Download pptx - STANJE GEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA U BOSNI I HERCEGOVINI I FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

STANJE GEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA U BOSNI I HERCEGOVINI I FEDERACIJI

BOSNE I HERCEGOVINE

Mostar, 30 ožujak 2012. godine Begajeta Habota

U v o d

Cilj prezentacije je prikaz geološkog nasleđa Bosne i Hercegovine do 1991. godine i stanja geoloških istraživanja u Federaciji Bosne i Hercegovine u periodu od 1991. godine do danas.

“Projekcija dugoročnog razvoja geoloških istraživanja u Bosni i Hercegovini od 1986. do 2000. godine” je poslednji urađen plansko razvojni dokumet, kao osnove za usmjeravanje razvoja geoloških istraživanja u BiH do 2000. godine.

Od 2000. godine do danas nije urađen niti jedan sličan dokument kojim bi bila izvršena analiza postojećeg stanja sa projekcijom mogućnosti razvoja geoloških istraživanja u BiH.

Geološko nasleđe u Bosni i Hercegovini

Geološka proučavanja i istraživanja u BiH traju oko 170 godina.

Različite istorijske okolnosti i razvoj BiH imale su velik uticaj na razvoj geologije kao nauke na ovim prostorima

Geološka istraživanja od polovine 19.st. do danas rezultirala su mnoga otkrića i saznanja o sastavu i sklopu Zemljine kore, postojanju ležišta mineralnih sirovina, ekonomske vrijednost istraženih ležišta i suvremenim procesima rizika i zaštite životne sredine.

Periodi u razvoju geološke nauke u BiH i Federaciji BiH

Razvoj geološke nauke na prostoru BiH i Federacije BiH može se prikazati kroz karakteristične periode:

Geološka istraživanja u BiHI period: od 1839. – 1900. godineII period: od 1900. – 1945. godineIII period: od 1945. – 1991. godine

Geološka istraživanja u Federaciji BiHI period od 1991. od 2005. godineII periode od 2005. do danas

Geološka istraživanja u BiHI period od 1840. do 1900. godine

Francuski naučnik Ami Boué (1836) organizovao je i vodio više istraživačkih ekspedicija po zemljama Balkana, a jedno poglavlje svog djela „LATURQUE D’ËUROPE“, Paris (1840), posvetio je BiH.

U perodu od 1878. do 1890. g. organizovano je pregledno geološko kartiranje od strane afirmisanih geologa Državnog Geološkog zavoda iz Beča i Budimpešte.

Geološka istraživanja u BiH II period : od 1901. do 1945. godine

Dolazak Fridrich Katzer-a na rad u Zemaljsku vladu BiH 1898. g. usvojena je nova koncepcija geoloških istraživanja u BiH.

F. Katzer, osniva 1912. Geološki zavod u Sarajevu, rukovodilac je paleontoloških i minerološko-petrografskih zbirki u Zemaljskom muzeju Sarajevo, organizator i realizator izrade Geološke karte BiH,1:200 000, autor 186 radova od kojih se 125 odnosi na terene BiH.

Kacerovi saradnici T. Jakšić i M.Milojković preveli su i priredili za štampu najveće Kacerovo djelo Geologija Bosne i Hercegovine (1926).

Geološka istraživanja u BiH II period : od 1901. do 1945. godine

U periodu od 1930. do kraja II svjetskog rata geološka aktivnost je zamirala i očitovala se uglavnom kroz naučne radove pojedinaca sa Univerziteta u Beogradu i Zagrebu, i na početnim radovima na pojedinim dijelovima geološke karte 1:100 000.

Geološka istraživanja u BiHIII period od 1946. do 1991. godina

Period od 1946.-1991. godine karakteriše intezivan razvoj naučno istraživačke misli, realizacije velikih projekata i osnivanje naučno- istraživačkih i obrazovnih institucija.

Naučno istraživačke i obrazovne institucije u BiH Od 1930 do 1946. g. nosilac istraživačke i naučne djelatnosti

bio je Zemaljski muzej u Sarajevu. Geološki zavod u Sarajevu ponovo je osnovan 1946. godine. Pri Rudarskom fakultetu u Tuzli 1973. g. osniva se Odsjek za

studije primjenjene geologije. Geološki zavod i „Geoistrage“ prerasta u jedinstveno

preduzeće „Geoinžinjering“. Ova institucija upošljavala je oko 70% visoko stručnih kadrova geološke struke iz BiH.

Geološka istraživanja u BiHIII period od 1946. do 1991. godina

Do 1990. godine stvorena je jaka institucionalna osnova za razvoj geologije.

Pred kraj 80-ih godina u institutima i rudnicima radilo je oko 300 geologa različitih stručnih profila od čega je preko 20% imalo stepen doktora i magistara geoloških nauka.

Oni su bili nosioci izrade Osnovne geološke karte, istraživačkih projekata, specijalnih geoloških karata, istraživanja geotektonske strukture BiH, paleontologije, istraživanja ležišta energetskih, met. i nemet. min. sirovina, podzemnih voda, geotermalne energije, tla i stijena.

Geološko istraživanje u BiHNaučno i stručno nasleđe III perioda u BiH

Osnovna geološka karta 1:100 000 (Geološki zavod Sarajevo)

Izrada OGK povjerena je Geološkom zavodu Sarajevo, stvarana u periodu od 1962.do 1990. godine kao finalan produkt organizovanog rada velikog broja geologa i geol.tehničara.

Projekat je vođen u skladu sa Osnovnom geološkom kartom SFRJ u razmjeri 1:100 000, radne karte su rađene u razmjeri 1:25 000.

Projekat je realizovan zahvaljujući sigurnim i stabilnim izvorima finansiranja, dobro urađenom uputstvu i dobro obučenom i motivisanom kadru.

Geološko istraživanje u BiHNaučno i stručno nasleđe III perioda u BiH

Pregledna metalogenetska karta 1:200 000, Rađena od 1976-1983. godine. Sadrži dragocjene podatke za izdvajanje

rudonosnih formacija i metalogenetsku rejonizaciju BiH.

Na karti i tumaču prikazana su 664 ležišta i pojave sa širim metalogenetskim značenjem.

Geološko istraživanje u BiHPlanirani veliki projekti III perioda

Projekcijom dugoročnog razvoja geoloških istraživanja u BiH od 1986. do 2000. godine u okviru makroprojekta „Geološke karte BiH“ planirano je da se finalizira rad na:- Osnovnoj hidrogeološkoj karti 1:100 000;- Inženjerskogeološkoj karti 1:100 000;- Geološkoj karti 1:50 000;- Paleogeografskoj karti 1:100 000;- Mineralogenetskoj karti 1:50 000;- Paleotektonskoj karti 1:200 000.

Ratna razaranja zaustavila su realizaciju ovih makroprojekata.

Geološko istraživanje u BiHStručni radovi III perioda

III period kakakteriše i veliki broj objavljenih stručnih radova.

Na inicijativu prof. M.Ramovića pokrenuto je izdavanje časopisa Geološki glasnik čiji je prvi broj štampan 1955. godine.

Do sada je objavljeno 37. redovnih Geoloških glasnika i 32 posebna izdanja Geoloških glasnika.

Objavljen je veliki broj radova koji predstavljaju značajnu kariku u razvoju geološke nauke u BiH, naročito, za proučavanja stanja i mogućnosti mineralno sirovinskih resursa u BiH.


Važan segment naučnog nasleđa geologije BiH su slijedeća djela: Geologija BIH, (dr.S.Čičić i dr.J.Pamić);

Knjiga I-Paleozojske periode (1979)Knjiga II- Mezozojske periode (1984), Knjiga III- Kenozojske periode (1977), Knjiga IV- Metalogenija i magmatizam

Mineralne sirovine BIH, (dr.R.Milojević i R.Jovanović) (1979)

Knjiga I – Ležišta uglja,Knjiga II- Ležište nemetala,

Knjiga III- Ležišta obojenih metala, Knjiga IV - Ležišta crnih metala,


Minerali BiH (dr.F.Trubelja i dr. Lj.Barić) Knjiga I - Silikati (1979) Knjiga II - Nesilikati (1984)

Projekcija dugoročnog razvoja geoloških istraživanja u BiH od 1986. do 2000. godine (1986), dr.M.Atanacković, mr.S.Čeliković, dr.S.Čičić, J.Papeš...)

Geološko istraživanje u BiHDetaljna geološka istraživanja mineralnih sirovina

Period od 1962 do početka rata smatra se "velikim dobom geoloških istraživanja" na prostoru Bosne i Hercegovine.

Detaljna geološka istraživanja programirale su i realizovale radne organizacije i lokalne zajednice sa ciljem da se stvore uslovi za izgradnju rudarskih, građevinskih, energetskih, vodoprivrednih i drugih objekata.

Energetske mineralne sirovine Razvoj energetskog sektora u BiH baziran je na rezervama

mrkog uglja i lignita. Stepen istraženosti mrkog uglja i lignita na prostoru Bosne i

Hercegovine kretao se, u tom periodu, između 60 i 65% Od 1986. - 1991. g. intenzivirana su naftnogeološka

istraživanja na području Sjeverne Bosne i Dinarida.

Geološko istraživanje u BiHDetaljna geološka istraživanja mineralnih sirovina

Metalične mineralne sirovine Istraživanja ležišta crnih i obojenih metala u ovom periodu vršeno je

u skladu sa planovima radnih organizacija. Stepen istraženosti metaličnih mineralnih sirovina kretao se od 34 %

za olovo i cink, živa 37%, antimon 40%, boksit 64 %, željezo 82 % i mangan 86%

Nemetalične mineralne sirovine Gotovo sve u svijetu poznate nemetalične mineralne sirovine

registrovane su i na bh. prostoru. Međutim nije se puno uradilo na njihovom definisanju i u tom pogledu

je poznavanje NMS veoma varijabilno. Među neistraženim NMS su : dijatomit, feldspati, fluoriti, fosfati,

stijene za keramiku i staklo, talk i dr. Najveći broj istraženih ležišta NMS nalazi primjenu u građevinarstvu,

krečnjaci i dolomiti sa oko 100 ležišta i nekolicina ležišta magmatskih stijena.

Geološko istraživanje u BiHZakonska regulativa III perioda

Zakon o geološkim istraživanjima („Službeni list SR BiH“ broj:35/79 i 15/90).Zakon o jedinstvenom načinu utvrđivanja, evidentiranja i prikupljanja podataka o rezervama mineralnih sirovina i podzemnih voda i o bilansu tih rezervi („Službeni list SFRJ broj53/77, 24/86 i 17/90) Provedbeni propisi : Pravilnik o klasifikaciji i kategorizaciji rezervi pojedinih mineralnih sirovina i vođenju

evidencije o njima ("Službeni list SFRJ", br. 53/79); Pravilnik o klasifikaciji i kategorizaciji podzemnih voda i njihovoj evidenciji ("Službeni

list SFRJ", br. 34/79); Pravilnik o klasifikaciji i kategorizaciji rezervi nafte, kondenzata i prirodnih plinova te o

vođenju njihove evidencije ("Službeni list SFRJ", br. 80/87); Pravilnik o sadržini programa, projekata i elaborata geoloških istraživanja („Službeni list

R BiH broj:25/85) Pravilnik o vođenju zbirke isprava i katastra istražnih prostora i eksploatacijskih polja

(„službeni list SR BiH“ broj 24/78) Pravilnik o načinu i programu polaganja stručnog ispita radnika koji rade na poslovima

geoloških istraživanja („Službeni list SR BiH“ broj:12/81)

Stanje geoloških istraživanja u BiH od 1991. godine

Ratni i period neposredno nakon rata zabilježen je kao period zastoja u razvoju geološke nauke u BiH.

Složena politička situacija nakon obustave rata, podjela BiH na entitete, nepostojanje zajedničkog nacionalnog „sluha“ za razvoj geološke nauke, koji bi rezultirao izradom zakonske regulative i strategiju razvoja na državnom nivou, u mnogome otežava planiranje fundamentalnih istraživanja, realizaciju planiranih projekata izrade geoloških karata BiH, kao i učešće BiH u značajnim međunarodnim projektima.


Projekat izrade Osnovne inženjersko-geološke karte Bosne i Hercegovine 1:100.000 i Osnovne hidrogeološke karte Bosne i Hercegovine 1:100. 000 jedini je zajednički projekat na državnom nivou koji je pokrenut je strane Ministarstva civilnih poslova BiH u 2005. godini.

U toku 2006. godine urađeni su i revidovani Programi za izradu OIGK i OHK.

Daljne aktivnosti na realizaciji ovog veoma zanačajnog projekta za BiH obustavljene su, tako da do izrade Uputstva OIGK i OHK nije nikad ni došlo.


Udruženje geologa BiH

Zajedničkim radom geologa BiH 2004. godine formirano je „Udruženje geologa BiH“.

Osnivačkoj skupštini je prisustvovalo je 62 geologa iz BiH.

Od osnivanja Udruženje je organizovalo tri savjetovanja sa međunarodnim učešćem 2004.,2006. i 2008. godine

Od 2004. godine Udruženje geologa BiH je 166. članica Internacionalne unije geoloških nauka (IUGS).

Stanje geoloških istraživanja u Federaciji BiH

Stanje geoloških istraživanja u Federaciji BiH može se sagledati u dva perioda: I period od 1991. do 2005. godine i II period od 2005. godine do danas.

I period: 1991. godine do 2005. godineRatni period Geološka istraživanja na prostoru koje zahvata FBiH svedena

su na minimum. Veliku ulogu stručni geološki kadar imao je u obezbjeđenju

dovoljnih količina uglja, alternativnih izvora vodosnadbijevanja za mnoge gradove i sanacije klizišta koja su aktivirana ratnim djelovanjem i nekontrolisanom sječom rastinja.

Stanje geoloških istraživanja u Federaciji BiH Zakonska regulativa

U ratnom periodu doneseni su slijedeći zakoni: Zakon o geološkim istraživanjima („Sl.list R BiH“ broj:3/93 i 13/94) Zakon o jedinstvenom načinu utvrđivanja, evidentiranja i

prikupljanja podataka o rezervama mineralnih sirovina i podzemnih voda i o bilansu tih rezervi ("Sl. list RBiH", br. 8/93 i 13/94 ).

Nakon donošenja zakona donesena su slijedeća tri pravilnika: Pravilnik o načinu i programu polaganja stručnog ispita radnika

geološke struke ("Službeni list RBiH", br. 16/93 i 13/94); Pravilnik o sadržini programa, projekata i elaborata geoloških

istraživanja ("Službeni list RBiH", br. 16/93 i 13/94) i Pravilnik o vođenju zbirke isprava i katastra istražnih prostora i

eksploatacijskih polja ("Službeni list RBiH", br. 16/93 i 13/94). Ostali pravilnici preuzeti su iz SFRJ.

Stanje geoloških istraživanja u Federaciji BiHNaučno istraživačka djelatnost u poslijeratnom periodu

Razvoj geološke naučne i stručne misli u ovom periodu više se ogledala u nastojanju pojedinaca uposlenih u stručnim i naučnim institucijama da ponovo ožive i nastave sa razvojem geološke djelatnosti.

U periodu nakon rata malobrojan kadar geološke struke pokušavao je ukazati na značaj bogatog geološkog nasleđa i ulogu geološke nauke u stvaranju stabilnih uslova za razvoj uništene privrede, upravljanju mineralnim sirovinama, gospodarenju zemljišta i podzemnih voda kao i u stvaranju preduslova za uspješno funkcionisanju društva u cjelini.

Neriješen izvor finansiranja fundamentalnih i ostalih istraživanja od interesa za federaciju i kantone izazvao je zastoj u razvoju geoloških saznanja u ovom periodu.

.

Stanje geoloških istraživanja u Federaciji BiHNaučno istraživačka djelatnost u poslijeratnom

periodu

Projekti koji obilježavaju ovaj period:Geološke karte Bosne i Hercegovine 1:300 000

(2003) (S.Čičić) Prva cjelovita karta BiH ove razmjere kojom su

obuhvaćeni svi važni podaci Osnovne geološke karte 1:100 000 .

Seizmotektonska karta 1:200 000 (2004) Zavod za geologiju Karta daje prikaz seizmotektonskih informacija za

prostor BiH, sa rasporedom izvora seizmičke energije vezanih za seizmogene zone, blokove i strukture, kao i njihov najveći mogući energetski potencijal.

Stanje geoloških istraživanja u Federaciji BiH Geološka istraživanja minerlanih sirovina u

poslijeratnom periodu Geološka istraživanja min.sir. ograničena su na detaljna

istraživanja za potrebe utvrđivanja količine i kvaliteta nemetaličnih mineralnih sirovina finansirana su od strane zainteresovanih privrednih društava.

Potražnja tehničkog građevinskog i ukrasnog kamena rezultiralo je otvaranjem velikog broja kamenoloma bez utvrđenog programa upravljanja od strane opštinskih i kantonalnih organa uprave.

Stihijski pristup istraživanju NMS rezultirao je neravnomjerno i nesvrsishodno raspoređena istražena ležišta u kojima u potpunosti nije definisana mineralna sirovina i mogućnost njenog plasmana.

Geološka istraživanja energetskih mineralnih sirovina ograničena su na istraživanje uglja u aktivnim rudnicima, u cilju obezbjeđenja sirovinske osnove za narednih sedam do deset godina.

Stanje geoloških istraživanja u Federaciji BiHII period 2005 do danas

Period od 2005. godine karakteriše znatan napredak u shvatanju značaja geološke djelatnosti i razvoju ove naučne dicipline na prostoru FBiH.

Sistemski pristup izradi strateških projekata, strategiji razvoja energetskog sektora i izradi prostorno planske dokumentacije zahtjeva geološke podloge i geološka istraživanja u cilju definisanja tla, stijena, količina i kvaliteta mineralnih sirovina.

Federalni zavod za geologiju, Sarajevo 2005. godine Zavod za geologiju postaje Federalni zavod za

geologiju, kao samostalna upravna ustanova za stručnu, analitičku i naučno istraživačku djelatnost za potrebe Federacije BiH.

Formiranjem Federalnog zavoda stečeni su uslovi za planiranje geoloških istraživanja na prostoru Federacije BiH kao i budžetsko izdvajanje sredstava za finansiranje planiranih projekata.

Stanje geoloških istraživanja u Federaciji BiH II period – Federalni zavod za geologiju

Od početka 2006. godine do danas Federalni zavod za geologiju radi na slijedećim značajnim projektima:

Geološka karta Federacije BiH, 1:10 000. (GIS) Cilj ovog projekta je cjelovita ocjena geoloških potencijala,

prostora Federacije BiH, bitnih za regionalno planiranje (prisustvo i perspektive u pogledu istraživanja mineralnih sirovina i voda, inž.geološki i hidrogeoloških faktora značajnih za prostorno planiranje, povoljnost korištenja zemljišta za odredjene svrhe sa geološkog gledišta i slično).

Korisnici: federalni, kantonalni i lokalni organi vlasti, rudnici, elektroprivrede, privredna društva, stručne i naučne ustanove i ostali zainteresovani.


2. Katastar mineralnih sirovina Federacije BiH. (GIS)

Katastar čini važan segment monitoringa mineralno – sirovinske baze Federacije BiH.

Podaci sadržani u Katastru predstavljaju osnovu za izradu stabilnog sistema upravljanja mineralnim sirovinama, a u cilju definisanja mineralne politike i strategije Federacije BiH.

Nosilac je bitnih informacija o obilježjima ležišta i registrovanih pojava mineralnih sirovina.

Katastar u svakom trenutku obezbjeđuje čitav set stručnih i drugih informacija o svakom ležištu ili značajnijoj pojavi mineralnih sirovina koje postoje na teritoriji F BiH.


3. Katastar mineralnih, termalnih i termomineralnih voda FBiH (GIS)

Sadrži podatke o osnovnim geološkim i hidrogeološkim karakteristikama ležišta mineralnih, termalnih i termomineralnih voda.

Obrađeno je preko 400 katastarskih listova mineralnih, termalnih i termomineralnih voda na području FBiH.

U sklopu ovog projekta pripremljen je za štampanje “Katalog pojava i objekata mineralnih, termalnih i termomineralnih voda”,

Urađena je prva verzija “Karte mineralnih, termalnih i termomineralnih voda 1:200 000 i veći dio tumača.

Podaci Katastra su sastavni dio Informacionog sistema voda (ISV).


4. Katastar klizišta Federacije BiH (GIS).

Ukupno je obradjeno preko 350 klizišta.Klizišta su sistematski klasificirana po kantonima,

općinama i svojim katastarskim brojevima. Izrađene su Karte stabilnosti terena područja

Tuzlanskog kantona i Zeničko-dobojskog kantona.


5. Hidrogeološka karta Tuzlanskog kantona 1:25 000.

6. Hidrogeološka karta Srednjobosanskog kantona 1:25 000

Hidrogeološke karte su projekati namjenskih regionalnih hidrogeoloških istraživanja od općeg društvenog interesa.

Karte su izrađene u GIS-u sa potrebnim atributnim tablicama


Međunarodni projekti

Federalni zavod za geologiju, u proteklom periodu, učestvovao je u realizaciji slijedećih međunarodnih projekata:

Geohemijska karta poljoprivrednog tla Evrope (realizacija je u toku )-Učestvuju svi geološki zavodi Evrope.

Atlas mineralnih, termalnih i termomineralnih voda (završen). Učestvuju svi geološki zavodi Evrope.

Biostratigrafsko istraživanje paleozojskih i mezozojskih slojeva BiH s naglaskom na interval perm-trijas (realizacija je u toku). Geološki zavod Slovenije i Federalni zavod za geologiju.

“Harmonizacija karata seizmičkog hazarda za zemlje Zapadnog Balkana” Nato Science for Peace Project No. 983054. ( Realizacija projekta u završnoj fazi.)


U GIS_u su pripremljeni svi raspoloživi podaci iz oblasti geologije, hidrogeologije, inženjerske geologije i mineralnih sirovina potrebni za izradu:- „Prostornog plana Federacije “2008-2025“, - Strategije upravljanja vodama Federacije BiH i- Planova upravljanja vodom na području FBiH


Nedovoljno definisana nadležnost u zakonskim aktima uzrokovala je neuređenost ove oblasti na prostoru Federacije. Pojedini kantonalni organi uprave donijeli su zakone koji uređuju ovu oblast na prostoru kantona, a koji su u koliziji sa važećim Federalnim zakonom.

Ovako uređena oblast geoloških istraživanja u mnogome je otežala geološku djelatnost u cjelini, različito tumačila pravo i uslove u pristupu izrade geološke dokumentacije kao i interpretaciju rezultata istraživanja.

Donošenje Zakona o koncesijama na nivou Federacije BiH (2002) godine, i zakona na kantonalnim nivoima omogućilo je pogrešnu percepciju potreba za geološkim istraživanjima i otežalo jedinstveno zakonsko uređenje geoloških istraživanja na prostoru Federacije BiH.

Ovakav pristup geološkim istraživanjima za posledicu danas ima neuređenost u gospodarenju mineralnim sirovinama, podlogama za prostorno uređenje, korištenju i zaštiti podzemnih voda kao i zaštiti okoliša.


Zakon o geološkim istraživanjima Federacije BiH donesen je 2010. godine i objavljen u (Sl.novine F BiH broj:9/10 i 14/10).

Zakonom su definisana i data rješenja za jedinstven način i uslove izvođenja geoloških istraživanja na području F BiH, sa postavljenim uslovima, pravima i obavezama svih učesnika u istraživačkoj djelatnosti.

Da bi se Zakon mogao provoditi na području F BiH neophodno je donošenje novih provedbenih akata koji će precizno i sveobuhvatno urediti geološka istraživanja definisana Zakonom .


Pravilnik o načinu vođenja evidencije i izrade katastra ležišta mineralnih sirovina, geoloških pojava i odobrenih istražnih prostora.

Pravilnik o klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu rezervi podzemnih voda i vođenju evidencije o njima.

Pravilnik o programu i načinu polaganja stručnog ispita zaposlenika geološke struke.

Pravilnik o klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu rezervi čvrstih mineralnih sirovina i vođenju evidencije o njima.

Pravilnik o sadržini, načinu izrade i reviziji programa i projekta geoloških istraživanja i načinu izrade izvještaja o izvršenim geološkim istraživanjima.

Pravilnik o sadržini, načinu izrade elaborata o izvršenim geološkim istraživanjima i postupku vršenja revizije elaborata.

Pravilnik o načinu i uslovima dodjele odobrenja za vršenje geoloških istraživanja od interesa za Federaciju Bosne i Hercegovine.

Pravilnik o načinu prikupljanja, evidentiranja, obrade, korištenja i razmjene podataka za geološku bazu podataka, formiranje fonda stručne dokumentacije o geološkim istraživanjima i organizacije geoinformacijskog sistema.

Stanje geoloških istraživanja u Federaciji BiHZaključak

U cilju uređenja geološke djelatnosti i stvaranja uslova za suvremena geološka istraživanja na ovom prostoru neophodno je poduzeti slijedeće koraka:

Izvršiti usaglašavanje kantonalnih zakona koji uređuju geološka istraživanja sa Zakonom o geološkom istraživanju u FBiH,

Pripremiti projekciju geoloških istraživanja za slijedećih deset godina.

Na nivou kantona/županija izraditi planove upravljanja mineralnim sirovinama sa definisanim istraživanjima od interesa za kantone/županije.

Pripremiti program upravljanja mineralnim sirovinama F BiH.

Stanje geoloških istraživanja u Federaciji BiHZaključak

Uspostaviti bližu saradnju kantonalnih/županijskih i federalnih organa nadležnih za geološka istraživanja.

Ispred kantona/županije formirati stručne savjete za geološka istraživanja, koji će zajedno sa Federalnim Ministarstvom i Federalnim zavodom pripremati i predlagati istraživanja od interesa za kanton/županiju i Federaciju.

Svaki učinjen korak za stvaranje geološkog nasleđa budućim generacijama je veliki korak.

Jedina pogrešna stvar je ne učiniti ništa !!!

Zahvaljujem na pažnji !