Transcript
  • Soc. ekol. Zagreb, Vol. 15 (2006), No. 1-2 (23 41)

    T. Matuli: Ideja antropocentrizma u ozraju biocentrike paradigme

    23

    179:504 Izvorniznanstvenilanak179:61 Primljeno:3.oujka2006. Prihvaeno:10.travnja2006.

    IDEJAANTROPOCENTRIZMAUOZRAJUBIOCENTRIKEPARADIGME

    ToniMatuliKatolikibogoslovnifakultet,Zagreb

    Katolikibogoslovnifakultet

    Vlaka3810000ZAGREB

    email:tonci.matulic1@zg.htnet.hrSaetakUlankuseobraujeidejaantropocentrizma,sposebnimnaglaskomnaidejietikogantropocentrizma,uozrajuekolokekrize ibiocentrikeparadigme. Idejnopolazitesainjavaneslaganjesazahtjevimaradikalnebiocentrikekoncepcijeprirodeiivotakojaideupravcuegalitaristikeuravnilovkeprirodnihoblikaivota.Utomsmisluulankusenastojipokazatida jebiocentrikaparadigma,zajednosekolokomkrizom,dijetenovovjekovnekoncepcijeovjeka,prirodeiivota,aneizvornobiblijskeikranskekoncepcije.Taspoznajaigraglavnuuloguukritikomosvrtunaepistemoloke,logikeietikedimenzijebiocentrikekoncepcijeprirodeiivota,jerseputemanalizetihdimenzijapokazujedasuradikalnizahtjevibiocentrikekoncepcijeprirodeiivotaproetikatkadaradikalnomkritikomnaraunkranskekoncepcijeprirodeiivota,kojajenesamoneopravdana,negopromaujemetu.Radikalnabiocentrikakoncepcijapolazi,naime,odnekihteorijskihpretpostavkikojenisuniznanstvenonifilozofskidokazane,tesenatemeljukritiketihpretpostavkiunastavkulankapokuavausmjeritiitavidiskurspremamudroslovnomprevladavanjupodvuenihneslaganjaizmeubiocentrizmaiantropocentrizma,ananainlogikogirealnogisticanjaontolokogdostojanstvasvihivihbia,aliuskladusnjihovimmoralnimstatusomunutarobjektivnoghijerarhijskogustrojstvaprirodeiivota,ukljuujuidakakoovjeka.

    Kljunerijei:antropocentrizam,biocentrizam,etika,bioetika,kranstvo, ovjek,priroda,ivot,ekolokakriza

    STATUSQUAESTIONIS

    Ideja antropocentrizma relativno je novijeg datuma. Pritom se dakakomisli naideju antropocentrizma zaetu u ozraju biocentrike paradigme, ali i u ozrajuglobalneekolokekrizekojauvelikepogodujezaotravanjuzahtjevabiocentrikekoncepcijeprirodeiivota.No,toozrajeupovrinskomizdanjuotkrivaidejuantropocentrizma kao etiko pitanje1. Posljednjih desetljea pitanje o etikomantropocentrizmujeuskopovezanosbioetikom,tj.suzrocimanjezinognastankaikasnijimtokovimarazvoja.tovie,moesereidajebioetikadirektnoodgovornazaaktualizacijupitanjaoetikomantropocentrizmuusuvremenomobliku.Imajuinaumusmisaoiznaenjebioetike2,moesereidajejednavarijantaizvorneidejebioetike snanije utjecala na aktualizaciju pitanja o etikom antropocentrizmu.

    1Usp.E.SoricelliR.Barcaro(ur.),Bioeticaeantropocentrismoetico,FrancoAngeliEditore,Milano1998.

    2T.Matuli,Bioetika,GlasKoncila,Zagreb2001.,str.25148.

  • Soc. ekol. Zagreb, Vol. 15 (2006), No. 1-2 (23 41)

    T. Matuli: Ideja antropocentrizma u ozraju biocentrike paradigme

    24

    Naime,kovaneologizmabioetikaV.R.Potterzamislio jeipredstaviobioetikukaoznanostopreivljavanjukojabipovezivala,naosnovamajedneholistikekoncepcije,biolokespoznajeisustavehumanihvrijednosti3.SedamdesetegodineXX.stoljeaPotter jemisaono formulirao sazrelu svijestonogavremena,naimeda jeznanstvenotehniki napredakdvoznaan,u smisludau sebi istovremeno sadravaogromnemogunostipoboljanjakvaliteteivota,aliistotolike,akoneiveemogunostisamounitenjaovjeanstva.Znanstvenotehnikinapredakjeodonda,osobitonapoljubiologijskihimedicinskihznanosti,napravioogromnekorakenaprijed.No,samobislijepacmogaotvrditidajetajnapredaksasobomdonioiskljuivo dobrobit. Upravo suprotno, taj je napredak prouzroio takoer ekolokukrizu,kojanijenitadrugonegosemantikainaicarealnihprijetnjiodsamounitenja, i tehnicizam,kojinijenitadrugonego semantika inaicanove ideologijekoja ovjeka srozavana komadprirodepodoban za raznovrsnemanipulacijeusvrhu stjecanja to veeg profita pod krinkom emocionalno sugestivne krilaticepoboljanjekvaliteteivota.Potterova idejabioetikeuodreenojmjerisadravaelemente sazrele (ekoloke) svijestioprijetnjamaod samounitenja i (drutvene)svijestiopogubnimmanipulativnimmoimaznanstvenotehnikedjelatnosti,osobito na poljima biologijskih imedicinskih znanosti. Da skratimo priu. Krivca,kakozauspostavutakozaneeljeneaspekteiposljediceznanstvenotehnikecivilizacije,nijebilotekopronai.Krivacjeiskljuivoovjek.Meutim,pritompresudnuuloguimalogikadistinkcijaizmeuovjekakaotakvogaitumaenjaovjeka,tj.izmeuovjekausebiiraznihreligijskih,filozofijskih,biologijskih,kulturalnihietnologijskih interpretacija antropologije,dotino normativnih interpretacija ovjekausebi(filozofija,teologija)ideskriptivnihinterpretacijaovjekauokolini(antropologija, biologija, kulturologija, etnologija...).U tom smisluvaljanedvosmisleno precizirati da krivac neeljenih posljedica i krivih drutvenih oblika znanstvenotehnikognapretkanijeovjekkaotakav,negoodreenoshvaanjeovjeka.ovjek kao takav je poput materije primae, tj. njegovo konkretno povijesno idrutveno odreenje mogue je izvesti iz razliitih misaonih vrela. Razliitamisaona vrelauvjetuju razliita shvaanja ovjeka kao takvoga i,posljedino, izonogatojeteorijskishvaenoizvodesekonkretnavrednovanjaovjekaupovijestiidrutvusnaglaskomnapojedinanevlastitosti,sposobnostiisklonosti.Suddajeovjek jedini krivac za sadanje prijetnje od samounitenja i globalnu ekoloku

    3 Usp.V.R.Potter,Bioethics:TheScienceofSurvival,u:PerspectivesinBiologyandMedicine,vol.14

    (1970.), str. 120153.Cjelovitiju interpretaciju bioetike u spomenutom smislu autor je dao u djeluindikativnoga naslova.Usp.V. R. Potter, Bioethics. Bridge to the Future, PrenticeHall, EnglewoodCliffs (N.J.) 1971.Holistika vizija bioetike kao znanosti o preivljavanju u budunosti kasnije jeinterpretiranauduhu ideje takozvaneglobalnebioetike,utemeljenepoglavitona izvornim idejamaAlda Leopolda, amerikog profesionalnog umara, koje je sustavno razraivao tijekom nekolikodesetljeaaktivnogbavljenjazatitomprirodnogaokolia.Najprije,usp.V.R.Potter,GlobalBioethics.Buliding on the Leopold Legacy,Michigan StateUniversity Press, East Lansing (Mich.) 1988. Zatimtakoerusp.A.Leopold,ASandCountyAlmanac[TheLandEthic],OxfordUniversityPress,NewYork1949.Ponovnoizdanje:usp.A.Leopold,ASandCountyAlmanac,SierraClubBallantineBooks,NewYork1970.

  • Soc. ekol. Zagreb, Vol. 15 (2006), No. 1-2 (23 41)

    T. Matuli: Ideja antropocentrizma u ozraju biocentrike paradigme

    25

    krizuvaljavezatizaspomenutulogikudistinkciju,kojasvojeishoditeimauprastarojdistinkciji izmeu teorijskog ilispekulativnog ipraktikoguma.Ali tonijedovoljno.Sudda je ovjek jedinikrivac za sadanjeprijetnjeod samounitenja iglobalnuekolokukrizuvaljatakoervezatizapojedinano,tj.zajednutonoodreenukoncepcijuantropologijeilispekulativnopraktikuvizijuoovjekukojajeudanompovijesnomtrenutkupobijedilaostalekoncepcijeikojaje,kaopobjednik,doivjeladrutvenu ikulturnu realizaciju. Iskljuivona temeljuovihnaelnih ililogikihpojanjenjamogue jeshvatiti ivieodpukihrijeiuslijedeim tumaenjimasadanjegcivilizacijskog trenutka.Suvremena jecivilizacijaantropocentrina, karakterizirana bezgraninom vjerom u ljudski razum po kojem se ovjekuzdieiznadsvihivihbiaipokojemjegospodarprirode4.Velikabiveinasuvremenih zagovornika ideje biocentrizma5 zastala iskljuivo na shvaanju suvremeneantropocentrikecivilizacijeubitnomznaenjuovjekovoguzdizanjaiznadsvih ivih bia i gospodarenja prirodom.No, njih, kao i sve druge lakovjernepromicatelje takozvanihivotinjskih (ibiljnih!)pravavaljarazboritoupozoritidabittakozvaneantropocentrikecivilizacijeuopeneleiuovjekovomuzdizanjuiznadostalihivihbiaigospodarenjuprirodom,negodatabitleiubezgraninoj vjeri u ljudski razum.Ono prvo je samo posljedica ovog drugog.Dakle,prave uzroke sadanjim prijetnjama od samounitenja i globalnim razmjerimaekolokekrizeuopenetrebaistraivatiuuzgajalitimaiklaonicamastokekrupnoga i sitnoga zuba ilidomaihpernatih ivotinja,kako tomajstorski i emocionalnosugestivno iniprimjericeP.Singer6,ato jenunapraksazazadovoljenjeovjekovihprehrambenihpotreba7,negoihtrebaistraivatiuideolokomuzgajalitujedneizokrenutekoncepcijeovjeka,azajednosnjomondaiizokrenutekoncepcijeljudskogauma,bilo teorijskoga ilipraktikoga, teposljedino izokrenutekoncepcijeprirode i ivota.Rije jedakleokoncepcijamauma,prirode i ivota, aneoumu,prirodiiivotuusebi.Tekoncepcijeproizlazeiz jednog jedinstvenogvrela,

    4 D.Mati,Modernaznanostikoncepcijaprirodeiovjeka,u:I.Cifri(prir.),Ekoloketeme.Zbornik

    radova sa projekta Ekoloki aspekti drutvenog razvoja Zavoda za sociologiju FilozofskogfakultetauZagrebu,SociolokodrutvoHrvatske,Zagreb1989.,str.27.

    5 Nekauovom asupojambiocentrizmabude shvaenu smisludefinicije jednogodnajznaajnijihhrvatskih promicatelja sustavne kulturne zoologije i botanike, inae splitskoga profesora naPravnomefakultetuNikoleViskovia.Dakle,izraz biocentrizamoznaavaetikorasuivanjekojemisli da dobro svih ivih bia i nastoji rjeavati sukobe interesameu njima tako da a priori nenadredi svako ili bilo kojedobro ovjeka svimdobrimaneljudskih bia,u:N.Viskovi, Stablo iovjek.Prilog kulturnoj botanici,BibliotekaantiBARBARUS,Antibarbarusd.o.o.,Zagreb2001., str.812,ondjebiljekabr.165.Iakosesnavedenomdefinicijompojmabiocentrizmanaelnomoesloiti,ipak je vano skrenuti pozornost na dananji pluralizam biocentrikih koncepcija, injenica kojanamee zahtijevada senaknadnokritikivaloriziranavedenadefinicijabiocentrizmaukontekstupojedinebiocentrikekoncepcije.Opirnijeo razliitimbiocentrikimkoncepcijama,kao injihovimteorijskopraktikimzahtjevimavidiu:usp.T.Matuli,VodikrozbioetikuII:ivotuljudskimrukama.Novabiologijaibiotehnikorevolucioniranjeivota,GlasKoncila,Zagreb2006.

    6 Usp.P.Singer,AnimalLiberation,RandomHouse,NewYork 1990.,posebno3.poglavlje.Takoerusp.P.Singer,Osloboenjeivotinja,Ibisgrafikad.o.o.,Zagreb1998.,takoer3.poglavlje,str.79131.

    7 Usp.N.Viskovi,Stabloiovjek...,nav.dj.,str.730.

  • Soc. ekol. Zagreb, Vol. 15 (2006), No. 1-2 (23 41)

    T. Matuli: Ideja antropocentrizma u ozraju biocentrike paradigme

    26

    tj.koncepcijeovjekakojiihsmiljaioblikuje.Stoga,sustavnokritikopospremanje bitnih ideja dananjih biocentrikih koncepcija8 omoguava stvaranje jednogzakljuka, ijusezamaskiranu logikustrukturu tekouoava te,stoga, redovitoprevia. Naime, cjelokupna biocentrika paradigma, koja u svojim radikalnimformamaneskrivahajkakipohodprotivantropocentrizma,osobitouetikojartikulaciji,uepistemologijskomargumentubolujeodzaokruenogamiljenja(circulus vitiosus), u logikom argumentu boluje od pogreke u zakljuivanju petitioprincipii, a u historijskom argumentu boluje od krivog shvaanja bti epohalnepromjene.

    KRITIKAANALIZABIOCENTRIKOGRADIKALIZMA

    Bt epohalnepromjene, aovdje seuprvom redumislinaprijelaz iz srednjovjekovne feudalneunovovjekovnugraanskuepohu, leiuzakonitimpromjenamadrutvenogaporetka,dakakonabolje,iuspostavipravednijihodnosameudrutvenimimbenicima,akojeneizbjenonameepitanjeosredstvimaostvarenjatihpromjena.Pritom jevanoimatinaumuda jerevolucijaglavnoobiljejepovijestimodernogadoba, injenicakojanameepreispitivanjekolektivne savjesti zapadnjakoga kulturnoga kruga pred krilaticom koja kae da revolucija jede svojudjecu.Naime,opravdanatenjaovjekazaemancipacijom,usmislupotvrivanjaosobneautonomije,ali iautonomijepojedinanihsektoraivota,moese lako izroditiusvojusuprotnost,tj.udiktaturuiapsolutizam,sjedne,iliuanarhijuirelativizam,sdrugestrane.Zbogkrhkostisvakogljudskogpothvata,akrhak jestogatosedogaaupovijesnomikontingentnomsvijetu,trebauvijekiznovamudroirazborito vrednovati zakonite granice autonomije. Autonomija doslovno znaisamozakonodavstvo, a to prevedeno dananjim jezikom znai samoodgovornost.9Autonomija,dakle,prestajebitizakonita,usmislu logikog ietikogopravdanja,akoseprometneudiktaturuiapsolutizam,s jednestrane,iliuanarhijuirelativizam,sdrugestrane.ApsolutistikedravetijekomXVIII.iXIX.stoljeatediktatorske ideologije faizma i komunizma tijekom XX. stoljea razotkrivaju oiteprijestupe granica opravdane autonomije, dajui za pravo krilatici koja kae darevolucijajedesvojuvlastitudjecu,sjednestrane,ipotvrujuiponovnovjeno8 Sintetiki prikaz biocentrikih koncepcija ekolokog usmjerenja vidi u: usp. J. B. Callicott,

    EnvironmentalEthics,u:EncyclopediaofBioethics, [W.T.Reich, (ur.)],voll.15,Simon&SchusterMacmillanPrenticeHall International,NewYork 1995.,vol.2, str.676686;usp.G.Russo (ur.),Bioeticaambientale,EditriceElleDiCi,Leumann(TO)1998.Sintetikiprikazbiocentrikihkoncepcijaanimalistikog usmjerenja vidi u: usp. T.Regan, AnimalWelfare andRights, u: Encyclopedia ofBioethics,nav.dj.,vol.1,str.158169;usp.G.Russo(ur.),Bioeticaanimale,EditriceElleDiCi,Leumann(TO)1998.

    9 Usp. W. Kasper, Autonomie und Theonomie. Zur Ortsbestimmung des Christentums in dermodernen Welt, u: D. Mieth H. Weber (ur.), Anspruch derWirklichkeit und christlicher Glaube,PatmosVerlag,Dsseldorf1980.,str.1741.

  • Soc. ekol. Zagreb, Vol. 15 (2006), No. 1-2 (23 41)

    T. Matuli: Ideja antropocentrizma u ozraju biocentrike paradigme

    27

    vaee etikognaelopokojemusvrhaneopravdava sredstva.No,ukrivu jesvatkotkomislidasudiktatureiapsolutizamstvarpovijesti,anesadanjosti.Pritomsedakakomislinazapadnjaki,anesvjetskikontekst. Jer,onotosedoistamijenjajesuformediktatureiapsolutizma,anediktaturaiapsolutizamkaotakvi.Ibakaotosunekadapostojalimnogobrojnepristaliceonodobnihdrutvenihoblikadiktatureiapsolutizma,takoidanaspostojemnogobrojnepristalicesuvremenih drutvenih oblika diktature i apsolutizma. Primjerice, radikalizacijabiocentrikekoncepcijekojaidezanijekanjemi,posljedino,ukidanjembitnerazlikeizmeuljudskogaisvihdrugihoblikaivotanijenitadrugodolijedanoblikdiktature.Naravno,napoetku se svakom ioleobrazovanom ovjeku takvi zahtjevimogu uiniti opravdanima, jer se pritom poziva na opeprihvaene znanstveneargumente,primjerice,uovomkontekstunateorijuevolucijeimolekularnubiologiju.Meutim,upravouasukadsemislidasuiznesenikrunskidokaziprotivantropocentrizma,auprilogbiocentrizmuradikalnogzahtjevazaponitenjembitnerazlikeizmeuovjekaiivotinje,dolazinaprovjeruvaljanostlogikogsilogizmakojinositakavbiocentrikizakljuak.

    Odmahtrebareidatakavbiocentrikizakljuakbolujeodpetitioprincipii,tj.odpogrekeuzakljuivanju, jerzaargumentuzima izvodkojegatektrebadokazati,odnosnokoji jouopenijeniznanstvenoni filozofskidokazan. I tu jezaistaodmalepomoiprizivnaznanstveneautoritete,buduidaznanostkaotakvajouopenijepodastrlakonanedokazezaonotomnoginadobudniznanstveniautoriteti10,apovodeisezanjimaimnogilakovjernilaikisljedbenici,uzimajuzdravozagotovo,tj.zaznanstvenoifilozofskidokazano.Dabiselakeprokriomisaoniputdopotkrepeovekritiketrebaupozoritidasuukontekstusuvremenihraspravaobiocentrizmu iantropocentrizmuotvorenedvojeglavne frontedokazivanja.Taspoznajanijenikakavkrunskidokazprotivbiocentrizma,ali jestdokaz ideologijskommotivubiocentrizma.Poimoredom.

    Jedna frontadokazivanja jezaokupljenakritikom religije,poglavitokranstva,jer to zahtijeva drutveni kontekst, i kritikom njegova navodnog utjecaja naoblikovanje antropocentrike vizije ovjeka, prirode i ivota u zapadnjakomkulturnomkrugu.Druga frontadokazivanja jezaokupljenaapologijomznanosti,dakakouprvom reduprirodne znanosti injezinimdokazima zabiocentriku, aprotivantropocentrikekoncepcijeprirodeiivota,ukljuujuiljudski,adapritom10 Dovoljno je izdvojiti one znanstvenike, prvenstveno biologe i nebiologe ali istinski oduevljene

    biologijom,injihovadjelakojisuizvriliijouvijekvresnaanutjecajnabiocentrikuparadigmusradikalnimbiocentrikimkoncepcijama.Usp.J.Monod,ChanceandNecessity:AnEssayontheNaturalPhilosophy ofModern Biology, AlfredA. Knopf,New York 1971.; usp.H. J.Mller,Mans FutureBirthright,StateUniversityofNewYorkPressElofA.Carlson,Albany1973.;usp.E.OWilson,OnHuman Nature, Harvard University Press, Cambridge (Mass.) 1978.; usp. R. Dowkins, The BlindWatchmaker,W.W:Norton,NewYorkLondon1986.;usp.D.C.Dennett,DarwinsDangerousIdea:EvolutionandtheMeaningofLife,Simon&Schuster,NewYork1995.;usp.P.Atkins,TheLimitlessPowerofScience,u: J.Cornwell (ur.),Natures Imagination:TheFrontiersofScientificVision,OxfordUniversity Press,Oxford 1995., str. 122132; usp. R.Dawkins, ClimbingMount Improbable,W.W.Norton,NewYorkLondon1996.

  • Soc. ekol. Zagreb, Vol. 15 (2006), No. 1-2 (23 41)

    T. Matuli: Ideja antropocentrizma u ozraju biocentrike paradigme

    28

    svakome ioleupuenomuproblematikupostajeoitoda tuznanostznaidalekovieodznanosti.Znanostseoboavakaoreligija,injenicakojaseovjekuobijeoglavu kao idolopoklonstvo. Zbog toga poneki vrhunski znanstvenik koji sesvakodnevno eksponira, uope nije otvoren za opravdanu kritiku, a svojeneistomiljenikesmatrazatucanimnazadnjacima.11Nadalje,prijespomenutaprvafronta dokazivanja, u kontekstu analize uzroka suvremenih prijetnja odsamounitenja i globalne ekoloke krize, (ne)oekivano ubacuje kranstvo sbiblijskomporukomoBojemstvaranjusvijetaiovjeka(Post12)nalistuglavnoguzroka.Pritom senajeenavode tribiblijskamjesta,kao izvorita trijuglavnihpokretakih ideja koje su odigrale tek ideologijsku ulogu dakle ulogu lanesvijesti u oblikovanju ba ovakvog tipa drutvenog napretka koji je skrivioglobalnuekolokukrizuiopipljiveprijetnjeodsamounitenja.KRITIKA ANALIZA BIOCENTRIKE KRITIKE IDEJNOG ISHODITAMODERNOGNAPRETKA

    Meu triglavnebiblijskepokretake idejemodernogadrutvenoganapretkaubrajajuseslijedeamjesta.PrvomjestosvjedoioBojemstvaranjuovjekakaomuko ienskonasvojusliku ipriliku (Post1,26).DrugomjestosvjedoioBojemnalogu ovjekudasemnoi,napuizemlju isebi jepodvrgne (Post1,28).TreemjestosvjedoiogrijehuprvihljudiAdamaiEveinjihovomizgonuizedenskogvrta(Post3).

    to se tieprvogabiblijskogmjesta,na raunnjegase izperspektive radikalnebiocentrikekoncepcijeupuujudvijeglavne kritike, ana temelju kojih se ondaformuliraglavnaoptuba.Prvo,evolucionizam jenavodnodefinitivnopotkopaobiblijskuistinuoovjekukaoBojemstvorenju,tj.kaobiuobdarenomrazumomislobodomistogakrunisvegastvorenogateje,posljedino,navodnoponitenabitna razlika izmeu ovjeka i ostalih ivih bia.Drugo, kranska vizija ovjekautemeljenanabiblijskomizvjetajuostvaranjunavodnojepriazamaludjecunasuprot znanstveno dokazanom podrijetlu ovjeka iz niih oblika ivota tijekommilijuna godina evolucije ivota putem prirodnog odabira.12 Na pozadini ovihdvajukritika,akojeponaravisamihstvarinemajuosloncauprirodoznanstvenimdokazima, nego predstavljaju iste ideoloke argumente koji nuno poivaju nanedokazanim izvodima13, u nastavku se formulira glavna optuba na raun

    11Usp.T.Rude (prir.),MiroslavRadman: ovjek koji je sruiogenetski zid. Intervjui i lanci,Biblioteka

    Lu,Izvori,Zagreb2003.,str.39,str.57,str.85,str.9192,str.195istr.224.

    12Usp.C.Darwin,On theOriginsofSpeciesbymeansofNaturalSelectionor thePreservationofFavouredRaces in the Struggle for Life, John Murray, London 1859.; usp. C. Darwin, Postanak vrsta putemprirodnogodabirailiouvanjepovlatenihrasauborbizaivot,[J.Balabani,preveoipredgovornapisao],NakladaLjevak,Zagreb2000.

  • Soc. ekol. Zagreb, Vol. 15 (2006), No. 1-2 (23 41)

    T. Matuli: Ideja antropocentrizma u ozraju biocentrike paradigme

    29

    kranstva, tj.nanjegovuantropocentrikukoncepciju ovjeka,posljedino, iprirode i ivota, akoja je skrivila suvremeneprijetnjeod samounitenja iglobalnuekolokukrizunanainuzdignuaovjekanarangvrhovnoggospodaraieksploatatoraprirodeizatiraaivota.No,to jeistabesmislica.Jer,izvornokranstvopolaziodteocentrikei,posljedino,odkristocentrikekoncepcijesvijeta,ovjeka,prirodeiivota,azatimnaosnovamatekoncepcijeizgraujeontoloku,logikuietikuhijerarhijustvorenihbiasukladnuApsolutnomBitkukojiseobjavioupovijesti.14 Prema tome, biocentrika kritika na raun kranske koncepcijeantropocentrizma totalno promauje metu, tj. uope ne pogaa bit kranskogpoimanjasvijeta, ovjeka,prirode iivota,alizato izvrsnopogaaubitnovovjekovnoga plagijata izvorne kranke koncepcije svijeta, ovjeka, prirode i ivota.Naime,ucivilizacijikojomdominirasubjektivnium,umnost jeprotjeranaizprirodeiegzistirajosamouovjeku15.Upravojekartezijanskaparadigma,zajednos Baconovom koncepcijom novovjekovne znanosti, prirodu degradirala na pukibezvrijednimanipulativni objekt (res extensa) kojeg trebapodvrgnuti ovjeku ili,preciznije,stavitigauslubu ovjekovemoi.ZaBaconaznanost jestmo,ali jekudikamoznaajnijedaseznanost i ljudskamopodudaraju.16Prema tome,moderna je znanost, zajedno s kontinuiranim znanstvenotehnikim revolucioniranjemprirode iivota,doveladokonanog raaravanja svijeta (dieEnzauberungderWelt),daklenetodrugaija tezaodM.Weberove tezepokojojveidio togaprocesa pripada religiji, a manji dio znanstvenom napretku, tj. sveopem

    13O tome postoji nepregledno mnotvo literature. Za poetak se mogu konzultirati slijedee

    monografije i zbornici:usp.P.OverhageK.Rahner,DasProblemderHominisation,VerlagHerder,Freiburg i./Br.BaselWien1961.;usp.R. J.RussellW.R.StoegerV.G.Coyne (ur.),Physics,PhilosophyandTheology:ACommonQuestforUnderstanding,UniversityofNotreDamePressVaticanObservatory,NotreDame(Ind.) VaticanCityState1988.;usp.R.J.RussellW.R.StoegerV.G.Coyne (ur.), JohnPaul IIonScienceandReligion:Reflectionon theNewView fromRome,UniversityofNotreDamePress VaticanObservatory,NotreDame (Ind) VaticanCity State 1990.;usp. J.M.Maldam,LeChristetlecosmos.Incidencedelacosmologiemodernesurlathologie,Seuil,Paris1993.;usp.W.Pannenberg, Toward a Theology ofNature. Essays on Science and Faith,Wstminster JohnKnoxPress,Louisville (Ken.)1993.;usp.R. J.RussellW.R.StoegerF. J.Ayala (ur.),EvolutionaryandMolecularBiology:ScientificPerspectives onDivineAction,VaticanObservatoryPublicationsCenterfor Theology and theNatural Sciences,VaticanCity State Berkeley (Cal.) 1998.; usp.V. Bajsi,Filozofski problem hominizacije, u:V. Bajsi,Granina pitanja religije i znanosti. Studije i lanci,Kranskasadanjost,Zagreb1998.,str.9119.

    14Usp.K.Lehmann,KreatrlichkeitdesMenschenalsVerantwortung frdieErde,u:Ph.Schmitz(ur.),MachteuchdieErdeuntertan?SchpfungsglaubeundUmweltkrise,Wrzburg1981.,str.6588;usp.H.Schwartz,DiebiblischeUrgeschichte.GottesTraumvonMenschundWelt,VerlagHerder,Freiburgi./Br.1989.;usp.C.Westermann,Genesi,EdizioniPiemme,CasaleMonferrato(Al)1995.

    15D.Mati,Modernaznanostikoncepcijaprirodeiovjeka,u:I.Cifri(prir.),Ekoloketeme...,nav.dj.,str.27.

    16Scientia et potentia humana coincidunt, quia ignoratio causae destituit effectum. Natura non nisiparendovincitur,etquodincontemplationeinstarcausaeest,idinoperationeinstarregulaeest,F.Bacon,InstauratioMagna:Parssecunda:NovumOrganonScientiarum(1620.),[Naprijed,Zagreb1986.,str.3],(emfazajenaa).

  • Soc. ekol. Zagreb, Vol. 15 (2006), No. 1-2 (23 41)

    T. Matuli: Ideja antropocentrizma u ozraju biocentrike paradigme

    30

    racionalizmuzapadnjakekulture.17No,najveartva togznanstvenotehnikogaili racionalistikoinstrumentalnoga raaravanja svijeta postao je sam ovjek.Sve se moe to dalje to vie tehniki reproducirati, na kraju ovjekreproducira i sam sebe. ovjek je svevie samo svojvlastiti eksperiment, a svemanjesvojvlastitispomen18.tovie,ovjeksetodalje toviedegradiranastatustekjednogpukogkomadapriroderaspoloivogzaraznovrsnekibernetike,genetikoinenjerske,neuroznanstvene,nanotehnoloke imedijskemanipulacije,a podravanju takvoga antihumanog ozraja, koje se redovito pokriva platemupravonapretka,doprinose ipropagatoribiocentrikeparadigmeudrutvu.Onipritom grdno grijee na dva banalna, ali dalekoseno negativna naina. Prvo,umjesto da ustanu u obranu ovjeka od totalne tehnokratske degradacije, onineumorno, a katkada veoma arogantno brane ivotinje od takve degradacije.Istina, ovjek je krivac za degradaciju ivotinja u, primjerice,znanstvenoistraivakim laboratorijima. No, ovjek je takoer krivac zadegradacijuovjekanastatusmanipulativnogobjektapoputobineivotinje.Tuseradi o nedopustivoj eksploataciji ovjeka po ovjeku. Nije li to nova formadiktature iapsolutizma,noodsadadiktatureznanosti,aapsolutizmatehnokrata?Drugo,umjestodapropagatoribiocentrikeparadigmeporadenaraskrinkavanjuiuklanjanjuuzroka sadanjim ekolokim,ukljuujui i animalnim, tedrutvenim,ukljuujui i ljudskim, zloinima oni uporno, a katkada veoma agresivnoraskrinkavajuposljedice,prozivajuiikritizirajuijavnostzaovoiono,akojaestonizato nije kriva, jer krivce bi trebalo traiti meu tehnokratima, te se stogajavnostnerijetkoudomudioemubiocentristiraspredajuumedijskomprostorupredtolikimljudskimnevoljamaipatnjamausvijetu.Cirkusnapostmodernistikinain.Zapravo,zamjena teza ilicirculusvitiosusumiljenju,nona tose tek trebavratitimalokasnije.tobisedrugomoglooekivatiod jednekoncepcijeovjeka,prirodeiivota,upravooneradikalnobiocentrike,akozaargumentuzimajedanili vie izvoda koji uope nisu ni znanstveno ni filozofski konano dokazani?Ispadaslijedee,najunosnijejeneprestancesejavnozaklinjatiuznanost,aprivatnovjerovatiiskljuivouastrologiju;najmodernijejeneprestancesejavnozauzimatizaivotinjeiprirodu,aprivatnopazitidauobiteljinefaliniptijegamlijeka.Neradili se tu onda o lanoj vjerodostojnosti koja sasvim razgoliuje istinu o realnimprijetnjamaodsamounitenja idaljnjemprodubljivanjuekolokekrize?Naravno,zatitanekolikodomaih ilieksperimentalnihivotinjaneerijeitiprobleme. Jer,umjesto mukotrpnog zalaganja oko uklanjanja uzroka, tj. spreavanja irenjatehnokratskog mentaliteta i dogmatine vjere u razum, rad se prebacuje nadenunciranjeposljedica inerijetkonaokrivljavanjeonihkojisunajmanjekrivizapostojeestanje.Ktome,individualizamihedonizam,kaosemantikeinaicerelativizmaianarhizma,kojisuktomejopodupiraninovomideologijomtehnicizma,17Usp. M. Weber, Nauka kao poziv, u: Socioloka hrestomatija 6, Matica hrvatska, Zagreb 1964.

    Najsvjeijepromiljanjeo tomevidi:usp.G.Kenzlen,M.Weber:ReligionunddieEntzauberungderWelt,u:SynthesisPhilosophica,vol.20(2005.),br.2,str.471460.

    18J.B.Metz,Politikateologija.1967.1997.,Kranskasadanjost,Zagreb2004.,str.212.

  • Soc. ekol. Zagreb, Vol. 15 (2006), No. 1-2 (23 41)

    T. Matuli: Ideja antropocentrizma u ozraju biocentrike paradigme

    31

    nisuustanjunaduestazeobeatinitadrugodoligomilanjedrutvenihstrahova,strepnjiiprijetnjiodsamounitenjatedaljnjezaotravanjeekolokekrize.Naime,potrebanjeradikalanzaokretutumaenjuirazumijevanjuitavogkompleksamodernekoncepcije ovjeka,uma, subjekta, znanosti,prirode i ivota, ane jednostrano traenje krivcaudrugome (kranstvu!) za razorne i zastraujue aspektemodernogadrutvenognapretka.

    to se tie drugoga biblijskogmjesta o Bojem nalogu ovjeku da semnoi,napuizemljuisebijepodvrgne,narauntogaradikalnobiocentrikekritikenisunita manje estoke. Nisu nita manje ni jednostrane ni neutemeljene. Glavnakritikasesastojiuoptubibiblijskevjereda jeprirodu iivot izruilanamilost inemilost ovjeku, tj. njegovim sebinim, ruilakim i nezasitnim eljama,interesima i potrebama, istaknuvi upravo razmnoavanje i gospodarenjeprirodom kao dva glavna uzroka postojeim prijetnjama od samounitenja iglobalnoj ekolokoj krizi. Tako i denunciranje povijesnoga kranstva zapreputanjeivotinjanamilostinemilostljudskimpotrebamaiprohtjevimabolujeod logike pogreke u zakljuivanju. Prvo, prosudba jedne povijesne epohekriterijima izvedenimudrugojpovijesnoj epohibolujeodbezvremenosti.Zlo jeuvijekzlo.Tojetono.Alijeidobrouvijekdobro.Quibenedistinguitbenedocet.Ueljidasepokae istinitomvlastita teza,nastojise iznijetisamoonoto joj ideuprilog. Pritom se zbrajaju disparatni elementi koji nemogu dati toan rezultat.Naime, iz radikalnobiocentrike perspektive i kranska koncepcija ovjeka,prirodeiivotanunozavravauropotarnicuradikalnobiocentrikekritike.Tobibilo ispravno kad bi kranska koncepcija bila shvaena i prihvaena sa svojimizvornimteolokimpostavkama.No,onaseredovitodegradiranastatuspukesociolokeevidencijekoja jonitanekaeo izvornim teolokimpostavkama.P.Singersepokazaovrsnimmajstoromizvanjskeanalizekranstvabezuvaavanjaizvornih teolokih argumenata.19 Naravno, na kraju je pobijedila njegovabiocentrika animalistika koncepcija.Kranstvu semoe prigovoriti da seodvie dralo pasivno i postrance u onim situacijama u kojima je bilo sasvimevidentno sijanje uzroka dananjem malignom stanju drutvenoga napretka ukompleksuodnosapremaprirodi,ivotinjamaiekosustavima,alimusenipotonemoeprigovoritida jeglavnikrivac i idejnizaetnikpostojeegstanja.Glavnogakrivca treba potraiti u novovjekovnoj koncepciji ovjeka koja je izrodiladogmatinuidejuantropocentrizma,akojaseponiemunerazlikujeoddananjedogmatine ideje biocentrizma koja,u krajnjoj instanciji, ovjeka hoe zamijenitiivotom,kreiputdopraktikerealizacijeravnopravnosti,ako je ikakomogue,svih oblika ivota u prirodi. Ako se dobro shvati problem, onda dojueranjeovjekovonasiljenaddrugimoblicimaivota trebaodsadanadomjestitinasiljemdrugihoblikaivotanadovjekom.Evidentno jedase turadio jednom te istomideologijskompohodusamosdrugaijimteorijskimipraktikimpretpostavkama.Zbogtogajesasvimnamjestutvrdnjapokojojsubjektivizamnovovjekefilozofije19P.Singer,Osloboenjeivotinja...,nav.dj.,str.158168.

  • Soc. ekol. Zagreb, Vol. 15 (2006), No. 1-2 (23 41)

    T. Matuli: Ideja antropocentrizma u ozraju biocentrike paradigme

    32

    zdruen sa shvaanjem prirode koje pretpostavljamoderna znanost predstavljaduhovnuosnovusuvremenecivilizacije20.To,drugimrijeima,znaidakrivcezasadanje stanje znanstvenotehnike civilizacije treba potraiti u kartezijanskojparadigmimiljenja (filozofije) ibaconovskojparadigmi istraivanja (znanosti),akoje zajedno podupiru dogmatinu ideju antropocentrizma, tj. onu koncepcijuovjeka koja pomou znanstvenoistraivake i revolucionarne aktivnosti stvarasvijet,upravoljudskisvijet,ikojakaotakvazaboravljanastvorenost,darovanostisvetost prirode, ovjeka i ivota. Spregameudvjema paradigmama izrodila jeznanstvenotehnikucivilizacijukojausvojemteorijskopraktikomgenomunosiuroenedvoznanosti.Prvadvoznanostproizlazi izradikalnesuprotstavljenostiizmeurescogitansiresextensa(Descares)Drugadvoznanostproizlaziiztotalnepoistovjeenosti izmeu scientia ipotentia (Bacon).Treadvoznanostproizlazi iznjihova postupnog, ali sigurnog povijesnog sparivanja: res cogitansscientia; resextensapotentia ili filozofijaznanost; prirodatehnika.Prevedenonahrvatski jezik topotvrujeuspostavuapsolutneidejesubjektapretoeneukoncepcijudogmatinogantropocentrizma,sjednestrane,iuspostavubezvrijedneidejeprirodepretoeneukoncepciju eksploatacijske i manipulacijske sirovine, s druge strane. Takvogledanjenemanikakvevezeskranstvom,odnosnoizvornombiblijskomvjeromu stvaranje ipoloaj ovjekau svijetu. ak i ako jemoguedokazatipostojanjekranskognadahnuauzaetnicimanovovjekovnefilozofijeiznanosti,azaistajemogue,tonijenikakavdokazprotivkranstvakaotakvoga,tj.uprilogtezidajekranstvokrivaciidejnizaetnikpostojeihprijetnjaodsamounitenjaiglobalneekolokekrize,nego je samopotvrdanaeglavne tezeda radikalnebiocentrikekoncepcije boluju od petitio principii, jer raunaju s argumentom iz izvoda kojiuopenijedokazanilipakzadokaziznosijednulanupremisu,kaotojetosluajuovomprigovoru.

    tosetietreegabiblijskogmjesta,tj.ogrijehuprvihljudiAdamaiEveinjihovomizgonuizedenskogavrta,narauntogaseiznose,moglobiserei,glavneiodluujuekritikeu smisludasubiblijskavjeraustvaranje idotinokranstvoglavnikrivcisadanjihprijetnjaodsamounitenjaiglobalnuekolokukrizuiidejnizaetnicimalignih tokovadrutvenoganapretka.Primjerice,D.Noble jenapisaopozamanodjeloukojemjepobrojaoinanizaomnotvopodatakaizbiblijskeikranskepovijesti,osobitopovijestiteologije,kojibinavodnodavalikrunskedokazeuprilogprethodnojtezi.21Ukratko,ovjekovatenjazapovratkomublaenostanjeprijepadaprvihljudiiliutakozvanirajzemaljskibilabinavodnoglavnaiodluujua idejna pokretaka snaga u razvoju znanosti i tehnike, koja je usuvremenom dobu poprimila konkretne konotacije umelioracijskim pothvatimagenetikog inenjeringa,uosvajanjusvemirskihprostranstava,uarmagedonskim

    20D.Mati,Modernaznanostikoncepcijaprirodeiovjeka,u:I.Cifri(prir.),Ekoloketeme...,nav.dj.,

    str.29.

    21Usp.D.F.Noble,TheReligion ofTechnology:TheSpirit ofMan and theSpirit of Invention,AlfredA.Knopf,Inc.,NewYork1997.

  • Soc. ekol. Zagreb, Vol. 15 (2006), No. 1-2 (23 41)

    T. Matuli: Ideja antropocentrizma u ozraju biocentrike paradigme

    33

    uincimanuklearnemoi,ubesmrtnomumuumjetneinteligencijeidjelatnimpolitikama usavravanja ovjeka.22 I ovdje, kao i u prethodnim kritikama, trebaprimijetiti postupak zbrajanja kruaka i jabuka. injenica jest da ovjek tekopodnosi breme smrtnosti, nesavrenosti i ogranienosti. Isto tako je injenicadaovjekovnagonzaivotomrezultirauidejubesmrtnosti,nagonzasamoodranjemrezultirau idejuneogranienemoi,anagonzasreomrezultirau idejusavrenstva.No,pritomjevanoimatinaumurealnuiobjektivnuslikuoovjeku.Jednosueljeitenje,asasvimnetodrugorealnemogunosti.Upravoovjekovpokuajdasvojerealnemogunostipovea,proiriiusavristavljaganaiskonskukunju:iliostatiovjekiraditinaoovjeenjuilipostatikaoBogiraditinadehumanizaciji.D.Noblepokazujeda je itavapovijestzapadnjakoga ovjekaproetanjegovimtenjamazabesmrtnou,savrenstvom ineogranienou,atosuizvornoBojiatributi.ovjekelibitikaoBog.No,glavnatezaD.Nobleajenetona,jertvrdidajebiblijskavjeraustvaranjekrivazapogrenetokovedrutvenoganapretkakojisudovelidokrize,jersezapadnjakiovjeknavodnotrajnonadahnjivaotomvjerom.Nasuprottomevaljareidajezapravobiblijskanevjera,tj.ovjekovoiskonskootpadnitvoodBogaikasnijetijekompovijestikrozgrijehkaoposljedicutogaotpadnitva,bilaiostalaglavnonadahnuekojejepothranjivalouovjekulanenadeitenje,dovevigausituacijudaizvorneidejekranskesoteriologijeieshatologijenadomjestinjemuprihvatljivijimsekularnim idejama,dostojnima odrasloga ovjeka.Tosudogmatinavjeraurazum i idejanapretkabezgranica.23Aupravo jeekolokakrizapoljuljalavjeruuispravnost(tih)kljunihpretpostavkinaecivilizacijepasepokazujekaoopakriza24.Stogasesuvremenonastojanjeradikalnogbiocentrikog pokreta, razvedenog u raznovrsnim i nerijetko egzotinim zoolokim,vegetarijanskimiekolokimudrugama,estootkrivailuzornim, jerposrijedinijenajvanijepitanjeomogunostimapromjene ovjekovogodnosapremaprirodi iivotu,negoonunojpromjeniepohalneparadigmeprirode, ovjeka iivota. Bez te promjene agonija prirode i ivota, ukljuujui i ovjeka kao bitnesastavnice,nastaviteseunedogledili,tonije,dostvarnogsamounitenja.Atrenutnavladavinabiocentrikeparadigmedatetometakoersvojobol,jerupornopreviainjenicudabitproblemneleiuovjekovomodnosupremaivotinjamaibiljkama,negouovjekovomodnosupremasamomesebi.Stogajeuzaludaniiluzorantrudokouzdizanjaivotinjanastatusravnopravnostisovjekom,svedokseitavatabiocentrikaidejahranionimistimpretpostavkamanakojimapoivadananja globalna ekoloka kriza kao njihov povijesni epifenomen. Biocentrika22 Usp.D.F.Noble,TheReligionofTechnology...,nav.dj.,str.103208.

    23Kritiko propitivanje tih pretpostavki suvremene civilizacije vidi u: usp. T. Matuli, Religija itehnika,u:Filozofska istraivanja,vol.23 (2003.),br.1, str.732;usp.V.Bajsi,Ideolokielementiznanstvenog miljenja, u: V. Bajsi, Filozofija i teologija u vremenu. lanci i rasprave, Kranskasadanjost,Zagreb1999.,str.3346;usp.T.Matuli,Prevladavanjesukobaizmeuznanjaiodgojazavrijednosti.Bioetikaprimjer integracijskogmodelaodgoja iobrazovanja,u:Filozofska istraivanja,vol.25(2005.),br.2,str.345372,ovdjeposebno,str.350.352.

    24D.Mati,Modernaznanostikoncepcijaprirodeiovjeka,u:I.Cifri(prir.),Ekoloketeme...,nav.dj.,str.29.

  • Soc. ekol. Zagreb, Vol. 15 (2006), No. 1-2 (23 41)

    T. Matuli: Ideja antropocentrizma u ozraju biocentrike paradigme

    34

    paradigma,naime,nijenitadrugodoli jedanod logikihepifenomena togaglobalnogepifenomenaekolokekrize.Biocentrikaparadigma,osobitou radikalnim varijantama, kroz pokuaje humanizacije ovjekovih (etikih) postupanjapremaivotinjskomcarstvu (ne)hotiminoproizvodisuprotneuinke.Naime,ivotinjesveviehumanizira,aovjekasvevieanimalizira.Loginoje,jersepritomredovitozbrajajukrukeijabuke,tj.dvijerazliitevrstebia.USUSRETMUDROSLOVNOMPREVLADAVANJUNESLAGANJA

    Dosadanja promiljanja su podastrla neke argumente koji jasno razotkrivajuhajkakipohodbiocentrizmaprotivantropocentrizma.No,kvalifikacijahajkakiimavezesinjenicomdaje,povijesnogledano,biocentrizamdijetenovovjekovnogdogmatinogantropocentrizma,aneobrnuto.Biocentrizam,osobitousvojimradikalnimkoncepcijama,uepistemologijskomargumentuneminovnobolujeodkrunogamiljenja,tj.zapletajaucirculusvitiosus.Sjednestraneuzimakaobogomdaneantropocentrike argumente proizale iz novovjekovne koncepcije znanosti, tehnike, ovjeka, prirode, napretka, ivota, drutva i autonomije, a s druge stranesvimsredstvimanapadaetikiantropocentrizamkaosuprotanprirodnomporetkuivota.Boljimuvidomubitproblema,anatemeljusvegadosadizloenoga,moesedoidozakljukada jeposrijediipakrijeo jednombiocentrikommodeluantropocentrizma.Jer,nenameeseovjekubiocentrizamsamodsebe,negogaovjek namee samome sebi. Biocentrizam nema ni ontoloko ni logiko ni etikouporiteuprirodnomporetku stvarikao takvom,nego iskljuivou jednoj teorijskopraktikojkoncepcijiprirodnogporetkastvari.Spomenutimodeljestogakontradiktoranikaotakavjeneodriv.Rijejeocontradictioinadiectoilioproturjejujednogpojmasdrugimpojmomkojijesnjimuvezi:biocentrizamantropocentrikogtipa.Zarjemoguedabiocentrizampreviatusvojukontradiktornost?Nipoto.No,umjestodasepozabavirjeenjemtogaproblema,biocentrikakoncepcijaprirode, ovjeka i ivotakaoupravilu ostajeukopana iskljuivou etikomdiskursu,zanemarujuiontoloku iepistemolokurazinu ili, tonije,njihuzimakaodokazane,iakoonitonisubolujuizbogtogaodlogikepogrekepetitioprincipii.Otomejebiloranijegovora.

    Iz dosadanjih promiljanja jedno pitanje stri vie odmoguih drugih. To jepitanjeoovjeku.Topitanjeneminovnozauzimaglavnomjestousuvremenimbioetikimraspravamaobiocentrizmuiantropocentrizmu,bilodasetoizriitopriznajeilinijee.Utom jesmisluindikativnakonstatacijaM.Schelera:Niu jednomvijekunisunazoriobitiipodrijetluovjekabilinesigurniji,neodreeniji,raznolikijinegounaem [tj.XX.stoljeu,op.T.M.]. (...).Uotprilikedeset tisugodinjojpovijestimismoprvivijekukomejeovjeksebipotpunoidokrajapostaoproblematinim, u kome on vie ne zna to je, no ujedno takoer zna da nita ne

  • Soc. ekol. Zagreb, Vol. 15 (2006), No. 1-2 (23 41)

    T. Matuli: Ideja antropocentrizma u ozraju biocentrike paradigme

    35

    zna25. Kako odgonetnuti zagonetku zvanu ovjek? Na koji nain dosegnutiovjekovubit,adatonebudenatetunjegasamoga,aliniprirodeniivotakojigaokruuju? Jer, odgovor na pitanje o ovjeku mora sauvati u ovjeku onospecifino ljudsko, ako ne eli degradirati ovjeka na status jednog komadaprirodeili pametneivotinje.To jevanonaglasitiredionihbiocentristauijimspisimaijavnimistupimanijemogueprevidjetistanovitumizantropiju.Odgovornapitanjeo ovjeku,po suduM.Schelera,moe semodanajlakedatiako jeovjekvoljanuinitipotpunu tabulu rasu sa svimpredajamaoovompitanju.(...).Jerjedvaigdjevladajuunamatradicionalnekategorijenesvjesnijeistogaeenegou ovompitanju26.M. Scheler, stoga,predmnijevada bipozitivan rezultatmoglodati ono istraivanje koje binastojaloupoznati tradicionalne kategorijeunjihovom izvornom duhovnopovijesnom podrijetlu i znaenju.27 No, nasuprottomepostojijojedanozbiljanproblem.Mnotvoznanostikojeneprestanorastu,abaveseovjekommakakovrijednebiledalekovieprikrivajunegorasvjetljavajubivstvoovjeka28.Daljnjegomilanjebiolokihznanjaispoznajaoovjeku,onjegovommolekularnom iatomskomustrojstvu,nijenikakvagarancijazaboljeupoznavanje s ovjekovombti.Naprotiv,bakad semislida suosvojenenovespoznajeoovjeku,onpotonejodubljeutamnestraneoceananeznanja.Ukratko,ovjek,kaobie jezika,simbola iduha,ostaje trajnoneuhvatljiv,aostat e takavsvedokgasepokuavasvestinapuki komadprirode.ovjek transcendiraprirodu i upravo je po tome ovjek. Svaki naturalistiki pokuaj krajnjeg dohvataovjekovebtinunozavravatotalnimizmicanjem.Zbogtogavaljaodatipriznanje izahvalubiocentristima,osobitoonimradikalnimakoji isticanjeovjekove jedinstvene ontoloke veliine u svijetu i divljenje njegovom geniju sumnjie zaspecizam29, jer s timedajuogromandoprinosu razumijevanjupristupa ovjekukakav jene samonepoeljan ineprihvatljiv,nego ovjekanedostojan.Uzdizanjeivotinjenastatusovjeka jednako jepogubnokao isrozavanjeovjekanastatuspukeivotinje.Naime,tkonijespremanizabratisvjesniivotkaoparadigmutumaenja ivota uope, prisiljen je osporiti ivom biu njegovo obiljeje ivoga i25M.Scheler,ovjek ipovijest,u:M.Scheler, Ideja ovjeka i antropologija. Izbor tekstova,Nakladni

    zavodGlobus,Zagreb1996.,str.101.

    26M.Scheler,ovjekipovijest,u:M.Scheler,Idejaovjeka...,nav.dj.,str.101.

    27Usp.M.Scheler,ovjekipovijest,u:M.Scheler,Idejaovjeka...,nav.dj.,str.101102.

    28M.Scheler,Poloajovjekaukozmosu,VeselinMasleaSvjetlost,Sarajevo1987.,str.12.

    29Nekaidejuspecizmaobjasnijedanodnjezinihgorljivihzagovornika:Odrasleimpanze,psi,svinjei pripadnici mnogih drugih vrsta nadaleko nadmauju dijete oteenog mozga po svojimsposobnostima da uu u odnos s drugima, da nezavisno djeluju, da budu sebe svjesni i u svimdrugimosobinamazakojesemoerazumnoreidaivotudajuvrijednost.(...).Jedinastvarkojatodijete razlikujeod ivotinje,uoimaonihkoji tvrdedaono ima pravona ivot, jest todaonobioloki pripada vrsti Homo Sapiens, dok impanze, psi i svinje tu ne spadaju. Meutim,upotrebljavatiturazlikukaoosnovuzadavanjepravanaivottomdjetetuaneiostalimivotinjamajest,naravno,istispecizam,u:P.Singer,Osloboenjeivotinja...,nav.dj.,str.15,(emfazajeutekstu).Ista teza seprovlaikrozdrugonairokopoznato Singerovodjelo:usp.P. Singer,PracticalEthics,CambridgeUniversityPress,CambridgeNewYorkOakleigh1997.;usp.P.Singer,Praktinaetika,KruZak,Zagreb2003.

  • Soc. ekol. Zagreb, Vol. 15 (2006), No. 1-2 (23 41)

    T. Matuli: Ideja antropocentrizma u ozraju biocentrike paradigme

    36

    svestiganaobjektivnustrukturujednogamaterijalnogbiabezdaprimjeujedajesamopolazeiodivogabiamogueshvatititoznaibiekadgaseprimjenjuje namateriju30.Drugim rijeima, biologistiki redukcionizammaterijalistikoga peata uope ne primjeuje da njegova interpretacija ivota, ukljuujuiljudski,nemanikakveveze sa ivotom kao takvim,nego iskljuivo imaveze sastanjemsvijestiizkojegadajeinterpretacijuivota.Tajesvijestbitnomizantropska,anjezino(ne)svjesnooitovanjedogaaseutakozvanojeticianimalizma.tovie,ona jeoptereenatradicionalnimkategorijamakojeseninetrudishvatitiunjihovom izvornom duhovnopovijesnom podrijetlu. Pritom je manje vana njihovasvijestkojaseizriitoopireodpodsvijestikojaimnesvjesnoprijeiobjektivnuspoznajuhijerarhijskogustrojstvabiausvijetu.Zbog toga im jesmanjenaodgovornost.UMJESTOZAKLJUKA

    Suvremene raspraveobiocentrizmu,osobitoukontekstubioetike estose izdajujednostranimraspoloenjempremaetikomantropocentrizmu,usmisludatakvukoncepcijuetiketrebaodbaciti,jerjekrivazasuvremenuekolokukrizu.No,valjareiistinuda jeujednozaslunazauspostavubiocentrizma,ukolikoupravoradikalna biocentrika koncepcija prirode i ivota predstavlja kolateralni uinak novovjekovnog jednostranog velianja ovjeka, tj. njegova razuma na tetu svihostalihdimenzijaisposobnosti.No,bezobziranatuspoznaju,daklespoznajukojajasno razotkrivaunutranjupovezanostnovovjekovnogaantropocentrizma isuvremenogabiocentrizma,ipakseidezatimdaseantropocentrizamstrpauistikonevaljalostizajedno s etnocentrizmom, eurocentrizmom igeocentrizmom.U sluajuetikeantropocentrizam,onabipredstavljala tekuanomalijukojau sreditemoralnogfenomenastavljaovjeka,atobibiloneprihvatljivo.Pritomjevanoneispustiti iz vida injenicu da nastavak centrizam uope nije relevantan pojam,negopredstavljatekjednusliku,jednogledanjeiliopservaciju.Bitproblemastogane poiva izvorno u odnosu etikacentar, nego u odnosu etikaovjek. Pojamcentarodnosnocentrizamtuizigravaeufemizam,odnosnojednumalointelektualnijuformulaciju jednogdrugog,bitnijegpitanja.Onoglasiovako:Jeliovjek jedinobieusvijetusposobnodjelovatimoralno,tj.svjesno,slobodnoi,posljedino,odgovorno? Iakobi jouvijekvelikaveina ljudiodgovorilaafirmativnonapostavljenopitanje,ipakbijednaglasnamanjinaodgovorilanegativno.Meutim,njihov negativan odgovor ne sadrava dokaze protiv moralnog djelovanja, negopodrazumijevadokazeprotiv ovjekakao jedinogbia.No,nito jonijeistinskabitneslaganja.Neslaganjeizbijaizpoimanjagranicemoralnogdjelovanja.Pitanjeogranicama zamjenjuje se pitanjem o dunostima. Je li ovjek duan moralno30R.Spaemann,Felicitebenevolenza,VitaePensiero,Milano1998.,str.132.

  • Soc. ekol. Zagreb, Vol. 15 (2006), No. 1-2 (23 41)

    T. Matuli: Ideja antropocentrizma u ozraju biocentrike paradigme

    37

    postupati prema ivotinjama, kao to to oduvijek pouava etika da je duanpostupati prema drugom ovjeku? Drugim rijeima, obuhvaa li moralnodjelovanjeiivotinje?Modaezazvuatiiznenaujue,ali jeistinitodabivelikaveinaljudidanasnatopitanjespunimpravomodgovorilaafirmativno.Uemujeondaproblem?Akojeopravdanozahtijevatiodovjekadasaivotinjamapostupamoralno, tj. da ih ne ugroava, nemui, ne ubija bez opravdanog razloga, neistrebljujenasuminoineopravdano,neiskoritavaurazvratnesvrhe,neizrabljujeu hedonistike svrhe, ne zarobljava u bahate svrhe, onda se namee pitanje okrajnjimdometimabiocentrikekritikenaraunantropocentrikekoncepcijeetike,priemuse tekootetidojmudaseupravobiocentrikakoncepcijaetikeotkriva,htjelitopriznatiiline,najantropocentrikijomkoncepcijometikeodsvihostalihnpr. tradicionalnihetikaantropocentrikogpeata.Kako?Takotobiocentrikakritika upada u logiku pogreku koja boluje od preuenog antropocentrizma.Naime, kako netko moe slinost s odreenom vrstom uiniti kriterijem zamoralnoobuhvaanjebezstavljanja tevrste iznadostalih?31.Biocentrikakritikanaraunetikogantropocentrizmanunootkrivasvojeneutemeljenezahtjeve.Jer,ako zadnji etiki kriterij za moralno obuhvaanje drugih vrsta na istu ravan sljudskom vrstom ini odreeni broj (slinih i/ili istih) karakteristika tih drugihvrstas ljudskomvrstom,akaototonekipokuavajudokazati32,onda je ljudskavrsta od poetka pobjednik, jer ona posjeduje najvie takvih karakteristika i,posljedino, nunomora posjedovati najvie prava.No, koliko je ova raspravabizarnapokazujepitanjeoodgovornostima.Ukontekstu raspravao ovjekovimdunostima prema ivotinjama pojavljuje se takoer ve nekako uobiajenakonstrukcija prava ivotinja. Treba rei da pravo ide zajedno s dunou,odnosno da sloboda kao temelj pravu pretpostavlja odgovornost kao temeljdunosti. Prema tome, moralnu strukturu sainjavaju binomi pravodunost islobodaodgovornost. Logiki nedostatak biocentrike koncepcije oituje se utotalnom zaboravu govora o dunosti ivotinja i, posljedino, odgovornostiivotinja.Oito jedaseradioneembesmislenom,tovie,bizarnom.Analognotome,tkojeondaustanjudemantiratibesmislenostibizarnostgovoraopravimaivotinja? Pitanje je logike prirode i savreno nadopunjava prethodnapromiljanja. Je li netko spreman postaviti zahtjev da se u ime biocentrikekoncepcijeprirode i ivota ovjek odrekne logike?Bez obzirana odgovorna topitanje,trebareidaovjekimadunostipremabiljnomiivotinjskomsvijetu,alinipoto ne dunosti izvede iz naturalistike uravnilovke, nego izvede izontolokog ustrojstva svijeta, prirode i samoga ovjeka, tj. njegove bti koja gaizdaje jedinimmoralnimbiemu sebiuprirodi.Prema tome, dananje rjeenjeproblema,onogatostojiu temeljuodbacivanjaetikogantropocentrizma,akojetrebapomnovoditiraunaoispravnommoralnomstavupremaprirodi,sastojise31F.deWaal,Prirodnodobri:podrijetloispravnogipogrenogkodljudiidrugihivotinja,NakladaJesenskii

    Turk,Zagreb2001.,str.276.

    32Usp.P.CavalieriP.Singer,TheGreatApeProject.EqualityBeyondHumanity,FourthEstate,London1993.

  • Soc. ekol. Zagreb, Vol. 15 (2006), No. 1-2 (23 41)

    T. Matuli: Ideja antropocentrizma u ozraju biocentrike paradigme

    38

    upronalaenjuusvakojkonkretnojsituacijijedneuravnoteenejednakostiizmeuovjekovogpravanazadovoljenjesvojihprirodnihpotreba(shvaeneuprikladnoirokomsmislu)idunogpotovanjapremaostalimneljudskimprirodnimbiimaproporcionalno njihovom ontolokom dostojanstvu33, tj. njihovom statusu nahijerarhijskoj ljestvici ivih bia,proienoj od svih starih i novihpredrasuda ijednostranosti. Usuglaavanje je stoga itekako mogue, ali je pritom nunonaputanjeideologijskikonstruiranogdiskursaubioetikimraspravama.

    LITERATURA

    Agazzi,E.(ur.(1990).Qualeeticaprelabioetica?FrancoAngeliLibri,Milano.

    Auer,A.(1984).Umweltethik.EintheologischerBeitragzurkologischenDiskussion,PatmosVerlag,Dsseldorf.

    Bajsi,V. (1988).Graninapitanja religije iznanosti.Studije i lanci,Kranska sadanjost,Zagreb.

    Bajsi,V.(1999).Filozofijaiteologijauvremenu.lanciirasprave,Kranskasadanjost,Zagreb.

    Callicott,J.B.(1995).EnvironmentalEthics,U:EncyclopediaofBioethics,[W.T.Reich,(ur.)],voll.15,Simon&SchusterMacmillanPrenticeHallInternational,NewYork,2:676686.

    Cavalieri,P.,Singer,P. (1993).TheGreatApeProject.EqualityBeyondHumanity,FourthEstate,London.

    CifriI.(prir.),(1989).Ekoloketeme.ZbornikradovasaprojektaEkolokiaspektidrutvenograzvojaZavodazasociologijuFilozofskogfakultetauZagrebu,SociolokodrutvoHrvatske,Zagreb.

    Cifri,I.(2000).Modernodrutvoisvjetskietos.Perspektiveovjekovanasljea,HrvatskosociolokodrutvoFilozofskifakultetuZagrebu,Zagreb.

    Leone,S.,Privitera,S.(ur.)(2004).NuovoDizionariodiBioetica,CittNuovaIstitutoSicilianodiBioetica,RomaAcireale.

    Leopold,A. (1949).ASandCountyAlmanac [TheLandEthic],OxfordUniversityPress,NewYork.

    Mati,D.(1989).Modernaznanostikoncepcijaprirodeiovjeka,U:CifriI.(prir.).Ekoloketeme.ZbornikradovasaprojektaEkolokiaspektidrutvenograzvojaZavodazasociologiju Filozofskog fakultetauZagrebu, SociolokodrutvoHrvatske,Zagreb,2330.

    33 E.Agazzi,Diversisignificatidellantropocentrismoetico,u:E.SoricelliR.Barcaro(ur.),Bioeticaeantropocentrismoetico,nav.dj.,str.27.

  • Soc. ekol. Zagreb, Vol. 15 (2006), No. 1-2 (23 41)

    T. Matuli: Ideja antropocentrizma u ozraju biocentrike paradigme

    39

    Matuli,T.(2001).Bioetika.GlasKoncila,Zagreb.

    Matuli, T. (2005). Prevladavanje sukoba izmeu znanja i odgoja za vrijednosti. Bioetika primjer integracijskog modela odgoja i obrazovanja, U: Filozofska istraivanja,25/2:345372.

    Metz,J.B.(1969).Antropocentrismocristiano.StudiosullamentalitdiTommasodAquino,BorlaEditore,Leumann(TO).

    Noble,D.F.(1997).TheReligionofTechnology:TheSpiritofManandtheSpiritofInvention,AlfredA.Knopf,Inc.,NewYork.

    OverhageP.,Rahner,K.(1961).DasProblemderHominisation,VerlagHerder,Freiburgi./Br.BaselWien.

    Pannenberg, W. (1993). Toward a Theology of Nature. Essays on Science and Faith,WstminsterJohnKnoxPress,Louisville(Ken.).

    Potter,V.R.(1970).Bioethics:TheScienceofSurvival,U:PerspectivesinBiologyandMedicine,14:120153.

    Potter,V.R.(1971).Bioethics.BridgetotheFuture,PrenticeHall,EnglewoodCliffs(N.J.).

    Potter, V. R. (1988). Global Bioethics. Buliding on the Leopold Legacy, Michigan StateUnivertsityPress,EastLansing(Mich.).

    Pozai,V.(ur.),(1991).Ekologija.Znanstvenoetikoteolokiupitiiobzori,CentarzabioetikuFilozofskoteolokoginstitutaDrubeIsusove,Zagreb.

    Regan,T. (1995).AnimalWelfare andRights,U:Encyclopedia ofBioethics, [W.T.Reich,(ur.)],voll.15,Simon&SchusterMacmillanPrenticeHallInternational,NewYork,1:158169.

    Russell,R. J.,Stoeger,W.R.,Ayala,F. J. (ur.), (1998).EvolutionaryandMolecularBiology:ScientificPerspectivesonDivineAction,VaticanObservatoryPublicationsCenterforTheologyandtheNaturalSciences,VaticanCityStateBerkeley(Cal.).

    RussoG.(ur.)(1998).Bioeticaambientale,EditriceElleDiCi,Leumann(TO).

    RussoG.(ur.)(1998).Bioeticaanimale,EditriceElleDiCi,Leumann(TO).

    Scheler,M.(1987).Poloajovjekaukozmosu,VeselinMasleaSvjetlost,Sarajevo.

    Scheler, M. (1996). Ideja ovjeka i antropologija. Izbor tekstova, Nakladni zavod Globus,Zagreb.

    Schwartz,H.(1989).DiebiblischeUrgeschichte.GottesTraumvonMenschundWelt,VerlagHerder,Freiburgi./Br.

    Schweitzer,A.(1996).ReverenceforLife,Harper&Row,NewYork.

    Singer,P.(1990).AnimalLiberation,RandomHouse,NewYork.

  • Soc. ekol. Zagreb, Vol. 15 (2006), No. 1-2 (23 41)

    T. Matuli: Ideja antropocentrizma u ozraju biocentrike paradigme

    40

    Singer,P.(1998).Osloboenjeivotinja,Ibisgrafikad.o.o.,Zagreb.

    Soricelli,E.,BarcaroR.(ur.),(1998).Bioeticaeantropocentrismoetico,FrancoAngeliEditore,Milano.

    Spaemann,R.(1998).Felicitebenevolenza,VitaePensiero,Milano.

    Taylor, P. W. (1986). Respect for Nature: A Theory of Environmental Ethics, PrincetonUniversityPress,Princeton.

    Viskovi,N. (1996).ivotinja i ovjek.Prilogkulturnoj zoologiji,Biblioteka antiBARBARUS,Antibarbarusd.o.o.,Zagreb.

    Viskovi,N.(2001).Stabloiovjek.Prilogkulturnojbotanici,BibliotekaantiBARBARUS,Antibarbarusd.o.o.,Zagreb.

    Vuleta,B.,Vukovi,A. (ur.) (2000).Odgovornostzaivot.Zbornik radova,Franjevaki institutzakulturumira,Split.

    Waal,F.de(2001).Prirodnodobri:podrijetloispravnogipogrenogkodljudiidrugihivotinja,NakladaJesenskiiTurk,Zagreb.

  • Soc. ekol. Zagreb, Vol. 15 (2006), No. 1-2 (23 41)

    T. Matuli: Ideja antropocentrizma u ozraju biocentrike paradigme

    41

    IDEAOFANTHROPOCENTRISMINVIEWOFTHEBIOCENTRICPARADIGM

    ToniMatuliRomanCatholicTheologicalFaculty,Zagreb

    Summary

    Inthispaper,theauthoranalysestheideaofanthropocentrism,withaspecialemphasisonideatheideaofethicalanthropocentrism,inviewofenvironmentalcrisisandbiocentricparadigm.Ideationalpositionmakesupthedissentwithclaimsofradicalbiocentricconceptofnatureandlife,whichgoesindirectionofegalitarianlevellingofnaturalformsoflife.Intheseterms,theauthortriestoshowthatbiocentricparadigm,togetherwithenvironmentalcrisis,isanoffspringofmodernconceptionofaman,natureand life,andnotgenuinelybiblicalandChristianconception.Thisknowledgehas themainroleinareviewonepistemological,logicalandethicaldimensionsofbiocentricconceptofnatureandlife,becauseithasbeenshown thatwith theanalysisof thesedimensionsradicaldemandsofbiocentricconceptofnatureand lifeareinfusedsometimeswithradicalcritiqueattheexpenseofChristianconceptofnatureandlife,whichisnotonlyunjustifiedbutmissesthetarget.Theradicalbiocentricconcepttakesasastartingpoint,namely,sometheoreticalpresumptionswhicharenotneitherscientificallynorphilosophicallyproved,andonthebasisofacritiqueofthesepresumptions,furtherinthetext,theauthortriestodirectthewholediscoursetowardphilosophicalovercomingofpointedoutdissentbetweenbiocentrism and anthropocentrism, after the fashion of logical and realgivingprominence of ontologicaldignity of alllivingcreatures,butinaccordancewiththeirmoralstatuswithinobjectivehierarchicalstructureofnatureandlife,includingnaturallyaman.

    Keywords:anthropocentrism,biocentrism,ethics,bioethics,Christianity,aman,nature,life,environmentalcrisis

    DIEIDEEDESANTHROPOZENTRISMUSIMKONTEXTDESBIOZENTRISCHENPARADIGMAS

    ToniMatuliKatholischTheologischeFakultt,Zagreb

    Zusammenfassung

    ImvorliegendenArtikelwirddieIdeedesAnthropozentrismusbehandelt,mitbesondererBetonungaufderIdeedesethischenAnthropozentrismus,imKontextderkologischenKriseunddesbiozentrischenParadigmas.DenIdeenausgangspunktbildetdasNichteinverstndnismitdenForderungendes radikalenbiozentrischenKonzeptesderNaturunddesLebens,dassich inRichtungeineregalitaristischenUravnilovkavonallennatrlichenLebensformenbewegt.IndemSinnewirdes imArtikelversuchtdarzustellen,dassdasbiozentrischeParadigma,zusammenmitderUmweltkrise,einKindeinerneuzeitigenKonzeptiondesMenschen,derNaturunddesLebensist,undnichtderursprnglichbiblischenundchristlichenKonzeption.DieseErkenntnisspieltdieHauptrolleinderkritischenBetrachtungderepistemologischen,logischenundethischenDimensionderbiozentrischenKonzeptionvonNaturundLeben,denndurchdieAnalysevondiesenDimensionenwirdgezeigt,dassdieradikalenForderungenderbiozentrischenKonzeptionvonNaturundLebensehroftvoneinerradikalenKritikderchristlichenKonzeptionvonNaturundMenschdurchdrungensind,dienichtnurunberechtigtsondernauchverfehltist.DerAusgangspunktderradikalenbiozentrischenKonzeptionnmlichsindmanche theoretischeVoraussetzungen, diewederwissenschaftlichnoch philosophisch begrndet sind,und aufGrund vonKritikdieserVoraussetzungenwirdimArtikelversucht,denDiskursinRichtungeinerphilosophischenBewltigungderMeinungsverschiedenheitenzwischenBiozentrismusundAnthropozentrismuszusteuern,indemmanlogischundrealistischdieontologischeWrdigkeitallerLebewesenhervorhebt,aber ihremmoralischenStatus innerhalbeinesobjektivenhierarchischenAufbausvonNaturundLebengem,wobeiderMenschnatrlichmiteinbezogenist.

    Schlsselwrter:Anthropozentrismus,Biozentrismus,Ethik,Bioethik,Christentum,Mensch,Natur,Leben,Umweltkrise


Recommended