27. septembar 2016. godine
SRBIJA DANAS/BLIC
OD ČEGA NAJVIŠE BOLUJEMO? Svaki treći Srbin ima problem sa
pritiskom, a i ostali podaci su poražavajući
Svaka druga osoba u Srbiji ima neko hronično oboljenje, dok svaki treći stanovnik pati od povišenog krvog pritiska.
Jedan od razloga za ovako poražavajuće zdravstveno stanje nacije je starenje populacije, ali to ni izdaleka ne
umanjuje činjenicu da Srbi očigledno slabo brinu o sebi.
31 % građana ima povišen krvni pritisak
Hipertenzija je prisutnija kod muškaraca (ima je 48,5 odsto starijih od
45 godina), a posebno zabrinjava što je to za 5,4 odsto više nego 2006.
U Srbiji svakog sata od različitih oblika kardiovaskularnih bolesti
umre šest osoba. Zabluda je da ovo pogađa samo stariju populaciju.
Na osnovu podataka Instituta za javno zdravlje “Dr Milan Jovanović
Batut” čak 31 odsto građana ima povišen krvni pritisak.
- Skoro svaki treći pacijent koji dođe u Hitnu medicinsku službu ima
probleme koje je izazvao povišen pritisak. To mogu da budu blage
vrtoglavice i mučnine, ozbiljniji bolovi u grudima, pa čak i neurološki
problemi - objašnjava Radmila Šehić, specijalista opšte medicine u urgentnoj ambulanti Hitne medicinske službe.
6,3 % Srba je u depresiji
Ova psihička bolest dijagnostikovana je kod čak 6,3 odsto građana.
- Depresiju prate smanjenje energetskog potencijala, poremećaj sna i često se javlja zajedno sa nekim drugim
oboljenjem. Kada je osoba bolesna, biva i deprimirana - objašnjava dr Šehić.
5,6 % građana ima bolest bubrega
Kod mlađih pacijenata sa povišenim krvnim pritiskom javljaju se i problemi sa krvnim sudovima bubrega. Bubrežne
probleme ima 5,6 odsto Srba. Mnogobrojne bolesti bubrega lekari nazivaju tihim ubicama jer često ne moraju biti
praćene bilo kakvim simptomima - pacijent se dobro oseća, ali se sa napretkom bolesti javlja zamaranje, gubitak
apetita, mučnina, gušenje, poremećaj sna...
12,9 % žitelja Srbije ima povišenu masnoću u krvi
Svaki drugi čovek u Srbiji izgubi bitku protiv kardiovaskularne bolesti, te smo na trećem mestu, odmah posle Rusije i
Ukrajine, po stopi umiranja od bolesti srca. Povišenu masnoću u krvi ima 12,9 odsto populacije, dok su koronarna
bolest srca i angina pektoris zabeleženi kod 10,2 odsto građana.
- Ovo je posledica svega što se dešava. Naši ljudi su i pušači, žive stalno u stresu. Imamo puno koronarnih bolesnika
srednjeg doba, ali i mlađih. Kod starijih osoba koronarne bolesti su posledica starenja krvnih sudova. Ko prati bolest i
posećuje lekara, može da izbegne tegobe. Sve ovo je direktno povezano i sa visokim pritiskom - priča dr Radmila
Šehić.
19,1 %pati zbog bolesti kičme
Deformitet donje kičme i problemi sa leđima takođe predstavlja ozbiljne zdravstvene probleme od kojih pati 19,1
odsto naših stanovnika. Od artroze boluje 9,3 odsto.
- Nama dolaze pacijenti koji se žale da im trnu ruke ili noge. To se najčešće dovodi u vezu sa kičmom - kaže dr
Šehić.
U prevenciji bolesti kičme važno je da se bavimo sportskim aktivnostima, da pravilno sedimo i nosimo adekvatnu
obuću.
8,8 % ima neku vrstu alergije
Broj pacijenata koji pati od alergija je u znatnom porastu.
- Sve više je ljudi koji imaju alergijski odgovor na alergene iz prirode. Sada se javljaju burne reakcije na ubode
insekata koji su ranije prolazili bezazlenije. Dešava se i da se pojavi infekcija. Građani su alergični i na polen,
hranu... Ljudi su postali preosetljivi, a problemi sa alergijama biće sve veći u budućnosti - upozorava dr Šehić.
7,6 %ljudi boluje od dijabetesa
Broj odraslih osoba sa dijabetesom sada je je četiri puta veći nego 1980. U Srbiji ima oko 600.00 obolelih, a čak 90
odsto ima tip dva dijabetesa.
- Ako se ne otkrije na vreme dijabetes može da dovede do brojnih zdravstvenih problema, poput oštećenja nerava
nogu, problema sa očnim dnom, oštećenja bubrega, suženja krvnih sudova. To može da dovede do šloga, moždanog
udara ili infarkta - objašnjava kademik prof. dr Predrag Đorđević, predsednik Udruženja za proučavanje dijabetesa
Srbije.
Smrtnost kod šloga i infarkta je pet puta veća kod onih osoba koji imaju dijabetes.
Glavni krivci
- stres
- nezdrava ishrana
- nedovoljna fizička aktivnost
- strah od doktora
Ministarstvo rada: U Beogradu petina radi "na crno"
Inspektorat za rad utvrdio je, nakon kontrole 190 poslodavaca u Beogradu, da skoro 20 odsto angažovanih radi "na
crno", saopštilo Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.
Kontrolisani su poslodavci iz različitih delatnosti (građevinarstva, ugostiteljstva i drugih), a inspektori su utvrdili da
je od 829 radnika koje su zatekli 153 radilo bez ugovora o radu i bez prijave na obavezno socijalno osiguranje.
Prilikom nadzora otkrivena su i tri neregistrovana subjekta, dva u delatnosti građevinarstva i jedan u ugostiteljstvu,
navodi se u saopštenju.
Inspektori rada su doneli tri rešenja kojima su neregistrovanim subjektima naložili da odmah pokrenu propisani
postupak za upis u odgovarajući registar i zabranili im dalji rad, do ispunjavanja propisanih uslova.
Zbog utvrđenih prekršaja u oblasti radnih odnosa, inspektori su podneli 42 zahteva za pokretanje prekršajnog
postupka protiv poslodavaca, i dva zahteva zbog prekršaja u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu.
Inspekcija rada je zbog utvrđenih nepravilnosti donela i ukupno 64 rešenja, 58 rešenja u oblasti radnih odnosa i šest u
oblasti bezbednosti i zdravlja na radu.
Spora preraspodela tehnoloških viškova po školama
Od 4.876 nastavnika koji su tehnološki višak u prosveti, do sada je po školama raspoređeno 1.351 nastavnik, kažu u
Ministarstvu prosvete. Sindikati kažu da je preraspodela kasno počela i da se odvija sporo.
Direktori škola početkom septembra prijavili su da u školama
u Srbiji ima 18.500 slobodnih radnih mesta, ali preraspodela
nastavnika i preuzimanje tehnoloških viškova sporo ide.
- Preuzimanje ide sporo i traljavo, jer se u startu kasnilo, te
umesto da se sa preuzimanjem i preraspodelom tehnoloških
viškova počene polovinom avgusta, krenulo se u septembru -
rekla je Tanjugu predsednica Unije sindikata prosvetnih
radnika Srbije Jasna Janković.
Ona kaže da se direktori u školama i dalje ponašaju kao "mali
bogovi", da kriju radna mesta, iako su iz Ministarstva
prosvete stigle jasne instrukcije da svako radno mesto mora
da se prijavi i da nastavnici koji su ostali bez norme moraju da se preuzimaju.
- Svesni smo da je teško da se baš sve poklopi, iako ima dosta slobodnih radnih mesta. Dešava se da bez norme ostaju
nastavnici iz stručnih škola, koji jednostavno nemaju gde. Međutim, dešava se da direktori čuvaju radna mesta za
istoriju, geografiju... Dešava se da prave takav raspored da nastavnik sa delom norme ne može da prihvati časove, jer
ne može da se uklopi - pojašnjava Janković.
U Ministarstvu prosvete kažu da je veliki broj tehnoloških viškova neraspoređen i da je neophodno nakon drugog
kruga, posle 30. septembra, razmatrati po školskim upravama svaki pojedinačni slučaj i utvrditi razloge i zašto nisu
preuzeti sa liste i koji će se dalji koraci preuzeti za rešavanje tog pitanja.
Nakon Železare, Kinezi ulaze i u Telekom
Ambasador Kine u Beogradu Li Mančang izjavio je da očekuje da će u oktobru biti realizovana još jedna kineska
investicija u Srbiji.
"Početkom oktobra očekujemo da ćemo realizovati sporazum.
Železara Smederevo već je realizovana, a drugi će biti između
'Huaveja' i 'Telekoma Srbija', rekao je on.
Li je, na proslavi 67. godišnjice osnivanja Narodne Republike
Kine, istakao i da misli da će on sledećeg meseca biti
realizovan,
Prijemu su prisustvovali predsednik Srbije Tomislav Nikolić sa
suprugom Dragicom, prvi potpredsednik Vlade i ministar
spoljnih poslova Ivica Dačić, drugi članovi vlade, članovi
diplomatskog kora i predstavnici kulturnog, javnog i
društvenog života Srbije.. Urlić ističe danije riječ o velikim
brojkama, što nije ni važno koliko kvaliteta ponude i dobar nastup.
Odobreno 47 kredita za privrednike početnike
Upravni odbor Fonda za razvoj odobrio je na današnjoj sednici novih 47 kredita za preduzetnike početnike u
ukupnom iznosu od 103,2 miliona dinara.
Krediti su odobreni po Programu podsticanja razvoja preduzetništva.
To je samo jedan od 33 programa podrške Vlade Srbije kroz „Godinu preduzetništva“ sektoru mikro i malih
preduzeća i preduzetnika.
Program sprovodi Ministarstvo privrede u saradnji sa Fondom za razvoj Republike Srbije, a podrška obuhvata
kombinaciju 30 odsto bespovratnih sredstava i 70 procenata kredita Fonda za razvoj, pa je tako od 103,2 miliona
dinara danas odobrenih preduzetnicima koji započinju biznis, 30,9 miliona dinara u bespovratnim sredstavima, a
ostatak povoljan kredit Fonda.
Upravni odbor Fonda će u narednom periodu, jednom mesečno, razmatrati sve pristigle zahteve po ovom programu,
saopštilo je Ministartvo privrede.
Pored ovoga, Upravni odbor Fonda za razvoj odobrio je još 35 povoljnih kredita po sopstvenim programima za
podršku investicijama i nabavku trajnih obrtnih sredstva.
Sve informacije o odobrenim zahtevima za kredit objavljene su na sajtu Fonda za razvoj
http://www.fondzarazvoj.gov.rs/odobreno.html, a spisak svih realizovanih zahteva za kredit i isplaćenih sredstava
biće objavljen na sajtu http://www.godinapreduzetnistva.rs, odmah, nakon ispunjenja svih potrebnih zakonskih
procedura i isplate kredita.
Prosečna avgustovska zarada 45.286 dinara, pilotima najdeblje koverte
Avgustovska prosečna zarada u Srbiji iznosi 45.286 dinara, odnosno oko 370 evra i za tri odsto manja je od prosečne
julske plate iz ove godine
AVGUSTOVSKA prosečna zarada u Srbiji iznosi
45.286 dinara, odnosno oko 370 evra i za tri odsto
manja je od prosečne julske plate iz ove godine.
Zavod za statistiku objavio je da je zarada u
avgustu, u odnosu na isti mesec 2015. nominalno
veća 1,5 odsto, a realno sa uračunatim troškovima
života veća 0,3 odsto.
Ogromne su razlike u visini mesečnih zarada.
Odnos najveće i najmanje zarade prema delatnosti
u Srbiji je čak jedan prema osam.
Najveće zarade u Srbiji u avgustu ove godine imali
su zaposleni u vazdušnom saobraćaju i programeri
i konsultanti, u proseku 160.423, odnosno 145.280
dinara! Istovremeno, najniže plaćeni bili su u
turističkim i putničkim agencijama, sa svega 20.831 dinara, pokazuju podaci RZZS.
Među najplaćenijim radnicima u zemlji prošlog meseca bili su i menadžeri, zaposleni na poslovima upravljanja i
savetovanja sa prosekom od po 124.000 dinara. Na ovoj listi su i zaposleni u uslužnim delatnostima u rudarstvu, sa
zaradom od oko 120.000 dinara mesečno.
NEMA TRGOVINE KREDITIMA Banke neće smeti da prodaju dugove
građana
Banke, ipak, neće moći da prodaju loše kredite građana firmama ili agencijama, iako se gotovo dve godine vodila
intenzivna kampanja.
Građani koji nisu u stanju redovno da otplaćuju zajmove ili su prestali da izmiruju obaveze, pre svega zbog gubitka
posla, mogu da odahnu, jer neće pasti u ruke uterivača dugova.
Nacrtom zakona o finansijskom obezbeđenju, koji je pripremila Narodna banka SRbije, posebna paćnja posvećena je
pre svega sigurnosti položaja građana. Ovim propisom nije predviđeno da bilo ko, osim banaka, može postati
poverilac, odnosno nema mogućnosti da agencije preuzimaju nenaplativa ili druga potraživanja prema klijentima.
Dugovi stanovništva, takođe, ne mogu biti preneti drugoj banci na obezbeđenje, već mogu biti samo predmet
hipoteke. Korisniku je, pored svih relevatnih informacija o prenosu, garantovan isti položaj kao i pre zalaganja
potraživanja u skladu sa Zakonom o zaštiti korisnika finansijskih usluga. Na pirmer, nema jednostranih promena
ugovornih elemenata, obaveđtenje o svakoj promeni promenljive kamatne stope... Neophodno je od dužnika pribaviti
i saglasnost za prenos podataka koji se smatraju bankarskom tajnom.
- Problemi sa naplatom treba da se rešavaju tamo gde su i nastali, odnosno u bankama. Do zastoja u naplati kredita
došlo je zbog lođe procene rizika s jedne strane i neočekivanih dešavanja kod dužnika s druge, odnosno najčešće
gubitka posla ili tragičnog događaja u porodici. Naši građani vrlo retko ne otplaćuju zajmove iz hira - smatra Đorđe
Đukić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu.
On ističe da prodaja loših kredita stanovništa firmama ne može da se uvede dok se ne donese zakon o ličnom
bankrotu, koji će omogućiti porodici da ima sredstva za život, a ostalo da vraća banci. Čak i u tom slučaju, kod nas
još nema takve zaštitee da se ograniči poslovanje firmi koje kupuju dugove od banaka, odnosno da se kontrolišu
uslovi pod kojima posluju, kao i da se spreči korupcija.
- Sa novim propisom predviđene su značajne novine kod ugovaranja sredstava obezbeđenja između učesnika na
finansijkom tržištu, ne samo za građane. Pre svega u cilju veće pravne sigurnosti, efikasnosti i brzine pri naplati
potraživanja iz tih sredstava. Ova sredstva se ugovaraju radi obezbeđenja kredita, poslova s hartijama od vrednosti i
drugim finansijskim instrumentima i drugih novčanih potraživanja koja jedna strana na finansijskom tržištu ima preda
drugoj - ističu u NBS.
SAZNAJEMO Ovo su uslovi za prijem novih PORESKIH
INSPEKTORA
Poreska uprava odlučila je da se "pojača" sa 68 poreskih inspektora širom Srbije.
Prema tekstu konkursa u koji je "Blic" imao uvid, a koji će biti objavljen
sredinom nedelje, raspon plata ovih državnih službenika je od 38.000 do 59.000,
a uslovi za ovo stabilno i poželjno "državno uhlebljenje" su obimni i konkretni.
Za sva radna mesta u Poreskoj upravi zahteva "iskustvo u struci" - od godinu do
sedam godina, a po obrazovanju kandidati bi trebalo da budu pravnici ili
ekonomisti.
Svi veći gradovi u Srbiji biće obuhvaćeni konkursom, a najviše inspektora biće
raspoređeno u Beogradu – 41. Slede Novi Sad sa devet, Niš sa četiri i Kragujevac
sa tri, dok će se u gradovima poput Kruševca, Užica, Sombora, Leskovca,
Jagodine, Sremske Mitrovice, Lazarevca i Pančeva naći mesto za po jednog novog inspektora.
Prema najavama direktorke poreske uprave Srbije Dragane Marković, tokom ove nedelje trebalo bi da bude objavljen
konkurs za prijem 100 poreskih inspektora u službu, čime će, prema njenim rečima, biti smanjena prosečna starost
zaposlenih koja sada iznosi 56 godina.
Najkraći staž, od samo godinu dana, zahteva se od kandidata za mesto mlađeg poreskog inspektora na analitičko-
poreskim poslovima kancelarijske kontrole, dok se od viših inspektora poreske policije očekuje najmanje
sedmogodišnje iskustvo u struci.
Radna mesta predviđaju pozicije viših inspektora, inspektora, i mlađih inspektora i to na poslovima terenske i
kancelarijske kontrole kao i na analitičko-poreskim poslovima i poslovima naplate.
Uslovi za višeg inspektora poreske policije
- Stečeno visoko obrazovanje iz naučne oblasti pravne ili ekonomske nauke na osnovnim akademskim studijama u
obimu od najmanje 240 ESPB bodova (četiri godine studiranja)
- Položen državni stručni ispit
- Radno iskustvo u struci od najmanje sedam godina
- Osposobljenost za rad na računaru
Osim ovih uslova, kandidati moraju da prođu i proveru znanja zakonskih propisa kao što su Zakon o poreskom
postupku i poreskoj administraciji, Zakon o porezu na dodatu vrednost, deo Zakona o porezima na imovinu koji
reguliše porez na nasleđe i poklon i porez na prenos apsolutnih prava, Zakon o državnoj upravi, Zakon o opštem
upravnom postupku, Krivični zakonik, Zakonik o krivičnom postupku.
Opis posla višeg inspektora poreske policije
- Preduzimanje operativnih mera i radnji na otkrivanju složenijih poreskih krivičnih dela i njihovih izvršilaca
- Vršenje uvida u poslovne knjige i knjigovodstvenu dokumentaciju
- Pozivanje lica u svojstvu građanina ili osumnjičenog
- Obavljanje razgovore sa poreskim obveznicima i drugim licima u cilju prikupljanja obaveštenja o krivičnim delima
i izvršiocima
- Saradnja sa organima unutrašnjih poslova i drugim organima nadležnim za suzbijanje organizovanog finansijskog
kriminala, saradnja tužilaštvima i postupanje po nalozima sudova
- Sačinjavanje krivičnih prijava koje se podnose nadležnim tužilaštvima
Opis posla mlađeg inspektora
- Obavlja najjednostavnije poslove terenske kontrole javnih prihoda kod pravnih lica, preduzetnika i fizičkih lica
- Poslove kontrole evidentiranja prometa preko fiskalnih kasa
- Poslove kontrole uslova za dodeljivanje PIB-a
- Poslove kontrole otpreme akciznih proizvoda, fiskalizaciju kasa i stolova za igre na sreću,
- Učestvuje u popisu robe kod poreskih obveznika
- Izrađuje zapisnike i nacrte rešenja o izvršenoj kontroli
- Odgovoran je za tačno i blagovremeno ažuriranje podataka o kontroli u aplikaciji terenske kontrole
- Obavlja i druge poslove po nalogu šefa odseka
Obuka i usavršavanje
U Poreskoj upravi kažu da će za svima koji budu izabrani biti omogućeno usavršavanje kroz obuku.
- Svim poreskim inspektorima je omogućeno da se usavršavaju kroz stalne interne i eksterne obuke. Na konkursu za
prijem poreskih inspektora mogu se prijaviti kandidati koji su stekli visoko obrazovanje uglavnom iz pravne ili
ekonomske struke sa radnim iskustvom od najmanje godinu dana do najmanje sedam godina u struci, što zavisi od
radnog mesta za koje konkurišu – kažu u upravi.
Raspon osnovnih neto plata za poreske službenike, navode u upravi, kretaće se od 38.000 do 59.000 dinara u
zavisnosti od zvanja, odnosno radnog mesta i potrebnog iskustva.
Kredite rizičnim klijentima odobravaće manje banke, i to MOŽDA
Najava da će NBS od 1. oktobra smanjiti namete za obavezne rezervacije za rizik, navelo je mnoge da pomisle da će
banke automatski odobravati kredite i problematičnim klijentima, koji neredovno izmiruju obaveze. Međutim, kako
"Blic" saznaje u bankarskim krugovima, to
najverovatnije neće biti slučaj.
- Odluka NBS da smanji rezerve može biti
stimulišuća za banke da odobre kredit i klijentu
kome ranije ne bi, ali to nipošto ne znači da će
banke automatski sada početi da odobravaju
zajmove i klijentima koji su označeni da kasne sa
otplatom. Svaka banka ima svoju politiku i na
osnovu njihove procene rizika, odobriće ili neće
kredit lošem klijentu - objašnjava Dejan Gavrilović
iz Udruženja Efektiva.
Indirektno su nam to potvrdili i u jednoj od najvećih banaka na srpskom tržištu, objašnjavajući da banke samostalno
odlučuju da li će biti fleksibilniji i odobravati kredite građanima koji docne u plaćanju rata.
- Postoji mogućnost da manje banke, koje tek trebaju da osvoje tršište i klijente, više rizikuju i na taj način
odobravaju kredite i onim građanima koji su u kreditnom birou označeni da duguju. Nasuprot tome, najava NBS ne
mora da se odrazi na velike banke, koje stabilno posluju, jer one ne moraju da traže nove klijente i u tom smislu biće
opreznije - objašnjava naš sagovornik iz te banke i dodaje da građani "u najvećem procentu redovno otplaćuju
kredite, ali je privreda problem".
Ko su "loši klijenti"
Jedan od ključnih kriterijuma za odlučivanje o tome da li će nekome biti odobren kredit ili ne, bez obzira o kom se
iznosu radi, jeste kreditni rejting. Na žalost, previše često se dešava da građani nisu svesni koliko je kreditni rejting
bitan, pa se iznenade negativnim odgovorom banke.
- Kreditni biro statistički prati zaduženost klijenata i urednost u otplati. Na osnovu toga banke onda lakše mogu da
ocene da li će nekome dati kredit ili ne. Kašnjenje u otplati dve rate kredita, već se evidentira u Kreditnom birou -
objašnjava Gavrilović.
Izveštaj Kreditnog biroa ne daje infromaciju koliko je neko dužan, već samo da li ima neko kašnjenje u otplati duga
ili taksi i provizija banci. Te statističke podatke, Kreditni biro čuva i do deset godina.
- Postoji mogućnost da banka odobri kredit klijentu, iako se u Kreditnom birou očita da je kasnio u otplati, na primer
2008. goidne. Isto tako banka može da ne odobri kredit onome ko je kasnio u otplati pre dve ili tri godine. Samo
docnja u otplati nekoga čini “lošim klijentom”. Ukoliko je neko ostao bez posla, a redovno isplaćuje rate za kredit ne
smatra se lošim klijentom, ali ukoliko nezaposlen građanin želi da uzme kredit, automatski se smatra rizičnim - ističe
Gavrilović.
GLAVA U TORBI ZA MALE PARE Ovo su najopasnija zanimanja u
Srbiji
Postoje zanimanja koja su onima koji se njima bave konstantna pretnja po život. A ti ljudi ih obavljaju kao da se bave
nečim potpuno bezazlenim, navikli na rizik. I za ne baš tako velike plate.
Ovo su tri priče o ljudima koji znaju da u njihovom poslu svaka greška može da bude kobna.
Posao koji ne trpi ni sekund
Jedna sekunda nepažnje može da me košta života. Ovako za „Blic“
započinje priču deminer Darko Vrećo (40), koji već 18 godina radi na
uklanjanju mina u minskim poljima.
Posao kojim se bavi izuzetno je težak kako psihički tako i fizički. Plaši
se, kaže on, ali ne onoliko kao što okolina misli.
- U svakom čoveku postoji misao „šta ako se ne vratim kući“, ali ja
svako jutro polazim sa time da posvećujem pažnju poslu, da budem na
oprezu i koncentrisan. Doza straha postoji, ali ne dozvoljavam da me
nadjača - objašnjava Darko.
Darko je već 12 godina u srećnom braku. Kaže, decu još nema.
- Suprugu viđam, jednom ili dva puta mesečno, kada dobijem slobodne dane. Znate, ja sam stalno na terenu. Radim -
objašnjava Darko.
Kroz nepredviđene situacije prolazio je mnogo puta.
- Ja radim uspešno svoj posao. Nisam baš imao neke smrtno opasne situacije, ali svaki dan je opasan i specifičan na
svoj način - priča on.
Da odustane, nikada nije pomislio. Međutim, njegova porodica doživela je šok kada je čula čime želi da se bavi.
- Niko nije bio zadovoljan, niti se ikome dopalo što sam deminer. Pogotovu mojoj pokojnoj majci. Međutim,
vremenom se pomirila sa time jer neko i to mora da radi - naglašava on.
Priseća se svog prvog susreta sa minom.
- Bio sam u vojsci kada sam počeo da radim kao deminer. Još se sećam, kao da je juče bilo kada sam prvi put kročio
na minsko polje. Kada sam prvi put našao minu. Sećam se šoka, sreće i svih mogućih osećanja koja su navirala. Bilo
je malo nezgodno, ali uspeo sam da sve uradim kako treba - priča on.
Rade i na minus 20
Miroslav Damnjanović (57) već 23 godine je rudar na površinskom kopu uglja Kolubara. Sve je počelo nakon što je
završio osnovnu školu kada je sa drugarima sa fudbala upisao rudarsku školu.
- Hteli smo da nastavimo da se družimo i onda i ja odlučih da kao i oni upišem rudarsku - priseća se Miroslav.
Biti rudar zahteva težak rad i punu koncentraciju celo radno vreme.
- Svaki put kada te pozovu moraš da nađeš adekvatno rešenje. Ovaj posao je i psihički i fizički težak, a svako ko radi
oseća ogromnu odgovornost. Puno je opasnosti - ističe Miroslav.
Najveće opasnosti po život rudara na površinskom kopu su rad na velikim visinama, mogući udari struje, ali i
ogromne mašine koje iskopavaju ili prevoze ugalj. Kaže, nikada nije razmišljao o mogućnosti da mu se nešto desi i
ne dođe kući.
- Najsrećniji sam kada svi živi i zdravi završimo smenu i odemo kući - priča on.
Međutim, sa iskustvom koje je stekao, kada se osvrne iza sebe, vidi šta je sve rizikovao.
- Da mi je ova pamet, a te godine, mnogo toga bih drugačije rešavao. Ali Bog me je čuvao. Imao sam samo manje
povrede - kaže on.
Ipak, smrt dobrog prijatelja zauvek će mu ostati u sećanju.
- Jedan kolega, moj baš dobar prijatelj mi je ovde nastradao. Nikolić Nidža. Svi smo ga zvali Šampion Buki.
Buldožer ga je zgazio, a to je nešto najgore što sam video i doživeo. E to mi je... Ni sam ne znam kako ga je zgazio,
da li je pao u nesvest pa ga je pregazio... To mi je najteža situacija otkad radim ovde. Zato savetujem nove radnike da
se čuvaju, da sarađuju. Jer drugačije ne može - priča Miroslav.
Od svih jedino je njegova supruga znala kroz šta prolazi.
- Iako sam se trudio da u kući manje pričam o poslu, žena je znala kako je teško. I pričali smo o tome, ali neko ko ne
radi ovde ne može da veruje u to - kaže on.
Rade rudari i zimi i noću. Temperatura na kopu zna da bude i do minus 20 stepeni. A Miroslav i njegove kolege rade.
- Koristimo baterijsku lampu, fenjer, radimo na iskustvo. Opasnije je nego preko dana. Ali mi to radimo, to je naš
posao. Zimi je mnogo hladno i teže za rad - kaže on.
Deca odjednom odrasla
Miroslav bi uskoro po drugi put trebalo da postane deda.
- Imam sina i ćerku i uvek sam izbegavao da im pričam čime se bavim. Znate, nisam ni osetio kada su izrasli. Ja na
poslu, oni u školi i onda samo odjednom vidim: osnovna pa počeli rođendani, punoletstva i, eto, oni porasli. Nisam ni
na more išao s njima - objašnjava on.
Beogradski spajdermen
- Kada gledaš odozgo i vidiš ljude veličine mrava, automobile kao igračkice... To što ljude plaši, za mene, koji visim
na zgradama je normalno - priča za „Blic“ Zoran Zagorac (51), koji već 15 godina radi kao perač prozora na
višespratnicama.
Radi od Beograda do Budve, na najpoznatijim hotelima i poslovnim centrima.
- Nikada nisam imao strah od visine. Kada sam počeo, straha nije bilo, osećao sam izazov - objašnjava on.
Nikad nije pomislio da se možda sa posla neće vratiti kući.
- Nikada nisam razmišljao o tome, iako imam malu decu. I zaista prvo o njima mislim. Ali sam siguran u posao kojim
se bavim, siguran sam u svoje znanje jer ovo što radimo i ja i moje kolege, tu nema greške dva puta. Nema reprize.
Tu se samo jednom greši i tu završavaš za sva vremena. Tako da, ako si siguran u sebe i ako si normalan i ako znaš
šta radiš, onda ne razmišljaš o tome uopšte - naglašava on.
Svoj posao voli jer nakon što ga završi može da vidi šta je uradio.
- Najviše volim da odem na zgrade koje nisu 20 godina oprane i kada je operemo, pogledam šta smo kolege i ja
uradili. Onda sam zadovoljan - kaže Zoran.
Na pitanje šta je najveća neprijatnost u njegovom poslu, kaže:
- Neprijatno je dok ne kreneš da se spuštaš, dok se ne zakačiš, dok ne uđeš u korpu. Kada krenemo da radimo, kada
se obezbedimo, osiguramo, onda to ide normalno. Onda nije bitno da li si na trećem ili 30. spratu - kaže on.
Ipak, deci nikada nije dozvolio da ga gledaju dok radi.
- Kada vide neke alpiniste na zgradama, mlađi sin uvek pita: „Je l‘ tata baš ovako visi na ovakvim zgradama? Je l’ to
opasno?“ Nisam im davao da vide kako radim da se ne bi uplašili. Supruga zna da sam dobar majstor i da sam
siguran u opremu koju imam - kaže on.
Preživeli oluju
Zoran je, ipak, u poslu prošao kroz nekoliko neprijatnih situacija.
- Pre šest-sedam godina prali smo hotel „Hajat“ i na pola hotela uhvati nas oluja. Upetljali smo se u kanape i visili
dok oluja nije prošla, nakon čega smo se otkačili i spustili - seća se Zoran.
Kako uvesti red na lokalu, imaju li opštine plan
Generalni sekretar Stalne konferencije gradova i opština Đorđe Staničić rekao je za RTS da su izmene Zakona o
finansiranju lokalnih samouprava posao koji je pred ministarstvom i da će se u narednom periodu utvrditi koji su
dovoljni prihodi.
Gostujući u Dnevniku RTS-a Đorđe Staničić je rekao da red u lokalnim samoupravama postoji i po ovom zakonu i
kada je ministar Dušan Vujović govorio da će biti uvođenje reda na loklalu mislio je na korišćenje sredstava i kako da
budu pripremljena sredstva.
"Izmene ovog zakona je posao koji je pred nama. Treba konačno da se utvrdi koliki su dovoljni prihodi i to će odmah
početi da se radi. Insistiramo na dovoljnosti prihoda i da svi oni koji učestvuju budu potpuno transparenti, na razne
načine smo učestvovali u pripremama izmena i dopuna zakona, ali ovog puta imamo saradnju sa Ministarstvom
finansija i podršku Ministarstvoa za državnu i lokalnu samoupravu", rekao je Staničić.
Govoreći o tome da će se nagrađivati oni koji dobro rade na lokalu a sankcionisati oni koji loše rade, Staničić je
istakao da ministar nije rekao direktno šta će se raditi, ali da očekuju predloge na radnoj grupi.
"Zakoni su svuda isti i očekivao bi se svuda isti rezultat, ali sad imamo situaciju da nije svuda isto i nisu svuda isti
rezultati. Dobro je ukoliko je iskustvo ljudi koji vode lokalne samouprave veće, ali često ljudi koji dođu na čelo
nemaju dovoljno znanja o pravima i obavezama i tu postoji malo prostora za veliku kreativnost", objašnjava Staničić.
Ističe da postoji velika odgovornost onih koji upravljaju i da to najviše govore revizorski izveštaji, gde može da se
vidi da je situacija sve bolja i bolja.
"Opšte je poznato da je to urađeno i predlog je dat kako bi se ispunile obaveze date MMF-u i to je ono na šta su na
neki način lokalne samouprave bile spremne. Znali smo da će doći do umanjenja, i to je dobro rešenje napravljeno u
saradnji sa ministarstvom finansija", zaključio je Staničić.
Veća konkurentnost cementne industrije
Predsednik Privredne komore Srbije (PKS) Marko Čadež izjavio je danas da je cementnu industriju spasio i značajno
povećao njenu konkurentnost Zakon o upravljanju otpadom, koji je omogućio korišćenje otpada kao sirovine za dalju
preradu izvora energije.
Kako se navodi u saopštenju, on je prilikom posete cementari
CRH Srbija u Popovcu kazao da se u narednom periodu očekuje
donošenje pratećih propisa, kako bi se obezbedilo "dosledno
sprovođenje" zakonskih rešenja i sprečila različita tumačenja
inspekcijskih organa.
"Privredna komora Srbije o tome će razgovarati i sa nadležnim
inspekcijama. Naš posao je da budemo efikasan servis privredi,
kako bismo kompanijama omogućili da nesmetano rade ono što
najbolje znaju - da proizvode, zapošljavaju ljude i stvaraju
profit", rekao je Čadež.
Prema njegovim rečima, budući da je cementara zainteresovana i za korišćenje bakarne šljake iz borskog rudnika, o
toj mogućnosti će se razgovarati sa nadležnim ministarstvima.
"Zalihe bakarne šljake su velike, godinama se talože, a mogu da budu itekako dobro iskorišćene u preradi i doprinesu
dodatnom smanjenju troškova proizvodnje", rekao je Čadež i dodao da je za prvih šest meseci ove godine CRH
povećao iskorišćenost svojih kapaciteta, što ukazuje na oporavak građevinske industrije.
Direktor CRH Srbija Frederik Obe izrazio je nadu da će saradnja sa PKS biti još intenzivnija, jer Komora ima
značajnu ulogu u javnom, privrednom i ekonomskom životu Srbije.
Vučić: Sigurno veće plate i penzije, u januaru rekord
Predsednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić poručio je u Žagubici da će se sigurno ići na povećanje plata i penzija i
najavio da se u januaru očekuje apsolutni rekord kada su u pitanju zarade.
Prilikom posete povodom Dana opštine, Vučić je naglasio da će se sasvim sigurno ići na povećanje plata u javnom
sektoru, iako je očigledno da to za neke njegove segmente, poput vojske i policije, "ne odobravaju neki koji bi trebalo
da nam pomažu".
On je, međutim, ponovio da će biti povećana lična primanja policajcima i vojnicima, učiteljima, nastavnicima,
zdravstvenim radnicima, socijalnim radnicima i onima koji imaju najniže plate u pravosuđu. Vučić očekuje i
povećanje penzija, od čega će deo biti dat jednokratno, a ostalo kroz uobičajeno povećavanje.
Ranđelović: Ekonomski rast zasnovan na potrošnji je prošlost
Već godinama, privrednici traže da se uvede progresivno oporezivanje, smanje porezi i doprinosi na zarade, i poveća
deo neoporezivog dela minimalne zarade. O tome šta bi donele te promene, za Infobiz je govorio profesor na
Ekonomskom fakultetu Saša Ranđelović.
Da li bi promena poreske politike mogla da utiče na veći privredni
rast Srbije?
Oporezovati više one koji imaju više, a manje onih koji imaju manje -
opcija je o kojoj se godinama priča.
To bi kaže Ranđelović, uticalo na tržište rada, štednju, a pitanje je da
li bi oni koji imaju više rešili da deo dohotka ne prijave.
"Reč je o kompleksnoj promeni, koja se mora sagledati iz više aspekata. Često se greši kada se kaže da će smanjenje
poreza na rad doneti privredni rast koji će biti dovoljno veliki da nadoknadi manjak nastao smanjenjem tih poreza. U
slučaju da smanjite jedan porez, morate manjak prihoda države nadokanaditi povećanjem drugog poreza, u ovom
slučaju PDV-a, ili smanjiti neke druge budžetske rashode", kaže Ranđelović.
Rast zasnovan na potrošnji je prošlost kaže Ranđelović, održiv rast u Srbiji mora se sada zasnivati na izvozu i
investicijama.
Посао за још 500 радника
Немачка компанија „ИГБ Аутомотив” ДОО у Инђији обележила је девет година успешног пословања на
територији те сремске општине, где представља једну од најзначајнијих гринфилд инвестиција у Србији.
Запошљава више од 1.650 радника и производи више од 18 милиона производа годишње. Налази се на листи
компанија с највећим бројем запослених, од којих више од
90 одсто чине жене, и представља снажан ослонац у даљем
развоју локалне заједнице.
Генерални менаџер компаније Далибор Берић истакао је да
је компанија за девет година пословања у Инђији постигла
добре резултате, али и да је чека велики посао у наредном
периоду, када се очекује још већа производња, увођење
нових делова и изградња новог производног погона.Нови
производни погон, објаснио је Берић гостима из Развојне
агенције Србије, Привредне коморе Србије, Војвођанског
инвестицоног фонда, Регионалне привредне коморе Срема
и општине Инђија, имаће око 7.000 квадратних метара производне површине и 800 квадрата канцеларијског
простора. Радови су у току и треба да буду завршени до краја ове године, а вредност нове инвестиције је 4,5
милиона евра.
– У складу с постављеним пословним циљевима и дефинисаним бизнис-планом, компанија ће реализацијом
новог погона запослити нових 500 радника – истакао је Берић. – У складу с тим, кренули смо да
запошљавамо и обучавамо део радника па ће до средине наредног месеца број запослених премашити цифру
од 1.800.
Za zakasnele doprinose kamata četiri odsto
Svi koji sami sebi uplaćuju doprinose ne mogu da naprave pauzu u plaćanju
Penzionerka koja se javila našoj redakciji, a koja za svoju ćerku poslednjih nekoliko godina uplaćuje poljoprivrednu
penziju po najnižoj osnovici, bila je zatečena saznanjem da će joj, ukoliko nema para da svakog meseca PIO fondu
uplaćuje doprinose, poreznici zaračunavati kamatu.
– Najniža osnovica za poljoprivrednike za celu godinu iznosi
22.449 dinara, što je sada više od polovine moje penzije, pa
sam rešila da uplaćujem doprinose svaki drugi ili treći
mesec, kako bih sakupila dovoljno para. Ali, kada sam
saznala da će me kazniti kamatom, shvatila sam da je skuplja
dara nego mera. Pri tom i da sada prestanem s uplatom,
propašće mi već uplaćen novac, jer nemam minimum 15
godina redovnih uplata da bi ćerka sutra mogla da dobije
penziju – kaže ova Beograđanka.
Još teže joj pada što joj je kao samostalcu, koji je 41 godinu
od svog zanata plaćao sebi doprinose, država uzela deo
penzije kao i onima kojima je poslodavac plaćao doprinose
za PIO. Kada je doneta odluka da se sve penzije iznad 25.000 dinara smanje zbog ušteda i samostalci su bili
obuhvaćeni ovim merama.
Upitani da li oni koji nemaju mogućnosti da redovno plaćaju sebi doprinose gube pravo na nastavak uplata, u PIO
fondu odgovaraju, da obavezu doprinosa za poljoprivrednike utvrđuje Poreska uprava rešenjem na najnižu mesečnu
osnovicu propisanu za ovu kategoriju osiguranika.
Oni su u obavezi da doprinose plaćaju u roku od 45 dana od dana početka tromesečja. Ukoliko to ne urade, Poreska
uprava im obračunava kamatu od četiri odsto, u skladu sa Zakonom o poreskom postupku i poreskoj administraciji.
Dakle, Zakonom o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje propisane su osnovice, obaveze i rokovi za plaćanje
i ne postoji mogućnost neredovnog plaćanja, bez obračunavanja kamate, kategorični su u PIO fondu.
Plaćanje je do 15. u tekućem mesecu za prethodni mesec. Ukoliko se uplata prolongira, od druge polovine meseca se
obračunava kamata po stopi na javne prihode, objašnjavaju u PIO fondu.
Onaj ko sam plaća doprinose, pa se dogodi da nisu uplaćeni svi dospeli iznosi doprinosa, a on ispuni uslov za penziju,
prava iz PIO ostvaruje i koristi srazmerno periodima osiguranja za koje su uplaćeni doprinosi.
Fond PIO u tom slučaju obustavlja isplatu jedne trećine mesečnog iznosa penzije sve dok se na taj, ili drugi način, ne
namire neuplaćeni dospeli iznosi doprinosa. Po namirenju neuplaćenih dospelih iznosa doprinosa, osiguranik
ostvaruje prava iz PIO na osnovu ukupnog staža, počev od dana sticanja prava na penziju.
Svojstvo osiguranika poljoprivrednika može mirovati najduže pet godina u toku osiguranja iz objektivnih razloga
(elementarne nepogode, bolest i porodiljsko odsustvo), s tim što to ne može biti uzastopnih pet godina.
U ovim situacijama Fond donosi pisano rešenje na osnovu koga Poreska uprava ne zadužuje osiguranika za godine za
koje je rešenjem Fonda utvrđen period mirovanja osiguranja.
Jedino u slučaju uključivanja u obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje kroz samostalnu uplatu doprinosa po
članu 15. Zakona o PIO, doprinosi za PIO se mogu uplaćivati sa prekidima i u skladu sa mogućnostima (13
ponuđenih osnovica osiguranja), uz obavezno podnošenje zahteva za prestanak osiguranja. To se odnosi na one koji
su uplaćivali, primera radi sebi tri meseca doprinose, pa su se zaposlili i prekinuli s uplatama. Kada ostanu bez tog
posla ponovo se mogu prijaviti u PIO da nastavljaju s uplatama.
Inače, prema poslednjim raspoloživim podacima u Srbiji tek nešto više od pet odsto nezaposlenih ima mogućnost da
sebi uplaćuje doprinose, što je manje od 40.000. Kada se taj broj uporedi sa oko 700.000 nezaposlenih procenat onih
koji sebi mogu da plate penziju zanemarljivo je mali.
Onaj ko sebi jednom počne da uplaćuje doprinose može se predomisliti i u pogledu odabira osnovice za plaćanje
doprinosa i tada mora na šalteru Fonda PIO da preda zahtev za promenu da bi buduće uplate bile regularne.
Ukoliko korisnik odluči da odustane od daljeg plaćanja doprinosa ili se zaposli, počne da obavlja samostalnu i drugu
delatnost, mora da podnese zahtev za prestanak svojstva osiguranika. Inače, on po prestanku obaveznog osiguranja
može opet da počne da uplaćuje sebi doprinose, jer propisima nije limitirano koliko se puta može uključiti u
obavezno osiguranje.
Važno je da oni koji sebi ovako uplaćuju doprinose vode računa da ne dođe do preklapanja obaveznog (po osnovu
zaposlenja) i samostalnog osiguranja. Jer, onaj ko je na obaveznom osiguranju ne može istovremeno steći svojstvo
osiguranika. Uporednom uplatom doprinosa, po dva osnova, ne uvećava se suma buduće penzije.
U Kragujevcu investiciono zatišje
Do 2012. godine, kada je u kompaniji Fijat Krajsler automobili Srbija startovala serijska proizvodnja novog modela
"fijat 500L", Kragujevac je bio i te kako atraktivna investiciona destinacija kako za inostrane, tako i za domaće firme
i investitore.
Zahvaljujući investicijama pre svega u auto-industriju,
Šumadijsko-pomoravski region može se pohvaliti suficitom u
spoljnotrgovinskoj razmeni, uglavnom sa zemljama Evropske
unije, koji je lane iznosio pola milijarde dolara.
Problem je, međutim, što su već nekoliko godina unazad
potencijalni strani investitori, uglavnom kineski i po neki
arapski i turski, koji su se interesovali za pokretanje biznisa u
ovom delu Srbije, ovde bili samo u prolazu. Ipak, do pre par
godina situacija nije bila tako sumorna. O tome svedoči i
podatak da je u jesen 2008. u Kragujevac stigla jedna od
najvećih svetskih automobilskih kompanija - italijanski Fijat, koja je do aprila 2012. na temeljima bivše Zastavine
fabrike automobila, izgradila jednu od najsavremenijih kompanija Fijat Krajsler automobili Srbija, u koju je do sada
investirano svih 1,3 milijarde evra. U periodu od 2010. do aprila 2012. izgrađene su i fabrike glavnih Fijatovih
dobavljača, reč je o kompanijama Manjeti Mareli, DŽonson kontrol, Sidžit, PMC i HTL, koje su locirane u krugu
nekadašnje vojne kasarne u naselju Grošnici.
U Kragujevac je stigla i izraelska kompanija Plaza koja je u centru Šumadije otvorila jedan od najvećih šoping
molova u Srbiji i regionu površine od 60.000 kvadrata, u čiju je izgradnju uloženo oko 60 miliona evra. Izraelci su
kragujevačku Plazu u međuvremenu prodali jednoj rumunskoj kompaniji, ali taj šoping-mol i dalje uspešno radi.
Početkom decenije (2011), poznata nemačka kompanija MEGGLE kupila ovdašnju Mlekaru "Mladost", koja je
privatizacijom bila dovedena na rub propasti. Kragujevačka Mlekara MEGGLE sada je jedna od najuspešnijih
srpskih firmi te vrste, u čije proširenje, osavremenjavanje, poboljšanje kvaliteta i povećanje proizvodnog asortimana
Nemci ulažu od kad su došli. Koju godinu pre toga, Zastavu-Mašine kupila je multinacionalna kompanija Rap marine
grup, sa sedištem u Norveškoj, koja je najpre u krugu Zastave, a potom u nekadašnjem pogonu Zastavine fabrike "21.
Oktobar" u Gruži, organizovala proizvodnju delova za naftne platforme i tankere. Od pre desetak godinu u šumadiji
posluje i ogranak austrijsko-nemačkog koncerna Vaketr Nojsen, koji u zakupljenim pogonima kragujevačke
Industrije "Filip Kljajić", proizvodi delove za građevinske mašine i mehanizaciju, dok je Zastava Tapacirnicu kupila
slovenačka firma MTU iz Sloven Gradeca.
Pre pet godina, Tapacirnicu je preuzela slovenačka Grupa FORI koja u rekonstruisanim pogonima te nekadašnje
Zastavine fabrike šije navlake za naslone za ruke i glavu za automobile marke Ford, Folksvagen, Pežo, BMW i druge.
Uz to, Grupa Fori u Kragujevcu proizvodi i delove za Gorenje, a nedavno je u ovdašnjoj Industrijskoj zoni Skladište
otvorila novu fabriku za proizvodnju medicinskih pomagala za invalidne osobe, namenjene isključivo svetskim
tržištima.
Slovenačke firme Unior i Gorenje kupile su i Zastava Alatnicu, u kojoj su nastavile proizvodnju alata za domaće i
inostrana tržišta. Slovenci su u Šumadiji kupile i Zastava Livnicu, iz Topole. Ta privatizacija je, međutim, zbog toga
što je vlasnik topolske Livnice, slovenački LIVAR, odavde odnosio profit, a u Topoli ostavljao dugove, okončana
najpre raskidom kupoprodajnog ugovora, a nedugo potom i stečajem nekada jedne od uspešnijih Zastavinih fabrika.
Ništa bolje nije prošla ni Zastava Kovačnica, koju je, 2005, na aukciji kupila bugarska kompanija Intetrust.
Vlasnik te bugarske firme Valentin Zahaijev je, prema tvrdnji kragujevačkih kovača, godinama nakon preuzimanja
Kovačnice odnosio profit, ostavljajući dugove za sobom. Pod teretom tih dugova, u Zastava Kovačnici je pre godinu
dana pokrenut stečaj, a u februaru ove godine fabrika je otišla u bankrot. No, s obzirom na to da je reč o fabrici od
strateškog značaja za srpsku privredu, pre svega za proizvodnju oružja, Kovačnica, uprkos bankrotu, i dalje kuje
otkovke za domaće oružare i inostrane partnere. Jedna od najznačajnijih inostranih investicija u Šumadiji svakako je i
ona vezana za južnokorejsku Jura korporaciju koja je 2010. u Rači Kragujevačkoj kupila fabriku Zastava elektro. Ta
kupoprodaja izvrešena je uz državne subvencije od 4.500 evra po zaposlenom radniku. U Juri je danas zaposleno oko
1.200 radnika.
Nesuđeni strateški partneri
Predstavnici dve kineske kompanije za proizvodnju teretnih i terenskih vozila - državne Jak motors i privatne Huang
Hai, potpisali su, pre dve godine, sa menadžmentom Zastava-Kamiona memorandume o saradnji i strateškom
partnerstvu. U međuvremenu je u Zastava-Kamionima proizvodnja obustavljena i sada ta firma pokušava da se spasi
od pokretanja stečaja, a od nesuđenih strateških partnera iz Kine nema ni traga ni glasa. Niko više ne pominje ni
investiciju kineske kompanije CMEC koja je, uoči parlamentarnih i lokalnih izbora, predstavila projekat buduće
farme za uzgoj junadi i firme za preradu junećeg mesa, koja je kineskom tržištu trebalo da isporučuje do 50.000 tona
junećeg mesa godišnje.
TELEGRAF.RS
Uvodi se seksualno obrazovanje u srpske škole!
Ministarka bez porfelja zadužena za populacionu politiku Slavica Đukić Dejanović kaže da će sa kolegom Mladenom
Šarčevićem uskoro razgovarati o uvođenju seksualnog vaspitanja u škole
Ministar prosvete Mladen Šarčević najavio da bi učesnici srednjih škola u Srbiji uskoro bi mogli da imaju časove
seksualnog vaspitanja!
Uvođenje tog predmeta biće moguće kada se promenii nastavni
program, a do tada bi se izučavalo u sklopu nekog drugog predmeta.
Šarčević kaže da je seksualno vaspitanje potrebno đacima u Srbiji
“jer se ono bavi značajnim životnim temama”, a ministrovu odluku
su podržali i Nacionalni prosvetni savet, prosvetni sručnjaci,
psiholozi i sami učenici, piše Informer.
- Smatram da bi seksualno vaspitanje trebalo uvesti u škole jer je to
predmet koji se bavi ozbiljnim životnim temama. Pre toga, međutim,
moramo pristupiti izmeni nastavnih planova i programa, što je
neophodno da bismo uvrstili novi predmet. Dok se to ne desi, rešenje je da se ove teme izučavaju u okviru, recimo,
fizičkog vaspitanja ili biologije. U školama bi takođe mogle da se oragnizuju radionice koje bi držali psiholozi –
istakao je on.
Ministar je dodao da bi pre uvođenja bilo kog novog predmeta u škole trebalo videti kolika je nedeljna opterećnost
dece. Ministarka bez porfelja zadužena za populacionu politiku Slavica Đukić Dejanović kaže za ovaj list da će sa
kolegom Mladenom Šarčevićem uskoro razgovarati o uvođenju seksualnog vaspitanja u škole.
Taj predmet bi se bavio seksualnim navikama, kontracepcijom, trudnoćom, planiranjem porodice.
– To bi bio poseban program koji bi obuhvatio program koji bi
obuhvatio brigu o reproduktivnom zdravlju i učenicima pružio
informacije i o savremenoj kontracepciji. Taj predmet bi bio
dragocen i služio bi kao najbolja mera prevencije neželjene
trudnoće, koja kod nas predstavlja ogroman problem među mladima.
Mogao bi da se realizuje fakultativno ili da se te teme pažljivo
inkorporiraju u druge predmete – istakla je Đukić Dejanović.
Inače, deca u Vojvodini su se već obrazovala o seksu u okviru
predmeta Zdravstveno vaspitanje o reproduktivnom zdravlju, koji se
fakultativno izučavao u više od 80 škola. Dragan Popov iz Školskog
centra “Nikola Tesla” u Vršcu kaže za Informer da je na predavanja
o seksu dolazilo više od četiri petine učenika.
– Ovaj predmet smo uveli kao eksperimentalni program, da vidimo kako će se deca ponašati. Nastavu smo
organizovali u vidu radionica u kojima je bilo od 18 do 20 učenika. Vodili smo razne diskusije, uključivali
ginekologe, urologe, psihologe, kako bi učenicima što više približili pojam seksualnog obrazovanja. Obraživali smo
teme o polnim bolestima, planiranju porodice, međuljudskim odnosima, rizičnom ponašanju, što se deci veoma
dopalo – objasnio je on.
Predsednik Foruma srednjih stručnih škola Milorad Antić kaže da bi u srpske škole trebalo uvesti zdravstveno
vaspitanje, u okviru kojeg bi se deca edukovala i o seksu.
- To bi trebalo da bude obavezan predmet, a deca bi u njemu učila o ishrani, seksu i drugim bitnim stvarima – smatra
on.
Predsednik Nacionalnog prosvetnog saveta (NPS) Aleksandar Lipovski kaže za Informer da će NPS razmotriti ideju
o uvođenju seksualnog vaspitanja u škole ukoliko bi ona stigla iz Ministarstva prosvete.
– Kada bi postojao predlog da se seksualno vaspitanje uvrsti u nastavni plan i program, mi bismo o tome svakako
raspravljali i verujem da bismo podržali tu ideju.
Recommended