LIFE SEC ADAPT LIFE14 CCA/IT/000316
LIFE SEC ADAPT PROJECT
Upgrading Sustainable Energy Communities in Mayor Adapt
initiative by planning Climate Change Adaptation strategies
STRATEGIJA PRILAGODBE KLIMATSKIM
PROMJENAMA S PETOGODIŠNJIM
PLANOM PROVEDBE: GRAD LABIN
LIFE SEC ADAPT LIFE14 CCA/IT/000316
PROGRAMME LIFE 2014 – 2020 – Climate Change Adaptation
PROJECT ACRONYM LIFE SEC ADAPT
PROJECT CODE LIFE14/CCA/IT/00036
TITLE ADAPTATION PLAN
ACTION/TASK RELATED C.3
DATE OF DELIVERY
VERSION
AUTHOR(S) City of Labin SENSUM d.o.o. Mia Dragović Matosović, MBA dr. sc. Duško Radulović dr. sc. Vedran Kirinčić Teo Vuksan, bacc. oec.
LIFE SEC ADAPT LIFE14 CCA/IT/000316
Sadržaj
Popis tablica .......................................................................................................................................... 2
Popis slika .............................................................................................................................................. 3
Sažetak ................................................................................ Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.
Summary ............................................................................. Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.
Uvod .................................................................................... Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.
„Life SEC Adapt“ projekt ................................................. Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.
Vizija i cilj ............................................................................. Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.
Društveno-ekonomska, klimatska i okolišna pozadina grada ................ Pogreška! Knjižna oznaka nije
definirana.
Dosadašnje aktivnosti vezane uz ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama ......... Pogreška!
Knjižna oznaka nije definirana.
Kapaciteti za provedbu Strategije prilagodbe ..................... Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.
Ljudski kapaciteti Grada .................................................. Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.
Uključivanje interesnih skupina i ostalih dionika ............ Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.
Planirana financijska sredstva......................................... Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.
Pregled ranjivosti i rizika na klimatske promjene ............... Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.
Sažetak procjene rizika i ranjivosti .................................. Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.
Metodologija određivanja prioritetnih mjera prilagodbe klimatskim promjenama Pogreška! Knjižna
oznaka nije definirana.
Višekriterijsko odlučivanje .............................................. Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.
Odabir aktivnosti prilagodbe .......................................... Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.
Identifikacija mogućih mjera .......................................... Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.
Vrednovanje aktivnosti prilagodbe ................................. Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.
Svrha i ciljevi - Mjere prilagodbe klimatskim promjenama Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.
Praćenje provedbe .............................................................. Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.
Dodatak 1 ............................................................................ Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.
Popis tablica Tablica 1: Pregled glavnih rizika od elementarnih nepogoda ................ Pogreška! Knjižna oznaka nije
definirana.
LIFE SEC ADAPT LIFE14 CCA/IT/000316
Tablica 2: Pregled značajnih učinaka po sektorima ............ Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.
Tablica 3: Primjer izračuna težinskih faktora skupine kriterija .............. Pogreška! Knjižna oznaka nije
definirana.
Tablica 4: Primjer izračuna vrijednosti kriterija .................. Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.
Tablica 5: Primjer rangiranja alternativa ............................. Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.
Tablica 6: Težinski faktori korišteni u analizi ....................... Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.
Tablica 7: Detaljan pregled odabranih mjera ...................... Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.
Tablica 8: Praćenje pokazatelja vezanih uz ranjivost .......... Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.
Tablica 9: Praćenje pokazatelja vezanih uz učinak ............. Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.
Tablica 10: Praćenje pokazatelja vezanih uz rezultat ......... Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.
Tablica 11: Popis razmatranih mjera prilagodbe ................ Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.
Popis slika Slika 1: Prikaz sadržaja Akcijskog plana energetski i klimatski održivog razvoja (tzv. SECAP-a)
............................................................................................ Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.
Slika 2: Broj stanovnika za Grad Pazin ................................ Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.
Slika 3: Shematski prikaz odjela zaduženog za, između ostaloga, klimatske promjene ........ Pogreška!
Knjižna oznaka nije definirana.
Slika 4: Komunikacija s interesnim skupinama ................... Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.
Slika 5: Hijerarhijska shema višekriterijskog odlučivanja .... Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.
1
Sažetak
Svrha ovog dokumenta je utvrditi aktivnosti i mjere koje Grad Labin može provesti kako bi povećao
prilagodbu nadolazećim klimatskim promjenama. Među temeljnim ulaznim podacima za pripremu
ovog dokumenta su Nacrt Strategije prilagodbe klimatskim promjenama, Nacrt Akcijskog plana
2019. - 2023. te Procjena ranjivosti i rizika koju je Grad napravio kroz sudjelovanje u projektu “Life
SEC-Adapt”.
Labin je gospodarsko-turističko središte Istočne Istre, razvijenog i tehnološki modernog
gospodarstva, pune zaposlenosti, mjesto gdje su obrazovanje i stjecanje znanja način života, koje je
ugodno i privlačno za život svih naraštaja, temeljen na tradicijskim vrijednostima, kulturnoj i
prirodnoj baštini i održivom razvoju. Vizija Grada Labina glasi: GRAD PO MJERI ČOVJEKA –
USPJEŠAN PRIMJER ODRŽIVOG I URAVNOTEŽENOG RAZVOJA
Kako bi ostvario tu viziju, Grad Labin je, između ostaloga, potpisnik Sporazuma Gradonačelnika, te
je u 2016. dovršena Strategija razvoja Grada Labina koja kao jedan od strateških ciljeva uključuje
jačanje infrastrukture, zaštite okoliša i održivog upravljanja prostorom i resursima.
Ova Strategija sljedeći je korak u jačanju prilagodbe klimatskim promjena te ona daje pregled rizika
prepoznatih u Procjeni ranjivosti i rizika te kao odgovor na njih, detaljan opis i plan 14 mjera koje
Grad namjerava provoditi 2020. - 2024. godine.
Summary
The purpose of this document is to identify the activities and measures that Labin can undertake to
increase adaptation to the inevitable climate changes. Among elementary inputs for the
preparation of this document are the National Draft Strategy of Adaption to Climate Change, the
Draft Action Plan 2019-2023, and the Assessment of Vulnerability and Risk Made by the City
through participation in the Life SEC Adapt project.
Labin is an economic and tourist centre of Eastern Istria, developed and technologically modern
economy, full employment, a place where education and acquisition of knowledge is a lifestyle that
is comfortable and attractive for the life of all generations, based on traditional values, cultural and
natural heritage and sustainable development. The vision of the City of Labin is: THE CITY FIT FOR
PEOPLE - SUCCESSFUL EXAMPLE OF SUSTAINABLE AND BALANCED DEVELOPMENT
In order to realize this vision, the City of Labin is, among other things, the signatory of the Mayor's
Agreement, and in 2016 the Development Strategy of the City of Labin was completed, which, as
one of the strategic objectives, includes the strengthening of infrastructure, environmental
protection and sustainable management of space and resources.
2
This Strategy is the next step in strengthening adaptation to climate change, and it provides an
overview of the risks identified in the Vulnerability and Risk Assessment and in response to them, a
detailed description and a plan of 14 measures the City intends to implement 2020-2024.
3
Uvod Klimatske se promjene očituju u različitim vremenskim i prostornim mjerilima. Općeniti zaključci
upućuju na činjenicu da se očekuje značajan porast u intenzitetu učinaka klimatskih promjena na
području Mediterana tijekom 21. stoljeća. Klimatske se promjene osjećaju u gotovo svim prirodnim
sustavima, te sektorima ljudskog djelovanja, a od kojih su neki izrazito osjetljivi. Kako bi se smanjili
utjecaji potencijalnih nepovoljnih učinaka klimatskih promjena po urbane regije, gradove i naselja,
njihovu infrastrukturu i okoliš, te po ljude i sve ostale oblike živog svijeta, a koji su u direktnoj vezi s
navedenim sustavima, uspostavljanje dugoročnih politika ublažavanja i prilagodbe klimatskim
promjenama na lokalnoj razini sve je češća pojava. Uspostavljanje navedenih dugoročnih politika
ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama na lokalnoj razini temelji se na provedbi analize
ranjivosti područja na potencijalni učinak (promjenu), a u skladu s potencijalnim intenzitetom
klimatskih utjecaja, te procjenom rizika negativne promjene u odnosu na osnovnu razinu iste.
Prilagodba klimatskim promjenama podrazumijeva poduzimanje određenog skupa aktivnosti s
ciljem smanjenja ranjivosti prirodnih i društvenih sustava na klimatske promjene, povećanja njihove
sposobnosti oporavka nakon učinaka klimatskih promjena, ali i iskorištavanja potencijalnih
pozitivnih učinaka koji također mogu biti posljedica klimatskih promjena.
Prilagodba klimatskim promjenama je u hrvatskom zakonodavstvu definirana u članku 118. Zakona
o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14 i 61/17) kao proces koji „[…] podrazumijeva procjenu štetnih
utjecaja klimatskih promjena i poduzimanje primjerenih mjera s ciljem sprječavanja ili smanjenja
potencijalne štete koje one mogu uzrokovati.“
Zakon je definirao sektore koji su najviše izloženi utjecaju klimatskih promjena:
• hidrologija i vodni resursi;
• poljoprivreda;
• šumarstvo;
• biološka raznolikost i prirodni kopneni ekosustavi;
• biološka raznolikost i morski ekosustavi;
• upravljanje obalom i obalnim područjem;
• turizam i
• ljudsko zdravlje.
Svrha ovog dokumenta je utvrditi aktivnosti i mjere koje Grad Labin može provesti kako bi povećao
prilagodbu nadolazećim klimatskim promjenama. Među temeljnim ulaznim podacima za pripremu
ovog dokumenta su Nacrt Strategije prilagodbe klimatskim promjenama, Nacrt Akcijskog plana
2019-2023 te Procjena ranjivosti i rizika koju je Grad napravio kroz sudjelovanje u projektu “Life
SEC-Adapt”1. Prilagodba klimatskim promjenama može se promatrati kao zasebna aktivnosti, no
1 http://www.lifesecadapt.eu/fileadmin/user_upload/ALLEGATI_LIFESECADAPT/EXCHANGE/C2_Risk_and_Vulnerability_Assessment_analysis/REPORTS/CROATIA_LOCAL_LEVEL/LABIN_Report_C2.pdf
4
često je ona dio cjelovitog skupa aktivnosti koje se bave klimatskim promjenama, a to su mjere
ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama.
Jedna od najpoznatijih međunarodnih inicijativa koje potiču gradove diljem svijeta na smanjenje
emisija CO2 je Sporazum gradonačelnika. Ova inicijativa obuhvaća mjere ublažavanja i mjere
prilagodbe klimatskim promjenama te je važna jer gradovi svojevoljno pristupaju inicijativi i
obvezuju se ostvariti ciljeve koji su iznad postojećih (zakonskih) minimuma.
Sporazum gradonačelnika najveći je svjetski pokret gradova usmjeren na lokalne aktivnosti koje
utječu na klimu i energiju. Sporazum je pokrenut 2008. godine u Europi s namjerom okupljanja
lokalnih tijela vlasti koja su se dobrovoljno posvetila ostvarivanju i premašivanju klimatskih i
energetskih ciljeva Europske unije. Uz to što je predstavila jedinstven pristup aktivnostima koje
utječu na energiju i klimu prema načelu “odozdo prema gore” (engl. bottom-up), uspjeh ove
inicijative ubrzo je nadmašio sva očekivanja.
Danas okuplja više od 7 tisuća tijela lokalne i regionalne vlasti u 57 zemalja, koristeći prednosti
pokreta koji ujedinjuje brojne dionike širom svijeta te metodološku i tehničku potporu koju pružaju
nadležni uredi.
2014. godine Europska komisija pokrenula je inicijativu Prilagodba gradonačelnika. Temeljena na
jednakim načelima kao i Sporazum gradonačelnika, ova je bratska inicijativa usmjerena na
prilagodbu klimatskim promjenama. Prilagodba gradonačelnika poziva lokalne vlasti da preuzmu
vodeću ulogu u prilagodbi klimatskim promjenama te ih podržava u izradi i primjeni lokalnih
strategija prilagodbe.
Sporazum gradonačelnika i Prilagodba gradonačelnika službeno su se ujedinili 15. listopada 2015.
godine u Europskom parlamentu u Sporazum gradonačelnika za klimu i energiju. Novi sporazum –
čiji su ciljevi i usmjerenja definirani s gradovima tijekom faze konzultacija – još je ambiciozniji i
sveobuhvatniji:
• gradovi potpisnici obvezali su se aktivno podržavati postizanje cilja smanjenja emisije
stakleničkih plinova za 40% do 2030. godine,
• prihvatiti usvajanje integriranog pristupa radi ublažavanja i prilagodbe klimatskim
promjenama i
• osigurati pristup sigurnoj, održivoj i dostupnoj energiji za sve.
U lipnju 2016. godine, odlukom o objedinjavanju s jednom drugom inicijativom gradova, Paktom
gradonačelnika, inicijativa Sporazum gradonačelnika započela je novu bitnu fazu svoje povijesti.
Ova zajednička inicijativa “Globalni sporazum gradonačelnika za klimu i energiju” najveći je pokret
lokalnih vlasti posvećenih nadmašivanju klimatskih i energetskih ciljeva na razini pojedine zemlje.
Potpuno usklađen s ciljevima održivog razvoja i načelima klimatske pravde Ujedinjenih Naroda,
Globalni sporazum gradonačelnika bavi se sljedećim ključnim pitanjima:
• ublažavanjem klimatskih promjena,
• prilagodbom na negativne učinke klimatskih promjena i
• univerzalnim pristupom sigurnoj, čistoj i dostupnoj energiji.
5
Potpisnici podržavaju zajedničku viziju za 2050. godinu: ubrzavanje dekarbonizacije njihovih
teritorija, osnaživanje kapaciteta za prilagodbu na neizbježan utjecaj klimatskih promjena te
omogućavanje građanima pristupa sigurnoj, održivoj i povoljnoj energiji.
Gradovi potpisnici obvezuju se na djelovanje koje će podržati smanjenje stakleničkih plinova za
40 % do 2030. godine te usvajanje zajedničkog pristupa rješavanju ublažavanja i prilagodbe na
klimatske promjene.
Kako bi svoj politički angažman prenijeli iz teorije u praktične mjere i projekte, potpisnici
Sporazuma obvezuju se na dostavljanje Akcijskog plana energetski i klimatski održivog razvitka
(engl. Sustainable Energy and Climate Action Plan, tzv. SECAP) u roku od dvije godine od odluke
lokalnog (Gradskog) vijeća, s navedenim ključnim aktivnostima koje planiraju poduzeti. Plan mora
sadržavati i Referentni inventar emisija (engl. Baseline Emission Inventory, tzv. BEI) u svrhu praćenja
aktivnosti prilagodbe te Procjenu ranjivosti i rizika sektora od posebnog značaja za područje grada
na utjecaj klimatskih promjena (engl. Risk and Vulnerability Assessment, tzv. RVA).
Strategija prilagodbe klimatskim promjenama može biti dio Akcijskog plana energetski i klimatski
održivog razvoja grada i/ili se može razviti i uključiti u zaseban planski dokument. Ovaj odvažan
politički angažman označava početak dugotrajnog postupka, a gradovi su obvezni izvještavati o
napretku provedbe planova svake dvije godine.
Slika 1: Prikaz sadržaja Akcijskog plana energetski i klimatski održivog razvoja (tzv. SECAP-a)
Na slici je prikazana postojeća struktura i novosti koje donosi Akcijski plan energetski i klimatski
održivog razvoja grada u odnosu na dosadašnji Akcijski plan energetski održivog razvoja grada.
Postojeći Akcijski plan energetski održivog razvoja sadržavao je samo mjere usmjerene k
ublažavanju klimatskih promjena, odnosno, smanjenju emisija CO2, dok Akcijski plan energetski i
6
klimatski održivog razvoja, uz mjere ublažavanja, sadrži i prijedlog konkretnih mjera prilagodbe
klimatskim promjenama.
U strukturnom smislu, prvi dio Akcijskog plana energetski i klimatski održivog razvoja sadrži analizu
postojećeg stanja. U segmentu mjera usmjerenih k ublažavanju klimatskih promjena navedeno se
odnosi na inventar postojećih emisija CO2, dok se isto, u segmentu prilagodbe klimatskim
promjenama, odnosi na procjenu ranjivosti i rizika. Drugi dio Akcijskog plana energetski i klimatski
održivog razvoja odnosi se na buduće aktivnosti kako procesa ublažavanja, tako i procesa
prilagodbe klimatskim promjenama, kao i na procjenu njihovog učinka, te definiranje zadanih
ciljeva.
S obzirom na to da Strategija prilagodbe klimatskim promjenama idealno nadopunjuje postojeće
Akcijske planove energetski održivog razvoja, preporuča se gradovima da ih integriraju u jedan
jedinstveni dokument.
„Life SEC Adapt“ projekt Grad Labin jedan je od partnera na projektu „Life SEC Adapt”, a koji se provodi u sklopu Programa
LIFE 2014.- 2020.
Sudjelovanjem u Life SEC Adapt projektu, gradovi uključeni u projekt namjeravaju promicati i
unaprijediti model tzv. samoodrživih energetskih zajednica, što lokalne zajednice, kroz koordinaciju
i podršku regionalne vlasti i Istarske razvojne agencije, čini glavnim pokretačima regionalnog
samoodrživog razvoja. U projektu sudjeluju četiri države članice: Italija, Hrvatska, Španjolska i
Grčka. Od hrvatskih partnera uključena je Istarska županija, Istarska razvojna agencija - IDA d.o.o.,
te gradovi Rovinj - Rovigno, Pazin, Labin, Buzet, Pula - Pola i Poreč - Parenzo.
Glavni cilj projekta Life SEC Adapt je doprinijeti povećanju kapaciteta otpornosti na klimatske
promjene i usmjeriti gospodarstva urbanih područja Europske unije k učinkovitom korištenju
resursa i niskougljičnom razvoju. Napori za ublažavanje nužni su kako bi se stvorili uvjeti za
održivost, te kako bi se lokalnim zajednicama omogućila prilagodba na klimatske promjene, dok
pristupanje i aktivno sudjelovanje u Sporazumu Gradonačelnika za klimu i energiju postavlja i
uklapa klimatske ciljeve u središte lokalnih politika i provedbenih aktivnosti.
Projekt Life SEC Adapt ima za cilj prilagoditi i poboljšati model energetski održivih zajednica (engl.
Sustainable Energy Communities) i to unaprjeđenjem mehanizama ublažavanja i prilagodbe
klimatskim promjenama, kao dobre prakse za razvoj procesa prilagodbe na klimatske promjene u
lokalnim zajednicama pod koordinacijom jedinica regionalne samouprave i razvojnih agencija na
lokalnoj razini.
Ukupan proračun projekta iznosi € 3.213.785,00 dok je, inicijalno planirano trajanje projekta od 40
mjeseci, (od 1. rujna 2015. do 31. prosinca 2018. godine) produljeno na 46 mjeseci s 30. lipnja
2019. godine kao definiranim rokom završetka projekta.
7
Vizija i cilj Svaka organizacija, pa tako i tijela Gradske Uprave, trebaju jasan putokaz u kojem se smjeru
organizacija razvija i koja je svrha postojanja te organizacije - što ona jest, a što nije. Vizija, u tom
smislu, osigurava zajednički jezik prilikom rasprave i donošenja odluka o budućnosti.
Vizija Grada predstavlja inspirativnu dugoročnu odrednicu razvoja Grada unutar koje su određeni i
specifični ciljevi na koje će se Grad u promatranom razdoblju usmjeriti.
Vizija se ne mijenja zbog kratkoročnih/trenutnih promjena u gospodarskom i sociološkom
kontekstu Grada ili zbog promjene trendova. Vizija treba biti jednostavna, razumljiva svima te
realna, a istodobno i predstavljati izazov društvu u cjelini.
Ciljevi definiraju mjerljive korake kojima se postiže vizija.
Vizija Grada Labina glasi:
Labin je gospodarsko-turističko središte Istočne Istre, razvijenog i tehnološki modernog gospodarstva, pune zaposlenosti, mjesto gdje
su obrazovanje i stjecanje znanja način života, koje je ugodno i privlačno za život svih naraštaja, temeljen na tradicijskim
vrijednostima, kulturnoj i prirodnoj baštini i održivom razvoju
GRAD PO MJERI ČOVJEKA – USPJEŠAN PRIMJER ODRŽIVOG I URAVNOTEŽENOG RAZVOJA
Pripadajući ciljevi Grada Labina su:
1. CILJ: POVEĆANJE GOSPODARSKE KONKURENTNOSTI
2. CILJ: RAZVOJ LJUDSKIH RESURSA I VISOKA KVALITETA ŽIVOTA
3. CILJ: JAČANJE INFRASTRUKTURE, ZAŠTITE OKOLIŠA I ODRŽIVOG UPRAVLJANJA PROSTOROM I
RESURSIMA
4. CILJ: JAČANJE LABINSKOG IDENTITETA I NJEGOVE PREPOZNATLJIVOSTI
8
9
Društveno-ekonomska, klimatska i okolišna pozadina grada Grad Labin smješten je na istočnoj obali Istarskog poluotoka, udaljen 4 km od mora, smješten na
320 m nadmorske visine. Prema popisu stanovništva 2011. godine, grad Labin imao je 11.642
stanovnika, odnosno 5,6 % ukupnog broja stanovnika u Istarskoj županiji. Grad se sastoji od 17
naselja. Gustoća naseljenosti iznosi 162 stanovnika/km2 što je znatno iznad prosjeka Istarske
županije i prosjeka Republike Hrvatske.
Labin je generalno krško područje s labinsko-raškim bazenom. U tom se bazenu nalaze izvori slatke
vode. Osim krškog područja, brdski dio podrazumijeva i obradiva tla. Labin je prometno dobro
povezan, jer je kroz povijest imao važnu gospodarsku ulogu.
Detaljni pregled klimatskih odrednica i rezultati modeliranja budućih klimatskih promjena mogu se
pronaći u dokumentu “Procjena ranjivosti i rizika sektora od posebnog značaja za Grad Labin”2, a u
nastavku je dan sažetak rezultata.
Temperaturne prilike na području grada Labina prikazane su analizom sezonskih i godišnjih
vrijednosti srednje (t-sred), srednje minimalne (t-min) i srednje maksimalne (t-max) temperature
zraka, te srednjim vrijednostima temperaturnih indeksa ekstrema, prema podacima iz referentnog
razdoblja (1981. - 2010.), a pripadne vremenske promjene ispitane su prema duljem razdoblju
(1981. - 2015.).
Rezultati ukazuju na prisutno zatopljenje na području grada Labina, kako na godišnjoj tako i na
sezonskoj skali. Porast srednje minimalne temperature zraka (u rasponu od 0,4°C/10god do
0,6°C/10god) statistički je značajan u svim sezonama, osim u proljeće. Ističe se i značajan porast
ljetne i proljetne srednje (0,5°C/10god) i srednje maksimalne (od 0,7°C/10god do 0,8°C/10god)
temperature zraka.
U referentnom razdoblju (1981. - 2010.) uočava se trend povećanja ukupne godišnje količine
oborina. Pozitivan trend je prisutan u svim sezonama, osim ljeti kada se uočava blago smanjenje
oborine.
2 http://www.lifesecadapt.eu/fileadmin/user_upload/ALLEGATI_LIFESECADAPT/EXCHANGE/C2_Risk_and_Vulnerability_Assessment_analysis/REPORTS/CROATIA_LOCAL_LEVEL/Labin_report_C2.pdf
10.800
11.000
11.200
11.400
11.600
11.800
12.000
12.200
2000 2002 2004 2006 2008 2010 2012 2014 2016 2018
Bro
j sta
no
vnik
a
10
Slika 2: Procjena stanovništva (na dan 31.12.) za Grad Labin
Na slici 2 vidi se procjena broja stanovnika prema podacima Državnog zavoda za statistiku3. Grad
Labin u razdoblju do 2001. godine bilježio pad broja stanovnika, stopom od 64 osobe godišnje.
Labin je dugi niz godina temeljio svoju gospodarsku razvijenost na intenzivnoj rudarskoj djelatnosti.
S zatvaranje zadnjeg rudnika u Tupljaku, Labin se okrenuo prema malom i srednjem poduzetništvu
te otvaranju gospodarskih zona. Danas je Labin drugi najveći izvoznik u Istri, a Rabac, koji je pod
upravom Grada Labina, ostvaruje i preko 1,3 turističkih noćenja.
Dosadašnje aktivnosti vezane uz ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama Grad Labin, kao turistička top destinacija na Jadranu, odavno je prepoznao energetsku učinkovitost,
održivi razvoj i zaštitu okoliša kao imperative 21. stoljeća, te poštujući načela vizije Istarske županije
u ostvarenju ciljeva destinacije ''Zelena Istra'', kontinuirano analizira i razvija smjernice u
osmišljavanju i provedbi projekata iz gore navedenih područja na lokalnoj razini, na taj način
postavljajući čvrste temelje održivog razvoja grada, čija uspješna realizacija rezultira višestrukom
koristi za, prvenstveno, građane grada Labina i sve osobe koje na području grada Labina borave.
Iako Grad Labin tek počinje s prilagodbom klimatskim promjenama, za politiku energetske
učinkovitosti i obnovljivih izvora opredijelio se još u travnju 2008. godine pridruživanjem Projektu
Sustavnog gospodarenja energijom u gradovima i županijama (SGE) u Republici Hrvatskoj pri
Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva RH i Programu UN-a za razvoj (UNDP).
Gradsko vijeće je također donijelo Akcijski plan energetske učinkovitosti Grada Labina za razdoblje
2017. – 2019. a Gradonačelnik Godišnji plan energetske učinkovitosti Grada Labina za 2017. godinu.
U području prometa tijekom 2016. godine završit će se studija energetske učinkovitosti u prometu
koja je sufinancirana sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Ovaj
sveobuhvatni način rješavanja prometne problematike na području Grada Labina će uključiti sustav
lokalnog javnog prijevoza, bike sharing sustav, mjere unapređenja prometa u mirovanju u Gradu
Labinu i Rapcu te mjere unapređenja pješačkog prometa, osobito uvođenje zona zabranjenog ili
ograničenog prometa motornim vozilima u centar Labina („Podlabin„), na Titovom trgu i na Rivi
Rabac.
U području zgradarstva, sve javne zgrade u vlasništvu Grada Labina imaju energetski certifikat te se
svi objekti u vlasništvu Grada Labina i javna rasvjeta vode se u ISGE sustavu (informacijskom
sustavu gospodarenja energijom). Mjesečno se prate potrošnja energenta za grijanje, struje i vode
te vršimo analizu po svakom objektu. U području privatnih zgrada, od 2005. traje postupak obnove,
a od tada do 2015. obnovljena je ukupno 41 zgrada. Na natječaju iz 2015. godine 24 su ostvarile
pravo na obnove, dok je za 29 zgrada dobiveno sufinanciranje projektne dokumentacije, a za 10
zgrada za sufinanciranje provedbe energetskih pregleda i izrade energetskih certifikata. Ukupno je
U 2016. godini je sve 32 zgrade za energetsku obnovu dobilo sufinanciranje. Od prvih zahtjeva
3 Državni zavod za statistiku, Baza podataka: Procjena stanovništva, Program publiciranja 2018, Područje: Stanovništvo, Podpodručje: Stanovništvo, Razina prikazivnja: Republika Hrvatska, županija, gradovi, općine
11
stanara do danas Labin stan d. o. o. se kao upravitelj aktivno uključio u postupak obnove zgrada
tako da im u svim fazama provedbe projekta osigurava svoju stručnu pomoć (tehničku, pravnu,
ekonomsku). S obzirom na to da je riječ o upravitelju u 100-postotnom vlasništvu Grada Labina, u
obnovu fasada uključio se i Grad Labin tako da je za određene zgrade jednake tipologije izgradnje
naručio i financirao projekte obnove fasada i zamjene ograda.
U 2016. je dovršena Strategija razvoja Grada Labina koja kao jedan od strateških ciljeva uključuje
jačanje infrastrukture, zaštite okoliša i održivog upravljanja prostorom i resursima. Tokom 2020.
započinjemo sa izradom nove Strategije razvoja Grada Labina koja će vrijediti za razdoblje 2021-
2025.
12
Kapaciteti za provedbu Strategije prilagodbe
Ljudski kapaciteti Grada Iako je postizanje prethodno navedenih ciljeva multidisciplinaran zadatak u kojem povremeno
sudjeluju svi odjeli Grada te šira zajednica, najveći doprinos za izradu i provedbu klimatskih i
energetskih planova daju odjeli UO za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i izdavanje akata za
gradnju te UO za gospodarstvo i EU projekte.
Uključivanje ključnih interesnih skupina i ostalih dionika Postizanje opisanih ciljeva moguće je isključivo uz uključenje šireg spektra dionika, od gradskih
poduzeća do civilnih udruga. Iako ova lista nije konačna, Grad Labin kontaktirao je sa sljedećim
dionicima u vezi s izradom Strategije prilagodbe klimatskim promjenama:
• Turistička zajednica Grada Labina
• Komunalno poduzeće 1 . Maj d.o.o.
• Javna vatrogasna postrojba Labin
• Lučka uprava Rabac
• Vodovod Labin d.o.o.
• Valamar Riviera d.d.
• HEP ODS – Elektroistra
Planirana financijska sredstva Ukupna okvirna sredstva za provedbu četrnaest predloženih mjera u prvoj fazi Plana za Grad Labina
predvidjeti će se proračunom na godišnjoj razini.
Dio sredstava Grad i drugi dionici će osigurati iz vlastitih sredstava, a za ostatak sredstava se
očekuje potpora kroz nacionalne natječaje kako je predviđeno Nacionalnom strategijom prilagodbe
klimatskim promjenama. Ukoliko su za neku mjeru već osigurana sredstva, točan iznos i izvor
navedeni su u tabličnom prikazu svake pojedine mjere to je navedeno u poglavlju „Svrha i ciljevi -
odabrane mjere prilagodbe“.
Sporazum Gradonačelnika u vodiču za pisanje SECAP-a, dio 3.4navodi brojne moguće izvore
financiranja za mjere ublažavanja i prilagodbe. Također, Europska Komisija je 2017. izdala vodič za
urbano financiranje mjera prilagodbe gdje navodi primjere iz prakse s različitim izvorima
financiranja5.
Međutim, još uvijek glavnina sredstava na globalnoj razini odlazi na investiranje u mjere energetske
učinkovitosti i druge mjere ublažavanja; primjerice, u globalnim kretanjima financiranja mjera
održivosti, 2016. je najveći klimatski fond Globalni Klimatski Fond (GCF), alocirao samo 29 %
4 http://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/bitstream/JRC112986/jrc112986_kj-nc-29412-en-n.pdf 5 https://www.eea.europa.eu/publications/financing-urban-adaptation-to-climate-change
13
odobrenih sredstava za mjere prilagodbe, dok je 43 % sredstava bilo rezervirano projekte
ublažavanja6.
Posljednjih godina financijski instrumenti dobivaju na važnosti u EU, međutim glavnina ih je također
orijentirana na mjere ublažavanja. Logičan razlog tomu je osnovna značajka tih mjera što rezultiraju
uštedom energije, a samim time i financijskom uštedom koja se može iskoristiti kao sredstvo
financiranja kroz npr. Ugovore o energetskom učinku, crowdfunding, ili se buduće uštede mogu
koristiti kao sredstvo zaduživanja.
Ipak, preko pola svih EU sredstava dodjeljuje se kroz Europski strukturalni i investicijski fond (ESIF)
kojim zajednički upravljaju Europska Komisija i države članice, a mjere prilagodbe moguće je
financirati kroz taj fond. Prema tome, ESIF je važan izvor financiranja adaptacije klimatskim
promjenama7. Nacrt Strategije prilagodbe klimatskim promjenama upravo I predviđa najvećim
dijelom osloniti se na EU fondove, posebice ESI fondove te će Grad Rovinj biti spreman sudjelovati
na svim nacionalnim natječajima koji se tiču mjera opisanih u ovom planu.
Postoje i drugi EU fondovi pogodni za lokalnu samoupravu, poput CIVINET, URBACT III, Obzor 2020,
URBIS, ELENA I dr., ali oni obično zahtijevaju sudjelovanje više partnera i veće kapitalne investicije
nego što je to potrebno za pojedine mjere opisane u ovom dokumentu.
6 https://www.devex.com/news/opinion-mobilizing-financing-for-sustainable-climate-adaptation-93929 7 Rossi, L., Gancheva, M. and O’Brien, S. (2017). Financing climate action: opportunities and challenges for local and regional authorities. [online] Brussels: European Union. Available at: https://corclimateadapt.eea.europa.eu/en/documentation/studies/Documents/Financingmetadata/publications/financing-climateaction-opportunities-and-challenges-for-local-and-regional-authorities/cor_2017_financing-climate-actionopportunities-and-challenges-for-lras.pdf
14
Pregled ranjivosti i rizika na klimatske promjene Procjena rizika je komparativna analiza prirodnih uzroka i njihovih posljedica povezanih s
opasnostima i uvjetima ranjivosti u kojima može doći do stradanja ljudi i imovine, ugrožavanja
sredstava za život, infrastrukture i usluga na određenom području. Rezultat analize rizika je
evaluacija vjerojatnosti i razine potencijalnih gubitaka i razumijevanje zašto se događaju i kakve
učinke imaju.
Ranjivost na klimatske promjene služi razumijevanju međusobne povezanosti uzroka i posljedica
klimatskih promjena te utjecaja na ljude, gospodarstvo, društvo i ekosustav.
Procjenom ranjivosti i rizika sektora na klimatske promjene obrađeni su sektori relevantni za
područje Grada Labina:
• zaštita okoliša i bioraznolikost,
• vodoopskrba i kvaliteta vode,
• zdravlje,
• poljoprivreda,
• turizam,
• obala.
U svakom sektoru prethodno su odabrani najvažniji utjecaji koji su posljedica promjena klimatskih
parametara. Utjecaji su stvarne negativne promjene kao npr. promjene u broju dolazaka i noćenja u
sektoru turizma ili povećanje učestalosti poplava u sektoru Vodni resursi i odvodnja. Sukladno
metodologiji projekta Life SEC Adapt u okviru kojeg je izrađen dokument, za svaki pojedini utjecaj
procijenjena je ranjivost promatranog područja ili područnih jedinica kao kvantitativna ocjena u
stupnjevima od 1 (neznatan) do 5 (vrlo visok). Procjena pojedinih utjecaja provedena je temeljem
raspoloživih podataka i dokumentacije, koji su dopunjeni očitovanjima relevantnih dionika.
Procjena ranjivosti provedena je uz pomoć tri grupe indikatora utvrđenih na temelju dostupnih
podataka. Indikatori izloženosti skupina je podataka koji definiraju intenzitet klimatskih promjena i
većinom se temelje na meteorološkim podacima i prognozama. Indikatori osjetljivosti skupina su
podataka o zadanim karakteristikama pojedinog sektora i pokazuje koliko će promjena imati jak
učinak, ako do nje dođe. Indikatori prilagodbe pokazuju također karakteristike pojedinog sektora,
ali s naglaskom na sposobnost reagiranja na klimatske promjene.
Detaljni pregled rezultata analize rizika i ranjivosti mogu se pronaći u dokumentu “Procjena
ranjivosti i rizika sektora od posebnog značaja za Grad Labin”Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.. U
nastavku je dan pregled najvažnijih rezultata.
U kontekstu ranjivosti bioraznolikosti i zaštite okoliša važni elementi ranjivosti su izloženost
utjecajima uzrokovanim klimatskim promjenama, osjetljivost na specifičan utjecaj te prilagodljivost
sektora na specifičan utjecaj. Uslijed promjena klimatskih parametara najvažniji utjecaj koji su
prepoznati u sektoru su smanjenje količine vrsta radi povećanja šumskih požara, promjena flore i
faune – pojava invazivnih vrsta te promjena i gubitak obitavališta/staništa.
15
Porast temperature već je doveo do naseljavanja novim invazivnim vrstama vektora na našem
području što predstavlja potencijalnu opasnost za prijenos novih vektorskih bolesti ali i starih
bolesti koje dugo godina nisu kod nas prisutne, što se već događa u susjednim zemljama. Visoke
temperature pogoduju i razmnožavanju uzročnika zaraznih bolesti s jedne strane a s druge strane
visoke temperature mogu nepovoljno utjecati na higijenu.
Zbog klimatskih promjena naša područja naseljavaju nove invazivne biljne vrste koje možda mogu
predstavljati nove potencijalne alergene za osjetljivu populaciju.
Na vodoopskrbni sustav najvažniji utjecaji uslijed promjena klimatskih parametara su nestašica
vode uslijed preopterećenja sustava – obilnih oborina ili sušnih razdoblja te štete od poplava uslijed
nedovoljnog kapaciteta sustava odvodnje (oborinske i kanalizacijske vode su zajedno).
Visoke temperature nepovoljno utječu na zdravlje kroničnih bolesnika a posebno oboljelih od
kardiovaskularnih bolesti te povećavaju smrtnost. Izloženost visokim temperaturama je u ljetnim
mjesecima sve veća, osobe su sve starije i bolesnije te time i osjetljivije, a sposobnost prilagodbe je
ograničena i ovisi o socijalno-ekonomskim prilikama oboljelih.
Najvažniji utjecaji na zdravlje uslijed promjena klimatskih parametara koji su prepoznati u analizi
ranjivosti i rizika su toplinski stres, povećanje alergijske populacije te širenje vektorskih i infektivnih
bolesti.
U kontekstu procjene ranjivosti sustava na buduće klimatske promjene važni elementi ranjivosti su
izloženost utjecajima uzrokovanim klimatskim promjenama, osjetljivost na specifičan utjecaj te
prilagodljivost poljoprivrede na specifične utjecaje. Najvažniji utjecaji koji su prepoznati su
nedostatak vode za navodnjavanje, promjene u fenološkim fazama te erozija plodnog tla.
Prostorno planiranje ima integrativnu funkciju u planiranju prostornog razvoja i namjene zemljišta,
no s druge, bavi se i sasvim konkretnim mjerama koje su u funkciji prilagodbe izgrađenog okoliša na
klimatske promjene. Ujedno, prostorno planiranje ima izuzetno važnu ulogu i u smanjenju učinaka
klimatskih promjena, jer se promjena namjene zemljišta (npr. iz poljoprivrednog ili šumskog u
građevinsko, ili prenamjena šuma u poljoprivredno zemljište) smatra najvažnijim uzrokom
povećanja emisija stakleničkih plinova.
Jedan od najvažnijih klimatskih parametar, a koji djeluje na turistička kretanja je temperatura, koja
se u mnogim istraživanjima uzima kao jedini parametar u razmatranje. No, osim temperature važni
su i parametri poput broja sunčanih dana, vlažnosti zraka, brzine i smjer kretanja vjetra ili količine
oborina. Najvažniji utjecaji na sektor turizma na području Grada Labina su promjene u borju
dolazaka i noćenja, u sezoni i vansezonski, povećanje troškova turističkih usluga, štete na turističkoj
infrastrukturi te štete na kulturnim dobrima.
Klimatske promjene koje se mogu očekivati imaju značajan učinak na obalni pojas. Pojave koje se
povezuju sa klimatskim promjenama su porast razine mora i poplavljivanje obale, učestalost olujnih
udara – veći intenzitet i pojavnost valova, jači vjetrovi, obilnije i češće oborine.
Uslijed promjena klimatskih parametara najvažniji utjecaji koji su prepoznati u sektoru su izravne
štete na lučkoj infrastrukturi te erozija obalnog pojasa.
16
Sažetak procjene rizika i ranjivosti Glavni rizici od elementarnih nepogoda koji su posebno značajni za područje Grada Labina navedeni
su u tablici. U tablici su navedene vrste potencijalnih elementarnih nepogoda, postojeći stupanj
rizika od navedene nepogode te očekivane promjene intenziteta i učestalosti u danom
vremenskom okviru. Isto tako, za svaku od elementarnih nepogoda identificirani su pokazatelji
kojima se može pratiti razina rizika, odnosno intenziteta i učestalosti.
Tablica 1: Pregled glavnih rizika od elementarnih nepogoda
Vrsta elementarne
nepogode
Postojeći stupanj rizika od
nepogoda
Očekivana promjena
intenziteta
Očekivana promjena učestalosti
Vremenski okvir
Pokazatelji vezani uz rizike
Ekstremno visoke temperature
Umjerena Povećanje Povećanje Dugoročni Srednje maksimalne temperature zraka (t-max) (godišnje i po sezonama); Topli dani; Vrući dani; Tople noći; Trajanje toplih razdoblja, Tropske noći;
Ekstremno niske temperature
Niska Bez promjene
Bez promjene
Dugoročni Srednje minimalne temperature zraka (t-min) (godišnje i po sezonama); Hladni dani; Hladne noći;
Obilne padaline Niska Smanjenje Bez promjene
Dugoročni Vrlo vlažni dani; Standardni dnevni intenzitet oborine; Maksimalna dnevna količina oborine; Sušna razdoblja
Poplave Umjerena Nije poznato Povećanje Srednjoročni Šteta na poljoprivrednim usjevima, imovini i infrastrukturnim objektima
Suše Niska Povećanje Smanjenje Srednjoročni Šteta na poljoprivrednim usjevima
Oluje Niska Povećanje Povećanje Srednjoročni Šteta na poljoprivrednim usjevima, imovini i infrastrukturnim objektima
17
Podizanje razine mora
Niska Povećanje Povećanje Dugoročni Ugroženo priobalno stanovništvo i imovina
Erozija obale Umjerena Povećanje Povećanje Dugoročni Šteta na izloženim plažama gdje je sve češće potrebno prihranjivanje
Očekivani učinci značajni za područje Grada Labina su prikazani u tablici. Tablica prikazuje
očekivane učinke i njihovu vjerojatnost pojave te očekivanu razinu. Za svaki od očekivanih učinaka
definirani su pokazatelji kojima je moguće pratiti ostvarenje učinaka.
Tablica 2: Pregled značajnih učinaka po sektorima
Sektor Očekivani učinak(ci) Vjerojatnost pojave učinka
Očekivana razina učinka
Pokazatelji vezani uz učinke
Zgradarstvo
Povećanje potreba za hlađenjem
Vrlo vjerojatno
Niska
Potrebno je pratiti broj dana u kojima je dnevna temperatura iznad 28°C
Poplavljivanje naseljenih područja
Promet Šteta na infrastrukturi i problem prohodnosti
Nije poznato Nije poznato
Voda Nedostatak vode u kućanstvima i turizmu
Malo vjerojatno
Niska Duljina i učestalost sušnih razdoblja
Okoliš i bioraznolikost
Skraćivanje vegetacije i smanjenje vigora
Vrlo vjerojatno
Visoka Potrebno je pratiti porast srednje dnevne temperature
Zdravstvo Toplinski udar Vrlo vjerojatno
Nije poznato
Broj dana toplinskih valova
Turizam
Promjena (smanjenje) u broju dolazaka i noćenja (sezonski i vansezonski)
Vrlo vjerojatno
Visoka
Potrebno je pratiti broj dana u kojima je dnevna temperatura iznad 32°C
Povećanje troškova uslijed klimatskih promjena
Vrlo vjerojatno
Niska
Potrebno je pratiti broj dana u kojima je dnevna temperatura iznad 28°C
18
Metodologija određivanja prioritetnih mjera prilagodbe klimatskim promjenama Odabir mjera koje će se provoditi u narednom razdoblju klasičan je primjer analize i donošenja
odluka temeljem mnoštva kriterija. Takav proces naziva se višekriterijska analiza ili odlučivanje
(engl. multi-criteria decision making – MCDM). Višekriterijsko odlučivanje odnosi se na donošenje
odluka u prisustvu mnogih, a najčešće, konfliktnih kriterija. Problem koji se javlja je kako ispravno
procijeniti važnost tih faktora i kako kreirati sustav prioriteta koji može dovesti do dobre odluke o
izboru najboljih alternativa, tj. mjera prilagodbe.
Višekriterijsko odlučivanje Kako bi se donijela dobra odluka i kako bi svi dionici procesa bili zadovoljni tom odlukom, potrebno
je dobro razumjeti problem koji se rješava, dobro poznavati domenu u kojoj se problem nalazi te od
samog početka uključiti sve relevantne dionike u proces odlučivanja.
Koraci donošenja odluke su vrlo jasni i sastoje se od:
1. definiranja problema,
2. identificiranja kriterija odlučivanja,
3. određivanje važnosti pojedinih kriterija,
4. prepoznavanje dostupnih alternativa (rješenja),
5. vrednovanje razmatranih alternativa i
6. rangiranje, odnosno odabir najbolje alternative.
Definiranje problema odnosi se na podrobno određivanje problema koji se nastoji riješiti i okoline,
odnosno uvjeta pod kojim se taj problem rješava. U drugom koraku potrebno je odrediti kriterije po
kojima će se alternativna rješenja vrednovati, tj. kriteriji koji su donosiocu odluka bitni. Određivanje
važnosti kriterija podrazumijeva rangiranje, odnosno kvantifikaciju važnosti pojedinih kriterija.
Proces prepoznavanja dostupnih alternativa rezultira listom svih dostupnih mjera, odnosno
mogućih rješenja. Ovaj se korak je često rezultat metoda poput analize tržišta ili metode „oluje
mozgova“ (engl. brainstorming). Proces vrednovanja razmatanih alternativa i rangiranje provodi se
cijelim nizom mogućih analitičkih metoda od kojih se ovdje navode samo neke:
1. Analitički hijerarhijski proces (engl. Analytic hierarchy process – AHP),
2. PROMETHEE metoda,
3. ELECTRE metoda,
4. Brown - Gibsov model,
5. Najbolji najgori (engl. Best worst method – BWM),
6. Metoda težinskog zbroja (engl. Weighted sum model – WSM),
7. Metoda težinskog umnoška (engl. Wieighted product model – WPM),
8. Više atributna teorija korisnosti (engl. multi-atribute utility theory – MAUT),
9. Markovljevo višekriterijsko odlučivanje (engl. Marcovian Multi-Criteria Decision Making) i
dr.
19
Zbog jednostavnosti primjene i jasne interpretacije rezultata, posebice u kontekstu velikog broja
analiziranih potencijalnih alternativnih aktivnosti, u nastavku ovog rada koristit će se metoda
težinskog zbroja.
Metoda težinskog zbroja je najpoznatija i (matematički) najjednostavnija metoda višekriterijske
analize. Sasvim općenito, pretpostavimo da zadani problem ima m alternativnih rješenja koje
evaluiramo prema n kriterija. Ako isto tako pretpostavimo da su svi kriteriji maksimizirajući, tj. da
viša ocjena predstavlja bolje zadovoljenje kriterija te ako 𝑤𝑗 predstavlja težinski faktor kriterja 𝐾𝑗 i
𝑎𝑖𝑗 je vrijednost preferencije alternative 𝐴𝑖 za kriterij 𝐾𝑗 tada se vrijednost alternative 𝐴𝑖 može
matematički iskazati kao:
𝐴𝑖𝑊𝑆𝑀 = ∑ 𝑤𝑗 × 𝑎𝑖𝑗
𝑛
𝑗=1
, 𝑧𝑎 𝑠𝑣𝑎𝑘𝑖 𝑖 ∈ 𝑚
Ukoliko se problem modelira hijerarhijski (prema slici 3), tj. tako da svaki od kriterija pripada nekoj
od skupina kriterija i ako svaka skupina kriterija ima različit težinski faktor tada se vrijednost 𝑤𝑗
matematički može iskazati kao:
𝑤𝑗 = 𝑤𝑗′ × 𝑠𝑘
Pri čemu 𝑤𝑗 označava efektivni težinski faktor kriterija, 𝑤𝑗′ označava važnost kriterija unutar
skupine, a 𝑠𝑘 označava važnost skupine.
Cilj
Skupina kriterija 1 Skupina kriterija 2 Skupina kriterija n...
Kriterij 1 Kriterij 2 ... Kriterij n
... Kriterij m
Alternativa 1 Alternativa 2 Alternativa 3 Alternativa 4 ... Alternativa k
Kriterij 1 Kriterij 2
Slika 3: Hijerarhijska shema višekriterijskog odlučivanja
Opisana metoda postat će jasnija na primjeru. Pretpostavimo da je potrebno rangirati tri aktivnosti
prilagodbe klimatskim promjenama koje ocjenjujemo prema pet kriterija podijeljenih u dvije
skupine. Neka su te kategorije klimatski i ekonomski kriteriji, pri čemu prva ima važnost, odnosno
težinski faktor (vrijednost s u gornjem izrazu) 57 %, a druga 43 %. Težinski faktori pojedinih kriterija
su navedeni u tablici u retku – w’. Ukupna važnost pojedinih kriterija dobiva se množenjem
težinskog faktora grupe i težinskog faktora pojedinačnog kriterija. U tablici dobivena vrijednost
nalazi se u retku – w.
20
Tablica 3: Primjer izračuna težinskih faktora skupine kriterija
Samo radi primjera, pretpostavimo da u razmatrane aktivnosti evaluirane od strane stručnjaka te je
svakoj aktivnosti dodijeljena mjera važnosti (na skali od 1 do 5, pri čemu je 5 najbolja vrijednost) po
svakom kriteriju. Te vrijednosti su navedene u tablici.
Tablica 4: Primjer izračuna vrijednosti kriterija
Kako bi se dobile ukupne vrijednosti navedenih alternative, a sukladno promatranim kriterijima i
njihovim važnostima, potrebno je pomnožiti vrijednost alternative po svakom kriteriju s težinskim
faktorom tog kriterija te zbrojiti navedene vrijednosti za svaku aktivnost. Na taj se način dobivaju
ukupne vrijednosti pojedinih alternative koje se mogu uspoređivati.
Tablica 5: Primjer rangiranja alternativa
Alternativa / Aktivnost 1 2,26
Alternativa / Aktivnost 2 3,79
Alternativa / Aktivnost 3 3,87
Iz tablice se može očitati kako najvišu vrijednost ima Alternativa / Aktivnost 3.
Ovim primjerom pokazano je kako se mogu izračunati i rangirati alternative koristeći jednostavnu
metodu težinskog zbroja.
Ukoliko je broj alternativa malen, tada bi u višekriterijskoj analizi bilo pogodno upotrijebiti i AHP
model. U ovom dokumentu to nije slučaj jer se razmatra skup od gotovo 300 alternativnih
aktivnosti.
Analitički hijerarhijski proces (AHP) predstavlja jednu od najpoznatijih metoda stručne analize
scenarija i donošenja odluka konzistentnim ocjenjivanjem hijerarhija koje se sastoje od ciljeva,
scenarija, kriterija i alternativa.
AHP najprije omogućuje interaktivno strukturiranje (oblikovanje hijerarhije) problema kao
pripremu scenarija odlučivanja, a zatim ocjenjivanje u parovima elemenata hijerarhije (ciljeva,
s
Smanjenje
ranjivosti
Smanjanje
zagađenja
Doprinos
ekonomskoj
efikasnosti
Stvaranje
radnih mjesta
Zaštita prirode i
kulturnih
dobara
w' 67% 33% 33% 25% 42%
w 38% 19% 14% 11% 18%
Klimatski kriteriji Ekonomski kriteriji
57% 43%
Smanjenje
ranjivosti
Smanjanje
zagađenja
Doprinos
ekonomskoj
efikasnosti
Stvaranje
radnih mjesta
Zaštita prirode i
kulturnih
dobara
38% 19% 14% 11% 18%
Alternativa / Aktivnost 1 1 2 2 3 5
Alternativa / Aktivnost 2 5 5 2 1 3
Alternativa / Aktivnost 3 4 5 3 4 3
Klimatski kriteriji Ekonomski kriteriji
21
kriterija i alternativa). Na kraju se vrši analiza svih ocjenjivanja i po strogo utvrđenom
matematičkom modelu određuju se težinski faktori svih elemenata hijerarhije.
Vrijednost ove metode je tome što se kroz postupak izvodi zaključak i sintetiziraju informacije od
donosioca odluke i drugih sudionika koji posjeduju saznanja o problemu, da bi se identificirao
problem i da se usuglase stavovi o njegovoj strukturi.
AHP strukturira problem u razinama, tj. poredaju se odabrani faktori od najvažnijeg cilja na kriterije,
potkriterije i alternative. Razbijanjem problema u nivoe donosilac odluke može se usmjeriti na
manje skupove odluka. Psihološka istraživanja pokazuju da čovjek može istovremeno uspoređivati
7±2 jedinice istovremeno (Millerov zakon, 1956). Zbog toga je bitno u kompleksnim situacijama
organizirati hijerarhiju.
AHP je vrlo fleksibilna metoda jer dozvoljava da kod složenih problema s mnogo kriterija i dovoljno
velikim brojem alternativa (kapitalnih projekata) relativno lako pronađu odnosi između kriterija i
alternativa, te da se prepozna njihov eksplicitni ili relativni utjecaj i značaj u realnom okruženju i da
odredi dominantni utjecaj jednog kriterija na drugi. Ova metoda uzima u obzir činjenicu da se i
najsloženiji problemi mogu razgraditi na hijerarhiju i to na način da se u analizu uključe kvantitativni
i kvalitativni aspekti problema. AHP povezuje i drži povezanima sve dijelove hijerarhije, pa je lako
moguće uočiti na koji način promjena jednog kriterija utječe na ostale kriterije i alternative.
Dakle, AHP je moguće primijeniti u raznim dijelovima strateškog odlučivanja u kojima odluke imaju
dalekosežan značaj i gdje donositelji odluka rado biraju kvalitetnog i pouzdanog savjetnika u fazi
analize mogućih alternativa i utvrđivanja njihovog utjecaja na postavljene ciljeve.
Proces analize odluka sastoji se od tri koraka:
1. Definiranje hijerarhijskog modela odlučivanja s ciljem na najvišoj razini, kriterijima i
potkriterijima na nižim razinama, te alternativama na dnu hijerarhije.
2. Definiranje važnosti čvorova kriterija te definiranje i usporedba važnosti pojedinih
alternativa po svakom od (pod)kriterija.
3. Računanje ukupnog prioriteta pojedinih alternativa uvažavajući i relativnu važnost
pojedinih (skupina) kriterija.
Često se puta kao četvrti korak navodi i analiza ranjivosti, ali ona nije obavezna, premda se
preporuča.
Odabir aktivnosti prilagodbe U provedenoj višekriterijskoj analizi korišteno je 16 kriterija podijeljenih u 6 skupina, koji su (svi
osim specifičnih kriterija) odabrani i definirani Life SEC Adapt projektnom metodologijom8 te
odabranim dodatnim mjerama kako bi se uvažile lokalne specifičnosti.
• Financijski kriterij
8 http://www.lifesecadapt.eu/fileadmin/user_upload/ALLEGATI_LIFESECADAPT/EXCHANGE/C3_Adoption_of_Local_Climate_adaptation_strategy_and_plans_through_SEAP_integration/Methodology_Strategy_and_Action_Plan.pdf
22
o Iznos potrebnog financiranja
• Implementacijski kriteriji
o Moguće prepreke
o Moguća brzina implementacije
o Vremenska harmonizacija s postojećim zakonodavstvom
• Klimatski kriteriji
o Smanjenje ranjivosti
o Smanjenje zagađenja
o Povećanje sposobnosti prilagodbe
o Smanjenje emisija stakleničkih plinova
• Ekonomski kriteriji
o Užurbanost primjene
o Doprinos ekonomskoj efikasnosti
o Stvaranje radnih mjesta
o Zaštita prirode i kulturnih dobara
o Doprinos urbanoj bioraznolikosti
• Društveni kriteriji
o Smanjenje socijalnih razlika
o Unaprjeđenje zdravlja
• Specifični kriteriji
o Važnost za lokalne prilike
Svaki od navedenih kriterija i skupina kriterija može poprimiti vrijednost ranga (važnost) u intervalu
od 1 (najmanje važno) do 5 (najvažnije ili bolje) iz čega se određuje težinski faktor. U slučaju
financiranja, u pravilu je dana prednost mjerama s manjom investicijom, tako da se tim mjerama
dodijelila veća ocjena, a kapitalno intenzivnijim mjerama dana je niža ocjena.
Rezultirajući težinski faktori pojedinih kriterija, izračunati sukladno gore navedenim izrazima, dani
su u tablici.
Tablica 6: Težinski faktori korišteni u analizi
Skupina kriterija Težinski faktor grupe
Kriterij Težinski faktor
kriterija
Ukupna vrijednost
kriterija
Financijski kriterij 10% Iznos potrebnog financiranja 100% 10%
Implementacijski kriteriji
25%
Moguće prepreke 50% 13%
Moguća brzina implementacije 30% 8%
Vremenska harmonizacija s postojećim zakonodavstvom
20% 5%
Klimatski kriteriji 20%
Smanjenje ranjivosti 33% 7%
Smanjenje zagađenja 17% 3%
Povećanje sposobnosti prilagodbe 42% 8%
Smanjenje emisija stakleničkih plinova 8% 2%
Ekonomski kriteriji
15% Užurbanost primjene 27% 4%
Doprinos ekonomskoj efikasnosti 20% 3%
23
Stvaranje radnih mjesta 33% 5%
Zaštita prirode i kulturnih dobara 13% 2%
Doprinos urbanoj bioraznolikosti 7% 1%
Društveni kriteriji 5% Smanjenje socijalnih razlika 44% 2%
Unaprjeđenje zdravlja 56% 3%
Specifični kriteriji 25% Važnost za lokalne prilike 100% 25%
Identifikacija mogućih mjera Mjere razmatrane u procesu izrade ovog dokumenta preuzete su iz Nacrta Strategije prilagodbe
klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070.
godinu (tzv. Bijela knjiga).
Ukupno je razmotreno 253 mjere, a sve su navedene u Dodatku 1.
Vrednovanje aktivnosti prilagodbe U tablici je prikazana skraćena lista prioriteta aktivnosti prilagodbe, sukladno provedenoj
višekriterijskoj analizi. Tablica prikazuje prvih 56 s najvišom ocjenom, tj. s ocjenom višom od 3,3,
dok zeleno obojeni rezultat (prva kolona) prikazuje gornjih deset posto najbolje ocjenjenih mjera.
Zaključak je kako je smisleno provoditi sve mjere iznad praga od 3,3. Prednost je dalje dana
lokalnim umjesto nacionalnim mjerama (podebljani tekst označava nacionalne mjere) te
pripremnim mjerama, tj. mjerama edukacije, izrade planova, dokumentacije i sl. kako bi mjere
ulaganja u infrastrukturu bile ostavljene za naredne planove prilagodbe klimatskim promjenama.
Jedina iznimka je ukoliko je Grad već izradio potrebnu dokumentaciju i planiranje, u tom slučaju
savjetuje se započeti/nastaviti s infrastrukturnim mjerama.
Tablica 7: Rezultati provedbe višekriterijske analize
Rezultat Oznaka i naziv aktivnosti
4,0400 T-02-01. Organiziranje radionica za zainteresirane djelatnike u turizmu s ciljem upoznavanja specifičnih klimatskih rizika, vjerojatnosti njihova pojavljivanja te mogućnosti prilagodbe
3,9650 T-02-02. Tiskanje promotivnih materijala i ostalih propagandnih aktivnosti kojima će se širiti saznanje o nužnosti prilagodbe, a koji će se uputiti subjektima u turizmu
3,9522 T-06-01. Izrada smjernica za provedbu mjera prilagodbe s ciljem postizanja, između ostalog, i održivog razvoja turizma
3,8600 T-04-01. Razvoj specifične destinacijske ponude prilagođene klimatskim i prostornim značajkama
3,7500 E-01-05. Izrada studije o mogućnostima izgradnje malih autonomnih energetskih sustava na otocima i ruralnim područjima, zasnovanih na integraciji vjetroenergetskog, fotonaponskog i baterijskog sustava za skladištenje energije
3,7361 HM-05-04. Prijedlog rješenja (mjera zaštite)
3,7300 ZD-08-01. Priprema godišnjih planova za medijske aktivnosti, planova edukacije javnosti (edukativnih materijala i alata) o utjecaju i prilagodbi klimatskim promjenama
24
3,7156 B-07-01. Izraditi i provesti planove za održivu infrastrukturu u prirodnim ekosustavima (energija, otpad, vodoopskrba, hrana, promet)
3,7122 RA-01-05. Senzibilizirati širu javnost o prednostima konzumiranja školjaka, vodenog bilja i nemesojednih vrsta riba
3,7111 B-01-03. Izraditi i provesti programe poticanja tradicijske poljoprivrede i plasmana proizvoda s dodanom vrijednosti
3,6844 B-01-02. Izraditi modele obnove tradicijske poljoprivrede u prirodnim ekosustavima
3,6794 UR-04-04. Jačanje svijesti o događajima povezanima s klimatskim promjenama u lokalnoj zajednici
3,6744 T-05-02. Prijedlog mjera prilagodbe i njihova provedba na lokalnim razinama
3,6722 PP-01-04. Provedba procjena ranjivosti na pojavu toplinskih otoka i ekstremnih oborina u naseljima s naglaskom na vezu s prostorno planskim rješenjima
3,6717 T-01-04. Izrada planova izgradnje buduće turističke infrastrukture otpornije na vremenske ekstreme
3,6572 T-06-02. Provedba smjernica prilagodbe
3,6294 RR-04-01. Educirati ribare za obavljanje turističke aktivnosti
3,5867 B-07-03. Poboljšati klimu urbanih područja (povećanje zadržavanja vode, prilagođavanje dizajna zelenih površina klimatskim promjenama izborom autohtonih biljnih vrsta i sorti)
3,5617 P-08-02. Kroz strukturne fondove i program ruralnog razvoja osigurati dovoljno sredstava za primjenu mjere na najmanje 100.000 ha
3,5550 ZD-08-02. Planiranje radnih paketa za prijenos znanja prilagođeno ulogama ključnih dionika u svrhu promocije pravilnih postupanja, prepoznavanja i praćenja zdravstvenih posljedica povezanih s meteorološko-klimatskim utjecajima
3,5517 B-08-02. Osigurati financiranje mjera ublažavanja i prilagodbe kroz strukturne i ostale fondove EU, Horizon 2020 program, LIFE program, i drugo.
3,5378 B-06-01. Jačanje staništa: povećanje kapaciteta vezanja vode u tlu, uklanjanje stranih invazivnih vrsta, sustav za intervenciju u hitnim situacijama
3,5228 HM-04-03. Ažuriranje, modifikacija i poboljšanje sustava upravljanja i koordinacije nadležnih institucija prema novim (mogućim) scenarijima i priprema upravljačkih odgovora u svrhu minimalizacije štetnih posljedica
3,5200 PP-04-01. Osmišljavanje i provođenje programa informiranja i edukacije javnosti s naglaskom na ciljane skupine u ranjivim područjima
3,5139 B-01-04. Uspostaviti sustavni monitoring prirodnih ekosustava obuhvaćenih kroz program tradicijske poljoprivrede
3,5061 UR-02-01. Proširenje nadležnih radnih skupina i odgovornih osoba za pojedine vrste prijetnji/rizika povezanih s klimatskim promjenama
3,4850 T-04-02. Izgradnja turističke infrastrukture prilagođene klimatskim promjenama
3,4767 T-01-03. Izrada planova zaštite turističke infrastrukture od utjecaja klimatskih promjena i vremenskih ekstrema
3,4650 ZD-09-03. Priprema, promocija i provedba radionica za dionike u školstvu od strane educiranih edukatora
3,4628 UR-04-03. Edukacija dionika izloženih specifičnom riziku
3,4628 ŠU-04-03. Izraditi plan i provoditi podizanje razine svijesti javnosti o važnosti provođenja preventivnih mjera za sprječavanje šumskih požara
25
3,4567 P-02-01. Izrada operacije za povećanje prihvatnog kapaciteta poljoprivrednog tla za vodu i uvrštenje u Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. – 2020.
3,4450 HM-01-03. Izrada studija prognoza propagacije poplava, utvrđivanje poplavnih zona i rizika i mogućnosti osiguranja prirodnih poplavnih retencijskih područja, te uvrštavanje istih u prostorno-plansku dokumentaciju
3,4417 RR-05-01. Istražiti prihvatljivost potencijalnih novih (stranih) vrsta kod potrošača
3,4400 T-05-01. Procjena utjecaja klimatskih promjena (utvrđenih u ovoj strategiji) na lokalnu razinu
3,4350 T-01-05. Kontinuirano praćenje stanja turističke infrastrukture
3,4228 ŠU-05-04. Provedba istraživanja o utjecaju drveća i ostalih zelenih površina na ublažavanje utjecaja klimatskih promjena u urbanim sredinama (smanjenje učinaka toplinskog otoka)
3,4061 ŠU-04-04. Održavanje postojećih protupožarnih prometnica u mediteranskoj i submediteranskoj zoni te izgradnja novih
3,4061 UR-05-02. Osiguranje trajne pripravnosti ključnih dionika
3,3906 HM-08-01. Rekonstrukcija i sanacija vodno-komunalne infrastrukture i zahvata vodnih resursa
3,3900 ŠU-05-05. Prilikom planiranja novih zelenih površina dati prednost drvenastim vrstama pred travom koja zahtijeva veliku potrošnju vode za održavanje, a drveće bolje utječe na smanjenje učinka toplinskog otoka
3,3900 B-08-01. Educirati i specijalizirati te po potrebi pojačati kapacitete stručnih timova zapošljavanjem stručnjaka
3,3672 PP-04-02. Osmišljavanje i provođenje programa informiranja za donositelje odluka na svim razinama uprave
3,3600
P-09-02. Nastavak primjene Podmjere 17.1. (Osiguranje usjeva, životinja i biljaka) Mjere 17 programa ruralnog razvoja, kojom se dodjeljuje potpora za sufinanciranje dijela premije osiguranja usjeva, životinja i biljaka; predmet potpore jest biljna i stočarska proizvodnja evidentirana u odgovarajućim sustavima za evidenciju poljoprivrednog zemljišta i domaćih životinja
3,3589
HM-02-05. Razvoj „zelene infrastrukture“ – uređenje dionica vodnih tokova s prirodnim obilježjima toka ili ekoremedijacijskim principima uređenja obnove toka te osiguranje prirodnih nizinskih prostora za kontrolirano plavljenje i zadržavanje/redukciju velikih voda – mjere „prilagodbe poplavama“
3,3583 P-05-02. Provedba izgradnje akumulacija za navodnjavanje
3,3572 E-01-07. Izgradnja autonomnih energetskih sustava na otocima koji su zasnovani na integraciji vjetroenergetskog, fotonaponskog i baterijskog sustava za skladištenje energije
3,3561 UR-04-02. Definiranje osjetljivih podskupina/procesa/lokacija zbog utjecaja rizika povezanih s klimatskim promjenama
3,3450 HM-02-04. Izgradnja, rekonstrukcija i dogradnja zaštitnih nasipa, pragova i sličnih objekata i višenamjenskih sustava vezanih uz zaštitu od štetnog djelovanja voda
3,3417 RA-02-02. Izrada i provedba edukativnog programa o prednostima recirkulacijskih sustava uzgoja za uzgajivače
3,3394 ZD-06-02. Planiranje i izgradnja sigurnih točaka u slučaju ekstremnih meteoroloških uvjeta (poput vrućina) na javnim površinama na lokalnoj razini
26
3,3350 T-03-01. Izobrazba kadrova o klimatskim promjenama i mjerama prilagodbe u turizmu
3,3267 P-02-02. Izrada i provedba promidžbeno-obrazovnog programa popularizacije primjene operacije povećanja prihvatnog kapaciteta poljoprivrednog tla za vodu među poljoprivrednicima
3,3200 HM-02-03. Izrada projektne dokumentacije za izgradnju, rekonstrukciju i dogradnju zaštitnih nasipa, pragova i sličnih objekata i višenamjenskih sustava vezanih uz zaštitu od štetnog djelovanja voda
3,3128 UR-02-05. Povezivanje civilnih, sigurnosnih i obrambenih službi u intervencijama
3,3061 UR-02-03. Izmjena i dopuna zakonodavnog okvira vezanog za decentralizaciju i centralizaciju funkcija za upravljanje - ovisno o vrsti katastrofe, velike nesreće, izvanrednog događaja te incidentnih/kriznih situacija
27
Svrha i ciljevi - Mjere prilagodbe klimatskim promjenama 2020. - 2024. Od gore navedenih mjera iz provedene višekriterijske analize, Grad Labin je odabrao 14 mjera za
provođenje u prvom razdoblju prilagodbe klimatskim promjenama.
Svakoj mjeri je pridodan opis koji uključuje potrebne aktivnosti, ured odgovoran za provedbu,
vremenski plan, procjenu potrebnih financijske resursa te ostale parametre. Tablica uključuje sve
elemente iz predloška Sporazuma gradonačelnika za izradu Akcijskog plana energetski i klimatski
održivog razvoja9.
Sektor NADSEKTORSKE MJERE
Naziv mjere
Prijedlog mjera prilagodbe i njihova provedba na lokalnim razinama, jačanje
svijesti
T-02-02
T-05-02
ŠU-05-05
ZD-06-02
UR-04-04
B-07-03
Opis mjere
S ciljem osvještavanja javnosti, ali i poduzimanja mjera provodit će se
aktivnosti kojima se pridonosi prilagodbi.
1. Smanjenje emisije CO2 sadnjom stabala;
2. Podjela sadnica stanovništvu;
3. Uređenje zelenih površina;
4. Tiskanje promotivnih materijala.
Odgovorno tijelo (odjel) za provedbu Grad Labin, 1. Maj d.o.o., Turistička zajednica Grada Labina
Vremenski okvir provedbe 2020. – 2024.
Status provedbe Nije započeto
Utječe li mjera i na ublažavanje (mjere s ciljem
smanjenja CO2)? da
Uključeni dionici Grad Labin, lokalno stanovništvo
Rizik i/ili ranjivost na koje
se mjerom utječe
9 https://ec.europa.eu/research/participants/portal/doc/call/h2020/scc-1-2016-2017/1755123-secap_template_en.xls
28
Procijenjeni trošak mjere Iznos potreban za provedbu predvidjet će se naknadno, proračunom na
godišnjoj razini.
Sektor NADSEKTORSKE MJERE
Naziv mjere
Informiranje, praćenje, evaluacija mjera prilagodbe i ublažavanja
PP-04-02
P-06-03
PP-04-01
Opis mjere
Cilj mjere je omogućiti praćenje provedbe mjera te informirati zainteresiranu javnost o statusu provedbe.
1. Uspostava pregledne baze mjera; 2. Uspostava modela informiranja; 3. Vrednovanje provedbe.
Ostale aktivnosti vezane su za transparentnu provedbu mjera strategije kao i aktivnosti koje pospješuju učinkovitost.
Odgovorno tijelo (odjel) za provedbu Grad Labin
Vremenski okvir provedbe 2020. – 2022.
Status provedbe Nije započeta
Utječe li mjera i na ublažavanje (mjere s ciljem
smanjenja CO2)? da
Uključeni dionici Predstavnici JLS, lokalno stanovništvo, ostali
Rizik i/ili ranjivost na koje
se mjerom utječe Informiranje o svim rizicima i ranjivostima
Procijenjeni trošak mjere
Iznos potreban za provedbu predvidjet će se naknadno, proračunom na godišnjoj razini.
Sektor NADSEKTORSKE MJERE
Naziv mjere Poticanje i implementacija kružnog gospodarstva B-07-01
B-08-02
Opis mjere Mjera obuhvaća povezivanje više mjera definiranih strategijom (otpad,
energija, okoliš) s ciljem provedbe modela kružnog gospodarstva.
29
Odgovorno tijelo (odjel) za provedbu Grad Labin, 1. Maj d.o.o.
Vremenski okvir provedbe 2020. – 2024.
Status provedbe Nije započeto
Utječe li mjera i na ublažavanje (mjere s ciljem
smanjenja CO2)? da
Uključeni dionici Vanjski stručnjaci, lokalni dionici, ostale interesne skupine
Rizik i/ili ranjivost na koje
se mjerom utječe
Obilne padaline Poplave Suše Oluje
Procijenjeni trošak mjere
Iznos potreban za provedbu predvidjet će se naknadno, proračunom na godišnjoj razini.
Sektor NADSEKTORSKE MJERE
Naziv mjere
Integrirani pristup u rješavanju identificiranih problema te planiranje
strukturalnih i nestrukturalnih rješenja za umanjenje utjecaja klimatskih
promjena na području Grada Labina te njihova provedba i/ili izgradnja
HM-09-03
HM-02-01
HM-02-02
Opis mjere
1. Aktivnosti uključivanja svih dionika u rješavanje problema.
2. Koordinacija uključenih dionika.
3. Implementacija integriranog pristupa
Odgovorno tijelo (odjel) za provedbu Grad Labin, ostale nadležne institucije
Vremenski okvir provedbe 2020. – 2024.
Status provedbe Nije započeto
Utječe li mjera i na ublažavanje (mjere s ciljem
smanjenja CO2)? ne
Uključeni dionici Vanjski stručnjaci, lokalni dionici, ostale interesne skupine
Rizik i/ili ranjivost na koje
se mjerom utječe
Obilne padaline Poplave
Procijenjeni trošak mjere
Iznos potreban za provedbu predvidjet će se naknadno, proračunom na godišnjoj razini.
30
Sektor POŽARI I ŠUMARSTVO
Naziv mjere
Održavanje postojećih protupožarnih prometnica u mediteranskoj i
submediteranskoj zoni te izgradnja novih
ŠU-04-04
Opis mjere
Odgovorno tijelo (odjel) za provedbu Hrvatske šume
Vremenski okvir provedbe 2020. – 2024.
Status provedbe Nije započeto
Utječe li mjera i na ublažavanje (mjere s ciljem
smanjenja CO2)? ne
Uključeni dionici Vanjski stručnjaci, lokalni dionici, ostale interesne skupine
Rizik i/ili ranjivost na koje
se mjerom utječe Suše, požari
Procijenjeni trošak mjere
Iznos potreban za provedbu predvidjet će se naknadno, proračunom na godišnjoj razini.
Sektor POŽARI I ŠUMARSTVO
Naziv mjere
Održavanje postojećeg IPNAS sustava „Inteligentnog protupožarnog
nadzornog sustava“
ŠU-04-04
Opis mjere
Odgovorno tijelo (odjel) za provedbu Javna vatrogasna postrojba Grada Labina
Vremenski okvir provedbe 2020. – 2024.
Status provedbe Započeto
Utječe li mjera i na ublažavanje (mjere s ciljem
smanjenja CO2)? ne
Uključeni dionici Vanjski stručnjaci, lokalni dionici, ostale interesne skupine
Rizik i/ili ranjivost na koje
se mjerom utječe Suše
Procijenjeni trošak mjere
Iznos potreban za provedbu predvidjet će se naknadno, proračunom na godišnjoj razini.
31
Sektor POLJOPRIVREDA
Naziv mjere
P-09-01
P-09-02
Opis mjere
Mjere poticanja razvoja poljoprivrede na području Grada Labina putem
subvencioniranja kredita putem Fonda za razvoj poljoprivrede i agroturizma
Istre
Odgovorno tijelo (odjel) za provedbu Istarska županija, Grad Labin
Vremenski okvir provedbe 2020. – 2024.
Status provedbe Započeto
Utječe li mjera i na ublažavanje (mjere s ciljem
smanjenja CO2)? ne
Uključeni dionici Vanjski stručnjaci, lokalni dionici, ostale interesne skupine
Rizik i/ili ranjivost na koje
se mjerom utječe
Obilne padaline Suše
Procijenjeni trošak mjere 20.000,00 kn
Sektor TURIZAM
Naziv mjere
Organizacija radionica i predavanja za turističke djelatnike, privatne
iznajmljivače i ostalu zainteresiranu javnost
T-02-01
Opis mjere Mjerom će se provoditi aktivnosti kojima će turistički djelatnici I zainteresirana
javnost imati priliku biti informirani o svim aktualnim temama
Odgovorno tijelo (odjel) za provedbu Grad Labin, Turistička zajednica Grada Labina
Vremenski okvir provedbe 2020. – 2024.
Status provedbe U tijeku
Utječe li mjera i na ublažavanje (mjere s ciljem
smanjenja CO2)? ne
Uključeni dionici Turistički djelatnici, privatni iznajmljivači, zainteresirana javnost
32
Rizik i/ili ranjivost na koje
se mjerom utječe Informiranje o svim rizicima i ranjivostima relevantnima za područje Grada
Procijenjeni trošak mjere
Iznos potreban za provedbu predvidjet će se naknadno, proračunom na godišnjoj razini.
Sektor TURIZAM
Naziv mjere
Razvoj specifične destinacijske ponude prilagođene klimatskim i prostornim
značajkama
T-04-01
T-06-01
Opis mjere
1. Povezivanje biciklističkog i drugih oblika prijevoza (intermodalnost,
npr. vlak-bicikl).
2. Vitality zdravstveni turizam
3. Outdoor turizam
4. Ostale aktivnosti koje pridonose razvoju destinacijske ponude
Odgovorno tijelo (odjel) za provedbu Grad Labin, Turistička zajednica Grada Labina, ostale nadležne institucije
Vremenski okvir provedbe 2020. – 2024.
Status provedbe Započeto
Utječe li mjera i na ublažavanje (mjere s ciljem
smanjenja CO2)? da
Uključeni dionici Vanjski stručnjaci, lokalni dionici, ostale interesne skupine, HŽ
Rizik i/ili ranjivost na koje
se mjerom utječe
Procijenjeni trošak mjere
Iznos potreban za provedbu predvidjet će se naknadno, proračunom na godišnjoj razini.
Sektor TURIZAM
Naziv mjere
Tiskanje promotivnih materijala i ostale propagandne aktivnosti kojima će se
širiti saznanje o nužnosti prilagodbe
T-02-02
33
Opis mjere Mjera je usmjerena na promociju važnosti prilagodbe klimatskim promjenama
(tiskani mediji, radio, TV, brošure)
Odgovorno tijelo (odjel) za provedbu Grad Labin, Turistička zajednica Grada Labina
Vremenski okvir provedbe 2020. – 2024.
Status provedbe Nije započeto
Utječe li mjera i na ublažavanje (mjere s ciljem
smanjenja CO2)? ne
Uključeni dionici Vanjski stručnjaci, lokalni dionici, ostale interesne skupine
Rizik i/ili ranjivost na koje
se mjerom utječe Informiranje o svim rizicima i ranjivostima relevantnima za područje Grada
Procijenjeni trošak mjere
Iznos potreban za provedbu predvidjet će se naknadno, proračunom na godišnjoj razini.
Sektor BIORAZNOLIKOST
Naziv mjere
Osigurati financiranje mjera ublažavanja i prilagodbe kroz strukturne i ostale
fondove EU, Obzor 2020 program, LIFE program, i drugo.
B-08-02
Opis mjere
1. Praćenje aktualnih natječaja na nacionalnoj i međunarodnoj razini s
ciljem financiranja definiranih mjera.
2. Pisanje projektnih prijedloga u svrhu prijave na povezan natječaje.
Odgovorno tijelo (odjel) za provedbu Grad Labin
Vremenski okvir provedbe 2020. – 2024.
Status provedbe Započeto
Utječe li mjera i na ublažavanje (mjere s ciljem
smanjenja CO2)? Ne
Uključeni dionici Vanjski stručnjaci, lokalni dionici, ostale interesne skupine
Rizik i/ili ranjivost na koje
se mjerom utječe
Procijenjeni trošak mjere
Iznos potreban za provedbu predvidjet će se naknadno, proračunom na godišnjoj razini.
34
Sektor BIORAZNOLIKOST
Naziv mjere B-09-01 Organizirati stručna predavanja i radionice
Opis mjere Organizirati stručna predavanja i radionice kroz sudjelovanje u projektima mjera ublažavanja i prilagodbe kroz strukturne i ostale fondove EU
Odgovorno tijelo (odjel) za provedbu Grad Labin
Vremenski okvir provedbe 2020. - 2024.
Status provedbe Nije započela
Utječe li mjera i na ublažavanje (mjere s ciljem
smanjenja CO2)? Da
Uključeni dionici Grad Labin
Rizik i/ili ranjivost na koje
se mjerom utječe Skraćivanje vegetacije
Procijenjeni trošak mjere
Sredstva će se naknadno utvrditi te će se potreban iznos za provedbu mjera predvidjeti proračunom na godišnjoj razini.
Sektor VODOOPSKRBA I ODVODNJA
Naziv mjere
Daljnji razvoj sustava odvodnje na području Grada Labina
HM-06-07
HM-08-01
Opis mjere
1. Rekonstrukcija i sanacija vodno-komunalne infrastrukture i zahvata
vodnih resursa.
2. Ostale aktivnosti kojima se pridonosi održivom I učinkovitom razvoju
odvodnje te ponovnoj upotrebi voda.
3. Poticanje ponovne upotrebe voda (npr. kišnice)
Odgovorno tijelo (odjel) za provedbu Grad Labin, Vodovod Labin d.o.o., Hrvatske vode, ostale nadležne institucije
Vremenski okvir provedbe 2020. – 2024.
Status provedbe Započeto
Utječe li mjera i na ublažavanje (mjere s ciljem
smanjenja CO2)? ne
Uključeni dionici Vanjski stručnjaci, lokalni dionici, ostale interesne skupine
Rizik i/ili ranjivost na koje
Obilne padaline Poplave Suše
35
se mjerom utječe
Procijenjeni trošak mjere 400.000.000,00 HRK
Sektor ZDRAVLJE
Naziv mjere
Priprema, promocija i provedba edukativnih radionica za ključne dionike s
međunarodnim iskustvom i razmjena iskustava na lokalnoj razini
ZD-08-03
ZD-09-03
ZD-08-01
Opis mjere
Aktivnosti u sklopu Hoditi i zdravi biti te ostale aktivnosti u sklopu
obilježavanja sličnih događaja (aktivnosti u sklopu obilježavanja Svjetskog
dana zdravlja)
Odgovorno tijelo (odjel) za provedbu Grad Labin, Turistička zajednica Grada Labina, ostale nadležne institucije
Vremenski okvir provedbe 2020. – 2024.
Status provedbe Započeto
Utječe li mjera i na ublažavanje (mjere s ciljem
smanjenja CO2)? ne
Uključeni dionici Lokalno stanovništvo
Rizik i/ili ranjivost na koje
se mjerom utječe Ekstremne temperature
Procijenjeni trošak mjere
Iznos potreban za provedbu predvidjet će se naknadno, proračunom na godišnjoj razini.
Praćenje provedbe Praćenje provedbe mjera i aktivnosti Strategije prilagodbe klimatskim promjenama za Grad Labin,
kao i praćenje utjecaja klimatskih promjena moguće je redovitim praćenjem odgovarajućih
pokazatelja/indikatora.
Odabrani pokazatelji u skladu su s pokazateljima preporučeni prema metodologiji za izradu
Akcijskog plana za održivu energiju i borbu protiv klimatskih promjena (engl. Sustainable Energy
and Climate Action Plan – SECAP), tj. sukladno metodologiji razvijenoj za potrebe gradova
36
potpisnika Sporazuma gradonačelnika za energiju i klimu (engl. Covenant of Mayors for Energy and
Climate)10.
Pokazatelji su podijeljeni u tri skupine: pokazatelji ranjivosti, pokazatelji učinka i pokazatelji
rezultata. Pokazatelji ranjivosti pružaju informaciju o razini ranjivosti lokalne vlasti na učinke
klimatskih promjena, uključujući izloženost i ranjivost na rizik. Pokazatelji učinka ukazuju na učinke
koji utječu na okoliš, gospodarstvo, društvo, a koje lokalna vlas mjeri na svojem području.
Pokazatelji rezultata kvantificiraju napredak u provedbi mjera prilagodbe i rezultate u različitim
sektorima, poput smanjenja ranjivosti ili povećanja otpornosti na promjene.
Odabrani pokazatelji ranjivosti su i mogući izvori podataka za njihovo praćenje navedeni su u
tablici.
Tablica 8: Praćenje pokazatelja vezanih uz ranjivost
Vrsta ranjivosti
Pokazatelji vezani uz ranjivost Izvor podataka
Klimatska
Broj dana/noći s ekstremnim temperaturama (u usporedbi s referentnim godišnjim/sezonskim temperaturama po danu i po noći)
DHMZ*
Učestalost toplinskih valova/valova hladnoće DHMZ*
Broj dana/noći s obilnim padalinama (u usporedbi s referentnim godišnjim/sezonskim padalinama po danu i po noći za svaku sezonu)
DHMZ*
Broj uzastopnih dana/noći bez kiše DHMZ*
Socio-ekonomska
Trenutačni broj stanovnika u odnosu na predviđanja za 2020./2030./2050.
DZS
Gustoća naseljenosti (u odnosu na državni/regionalni prosjek u X godini u X zemlji/regiji)
DZS
Fizička i okolišna
% promjene u prosječnoj godišnjoj/mjesečnoj temperaturi
DZS
% promjene u prosječnim godišnjim/mjesečnim padalinama
DZS
Trenutačna potrošnja energije po stanovniku u odnosu na predviđanja za 2020./2030./2050.
(samo električna) HEP
Trenutačna potrošnja vode po stanovniku u odnosu na predviđanja za 2020./2030./2050.
Istarski vodovod
Odabrani pokazatelji učinka su i mogući izvori podataka za njihovo praćenje navedeni su u tablici.
Tablica 9: Praćenje pokazatelja vezanih uz učinak
Sektor(i) Pokazatelji vezani uz učinak Izvor podataka
10 https://www.covenantofmayors.eu/
37
Zgradarstvo Broj ili % (javnih/stambenih/tercijarnih) zgrada oštećenih uslijed ekstremnih vremenskih uvjeta/događaja
Grad
Promet, energija, voda, otpad, IKT
Broj ili % prometne/energetske/vodne/IKT infrastrukture i infrastrukture za gospodarenje otpadom oštećene uslijed ekstremnih vremenskih uvjeta/događaja
Grad
Planiranje korištenja zemljišta
% sivih/plavih/zelenih područja pogođenih ekstremnim vremenskim uvjetima/događajima (npr. efekt toplinskog otoka, poplava, odron stijena i/ili klizišta tla, šumski požar/požar tla)
Grad
Zdravstvo
Broj ozlijeđenih/evakuiranih/razmještenih osoba kao posljedica ekstremnih vremenskih događaja (npr. toplinski val ili val hladnoće)
Zavod za javno zdravstvo
Broj smrtnih slučajeva vezanih uz ekstremne vremenske događaje (npr. toplinski val ili val hladnoće)
Zavod za javno zdravstvo
Broj izdanih upozorenja o kvaliteti vode Zavod za javno zdravstvo
Broj izdanih upozorenja o kvaliteti zraka Zavod za javno zdravstvo
Odabrani pokazatelji rezultata su i mogući izvori podataka za njihovo praćenje navedeni su u tablici.
Tablica 10: Praćenje pokazatelja vezanih uz rezultat
Sektor(i) Pokazatelji vezani uz rezultat Izvor podataka
Zgradarstvo % (javnih/stambenih/tercijarnih) zgrada nadograđenih u svrhu prilagodljive otpornosti
Grad
Promet, energija, voda, otpad, IKT
% prometne/energetske/vodne/IKT infrastrukture i infrastrukture za gospodarenje otpadom nadograđene u svrhu prilagodljive otpornosti
Grad
Planiranje korištenja zemljišta
% promjene u zelenoj i plavoj infrastrukturi/područjima (površinama)
Grad
Voda % promjene gubitka vode (npr. zbog istjecanja unutar vodoopskrbnog sustava)
Istarski vodovod
Otpad % promjene u prikupljanju/reciklaži/odlaganju/spaljivanju krutog otpada
Grad
Turizam % promjene u turističkim tokovima Turistička zajednica
% promjene u turističkim djelatnostima Turistička zajednica
Ostalo
% promjene u troškovima za sanaciju i obnovu vezano uz ekstremne klimatske događaje
Grad
Broj događaja namijenjenih podizanju svijesti građana i lokalnih dionika
Grad
38
Broj satova obuke namijenjenih osoblju Grad
Broj izravnih korisnika uključenih u donošenje odluka o ključnim događajima vezanim uz proces prilagodbe kroz aktivnosti u kojima sudjeluje zajednica
Grad
39
Dodatak 1 Popis razmatranih mjera prilagodbe klimatskim promjenama koje su prepoznate i u Nacrtu
Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s
pogledom na 2070. godinu.
Tablica 11: Popis razmatranih mjera prilagodbe
Oznaka aktivnosti
Naziv aktivnosti
HM-01-01 Razvoj modela za prognozu pojava ekstremnih oborina na širim slivnim područjima i njihovim lokalnim pojavama
HM-01-02 Razvoj modela simulacije velikih voda na većim slivovima i manjim bujičnim vodotocima
HM-01-03 Izrada studija prognoza propagacije poplava, utvrđivanje poplavnih zona i rizika i mogućnosti osiguranja prirodnih poplavnih retencijskih područja, te uvrštavanje istih u prostorno-plansku dokumentaciju
HM-01-04 Izrada revizija postojećih projekata zaštite od štetnog djelovanja voda i visokih razina mora
HM-02-03 Izrada projektne dokumentacije za izgradnju, rekonstrukciju i dogradnju zaštitnih nasipa, pragova i sličnih objekata i višenamjenskih sustava vezanih uz zaštitu od štetnog djelovanja voda
HM-02-04 Izgradnja, rekonstrukcija i dogradnja zaštitnih nasipa, pragova i sličnih objekata i višenamjenskih sustava vezanih uz zaštitu od štetnog djelovanja voda
HM-02-05
Razvoj „zelene infrastrukture“ – uređenje dionica vodnih tokova s prirodnim obilježjima toka ili ekoremedijacijskim principima uređenja obnove toka te osiguranje prirodnih nizinskih prostora za kontrolirano plavljenje i zadržavanje/redukciju velikih voda – mjere „prilagodbe poplavama“
HM-03-01
Provedba edukacije za odabrane ciljane skupine, i to kako u vidu tematskih radionica za stručnjake i zainteresiranu javnost, tako i tematskih cjelina u okviru nastavnih programa osmoškolske, srednjoškolske i fakultetske populacije
ŠU-01-01 Ugraditi mjere prilagodbe klimatskim promjenama u strategiju šumarskog sektora, zakon o šumama i ostale zakonske propise koji se tiču šuma i šumarskog sektora uključujući i pokazatelje provedbe
T-01-01 Definiranje utjecaja klimatskih promjena na turizam
T-01-02 Definiranje smjernica razvoja hrvatskog turizma sukladno prilagodbi klimatskim promjenama
T-01-03 Izrada planova zaštite turističke infrastrukture od utjecaja klimatskih promjena i vremenskih ekstrema
T-01-04 Izrada planova izgradnje buduće turističke infrastrukture otpornije na vremenske ekstreme
T-01-05 Kontinuirano praćenje stanja turističke infrastrukture
T-02-01 Organiziranje radionica za zainteresirane djelatnike u turizmu s ciljem upoznavanja specifičnih klimatskih rizika, vjerojatnosti njihova pojavljivanja te mogućnosti prilagodbe
T-02-02 Tiskanje promotivnih materijala i ostalih propagandnih aktivnosti kojima će se širiti saznanje o nužnosti prilagodbe, a koji će se uputiti subjektima u turizmu
40
T-03-01 Izobrazba kadrova o klimatskim promjenama i mjerama prilagodbe u turizmu
T-03-02 Klimatske promjene i prilagodba u turizmu - jedan od temeljnih predmeta/kolegija u srednjim i visokim školama turističkih smjerova
T-04-01 Razvoj specifične destinacijske ponude prilagođene klimatskim i prostornim značajkama
T-04-02 Izgradnja turističke infrastrukture prilagođene klimatskim promjenama
PP-01-02 Provedba integralne multidisciplinarne procjene ranjivosti obalnih područja na ekstremne razine mora, uključujući socioekonomske aspekte kao i procjene troškova i koristi opcija prilagodbe
PP-01-04 Provedba procjena ranjivosti na pojavu toplinskih otoka i ekstremnih oborina u naseljima s naglaskom na vezu s prostorno planskim rješenjima
PP-02-01 Jačanje programa trajnog stručnog usavršavanja za prostorne planere vezanih za primjenu mjera prilagodbe klimatskim promjenama
PP-03-01 Izmjena i dopuna pravnog okvira kojim će se razraditi primjena mjera prilagodbe klimatskim promjenama u prostornom planiranju
PP-03-02 Razvoj i jačanje metodologije integralnog prostornog planiranja i Strateške procjene utjecaja na okoliš (SPUO) s naglaskom na primjenu mjera prilagodbe klimatskim promjenama
PP-03-03 Izrada programa i smjernica za jačanje međusektorske koordinacije u postupku izrade prostornih planova, s naglaskom na planiranje mjera prilagodbe klimatskim promjenama
PP-03-04 Analiza i razrada metoda praćenja i ocjenjivanja djelotvornosti i učinkovitosti prostornih planova u primjeni mjera prilagodbe klimatskim promjenama
PP-04-01 Osmišljavanje i provođenje programa informiranja i edukacije javnosti s naglaskom na ciljane skupine u ranjivim područjima
PP-04-02 Osmišljavanje i provođenje programa informiranja za donositelje odluka na svim razinama uprave
PP-04-03 Osvješćivanje društvene odgovornosti bankarskog sektora i sektora osiguranja u odnosu na klimatske promjene
HM-05-01 Razvoj modela procjene podizanja razine mora ovisno o globalnim klimatskim promjenama i lokalnim obalnim prilikama
HM-05-02 Izrada preliminarne karte ranjivosti obalne infrastrukture, posebno vrijednih prirodnih lokaliteta (prirodna žala, prijelazne vode) i priobalnih krških vodnih resursa
HM-05-03 Izrada detaljne analize najranjivijih komponenti iz sektora voda
HM-05-04 Prijedlog rješenja (mjera zaštite)
HM-06-01
Edukacija djelatnika vezana za upravljanje urbanim vodnim pojavama i urbanom vodnom infrastrukturom i edukacija prostornih planera i projektanata vodne infrastrukture na novije tendencije i projektna rješenja adaptacije urbanih vodnih sustava na klimatske promjene i pojačane antropogene pritiske
HM-06-02 Racionalizacija korištenja voda u uvjetima povećanih potreba uslijed klimatskih nepovoljnijih hidroloških prilika i smanjivanje gubitaka u vodoopskrbi
HM-06-03 Pročišćavanje otpadnih i onečišćenih oborinskih voda i njihova ponovna neposredna upotreba ili infiltracija u podzemlje ili pak ispuštanje u površinske akvatične sustave
HM-06-04 Izgradnja vodoopskrbnih sustava niže kakvoće za sekundarno korištenje voda i smanjenje pritisaka na vodne resurse pitkih voda
41
HM-06-05 Izgradnja zahvata za povećanje korištenja kišnice
HM-06-06 Izgradnja uređaja za desalinizaciju zaslanjenih voda (bočate vode a izuzetno i more)
HM-06-07 Lokalno zadržavanje, retencioniranje i infiltracija oborinskih voda i smanjenje pritiska na kanalizirane ili cijevne odvodne sustave
HM-06-08 Formiranje zelenih površina unutar urbanih prostora namijenjenih privremenom ili trajnom zadržavanju i pročišćavanju oborinskih voda te rekreacijskim sadržajima
ŠU-05-01
Izrada analize postojeće mreže zelenih površina u urbanim sredinama (šume, park-šume, parkovi i ostalo gradsko zelenilo) čiji rezultat treba pokazati manjkavosti u smislu postojanja poveznica između pojedinih elemenata zelene infrastrukture
ŠU-05-02
Strateška sadnja drveća i ostalih drvenastih vrsta kako bi se ostvarila fizička i/ili funkcionalna povezanost između pojedinih elemenata zelene infrastrukture, uključujući i osnivanje parkovnih i/ili šumskih površina uz korita površinskih tokova
ŠU-05-03 Jačanje kapaciteta nadležnih tijela državne uprave na svim razinama za provedbu participativnog planiranja
ŠU-05-05 Prilikom planiranja novih zelenih površina dati prednost drvenastim vrstama pred travom koja zahtijeva veliku potrošnju vode za održavanje, a drveće bolje utječe na smanjenje učinka toplinskog otoka
B-05-01 Izrada popisa najugroženijih stanišnih tipova te strogo zaštićenih zavičajnih vrsta osjetljivih na negativne učinke klimatskih promjena s mjerama ublažavanja i prilagodbe
B-06-01 Jačanje staništa: povećanje kapaciteta vezanja vode u tlu, uklanjanje stranih invazivnih vrsta, sustav za intervenciju u hitnim situacijama
B-06-02 Jačanje vrsta: propagacija biljnih vrsta, reintrodukcija, osiguranje optimalnog koridora za migratorne vrste, poribljavanje, konzervacija in situ i ex situ (uključujući i banke gena)
T-05-01 Procjena utjecaja klimatskih promjena (utvrđenih u ovoj strategiji) na lokalnu razinu
T-05-02 Prijedlog mjera prilagodbe i njihova provedba na lokalnim razinama
T-06-01 Izrada smjernica za provedbu mjera prilagodbe s ciljem postizanja, između ostalog, i održivog razvoja turizma
T-06-02 Provedba smjernica prilagodbe
PP-05-01
Izrada smjernica dobre prakse za izradu projekata sanacije za tipične situacije izloženosti i ranjivosti poplavama mora različitih fizičkih struktura na obali, posebno onih izdvojenih kao prioritetnih, s naglaskom na prostorno planerskim aspektima
PP-05-02 Osiguranje tehničke i financijske podrške za izradu projekata sanacije i plana financiranja realizacije tih projekata
PP-05-03 Uspostava nacionalnog programa sanacije dobara kulturne baštine ugrožene ekstremnim razinama mora
PP-05-04 Poticanje i stimuliranje suradnje JLS-a na zajedničko i koordinirano planiranje mjera prilagodbe
HM-07-01 Revizija postojećeg monitoringa podzemnih voda na Crnomorskom dijelu sliva Hrvatske
HM-07-02 Uspostava monitoringa podzemnih voda na jadranskom dijelu Hrvatske i području visokog krša
42
HM-07-03 Modeliranje međuovisnosti klimatoloških prilika i hidroloških prilika na površinskim vodama i stanja podzemnih voda
HM-07-04 Modeliranje međuovisnosti stanja podzemnih voda i podizanja razine mora
HM-07-05 Izrada karata ranjivosti podzemnih voda u situacijama smanjivanja prirodnih dotoka uslijed djelovanja klimatskih promjena
HM-07-06 Izrada prijedloga načina zaštite i eksploatacije podzemnih voda u klimatski izmijenjenim uvjetima
HM-08-01 Rekonstrukcija i sanacija vodno-komunalne infrastrukture i zahvata vodnih resursa
HM-08-02 Dislociranje vodozahvata izvan utjecaja djelovanja mora
HM-08-03 Umjetno prihranjivanje priobalnih vodonosnika pročišćenim otpadnim vodama
HM-08-04 Izgradnja upravljivih mobilnih pregrada na ušćima vodotoka i sl.
HM-09-01
Ocjena postojećih antropogenih pritisaka na količinsko stanje i kakvoću voda akvatičkih vodnih sustava zaštićenih područja i rizika povećanja negativnih utjecaja u promijenjenim klimatskim prilikama te izrada rješenja smanjenja pritisaka (npr. prelociranje zahvata vode iz zaštićenih područja, rješenje oborinske odvodnje, itd.)
HM-09-02
Provedba analize utjecaja klimatskih promjena na promjene abiotičkih i biotičkih značajki akvatičkih ekosustava zaštićenih područja (npr. promjenu količina i temperatura voda i s njome vezanih biogenih promjena, promjenu volumena vode u površinskim i podzemnim vodama, promjenu brzina voda i slično)
HM-09-03 Planiranje strukturalnih i nestrukturalnih rješenja za umanjenje utjecaja klimatskih promjena na akvatičke vodne sustave te njihova provedba i/ili izgradnja
ŠU-07-01 Izraditi plan pošumljavanja prikladnim vrstama drveća
ŠU-07-02 Provesti pošumljavanje prikladnim vrstama
B-07-01 Izraditi i provesti planove za održivu infrastrukturu u prirodnim ekosustavima (energija, otpad, vodoopskrba, hrana, promet)
B-07-02 Unaprijediti antropogene ekosustave u svrhu stvaranja staništa za divlje vrste (poticanje zelene arhitekture, zeleni pojasevi, skloništa za ptice i šišmiše)
B-07-03 Poboljšati klimu urbanih područja (povećanje zadržavanja vode, prilagođavanje dizajna zelenih površina klimatskim promjenama izborom autohtonih biljnih vrsta i sorti)
B-08-01 Educirati i specijalizirati te po potrebi pojačati kapacitete stručnih timova zapošljavanjem stručnjaka
B-08-02 Osigurati financiranje mjera ublažavanja i prilagodbe kroz strukturne i ostale fondove EU, Horizon 2020 program, LIFE program, i drugo.
B-09-01 Organizirati stručna predavanja i radionice
B-09-02 Uspostaviti sustav informiranja medija i druge oblike prijenosa informacija
ZD-08-01 Priprema godišnjih planova za medijske aktivnosti, planova edukacije javnosti (edukativnih materijala i alata) o utjecaju i prilagodbi klimatskim promjenama
ZD-08-02 Planiranje radnih paketa za prijenos znanja prilagođeno ulogama ključnih dionika u svrhu promocije pravilnih postupanja, prepoznavanja i praćenja zdravstvenih posljedica povezanih s meteorološko-klimatskim utjecajima
ZD-08-03 Priprema, promocija i provedba edukativnih radionica za ključne dionike s međunarodnim iskustvom i razmjena iskustava na regionalnoj i nacionalnoj razini
43
ZD-09-01 Definiranje prioritetnih skupina za uvođenje prilagođene međupredmetne teme Zdravlje, sigurnost i zaštita okoliša
ZD-09-02 Identifikacija i edukacija edukatora unutar školskog sustava
ZD-09-03 Priprema, promocija i provedba radionica za dionike u školstvu od strane educiranih edukatora
HM-02-01 Izrada projektne dokumentacije za izgradnju novih i dogradnju postojećih sustava akumulacija i retencija u sklopu hidrotehničkih sustava s višenamjenskim korištenjem
HM-02-02 Izgradnja novih i dogradnja postojećih sustava akumulacija i retencija u sklopu hidrotehničkih sustava s višenamjenskim korištenjem
P-02-01 Izrada operacije za povećanje prihvatnog kapaciteta poljoprivrednog tla za vodu i uvrštenje u Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. – 2020.
P-02-02 Izrada i provedba promidžbeno-obrazovnog programa popularizacije primjene operacije povećanja prihvatnog kapaciteta poljoprivrednog tla za vodu među poljoprivrednicima
P-02-03 Provedba operacije povećanja prihvatnog kapaciteta poljoprivrednog tla za vodu
P-03-01 Izrada i provedba promidžbeno-obrazovnog programa popularizacije primjene konzervacijske obrade tla među poljoprivrednicima
P-03-02 Provedba konzervacijske obrade tla
P-04-01 Izrada operacije za uzgoj vrsta i sorti poljoprivrednih kultura te pasmina domaćih životinja koje su otpornije na klimatske promjene i uvrštenje u Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. – 2020.
P-04-02 Izrada i provedba promidžbeno-obrazovnog programa popularizacije operacije za uzgoj vrsta i sorti poljoprivrednih kultura te pasmina domaćih životinja koje su otpornije na klimatske promjene među poljoprivrednicima
P-04-03 Provedba operacije za uzgoj vrsta i sorti poljoprivrednih kultura te pasmina domaćih životinja koje su otpornije na klimatske promjene
P-05-01 Izrada i provedba promidžbeno-obrazovnog programa popularizacije izgradnje akumulacija za navodnjavanje među poljoprivrednicima
P-05-02 Provedba izgradnje akumulacija za navodnjavanje
ŠU-03-01 Evaluacija postojećeg sustava praćenja stanja šumskih ekosustava uz identifikaciju prednosti i nedostataka te izradu smjernica za njegovo unaprjeđenje
ŠU-03-02 Izrada registra praćenja, pokusa i istraživanja koje provode državne institucije, a koji nisu dio sustavnog praćenja, njihova evaluacija i prijedlog za uključivanje odabranih u sustav praćenja
ŠU-03-03 Osuvremenjivanje i integracija odabranih postojećih praćenja/pokusa/istraživanja u sustav praćenja stanja šumskih ekosustava i omogućavanje dostupnosti rezultata u skladu sa INSPIRE direktivom
RR-01-01 Provedba istraživanja o prihvatljivost novih vrsta uzgajanih organizama i proizvoda od strane potrošača
RR-02-01 Poticati izradu aplikacijskih modela za predviđanje kretanja biomase riba u budućnosti
RR-03-01 Razvijanje sustava monitoringa stanja bioresursa u slanoj i slatkoj vodi koji će obuhvatiti i praćenje stanja hranidbene mreže morskih organizama
RR-04-01 Educirati ribare za obavljanje turističke aktivnosti
RR-04-02 Potpora ribarima za rekonstrukciju plovila u svrhu obavljanja turističke aktivnosti
44
RA-01-01 Provedba programa poticanja uzgoja školjaka
RA-01-02 Provedba programa poticanja kontroliranog uzgoja mlađa školjaka u mrjestilištima umjesto sakupljanja u prirodi
RA-01-03 Izrada studije o mogućnosti uzgoja i tržišnoj prihvatljivosti vodenog bilja
RA-01-04 Izrada i provedba edukativnog programa o prednostima i koristi integriranog uzgoja akvatičnih organizama za uzgajivače
RA-01-05 Senzibilizirati širu javnost o prednostima konzumiranja školjaka, vodenog bilja i nemesojednih vrsta riba
RA-02-01 Izrada analize o mogućnosti korištenja recirkulacijskih sustava uzgoja u ribarstvu
RA-02-02 Izrada i provedba edukativnog programa o prednostima recirkulacijskih sustava uzgoja za uzgajivače
RA-03-01 Izrada izmjena i dopuna zakonodavnog okvira vezanog za uzgoj novih (stranih) vrsta riba
RA-03-02 Izrada studije o mogućnostima uzgoja novih (stranih) vrsta riba
RA-03-03 Provedba istraživanja tržišta radi utvrđivanja mogućnosti prihvaćanja novih (stranih) vrsta riba od strane potrošača
B-01-01 Nastaviti inventarizaciju tradicijskih sorti i pasmina
B-01-02 Izraditi modele obnove tradicijske poljoprivrede u prirodnim ekosustavima
B-01-03 Izraditi i provesti programe poticanja tradicijske poljoprivrede i plasmana proizvoda s dodanom vrijednosti
B-01-04 Uspostaviti sustavni monitoring prirodnih ekosustava obuhvaćenih kroz program tradicijske poljoprivrede
B-03-01 Ažuriranje karte kopnenih ne-šumskih i dopuna karte šumskih staništa Republike Hrvatske
B-03-02 Nadogradnja Karte staništa s elementima ranjivosti na klimatske promjene
B-03-03 Dovršenje inventarizacije flore i faune te provedba inventarizacije carstva gljiva
B-03-04 Katalogizacija invazivnih vrsta posebno agresivnih u procesu klimatskih promjena s mjerama suzbijanja i upravljanja te Katalogizacija staništa, taksonomskih grupa i vrsta posebno osjetljivih na klimatske promjene
B-03-05 Nadopuna Katastra speleoloških objekata RH
B-04-01 Osigurati kombiniranu zaštitu od poplava i od gubitka bioraznolikosti obnovom prirodnih poplavnih područja
B-04-02 Stvoriti retencije za slatkovodne stajaće, močvarne i higrofilne ekosustave
B-04-03 Spriječiti salinizaciju priobalnih izvora i močvarnih staništa uspostavom brana, nasipa i drugim mjerama
P-06-01
Nastaviti i proširiti provedbu Nacionalnog projekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u Republici Hrvatskoj (NAPNAV): izradom koncepcijskih rješenja, izradom predinvesticijskih studija i projektne dokumentacije te sanacijom i rekonstrukcijom postojećih sustava i izgradnjom novih sustava za navodnjavanje
P-06-02 Kroz strukturne fondove i program ruralnog razvoja osigurati dovoljno sredstava za navodnjavanje najmanje 100.000 ha
P-06-03 Uspostaviti sustavnu provedbu praćenja provedbe (monitoring) i vrednovanje provedbe (evaluaciju) cjelokupnog programa
P-07-01 Definirati agrotehnološke operacije i zahtjeve za provedbu antierozivnih mjera (napomena: postojeće antierozivne mjere programa ruralnog razvoja odnose se isključivo na zatravnjivanje trajnih nasada i način obrade tla na
45
oranicama, ali ne i na primjenu ostalih uobičajenih antierozivnih mjera, poput konturne sjetve i obrade, uspostave travnih traka i sl.)
P-07-01 Provesti promidžbeno-obrazovni program populacije primjene antierozivnih mjera među poljoprivrednicima
P-07-03 Ulaganje u primjenu antierozivnih mjera u poljoprivredi, poput konturne sjetve i obrade, uspostave travnih traka i sl.
P-08-01 Definirati tehničke mjere za obnovu i izgradnju drenažnih sustava i uvjete korištenja potpora za njihovu primjenu
P-08-02 Kroz strukturne fondove i program ruralnog razvoja osigurati dovoljno sredstava za primjenu mjere na najmanje 100.000 ha
RR-05-01 Istražiti prihvatljivost potencijalnih novih (stranih) vrsta kod potrošača
RR-05-02 Odabrati tehnike i alate za izlov novih (stranih) vrsta
RR-05-03 Istražiti sve mogućnosti iskorištavanja novih (stranih) vrsta za različite svrhe
RA-04-01 Educirati na svim razinama osoblje koje će biti uključeno u selektivni uzgoj
RA-04-02 Izrada modela za predviđanja kretanja biomase riba u budućnosti
RA-04-03 Izrada Studije o mogućnostima selektivnog uzgoja riba; odrediti vrste riba koje će biti podvrgnute selektivnom uzgoju; odrediti obilježja riba koja će se selekcijom izdvojiti
RA-04-04 Poticati uzgajivače za sudjelovanje u selektivnom uzgoju
P-09-01
Nastavak primjene Operacije 1 (Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala) Mjere 5 programa ruralnog razvoja, kojom se dodjeljuju potpore za obnavljanje prirodnog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima te za uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti; ovom je Operacijom primjerice moguće financirati popravak ili nabavu poljoprivrednih strojeva, mehanizacije i opreme; nabavu osnovnog stada / matičnog jata domaćih životinja; kupnju i sadnju višegodišnjeg bilja i sl.
P-09-02
Nastavak primjene Podmjere 17.1. (Osiguranje usjeva, životinja i biljaka) Mjere 17 programa ruralnog razvoja, kojom se dodjeljuje potpora za sufinanciranje dijela premije osiguranja usjeva, životinja i biljaka; predmet potpore jest biljna i stočarska proizvodnja evidentirana u odgovarajućim sustavima za evidenciju poljoprivrednog zemljišta i domaćih životinja
ŠU-08-01 Edukacija licenciranih i ostalih inženjera šumarstva, šumarskih tehničara, djelatnika JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode vezanim za klimatske promjene
ŠU-09-01 Izraditi programe edukacije i osvješćivanja privatnih šumoposjednika o klimatskim promjenama i prilagodbi klimatskim promjenama
RA-05-01 Istražiti utjecaj povišene temperature vode na metabolizam riba
RA-05-02 Istražiti utjecaj režima prehrane, količine i sastava obroka na intenzitet rasta riba u uvjetima povišene temperature vode
E-01-01 Izraditi analizu ranjivosti značajnijih postojećih proizvodnih postrojenja na nepovoljne učinke klimatskih promjena radi definiranja najugroženijih i napraviti listu prioriteta
E-01-02 Izrada analize mogućnosti izgradnje postrojenja za skladištenje energije
E-01-03 Izrada projektne dokumentacije za izgradnju pokusnog postrojenja za skladištenje energije
E-01-04 Izgradnja pokusnog postrojenja za skladištenje energije
E-01-05 Izrada studije o mogućnostima izgradnje malih autonomnih energetskih sustava na otocima i ruralnim područjima, zasnovanih na integraciji
46
vjetroenergetskog, fotonaponskog i baterijskog sustava za skladištenje energije
E-01-06 Izrada projektne dokumentacije za instalaciju malih autonomnih energetskih sustava na otocima, koji su zasnovani na integraciji vjetroenergetskog, fotonaponskog i baterijskog sustava za skladištenje energije
E-01-07 Izgradnja autonomnih energetskih sustava na otocima koji su zasnovani na integraciji vjetroenergetskog, fotonaponskog i baterijskog sustava za skladištenje energije
E-02-01 Izrada kartografskog prikaza klimatskog potencijala (pozitivnog i negativnog) hrvatskih regija za proizvodnju energije iz alternativnih izvora u različitim klimatskim scenarijima
E-02-02 Izrada studije o mogućnostima razvoja diverzificiranih izvora energije s naglaskom na iskorištavanje alternativnih (obnovljivih) izvora energije na području Republike Hrvatske
E-02-03 Izrada studije o mogućnostima korištenja obnovljivih izvora energije u ruralnim područjima, poput mikroinstalacija u poljoprivredi
E-03-01 Izrada analize ranjivosti postojećih termoelektrana na pojavu ekstremnih vremenskih i klimatskih hazarda i na smanjenje količina oborina radi definiranja najugroženijih termoelektrana, te izrada liste prioriteta
E-03-02 Izraditi detaljne analize ranjivosti za najugroženije termoelektrane s prijedlozima mjera koje će uključivati i tehnoekonomsku analizu
E-03-03
Izraditi preliminarnu analizu ranjivosti svih postojećih hidroelektrana na pojavu ekstremnih vremenskih i klimatskih hazarda, posebno na utjecaj smanjenja količina oborina radi definiranja najugroženijih hidroelektrana te napraviti listu prioriteta.
E-03-04 Izraditi detaljne analize ranjivosti za najugroženije hidroelektrane s prijedlozima mjera koje će uključivati i tehnoekonomsku analizu
E-03-05
Izrada projektne dokumentacije za revitalizaciju dijelova naselja na urbanom području priključenom na centralni toplinski sustav (CTS) uvođenjem niskotemperaturnog režima u vrelovodima, čime se povećava rentabilnost CTS-a
E-03-06 Revitalizacija dijelova naselja na urbanom području priključenom na centralni toplinski sustav (CTS) uvođenjem niskotemperaturnog režima u vrelovodima, čime se povećava rentabilnost CTS-a
E-04-01
Uspostaviti radnu skupinu za krizne situacije u energetskom sustavu u čijem će sastavu biti dionici iz sektora energetike (institucionalni predstavnici i predstavnici većih elektroenergetskih subjekata) i ostalih relevantnih sektora (klimatologija, zaštita i spašavanje, unutarnji poslovi i sl.) te neovisni stručnjaci po potrebi
E-04-02
Izraditi detaljnu analizu s obzirom na uočene ranjivosti postojećeg elektroenergetskog sustava (energetska postrojenja i infrastruktura) (detaljna analiza treba ciljano obuhvatiti najranjivije dijelove EES-a za koje se očekuje nepovoljni utjecaj klimatskih promjena); razmotriti potrebu uspostave nacionalnog centra za krizne situacije u energetskom sektoru, kao i popis dionika koji bi trebali biti uključeni u rad nacionalnog centra i interventnih skupina, uključivo njihove zadaće i uloge tijekom i nakon izvanrednih događaja (kriznih situacija)
E-04-03 Ako se donese odluka o potrebi osnivanja, poduzeti sve korake potrebne za uspostavu nacionalnog centra za krizne situacije u energetskom sektoru i interventne skupine u pripravnosti
47
E-04-04 Izraditi planove o postupanju u slučaju izvanrednih događaja
E-04-05 Jačati kapacitete svih dionika, posebice novoosnovanih interventnih skupina sustavom stalnog usavršavanja
E-05-01 Izraditi detaljni kartografski prikaz (mapiranje) postojećeg elektroenergetskog sustava i sezonskih rezultata klimatskog modeliranja prema parametrima važnima za sektor energetike
E-05-02 Razviti napredne IT alate i rješenja za upravljanje elektroenergetskim sustavima i predviđanje vremenskih prilika i hazarda te povoljnih/nepovoljnih klimatskih uvjeta na proizvodnju, prijenos, distribuciju i potrošnju energije
E-05-03 Jačati kapacitete svih dionika
E-06-01 Pri izradi novih planova razvoja distribucijske mreže uzeti u obzir očekivane klimatske promjene i uočene ranjivosti elektroenergetskog sustava
E-06-02 Odrediti najugroženije dijelove postojeće distribucijske mreže s obzirom na uočene ranjivosti i napraviti listu prioritetnih dijelova mreže kod pojave nepovoljnih ekstremnih vremenskih i klimatskih hazarda
E-06-03 Izraditi detaljne analize ranjivosti za najugroženije dijelove postojeće distribucijske mreže s prijedlozima mjera koje će uključivati i tehnoekonomsku analizu
E-06-04 Rezultate provedenih analiza uzeti u obzir pri izradi sektorskih strategija, planova i programa razvoja
E-07-01 Pri izradi novih planova razvoja hrvatske prijenosne mreže uzeti u obzir očekivane klimatske promjene i uočene ranjivosti elektroenergetskog sustava
E-07-02 Odrediti najugroženije dijelove postojeće prijenosne mreže s obzirom na uočene ranjivosti i napraviti listu prioritetnih dijelova mreže kod pojave nepovoljnih ekstremnih vremenskih i klimatskih hazarda
E-07-03 Izraditi detaljne analize ranjivosti za najugroženije dijelove postojeće prijenosne mreže s prijedlozima mjera koje će uključivati i tehnoekonomsku analizu
E-07-04 Rezultate provedenih analiza uzeti u obzir pri izradi sektorskih strategija, planova i programa razvoja
E-07-05 Jačati kapacitete svih dionika
KM-01-01 Uključivanje novih ljudskih kapaciteta u razvoj klimatskih modela na prostornim rezolucijama 1 – 4 km i izrada klimatskih scenarija za šire područje Hrvatske
KM-01-02 Uključivanje novih ljudskih kapaciteta u razvoj združenih klimatskih modela (atmosfera-ocean-tlo) i izrada klimatskih scenarija za područje Jadrana i Sredozemlja
KM-01-03 Podrška razvoju primijenjenih sektorskih modela i jačanju kapaciteta za korištenje tih modela
RP-01-01 Priprema projektnog zadatka
RP-01-02 Detaljna razrada svih pokazatelja prilagodbe
HM-03-03 Unaprjeđenje sustava monitoringa količinskog stanja i kakvoće kopnenih voda i stanja Jadranskog mora te javne dostupnosti njihovih rezultata (mjerenja, informacija)
ŠU-04-01 Poboljšati sustav rane dojave opasnosti od požara
ŠU-04-02 Izraditi modele širenja i predikcije šumskih požara sa svim elementima predviđanja širenja požara i relevantnih rizika
ŠU-04-03 Izraditi plan i provoditi podizanje razine svijesti javnosti o važnosti provođenja preventivnih mjera za sprječavanje šumskih požara
48
ŠU-04-04 Održavanje postojećih protupožarnih prometnica u mediteranskoj i submediteranskoj zoni te izgradnja novih
B-02-01 Uspostaviti sustav praćenja klimatskih čimbenika i sustav ranog upozoravanja za sva zaštićena područja i područja ekološke mreže RH.
B-02-02 Uspostaviti stručni monitoring prirodnih stanišnih tipova i divljih vrsta za praćenje utjecaja i posljedica klimatskih promjena, sukladno propisu kojim se uređuje zaštita prirode.
ZD-01-01
Razvoj sustava izračuna zdravstveno-ekonomskih indikatora odabirom prioritetnih dijagnoza prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti i srodnih zdravstvenih problema moguće povezanih s utjecajem meteoroloških ili klimatoloških parametara
ZD-01-02 Uspostava mreže provoditelja zdravstveno-ekonomskih analiza
ZD-01-03 Uspostava automatiziranog izračuna unutar centralnog informacijskog zdravstvenog sustava / zdravstveno ekološkog/javnozdravstvenog podsustava
ZD-01-04 Uspostava umrežene baze podataka i ovlaštenih dionika u evaluaciji i praćenju zdravstveno-ekonomskih indikatora povezanih s klimatskim promjenama
ZD-02-01 Definiranje i pozicioniranje ključnih dionika unutar mreže zavoda za javno zdravstvo, sustava primarne zdravstvene zaštite, bolničkog sustava, sustava hitnih prijema, sustava veterinarskog nadzora i dr.
ZD-02-02 Proširenje baze znanja znanstveno stručnim definiranjem zdravstvenih indikatora povezanih s klimatskim promjenama
ZD-02-03 Umrežavanje informacijskih meteoroloških sustava i sustava praćenja kvalitete zraka sa sustavima preventivne, bolničke i razine primarne zdravstvene zaštite
PP-01-05
Osiguranje dostupnosti rezultata istraživanja putem postojećih informacijskih sustava prostornog uređenja, zaštite okoliša i voda ili Portala otvorenih podataka odnosno Geoportala Nacionalne infrastrukture prostornih podataka.
UR-01-01 Mapiranje izvora vode izvan sustava javne vodoopskrbe (prirodnih izvora, privatnih bunara, kaptaža i dr.)
UR-01-02 Ispitivanja vode i inicijalna procjena rizika za zdravlje i primjenu na mapiranim izvorima vode izvan sustava javne vodoopskrbe
UR-01-03 Sveobuhvatna procjena rizika za zdravlje i primjenu na temelju rezultata terenskog uvida, dokumentacije i laboratorijskih analiza
UR-02-01 Proširenje nadležnih radnih skupina i odgovornih osoba za pojedine vrste prijetnji/rizika povezanih s klimatskim promjenama
UR-02-02 Izrada algoritama i smjernica postupanja za različite scenarije na svim razinama
UR-02-03 Izmjena i dopuna zakonodavnog okvira vezanog za decentralizaciju i centralizaciju funkcija za upravljanje - ovisno o vrsti katastrofe, velike nesreće, izvanrednog događaja te incidentnih/kriznih situacija
UR-02-04 Povezanost informacijskih sustava ključnih dionika
UR-02-05 Povezivanje civilnih, sigurnosnih i obrambenih službi u intervencijama
UR-03-01 Uspostava integrirane baze podataka o prijetnjama/rizicima povezanima s klimatskim promjenama i jačanje uloge Hrvatske platforme za smanjenje rizika od katastrofa
UR-03-02 Razvoj integrirane baze i baze edukacija ključnih dionika
49
UR-03-03
Integracija rezultata zdravstveno-ekoloških baza i državnih baza podataka: broja požara raslinja i šumskih požara, područja poplava ili podizanja razine mora, stanja usjeva ili odrednica tla i dr. na lokaciji katastrofe, izvanrednog stanja ili incidenta
HM-04-01 Razvoj scenarija za ekstremne situacije (poplave, suše i dr.) na različitim prostornim i vremenskim skalama za područja na kojima postoji povećani rizik od štetnih posljedica klimatskih ekstrema
HM-04-02 Revizija postojećih sustava upravljanja u kritičnim hidrološkim prilikama izazvanih klimatskih ekstremima
HM-04-03 Ažuriranje, modifikacija i poboljšanje sustava upravljanja i koordinacije nadležnih institucija prema novim (mogućim) scenarijima i priprema upravljačkih odgovora u svrhu minimalizacije štetnih posljedica
ZD-04-01
Izmjene i dopune zakonodavnog okvira vezanog za obvezu donošenja i izradu pravilnika o minimalnom sadržaju Studije procjene utjecaja na zdravlje (HIA) i Studije zdravstvene procjene rizika (HRA); definiranje popisa strateških projekata; definiranje minimalnog sastava multidisciplinarnog tima prema vrstama rizika i sadržaju studija
ZD-04-02 Izrada analitičke podloge i definicija minimalnog sadržaja Studije procjene utjecaja na zdravlje (HIA) i Studije zdravstvene procjene rizika (HRA)
ZD-04-03
Edukacija ključnih dionika o metodologiji provedbe i korištenju alata za zdravstvenu procjenu rizika i za studije procjene utjecaja zahvata na zdravlje (vremensko-prostorna modeliranja, obavezni statistički programi za obradu podataka u zavodima za javno zdravstvo, itd.)
ZD-04-04 Provedba pokusnih studija procjene utjecaja na zdravlje i zdravstvenih procjena rizika na lokalnoj razini
ZD-05-01
Povezivanje sustava svih postojećih praćenja indikatora razvojem GIS sustava, međusektorskim planiranjem, revizijom planova monitoringa i povećanja/smanjenja broja parametara (indikatora štetnih čimbenika iz okoliša za ljudsko zdravlje) na temelju rezultata istraživanja i procjene rizika
ZD-05-02 Definiranje indikatora utjecaja meteoroloških/klimatoloških parametara na zdravlje s pomoću okolišnih medija
ZD-05-03 Evaluacija uspješnosti provedbe zdravstvenih procjena rizika povezanih s klimatskim promjenama
ZD-06-01
Definiranje prijedloga prioritetnih točaka od strane multidisciplinarnog tima s optimalnim rješenjem u odnosu na prostorni plan, mikroklimatske uvjete i arhitektonski mikrookoliš te minimalno jednim izljevnim mjestom sa sigurnom (zdravstveno ispravnom i sukladnom) vodom za ljudsku potrošnju u urbanim i ruralnim sredinama (točkama javnih, masovnih okupljanja, područjima rekreacije i sportskih aktivnosti, gradilištima, poljoprivrednim površinama)
ZD-06-02 Planiranje i izgradnja sigurnih točaka u slučaju ekstremnih meteoroloških uvjeta (poput vrućina) na javnim površinama na lokalnoj razini
ZD-06-03 Uspostava sustava i ocjena sukladnosti mjesečne laboratorijske kontrole vode za ljudsku potrošnju na izljevnim mjestima ili raspršivačima aerosola
ZD-06-04 Uspostava sustava mjesečne laboratorijske kontrole vode za ljudsku potrošnu na izljevnim mjestima ili raspršivačima aerosola
UR-04-01 Definiranje događaja povezanih s meteorološko-klimatološkim varijacijama u skladu s odrednicama područja/regije/županije
UR-04-02 Definiranje osjetljivih podskupina/procesa/lokacija zbog utjecaja rizika povezanih s klimatskim promjenama
UR-04-03 Edukacija dionika izloženih specifičnom riziku
50
UR-04-04 Jačanje svijesti o događajima povezanima s klimatskim promjenama u lokalnoj zajednici
UR-05-01
Imenovanje i osposobljavanje ključnih dionika u odgovoru vezanom za složene rizike povezane s klimatskim promjenama (plavljenje ili klizišta na područjima prethodno kontaminiranih točaka, kontaminacija područja zahvaćenih klimatskim ili meteorološkim katastrofama i dr.)
UR-05-02 Osiguranje trajne pripravnosti ključnih dionika
UR-05-03
Uspostava sustava izdavanja zahtjeva, praćenja i refundacije troškova laboratorijskih i ekspertnih analiza u svrhu procjene katastrofe, velike nesreće, izvanrednog stanja ili incidentnih/kriznih situacija povezanih s klimatskim promjenama
UR-06-01
Multidisciplinarna analiza/izrada prijedloga unapređenja zakonodavne regulative vezane za obvezne modele osiguranja u svrhu učinkovitijeg planiranja i održavanja objekata javne i privatne namjene ili procesa visokog rizika (poput onih unutar poljoprivrednog ili građevinskog sektora) zbog klimatskih promjena
UR-06-02 Proširenje vrsta usluga i osiguravajućih modela
UR-06-03 Osvještavanje javnosti i promocija korištenja različitih modela osiguranja
ZD-07-01 Izmjene zakonodavnih odredbi i plana upravljanja sadnje nealergenih biljnih vrsta na javnim površinama u svrhu sprječavanja i kontrole širenja aeroalergenih vrsta
ZD-07-02
Uspostava zakonodavno obveznog praćenja peludi alergenih vrsta unutar mreže zavoda za javno zdravstvo, razvoj alata za procjenu vremensko-prostornog širenja i pojavnosti novih vrsta i utjecaja alergene peludi na indikatore kvalitete vanjskog zraka i indikatore unutar zdravstvenog sustava
ZD-07-03 Zeleno i multidisciplinarno planiranje sadnje nealergenih vrsta na razini JLP(R)S-a
ZD-07-04
Planiranje akcija osvještavanja javnosti i jačanja kapaciteta struke u zdravstvenom i ostalih sektorima (komunalno upravljanje, prostorno planiranje i dr.) na temelju rezultata praćenja i modeliranja kretanja aeroalergena
HM-03-02
Poticanje provedbe istraživanja vezanih uz analizu mogućih scenarija klimatskih promjena na državnoj i regionalnoj razini (za potrebe istraživačkih i upravljačkih institucija), s ciljem utvrđivanja utjecaja klimatskih promjena, analize njihova utjecaja na vodne i morske resurse te povratno i utjecaje tih promjena na okoliš, urbana područja, infrastrukturne sadržaje, zaštićena područja te ljudske aktivnosti u većoj mjeri povezane s vodom (vodoopskrba, poljoprivreda, hidroenergetika, itd.).
HM-03-04 Razvijanje međunarodne suradnje u provedbi praćenja stanja međudržavnih vodotoka i Jadranskog mora, s ciljem održivog upravljanja i zaštite
HM-03-05 Provedba polaznih aktivnosti nužnih za realizaciju mjera čija je realizacija planirana u narednim fazama realizacije u domeni korištenja voda, zaštite vodnih i morskih resursa te zaštite od štetnog djelovanja voda.
P-01-01
Priprema za provedbu istraživačkog programa prilagodbe klimatskim promjenama u poljoprivredi P-01-02. Provedba istraživačkog programa prilagodbe klimatskim promjenama u poljoprivredi P-01-03. Prijenos i promidžba postignuća istraživačkog programa prilagodbe klimatskim promjenama u poljoprivredi
ŠU-02-01 Provedba istraživanja vrsta i provenijencija šumskog drveća koje su prilagodljive klimatskim promjenama
51
RA-02-03 Provedba istraživanja vezanih za upotrebu recirkulacijskih sustava samo za pojedine faze uzgoja te o uzgoju novih vrsta riba u recirkulacijskim sustavima
ZD-03-01 Odabir ovlaštenih dionika za humani biomonitoring
ZD-03-02 Prikupljanje epidemioloških/deskriptivnih podataka o populaciji i analize čimbenika iz okoliša povezanih s klimatskim promjenama u ljudskim uzorcima
ZD-03-03 Objava rezultata istraživanja i formiranje nacionalne baze znanja
PP-01-01 Provedba ciljanih istraživanja utjecaja rasta razine mora na najranjivijim dijelovima obale kao podloga za izradu planova prioritetnih intervencija
PP-01-03 Provedba ciljanih istraživanja utjecaja klimatskih promjena vezanih za prostorno planske odluke u funkciji razvoja turizma
ŠU-05-04 Provedba istraživanja o utjecaju drveća i ostalih zelenih površina na ublažavanje utjecaja klimatskih promjena u urbanim sredinama (smanjenje učinaka toplinskog otoka)
ŠU-06-01 Provedba istraživanja rasprostranjenosti štetnih organizama u šumama