sa istim znaenjem kao i u tim mrtvim
jezicima. A imena u tim jezicima se razlikuju jer grko staro pismo
nema slovo v, i zato se nimfe zovu Aulonijade, a u Rimu Valonije.-
angusto tesno, uzano.
Kada srpski narod doe u nevolju, kae da je: gusto, tesno,
kripac.
Tako je i latinska re nastala od srpske rei nagusto.- intra u,
unutra, iznutra.Srpsko unutra je intra latinsko, a lingvisti e rei
da je to zato to su oba ta jezika indoevropska.- additio dodavanje,
sabiranje.
Dodati znai dodavanje, zato i additio znai: dodati.- annexus
zavisan, vezan za, pridodan, sporedan.- annexio prisajedinjenje,
pripajanje, pridruenje, utelovljenje.
Mi znamo da je aneksija kada silni slabome otme zemlju, ali ne
znamo da je ta latinska re nastala od srpske rei inae. Pa kada
silni otme tuu zemlju, ona njemu nije prva, glavna zemlja, nego je
ona njemu inoa zemlja. Re inoa znai: druga, ostala, sporedna, ona
koja nije prva. Tako je nastala re aneksija, i zato annexus znai:
pridodan, sporedan.- abstergere otrti.
To isto znai i srpsko: opstrugati (obstrugati), ostrugati- proximus
najblii, najprei.- approximativa taka zbliavanja, dodirna
taka.
Sa najbliim se ima dodirna taka, a to je stoga to se oni koji su
bliski proimaju. Ono to proima to dira, zato proximus ima takvo
znaenje.Srpsko proimanje je dalo ime latinskom proximusu, ali je i
grka re pragmatos nastala od srpskog proimati.Kada se latinsko
proximus i grko pragmatos malo proue, pokazuje se da su nastali od
srpskog proimanja i da im je takvo znaenje.A uenjaci mogu i dalje
da sanjaju kako je narod napustio najznaajniji jezik u Zapadnoj
Evropi, i jedini knjievni jezik u tom delu Evrope.-arma
oruje.-armarium uspravan, visok sanduk za dranje odee.
Kako to da ove dve rei imaju tako razliito znaenje?Srbi imaju ormar
i u njemu dre odeu, a odea se drukije zove, oprema. Oprema za
zaprene konje zove se orma, i od orme su nastali arma i armarium.
Arma (oruje) dala je ime i armiji(vojsci).Orma je konjska oprema, a
kada se konj oprema uglavnom se oprema za rat. Tako kazuju narodne
pesme, i to bi valjalo istraiti i nai izvorno znaenje rei orma.-
adessivus biti prisutan, biti tu.To isto znaenje ima i srpska re
desiv. Desiv je onaj koji se desio, pa kada se desio onda mora biti
tu, a ne negde drugo.-ancilla dvokrilni tit to ga je s neba bacio
Jupiter, i njegovih jedanaest kopija kojim su sluili svetenici u
obredima. Tumai se kao amajlija godinje bezbednosti, moda zbog toga
to ih ima dvanaest kao to je i dvanaest meseci.Dakle ancila su
nekakvo pagansko obeleje u starom Rimu. Ali u srednjem veku je
postojala skolastika, filozofsko uenje koje je bilo zavisno od
crkvenog uenja ancilla theologiae (slukinja teologije).Po ovome
prevodu ancila znae: slukinje, pa bi i paganski titovi imali takvo
znaenje. Ali, kako to da nekakva paganska obleja u hrianskoj crkvi
imaju takav znaaj da je njima nazvala svoju teologiju?Bie da su
ancila nastala od srpskih naela, pa bi crkveno uenje bilo naela
teologije, a to bi bio i oekivan naslov. A onda je i Jupiter s neba
bacio naelo, a Numin sluga Mamurije Veturije iskovao jo jedanaest
istovetnih. A ono to se pouzdano moe rei je to, da nam se govori
nauka, i da nema nikakve paganije u starom Rimu.Mnotvo je srpskih
rei u latinskom jeziku, jer je srpski jezik osnova svim mrtvim
jezicima. Nauka se danas nalazi u potpunom mraku koji joj se
nametnuo u 19. veku, pa misli i zna da je to vek svetlosti a ne
mrani vek, kao to jesteGrki jezik schole kola.- scholion tumaenje,
objanjenje.- scholastikos dokon; kolski; ovek kolske mudrosti.Takvo
je znaenje ovih rei u starom grkom jeziku, ali valja znati da i
latinski jezik ima ove rei sa istim ili slinim znaenjem. Nauci je
jo poznato da je sholastika bio filozofski pravac koji je postojao
od 9. da 16. veka, i da je bio zavisan od uenja crkve. Sholastici
su poznati i po tome to ojanjavaju i tumae stare knjige, pa se esto
nailazi u starim knjigama na objanjenje i tumaenje kakvog
sholastika ili skolastika.Grka i latinska shola ili skola je srpska
kola, i od srpske kole nastade shola ili skola. To to e se
edukovani zaprepastiti na ovu tvrdnju nema vanosti, jer edukovani
nita nisu shvatili pa nisu ni ovu srpsku re prepoznali.kola je
srpska re i znai: uenje i mesto gde se ui. Za kolu ljudi nisu znali
dok im ih Srbi nisu doneli, a kada su dobili kolu prihvatili su i
srpsko ime za tu ustanovu. Pored ova dva mrtva jezika i neki ivi
jezici obrazovnu ustanovu nazivaju ovim ili slinim imenom, npr.
engleski jezik. To e rei da ni Englezi nisu znali da tako neto
postoji dok im neko nijepodario kolu (school) sa tim imenom.Zato se
nee nai ekspert za jezike koji bi bio u stanju da objasni, zato se
kola u tim jezicima tako zove. Jer je kola dobila ime iz srpskog
jezika, i jedino se srpskim jezikom moe objasniti.to se kae da
sholastika znai: dokon, to je stoga to se u ovoj nauci tako oznaava
misaona radnja. Nauci je poznato da su stari Grci poeli da se bave
filozofijom kada su postali dokoni, tj. kada su se domogli robova
da umesto njih rintaju. A kada su se domogli robova ostalo im je
slobodnog vremena na pretek, te se oni okrenue filozofiji. Tako
nauka zna, ali kao i sve drugo tako su uenjaci i ovo bukvalno
shvatili.U srpskom jeziku biti dokon znai nita ne raditi, nemati
nikakvu radnu obavezu, ali znai i odgonetanje, dokuivanje, a to je
misaona radnja.U narodnoj pripovetci Oev trs se kae:Kad prolo tri
godine, zapaze deca na svome ocu da mu lijevo oko plae a desno
titra. Sinovi kao sinovi: iako ne govore s ocem, ipak ga vole kao
oca, te se jako zabrinue za to to vidjee, pogaae i pogaae i ne
mogae ni jedan dokonati ta bi to bilo s njihovim starcem.Dokonati
znai domisliti, doraunati, dokontati, jer u srpskom jeziku rekonat
znai raun i od njega je nastala latinska re konto. A u srpskom
narodu rei: razmiljti, razbirati, brojiti i kontati imaju isto
znaenje.Po ovoj dokonosti Heleni su postali filozofi.A kola je
mesto gde se ui i spoznaje. Kau stari mudraci, da bi se neto
spoznalo potrebno ga je opkoliti i dobro osmotriti i odmeriti. Tako
govore stari mudraci, a tako govori i Platonov Sokrat u Dravi:Sada,
moj Glaukone, moramo kao lovci opkoliti grm i paziti da nam
pravinost ne utekne i ne izgubi se u nepovrat. Ona je, oigledno,
negde ovde. gledaj i potrudi se da je vidi, ne bi li je, moda,
ugledao pre mene, pa i meni rekao.Zanimljivo je da se i kod Platona
nepoznata stvar nalazi u grmu, kao to je u srpskom narodu nepoznata
stvar zec u grmu. Tako Platon kazuje kada se igra reima a kada malo
ozbiljnije govori, onda on pria o krunom kretanju. A i opkoljavanje
grma i kruno kretanje u ovoj nauci znai spoznavanje.Platon u Timaju
kazuje:Bog nam je, naime, otkrio i podario vid da bismo kruna
kretanja uma, uoivi na nebu, primenili na krune tokove naeg
rasuivanja, budui da su jedni drugima srodni, premda su ovi nai, za
razliku od onih neuznemirenih, izloeni potresima; i da bismo, tako,
izluivi ih i stekavi sposobnost da o njima rasuujemo pravilno i u
skladu s prirodom, podraavali kretanje boga, u potpunosti osloboena
lutanja, i na taj nain ustalili ova u nama, sklona lutanju.Tako
Platon govori o krunim tokovima naeg rasuivanja koje je neophodno
koristiti, jer je svaki ovek dobio od boga ovaj dar. Jer ako ovek
ne koristi ovo kruno kretanje, onda on postaje ivine.Rod kopnenih
ivotinja i divljih zveri nastao je od ljudi, koji se uopte ne bave
filozofijom, niti poklanjaju ma i najmanju panju iemu to je nebeske
prirode. Oni uopte ne upotrebljavaju krune tokove u glavi, nego se
preputaju voenju onog dela due, koji se nalazi u grudima.Zato je
neophodno koristiti kruno kretanje i tako opkoliti nepoznato, potom
ga dobro osmotriti i odmeriti i tako ga spoznati. Po krunom
kretanju i opkoljavanju, dobila je obrazovna ustanova u srpskom
jeziku ime:kola. Nepoznato je potrebno opkoliti ili skoliti da bi
se spoznalo, pa je po skoli dobila ime kola.I istog razloga je
nastalo i srpsko kolo koje narod igra vrtei se u krug, i ima isto
znaenje kao i filozofsko kruno kretanje.Dakle, kolo (krug) je dalo
koli ime, jer krunim tokovima u glavi dolazi se do spoznaje. Tako
je kola dobila ime u srpskom jeziku, a srpsko ime mrtvi jezici
preuzee kao shola ili skola jer nemaju slovo u svome pismu. Srpsko
slovo je poslednje slovo u srpskoj azbuci, i ono je blisko sa
krugom i uenjem.kolj je ostrvo, a narod ga tako zove jer je
skoljeno vodom. Voda u jeziku mita znai uenje i spoznaju, i zbog
toga se ostrvo ili otok naziva imenom slinim koli kolj.koljka je
vodena ivotinjica koja je skoljena oklopom, a takvo ime je dobila
zato to u njoj ume da se nae biser. Biser u jeziku mita znai re, i
to ne bilo kakva re nego prava re. I danas ljudi za prave rei kau
da su biseri, samo ne znaju da je to jezik mita i da je takvo
znaenje bisera uvek u staroj knjievnosti.Zato se i izrasline na
uima nazivaju une koljke, jer te koljke valja da primaju bisere
(rei) da bi ovek sticao znanje. Zato kola i koljka imaju slina
imena. Jer jezik nije evolucijska tvorevina kako ue edukovani
uenjaci, nego je jezik tvorevina znalca.estog je dana Bog stvorio
oveka, a to e rei da je stvorio razumno bie i zato se kae da je
broj est broj ovekov. Razum se obeleava brojem est, a u Indiji kao
i Zaratustra nazivaju ga estim ulom.Kada srpski narod kazuje
zdravice o krsnom imenu svaka zdravica je kazivana ba onda kada
treba, a esta zdravica je ovako poinjala:Evo ae este i, bogme este.
Bog stvori nebo i zemlju a nami dao u glavu pamet i razumTako
kazuje esta zdravica i samo ona, i ree nam se njeno znaenje, i
znaenje broja est. Svo srpsko narodno stvaralatvo kaziva nauku ba
kao to to kazuje sva stara knjievnost, i svi narodni obiaji i igre
kazuju nauku, i nema ni jedne deije pesmice ili igrice koja ne
kazuje nauku.estariti znai kruiti, estare ptice na nebu a naroito
estare orlovi.estar je naprava za crtanje krugova, a tako se zove
po broju est koji oznaava krug a krug oznaava spoznaju.Puteestvije
je re koja se danas retko uje jer lingvisti kau da je ta re
arhaizam, a istina je da oni ne znaju znaenje te rei. Puteestvije
je uenje na putovanju, a i sama re putovanje znai uenje. Put znai
uenje a broj est oznaava razum, i tako je nastala re
puteestvije.astra je re iz sanskrita i znai: nauka, pouka, a takvo
znaenje ima zbog toga to se broj est u sanskritu zove ast. Slinost
ovih rei nije sluajna jer je srpski jezik osnova svim mrtvim
jezicima, a takav je sanskrit.asta je u Indiji bog i zovu ga
Gospodar polja, a polje u jeziku mita znai nauku i znanje. I nije
tako samo u Indiji, tako je u svoj staroj knjievnosti jer postoji
samo jedan mit i jedan jezik mita. Kada Platon govori o polju
govori o ovom polju, a takvo je i polje o kojem govori Isus Hrist.
To je znaenje polja u jeziku mita, i dan danas ljudi govore jezikom
mita ali ne znaju da je to jezik mita. I danas ljudi govore o polju
znanja ali im ne pada na pamet da su taj izraz nasledili od
predaka, nego umiljaju da su to oni svojom mudrou smislili.Platon u
Zakonima kae da je nuno da u dravi bude vladara i podanika, i da
treba da postoje zahtevi s obzirom na vlast i poslunost. Platon
govori o tim zahtevima, a o estom i zahtevu kazuje:Najznatniji bi
pak, kako se ini, bio esti zahtev, koji trai da se onaj koji nema
pravog znanja daje voditi, a onaj koji je razuman da vodi i
vlada.esti zahtev trai da razuman vlada jer je i Platon znao da se
razum oznaava brojem est. Taj zahtev nije sluajno esti kao to nita
nije sl- uajno i proizvoljno u staroj knjievnosti. O tome govori
Platon, ali ga novofilozofi ne razumedoe jer su oni edukovani i ne
slue se krunim tokovima, jer im je puna glava kojeega te ne
dozvoljava kretanje.- poietes pesnik.Homer i drugi grki poietes su
dobili ime od srpske rei pojati. A da je poj i pojanje srpska re,
to ni edukovani ne spore.- ekstaza (gr. ekstasis pomeranje) zanos,
ushienje, oduevljenje, oseanje beskrajne radosti; najvii stepen
ushienosti, blizak ludilu, u kojem se postojanje oveka stapa u
jedno jedino oseanje kada se dua sjedinjuje sa bogom; U tom stanju,
po Platonu, ovek postaje isto duhovno bie koje je dolo u neposredan
dodir sa boanstvom, sa apsolutom.Tako nauka objanjava grku re
ekstasis, a koja je nastala od srpske rei ast. ast je ono to
filozofskoj rei ekstasis daje tako uzvieno znaenje, i od srpske rei
ast nastala je re ekstasis.I u mitologiji je srpska ast dala ime
Zevsu i Hermesu, koji kao zatitnici i uvari doma imaju imena
Ktesije (Ktesios). U antiko doba ljudima je bilo najvanije sauvati
ast domaeg ognjita, a i kod Srba je bilo tako sve do nedavno. Zato
su Zevs i Hermes imali ime Ktesije jer su oni titili ast domaeg
ognjita, i zato to je to ime nastalo od srpske rei ast.To e
potvrditi i jedan zabeleeni dogaaj u staroj Heladi.Alkidam sa
ostrva Keja iz grada Karteje zakletvom se obavezao da e svoju ker
Ktesilu dati za enu Atinjaninu Hermoharu, ali je prekrio
zakletvu.Meutim, Ktesila nije dozvolila da otac prekri zakletvu i
osramoti dom i domae ognjite, pa je sama otila u Atinu gde je ubrzo
i umrla. Kada su Ktesilu sahranjivali u sanduku nije bilo njenog
tela, a iz sanduka je izletila golubica.Takvo je asno delo uinila
Ktesila i spasila ast roditeljskog doma, a to je uinila zato to joj
je ime Ktesila tj. ast. Nije Ktesila bez razloga sauvala ast doma,
srpska narodna izreka kae:- evojka je iskop ali ast kui.Takve su
srpske devojke, a takve su devojke u svoj staroj knjievnosti.Od
devojakog obraza zavisi hoe li se kua iskopati i zatrti, ili e kua
biti asna.Jedan Ktesije je bio kralj u Siriji i njemu su feniki
gusari oteli ili neka Fenianka ukrala sina Eumeja, koji je prodat u
roblje. Eumeja je kupio Odisejev otac Laert, kod koga je Eumej
sluio kao svinjar. Za Eumeja se naglaava da je bio veran i poten i
privren porodinom domu.Kada se Odisej posle dugog lutanja vratio u
svoj dom najpre se javio Eumeju i kod njega naao utoite, i Eumej mu
je najvie pomogao da opet zavlada u svome domu koji su bili
preplavili i zauzeli mnogi prosci Penelopini.Pretpostavljamo da je
Odisej imao najvie poverenja u Eumeja zato to je on sin kralja
Ktesije, jer u staro doba je bio obiaj da sinovi lie na
oeve.Postojao je i jedan istorijski Ktesije i iveo je u petom i
etvrtom veku stare ere, i bio je istoriar. Ovaj Ktesije je bio
istoriar ali ne bilo kakav istoriar, za ovog Ktesiju se naglaava da
je bio dvorski istoriar. Ktesije je uvek uz dom i dvor bilo da je
istoriar ili svinjar, ili kerka koja titi ast doma, ili bogovi koji
to ine. A u davno doba ast doma i domaeg ognjita bila je najvanija
stvar za oveka.- agon borba, megdan, takmienje u vitekim igrama kod
starih Grka.- agonija samrtna borba; samrtne muke, izdisaj, ropac,
sve pojave koje sainjavaju laganu smrt i prethode joj; samrtni
strah, oajanje.Bie da nauka ovu re pogreno razume i tumai, pa se
pogreno danas i koristi.Re agon ne znai borbu nego ima suprotno
znaenje, a to suprotnoznaenje joj daje slovo a na poetku rei.
Srpska re gon znai teranje pa se moe shvatiti i kao borba, i od
srpske rei gon nastala je re agon. Po tome re agon ne znai borba
nego ne borba ( a-ne, gon- borba).Zbog toga agonija ne znai samrtna
borba, ali znai izdisaj i umiranje. Jer kada je agonija nema borbe,
telo je prestalo da se bori i oekuje se umiranje. To e potvrditi
sledea starogrka re:- agonos jalov, neplodan.Ako bi agon znaio
borbu, neverovatno bi bilo da agonos oznaava jalovost i neplodnost.
Agonos ima takvo znaenje samo zato to ima a na poetku rei, pa je
jalov i neplodan zato to je neborben, nedelatan.- alegoria govor u
kome se pojmovi i misli iskazuju drukije, a ne reima koje ih
direktno izraavaju, slikovit govor, slikovito objanjenje pojma ili
misli.Alegorija ima takvo znaenje zato to je ta re nastala od
srpske rei lagarija. Srpska lagarija je kada se prividno lanom
priom, ili oiglednom lai kazuje istina, a slino znaenje ima i re
alegorija. Re alegorija je iz mrtvog jezika i nastala je od srpske
rei lagarija, a ispred lagarije nalazi se slovo a to znai ne. Tako
re alegorija znai nela, a tako se moe razumeti i nauno objanjenje
ove rei.- megalegorija hvalisanje, razmetanje.U ovoj rei se nalazi
gornja re, ali znaenje ove rei nema nikakve veze sa znaenjem rei
alegorija. To je zato to ova re znai velika la, mega (veliko) i
legorija (lagarija). Tako je megalegorija velika lagarija, a
alegorija nelagarija. Tako su nastale ove filozofske starogrke rei
i zato su one nerazumljive dananjim Grcima.Rei u kojima prvo slovo
a ima znaenje ne postoje samo u mrtvim, kolskim jezicima:
sanskritu, latinskom i starogrkom, i ne postoje ni u jednom ivom
jeziku.- paralaga menjanje, zamenjivanje; duhovni poremeaj, zabuna,
zbrka.Ova paralaga je oigledno roak alegoriji i megalegoriji.Srbi
imaju Lau i Paralau. Laa i Paralaa su u velikoj ljubavi i
putujusvetom i lau narod. Laa se kree prvi i pria lai, a za Laom
ide Paral-aa i potvruje Laine lai i jo ih nadograuje. Zato grka
paralaga nije nita drugo do srpska paralaa.-oloss lo.Mislim da ovoj
rei vie odgovara prevod olo, mada i ovakav prevod nije lo.-hodos
put .-hodites putnik.U srpskom jezike hod znai kretanje, hodati
znai ii, kretati se. Hodnik je prolaz koji spaja prostorije u kui,
kojim se hoda iz prostorije u prostoriju. Srpski jezik bi bio grdno
osakaen bez ove grke rei jer bi ostao bez nahoda, zahoda, rashoda,
prihoda, prohoda, pohoda, prehoda, odhoda, dohoda, ophodaModa ovo
jeste re iz grkog jezika, ali je vea verovatnoa da je to re iz
kolskog jezika, ali je posigurno srpska re.-stereos vrst, tvrd,
jak, gust, telesni, prostorni.-steresis lienost.Kod Aristotela
steresis je suprotnost logosu, a to nam kazuje da su stereos i
steresis nastale od srpske rei stera. Ono to se stere stere se na
sve strane, i stere se u prostoru. Po steranju je i prostor dobio
ime zato to se u njemu stere i prostire. Zato se i za stereos ree
da mu je jedno od znaenja prostorni.Zato je i Aristotelov steresis
suprotnost logosu, jer logos se ne kree a steresis se stere i
prostire (iri se u prostoru).- historia nauka istrauje i prouava
prolost.Svima je poznato da istorija istrauje i prouava prolost,
ali nije poznato