Skup{tina grada Beograda na sednici odr`anoj 13. no-
vembra 2009. godine, na osnovu ~l. 36. i 54. Zakona o plani-
rawu i izgradwi („Slu`beni glasnik RS”, br. 47/03 i
34/06), shodno ~lanu 215, stav 6. Zakona o planirawu i iz-
gradwi („Slu`beni glasnik RS”, br. 72/09 i 81/09) i ~lana
31. Statuta grada Beograda („Slu`beni list grada Beogra-
da”, broj 39/08) donela je
I Z M E N E I D O P U N E *
GENERALNOG PLANA BEOGRADA 2021. Faza 2
(Izmena i dopuna GP 2/2006)
á. POVOD I CIQ IZMENA I DOPUNA
Izmene i dopune Generalnog plana Beograda 2021.
(„Slu`beni list grada Beograda”, br. 25/05 i 34/07) su deo
postupka odr`avawa i obnavqawa urbanisti~kih planova
u Beogradu propisanih Zakonom o planirawu i izgradwi
(„Slu`beni glasnik RS”, br. 47/03 i 34/06), predvi|enih
samim Generalnim planom Beograda (kao postupak konti-
nualnog unapre|ewa donetih planova, posebno General-
nog) i uslovqenih aktuelnim potrebama republike, grada,
aktivnih subjekata privrednog razvoja i gradskih op{tina.
Posle dono{ewa Generalnog plana Beograda 2021. do-
nete su Izmene Generalnog plana iz 2005. godine („Slu-
`beni list grada Beograda”, broj 25/05) i Odluka o izradi
Izmena i dopuna Generalnog plana Beograda 2021. (Izme-
na i dopuna GP 2/2006) sa Programom izmena GP Beograda
2021. (Izmene GP 2006/2), („Slu`beni list grada Beogra-
da”, broj 24/06), koji je sastavni deo Odluke, i koji predvi-
|a da se promene mogu donositi fazno.
Prva usvojena faza Izmena i dopuna GP 2/2006. („Slu-
`beni list grada Beograda”, broj 34/07) je izvr{ena 2007.
godine, za formirawe nove lokacije ambasade SAD.
U drugoj fazi Izmena i dopuna je istra`ivano prila-
go|avawe krupnih strukturalnih promena u prostoru kao
{to su: unapre|ewe kori{}ewa Maki{a, Sur~inskog poqa,
priobaqa, Ada Huje, vojnih lokacija, zatim izmene tipolo-
gije namena, parametara za izgradwu i kori{}ewe prosto-
ra, uskla|ivawe sa prostornim planovima i uredbama done-
tim od strane Vlade Republike Srbije. Tako|e su razmatra-
ni i re{avani brojni pojedina~ni zahtevi za precizno
prilago|avawe namena i uslova na zemqi{tu pojedina~nih
korisnika i institucija, {to je obaveza prema Zakonu o
planirawu i izgradwi za Generalni plan iz 2003. godine.
Radi obezbe|ewa obrade, stru~ne kontrole i odlu~iva-
wa, izdvojeno je dvanaest grupa izmena i dopuna, od kojih
deset ~ine predlog faze ozna~ene kao Faza 2. Posle dono-
{ewa ove faze, predvi|en je nastavak rada, stru~na kontro-
la i dono{ewe za preostale Programom predvi|ene izme-
ne, kroz slede}u radnu fazu izmene GP.
–––––––––––––
* Ministarstvo `ivotne sredine i prostornog planirawa dalo je saglas-
nost na ovaj akt 24. decembra 2009. godine pod brojem 350-01-01438/2009-07.
áá. PREDMET IZMENA
Odluka o izradi Izmena i dopuna Generalnog plana Be-
ograda 2021. (Izmena i dopuna GP 2/2006) sa Programom
izmena GP Beograda 2021. (Izmene GP 2006/2), („Slu`beni
list grada Beograda”, broj 24/06), doneta je novembra 2006.
godine, a pregled hitnih izmena za Fazu 2. inicirala je
Direkcija za gra|evinsko zemqi{te i izgradwu Beograda.
Pregled izmena za fazu 2. dat je u aktu Urbanisti~kog za-
voda: „Intenzivirawe dono{ewa izmena i dopuna GP 2021.
Faza 2. iz decembra 2007. godine).
Slede}e grupe tema su predmet izmena:
– uskla|ivawe organizacije prostora prema Prostor-
nom planu autoputa „Ju`ni Jadran”, radi wegove realiza-
cije u skladu sa ste~enim obavezama republike ali i oda-
bira najkvalitetnijeg prostornog re{ewa u skladu sa po-
sebnom analizom ura|enom, za tu temu osnovane radne gru-
pe od strane Skup{tine grada Beograda i kabineta grado-
na~elnika 2006. godine;
– uskla|ivawe lokacije TS „Mirijevo” prema uslovi-
ma JP EMS i nadle`nih ministarstva;
– konsolidacija nekih prostora i funkcija `elezni~-
kog ~vora, povodom razvoja privrednih i pristani-
{nih funkcija na banatskoj strani i promeni name-
ne prostora u zoni Ade Huje iz saobra}aja u komerci-
jalnu i stambenu;
– nove planirane trase saobra}ajnica: Prvomajska uli-
ca, Patrijarha Dimitrija, SMT, put Novi Beograd –
Obrenovac kroz Sur~insko poqe i koridori: deonice
autoputa E 70 (Bubaw potok – Vin~a, Avalski put i
Banatska obilaznica (severna tangenta):
– uvo|ewe „privrednih parkova” kao nove ponude veli-
kih kompleksa na izvodnim saobra}ajnim pravcima;
– transformacija privrednih zona unutar urbanog tki-
va centralne i sredwe zone u komercijalne, stambene
i javne sadr`aje;
– reorganizacija sportsko-rekreativnih kompleksa –
radi unapre|ewa turizma i rekreacije gra|ana;
– dopuna ili korekcija najnu`nijih parametara i tabe-
la u razli~itim namenama, i revizija komercijalnih
zona, radi preciznijeg sprovo|ewa plana;
– promene odredbi o sprovo|ewu plana radi kvalitet-
nijeg ukupnog i pouzdanog neposrednog sprovo|ewa
planiranih re{ewa, u karti i tekstu;
– promene u kartama i tekstu infrastrukturnih siste-
ma u skladu sa uslovima nadle`nih javnih komunalnih
preduze}a;
– za pet infrastrukturnih sistema defini{u se pravi-
la ure|ewa i gra|ewa i smernice za realizaciju in-
frastrukturnih objekata;
– dopuna dokumentacije Generalnog plana Beograda 2021.
korigovanim spiskom kulturnih dobara, i novom kar-
tom „Kulturna dobra” u skladu sa zahtevom i uslovima
Zavoda za za{titu spomenika kulture grada Beograda i
– tehni~ke korekcije plana.
Godina LIII Broj 63 31. decembar 2009. godine Cena 200 dinara
ISSN 0350-4727
SLU@BENI LISTGRADA BEOGRADA
Ciq je, tako|e, da se izaberu i obrade samo onakve pro-
mene koje se mogu prihvatiti bez dodatnih novih studija u
2009. godini, a koje }e pove}ati preciznost, konstatovati
u me|uvremenu izvedene radove po planovima regulacije i
olak{ati sprovo|ewe plana.
ááá. PRAVNI I PLANSKI OSNOV
Pravni osnov za izradu Izmena i dopuna Generalnog
plana Beograda 2021, Faza 2, su: Zakon o planirawu i iz-
gradwi („Slu`beni glasnik RS”, br. 47/03 i 34/06); Zakon
o prostornom planu Republike Srbije („Slu`beni glasnik
RS”, broj 13/96); Pravilnik o sadr`ini, na~inu izrade, na-
~inu stru~ne kontrole urbanisti~kog plana kao i uslovi-
ma i na~inu stavqawa plana na javni uvid („Slu`beni gla-
snik RS”, broj 12/04); Zakon o strate{koj proceni uticaja
na `ivotnu sredinu („Slu`beni glasnik RS”, broj 135/04),
Odluka o izradi Izmena i dopuna Generalnog plana Beo-
grada 2021. (Izmene i dopune GP 2/2006.) sa Programom iz-
mena GP Beograda 2021. (Izmene GP 2006/2), („Slu`beni
list grada Beograda”, br. 24/06), kojom je definisano da se
izmene Generalnog plana mogu doneti fazno.
Planski osnov za izradu Izmena i dopuna Generalnog
plana su: Prostorni plan Republike Srbije („Slu`beni gla-
snik RS”, broj 13/96); Prostorni plan podru~ja posebne name-
ne infrastrukturnog koridora Beograd–Ju`ni Jadran, deo-
nica Beograd–Po`ega („Slu`beni glasnik RS”, broj 37/06) i
Regionalni prostorni plan administrativno podru~ja grada
Beograda („Slu`beni list grada Beograda”, broj 10/04).
áâ. IZMENE U TEKSTU GENERALNOG PLANA
U tekstualnom delu Generalnog plana Beograda 2021.
(„Slu`beni list grada Beograda”, broj 27/03 i 25/05) unose
se slede}e izmene:
001
U poglavqu 3, deo 3.3; u odeqku 3.3.1. „Gra|evinski re-
joni”, stav 1. posle re~i: „ukupno”, brojka 53.940 ha, mewa
se i glasi: 55.560 ha.
002
U delu 3.4. „Prostorne zone”, stav 1. prva ta~ka posle
re~i: „centralna zona” broj u zagradi (3.206 ha) mewa se i
glasi: 3.706 ha.
003
U delu 3.6. „Javno gra|evinsko zemqi{te”, posle stava
2, dodaju se dva nova stava koji glase:
„Oznake u legendi na kartama Generalnog plana koje se
odnose na planirano javno gra|evinsko zemqi{te predsta-
vqaju informaciju o tome gde se u prostoru nalaze oni ti-
povi kori{}ewa zemqi{ta koji su podobni da, posle pro-
pisanog postupka, mogu da budu progla{eni za javno gra|e-
vinsko zemqi{te, odnosno za koje se mo`e primeniti po-
stupak pribavqawa zemqi{ta eksproprijacijom, na osnovu
va`e}eg zakona i posebne urbanisti~ke razrade. U planu
generalne ili detaqne regulacije u kojima se razra|uje po-
trebe za konkretnom vrstom javnog zemqi{ta, mo`e se pro-
meniti veli~ina, polo`aj i oblik u ovom planu prikaza-
nog a ne progla{enog javnog gra|evinskog zemqi{ta, ako
za wim ne postoji potreba ili je potreba re{ena na drugi
zadovoqavaju}i na~in i prema zakonskoj proceduri.
U urbanisti~kim dokumentima koji nemaju karakter i
postupak dono{ewa kao urbanisti~ki plan (izvod iz plana,
urbanisti~ki projekt) a kroz koje se prema propisanoj pro-
ceduri sprovodi ovaj generalni plan, pozicije, veli~ine i
oblik prikazanih potreba za javnim gra|evinskim zemqi-
{tem se moraju zadr`ati uz korekcije u meri prilago|avawa
kartografskim nepreciznostima razmere Generalnog plana
od 1:20000 i prilago|avawa o~iglednim topografskim i ka-
tastarskim detaqima na terenu (obala, potok, strmina,
nasip, nu`ni koridor pruge, puta, piste, raspolo`ivim
kompleksom javnog zemqi{ta i sl.), u skladu sa tehni~kim
podacima iz dokumenata sa ve}im nivoom detaqnosti.¨
004
U delu 3.7. stav 2, izostavqa se tekst u zagradi koji gla-
si: „(i po potrebi urbanisti~kog projekta)”, a ostali tekst
ostaje bez izmena.
005
U delu 3.7. stav 3. posle re~i: ... propisima i zakonom,
re~enica se nastavqa dodatim re~ima: „i izradom urbani-
sti~kog plana”.
006
Stav 4. istog odeqka, bri{e se.
007
U poglavqu 4, deo 4.1. „Planirane namene i povr{ine
zemqi{ta u 2001. i 2021. godini, stavovi 2, 3, i tabela 7 i
stav 3. mewaju se u celini i glase:
Tabela 7: Planirane namene i povr{ine zemqi{ta u 2001. i 2021.
––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––Postoje}e Planirani Ukupno Planirani Ukupno
2001 prirast planirano prirast planirano
(GP 2003) (GP 2003) (Izmene (Izmene
2021-2001 GP 2006/2) GP 2006/2)
2021-2001
(ha) (ha) (ha) (ha) (ha)
––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––Stanovawe i
stambeno tkivo 12571,65 1570,25 14141,90 318,10 14460
Privredne delatnosti
i privredne zone 1595,22 1929,35 3524,57 1226,43 4751
Komercijalne zone i
gradski centri 667,98 1147,60 1815,58 188,42 2004
Javne slu`be, javni
objekti i kompleksi 1123,10 275,04 1398,14 47,86 1446
Sport, sportski
objekti i kompleksi 685,87 502,01 1187,88 -90.88 1097
Zelene povr{ine 11365,27 9044,64 20409,91 -357,91 20052
Poqoprivredne
povr{ine i objekti 39657,32 -15904,12 23753,20 -2173,20 21580
Vodne povr{ine 4071,05 101,16 4172,21 4172
Grobqa 344,69 144,51 489,20 489
Saobra}aj i
saobra}ajne povr{ine 4424,15 1503,56 5927,71 765,29 6693
Komunalne delatn. i
infrastruk. povr{. 345,30 436,40 781,70 76,30 858
Neizgra|eno zemqi{te 750,39 -750,39 0,00 0,00
––––––––––––––––––––––––––––––––––––––UKUPNO 77602,00 77602,00 77602,00
––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
Tabela 7a: Struktura planirane namene i povr{ina zemqi{ta u procentima
––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––Procenat Procenat Procenat
zastupqenosti zastupqenosti zastupqenosti
u postoje}im u planiranim u planiranim
namenama namenama namenama (Iz-
2001 (GP 2003) mene GP 2006/2)
––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––Stanovawe i stambeno tkivo 16,20 18,22 18,64
Privredne delatnosti i privredne zone 2,06 4,54 6,12
Komercijalne zone i gradski centri 0,86 2,34 2,58
Javne slu`be, javni objekti i kompleksi 1,45 1,80 1,86
Sport, sportski objekti i kompleksi 0,88 1,53 1,42
Zelene povr{ine 14,65 26,30 25,85
Poqoprivredne povr{ine i objekti 51,10 30,61 27,82
Vodne povr{ine 5,25 5,38 5,38
Grobqa 0,44 0,63 0,63
Saobra}aj i saobra}ajne povr{ine 5,70 7,64 8,62
Komunalne delatn.
i infrastrukturne povr{. 0,44 1,01 1,08
Neizgra|eno zemqi{te 0,97 0,00 0,00
––––––––––––––––––––––––––––––––––––––UKUPNO 100,00 100,00 100,00
––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
Broj 63 – 2 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA 31. decembar 2009.
Iz prethodne tabele se vidi da }e najve}i prira{taj po-
vr{ina od oko 8.600 ha biti u sektoru zelenilo. Stanova-
we }e imati prirast od oko 1.900 ha, a privreda od oko
3.150 ha. Tabela tako|e pokazuje da je najve}e smawewe ze-
mqi{ta od oko 18.200 ha u poqoprivredi. Transformacija
ovih poqoprivrednih povr{ina planira se du` magi-
stralnih i prilaznih saobra}ajnica i namewuje izgradwi
privrednih parkova. Na ostalom delu transformisanih
poqoprivrednih povr{ina planira se organizovawe zele-
nila u funkciji za{tite ili drugih namena kada su u urba-
nom podru~ju. U daqem tekstu su prikazane pojedina~ne na-
mene koje se javqaju na podru~ju GP Beograda.
008
U delu 4.2. „Definicije pokazateqa...” u stavu ~etiri,
posle re~i: „...namenama ovog GP,” dodaje se re~enica:
,,za postupak neposrednog sprovo|ewa prikazani para-
metri obavezni su prema datim vrednostima bez prekora~e-
wa u okviru parcele.’’
009
U odeqku 4.3.3. „Koncepcija razvoja” kompletan tekst
stavova 1–8 zamewuje se stavovima sa a`uriranim tekstom
i brojevima koji glase:
„Osnova planirawa razvoja stanovawa do 2021. godine,
bazira se na procewenom u~e{}u stambenih investicija u
dru{tvenom proizvodu grada od 2%, {to daje kumulativni
iznos stambenih investicija oko 2,1 milijardi €. Do 2021.
godine, predvi|ena je finalizacija poluzavr{enih i iz-
gradwa oko 75.000 novih stanova sa oko 6.000.000 m2 novog
prostora. Do 2006. godine bilo je predvi|eno oko 10.700
stanova, sa oko 857.000 m2 korisne povr{ine, {to je godi-
{wa proizvodwa od oko 2.500 stanova.
Programske prose~ne veli~ine za 2021:
– veli~ina doma}instva 2,9
– NRGP po ~lanu doma}instva 22 m2/~lanu
– odnos NRGP i BRGP 1,25
– prose~an stan NRGP (sa 22 m2/~lanu) ≈ 63,8 m2
– prose~an stan BRGP ≈ 80,0 m2
Pra}ewem trendova u prve ~etiri godine sprovo|ewa
Generalnog plana ispostavilo se da je tra`wa za stambe-
nim lokacijama ve}a od procewenih vrednosti, odnosno da
se zahteva za izgradwu ~esto na slobodnim i opremqenim
lokacijama, dok su u rekonstrukciji izgra|enih zona zahte-
vi prete`no za pove}awe urbanisti~kih parametara. Iako
se stanovni{tvo Beograda ne}e zna~ajnije uve}avati, trend
izgradwe i uspe{ne prodaje stanova uslovqava mawu revi-
ziju planiranih kapaciteta, urbanisti~kih parametara i
tipologije planiranih stambenih zona. Zbog toga je po-
trebno pove}ati planiranu proizvodwu novih stanova, uz
sanaciju neformalnih naseqa na oko 75.000 stanova sa oko
6.000.000 m2 na teritoriji GP do 2021. godine.
U tom smislu, ovom veli~inom se omogu}ava pove}ana re-
konstrukcija du` najva`nijih gradskih ulica i u podru~ji-
ma koja ulaze u sastav Centralne zone, predvi|a se tran-
sfromacija blokova ni`ih gustina i sa slabijim fondom u
blokove nove izgradwe ve}ih gustina. Novina na tr`i{tu
nekretnina su revitalizacije ranijih privrednih, radnih i
skladi{nih zona, (tzv. „brownfields”). Ovi projekti tako|e,
zbog velikog interesovawa investitora proizvode nove
stambene kapacitete i pove}avaju ukupnu planiranu koli~i-
nu stanova i stambenih povr{ina na nivou grada.
Daqa izgradwa stanova u formiranim blokovima novih
naseqa mora biti oblikovno i funkcionalno kontrolisana,
preispitivawem kapaciteta prostora, infrastrukture, par-
kirawa, zelenila ali i estetike eventualne dogradwe, kako
se ne bi naru{ili prethodno postignuti standardi ili ugro-
zile sada ve} evidentirani pojedina~ni objekti ili sklopo-
vi sa arhitektonskim vrednostima. Intervencije i urbana
rekonstrukcija u blokovima u centralnoj zoni Beograda mora
biti kontrolisana preispitivawem kapaciteta prostora, in-
frastrukture, mogu}nosti parkirawa, formirawem zelenih
povr{ina na parceli i drvoreda du` saobra}ajnica, kako bi
se postigli visoki standardi kvaliteta `ivota u gradu
Kategorija „socijalnog stanovawa” odnosi se na povr-
{ine namewene izgradwi objekata ili stanova za socijal-
ne grupe u nepovoqnom socijalnom i ekonomskom polo`a-
ju. Mogu se graditi u svim tipovima stanovawa i prema
svim modelima u skladu sa pozitivnim propisima.
Tako|e, za Beograd je zna~ajno pitawe odr`avawa po-
stoje}ih vi{eporodi~nih stambenih zgrada, kao i uslovi
odr`avawa zgrada koje investitori grade za tr`i{te.
Odr`avawe postoje}ih a posebno novih zgrada mora se re-
gulisati kroz posebne ugovore i propise.
010
U odeqku 4.3.6. „Stanovawe u kompaktnim gradskim blo-
kovima”, prvi stav se nastavqa novom re~enicom koja glasi:
,,Zbog ovih nedostataka se kompaktni blokovi pojavqu-
ju kao istorijska kategorija i formiraju kao takvi samo
ukoliko kontekst odr`awa ambijenta i samog bloka to zah-
teva. Novi vi{espratni objekti treba da se formiraju sa
elementima otvorenog bloka kad god je to mogu}e.’’
Posle Tabele 9. i posle re~i „neizgra|ene slobodne po-
vr{ine” Tabele 10. i 11. zamewuju se tabelama koje glase:
,,Tabela 10: Urbanisti~ki pokazateqi za parcele i objekte u kompaktnim gradskim blokovima
––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––Maksimalni indeks blokovi u centralnoj zoni 3.5
izgra|enosti parcele blokovi van centralne zone 3
Maksimalni indeks izgra|enosti ugaonih objekata „i” h 1,15
Maksimalni stepen blokovi u centralnoj zoni 60%
zauzetosti parcele blokovi van centralne zone 50 %
Maksimalni stepen zauzetosti ugaonih objekata „z” h 1,15
Minimalni procenat postoje}i blokovi u cent. zoni 15%
ozelewenih povr{ina postoje}i blokovi van cen. zone 25%
na parceli novi blokovi 30%
Maksimalna visina u izgra|enom tkivu 1.5 {ir. ulice
novih objekata (u od- u novim blokovima 1.0 {ir. ulice
nosu na {irinu ulice)
Minimalni broj parking mesta za stanovawe 0,7 –1,1 PM/ 1 stan
Minimalni broj parking mesta za poslovawe 1 PM/ 80 m2 BGP
––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
Tabela 11: Rastojawa objekta od regulacione linije, granica parcela i susednih objekata u kompaktnim gradskim blokovima
––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––Rastojawa gra|evinske linije U zavisnosti od planirane
objekta od regulacione linije regulacije saobra}ajnice
Rastojawa objekta od u neprekinutom nizu 0.0 mbo~nih granica parcele u prekinutom nizu merodavno je rastojawe
(novi i postoje}i) izme|u objekata ali ne
mawe od 1.5 m, i to izme|u
fasada bez prozora*
u prekinutom nizu 1/5 h vi{eg objekta, ali ne
novih objekata mawe od 2,5 m, i to izme|u
fasada bez prozora*
Rastojawe objekta od u neprekinutom nizu 0,0 mbo~nog susednog objekta u prekinutom nizu 1/3 h vi{eg objekta, ali ne
(novi i postoje}i) mawe od 4 m, bez prozora*
u prekinutom nizu 2/5 h, ali ne mawe od 5 m*
prvi i posledwi –
novoplanirani
Rastojawe objekta od izgradwa u okviru min. 2/3 h, ali ne
zadwe granice parcele** postoje}ih blokova mawe od 8 m*
Za objekte u novim min. 1 h, ali ne mawe
blokovima od 8 m*
Rastojawe objekta od izgradwa unutar min.2/3 h, ali ne mawe
naspramnog objekta*** postoje}ih blokova od 10 m*
za objekte u novim min.1 h, ali ne mawe
blokovima od 12 m*
––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
31. decembar 2009. SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA Broj 63 – 3
Broj 63 – 4 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA 31. decembar 2009.
* Kao minimalno rastojawe primewuje se vrednost koja zavisi od visine
objekta. Samo u slu~ajevima kada je vrednost koja zavisi od visine objek-
ta mawa od navedenog minimalno dozvoqenog rastojawa u metrima mora
se primeniti dato rastojawe u metrima.
** Za ugaone objekte primewuju se rastojawa od bo~nih granica parcele i
rastojawa od bo~nih susednih objekata.
*** Naspramni objekat je zgrada u istom bloku, iza zadwe granice parcele i
postoje}i, zaseban dvori{ni objekat na istoj parceli.’’
011
U odeqku 4.3.7. „Stanovawe u otvorenim gradskim blo-
kovima” posle stava 6. i Tabele 13, Tabele 14, 15 i tekst do
kraja odeqka mewaju se i glase:
,,Tabela 14: Urbanisti~ki pokazateqi za parcele i objekte u otvorenim gradskim blokovima
––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
Maksimalni indeks izgra|enosti u centralnoj zoni do 2.2
Maksimalni indeks izgra|enosti van centralne zone do 2.0
Maks. stepen zauzetosti blokova ni`e izgradwe, do P+4+Pk 35%
Maks. stepen zauzetosti u blokovima vi{e izgradwe do P+12+Pk 30%
Procenat zelenih povr{ina na parceli min 30%
De~ija igrali{ta (3-11 godina) 1 m2/stan (min. 100m2)
Visina objekta za nove stambene objekte P+6+(Ps)
Visina objekta za nove poslovne objekte u stambenim blokovima P+12+Ps (mah43m)
Broj parking mesta za stanovawe 0,7 – 1,1 PM/ 1 stan
Broj parking mesta za poslovawe 1 PM/ 80 m2
––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
Visina novih objekata zavisi od {irine saobra}ajnice
u skladu sa op{tim pravilima GP-a. Visina i spratnost su
limitirani za slu~aj neposrednog sprovo|ewa. Kroz plan
detaqne regulacije mogu se odrediti prostorni akcenti i
vi{a spratnost.
Tabela 15: Rastojawa objekta od susednog objekta u otvorenim gradskim blokovima
––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
U odnosu na fasadu sa stambenim prostorijama 1 h vi{eg objekta
U odnosu na fasadu sa pomo}nim prostorijama i bez prozora 1/2 h vi{eg objekta
––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
012
U odeqku 4.3.8. „Individualno stanovawe” u stavu 6 u
posledwoj re~enici bri{e se „i ulicama drugog reda”. Po-
sle tabele 17, tabele 18, 19 i 20. mewaju se i glase:
,,Tabela 18: Urbanisti~ki pokazateqi za parcele i objekteu blokovima individualnog stanovawa
––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
Maksimalna dozvoqena Slobodnostoje}i i u nizu P+1+Pk
spratnost Poluatrijumski P+Pk
U Centralnoj zoni, na
magistralama i ulicama prvog reda* P+2+PK
Indeks izgra|enosti do 600 m2 Do 1.2
na parceli preko 600 m2 do 0.9
U Centralnoj zoni, na
magistralama i ulicama prvog reda* Do 1,6
Indeks izgra|enosti ugaonih objekata i h 1,15
Stepen zauzetosti do 600 m2 50%
parcele preko 600 m2 40%
poluatrijumski i niz 65%
Stepen zauzetosti u centralnoj zoni, na magistralama i ulicama prvog reda* 50%
Stepen zauzetosti ugaonih objekata z h 1,15
Procenat ure|enih do 600 m2 30%
zelenih povr{ina na preko 600 m2 40%
parceli, u direktnom u Centralnoj zoni, na magistralama
kontaktu sa tlom: i ulicama prvog reda 30%
Maksimalna visina objekta u Centralnoj zoni, na magistralama
i ulicama prvog reda* mah 11.5 m (do kote venca) 15.0 m (od kote
slemena)
Visina pomo}nih objekata maks 5.0 m(do kote venca)
Broj parking mesta za stanovawe 1 PM/ 1 stan
Broj parking mesta za poslovawe 1 PM/ 80 m2
––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
* Pravila va`e za individualno stanovawe u Centralnoj zoni. Van Ce-tralne zone ovi parametri primewuju se za gra|evinske parcele koje se na-laze na magistralnim saobra}ajnicama i saobra}ajnicama prvog reda.
Tabela 19: Rastojawa objekta od regulacione linije, granica parcela i susednih objekata
––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
Rastojawa gra|evinske U zavisnosti od regula-
linije objekta od regu- cije ulice i tipa objekata
lacione linije (preporuka za nove objekte)
Rastojawe objekta od slobodnostoje}i objekti min. 1.5 m sa jedne i 2.5 mbo~nih granica parcele sa druge strane
u prekinutom nizu
prvi i posledwi min. 3.5 mpoluatrijumski (u okviru
grupe-prema drugoj grupi) 0.0-3.5 m
Rastojawe objekta od slobodnostoje}i min 4.0 mbo~nog susednog objekta u prekinutom nizu min 4.0 m bez prozora
prvi i posledwi na bo~noj fasadi
Rastojawe objekta od predba{ta 5 m min. 1 h, ali ne mawe
zadwe granice parcele** od 8 m*
predba{ta ve}a od 5 m min. 1/2 h, ali ne mawe
od 4 m*
poluatrijumski
(u okviru grupe-prema
drugoj grupi) 0.0-3.5 m
Rastojawe objekta od min. 1.5 h, ali ne mawe
naspramnog objekta*** od 8 m*
––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
* Kao minimalno rastojawe primewuje se vrednost koja zavisi od visine
objekta. Samo u slu~ajevima kada je vrednost koja zavisi od visine
objekta mawa od navedenog minimalno dozvoqenog rastojawa u metrima
mora se primeniti dato rastojawe u metrima.
** Za ugaone objekte primewuju se rastojawa od bo~nih granica parcele i
rastojawa od bo~nih susednih objekata.
*** Naspramni objekat je zgrada u istom bloku, iza zadwe granice parcele
i postoje}i, zaseban dvori{ni objekat na istoj parceli.
Tabela 20: Veli~ina parcela za nove objekte ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
Min. {irina Min. povr{ina parcele parcele
––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
Za slobodnostoje}i objekat 12 m 300 m2
Za dvojne objekte (jedna polovina) 10 m 200 m2
Za objekte u nizu i poluatrijumske ku}e* 6 m 150 m2*
––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
* Objekti u nizu imaju dve slobodne i dve prislowene strane (osim u preki-
nutom nizu, prvi i posledwi) i mora ih biti najmawe tri u okviru jednog
niza. Poluatrijumska ku}a dodiruje tri linije gra|evinske parcele.’’
013
U odeqku 4.3.10. „Stanovawe u prigradskim naseqima”,
Tabele 23, 24 i 25 mewaju se i glase:
,,Tabela 23: Urbanisti~ki pokazateqi za parcele i objekte za stanovawe u prigradskim naseqima
––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
Indeks izgra|enosti do 400 m2 0.6 ( 0.8 za niz)
na parceli do 500 m2 0.5
do 600 m2 0.4
preko 600 m2 0.35
preko 1000 m2 0.3
preko 1000 m2
(sa posl. obj.) 0.5
Indeks izgra|enosti ugaonih objekata i h 1,15
Stepen zauzetosti do 400 m2 40%
parcele do 500 m2 35%
do 600 m2 30%
preko 600 m2 30%
preko 1000 m2 25%
preko 1000 m2
(sa posl. obj.) 40%
Stepen zauzetosti ugaonih objekata z h 1,15
Procenat ozelewenih povr{ina na parceli, u direktnom kontaktu sa tlom 40%
Visina stambenih objekta maks. 8.5 m (do kote venca)
maks. 12.0 m (od kote slemena)
Visina objekta uslu`nog zanatstva na maks. 8.5 m (do kote venca)
parcelama ve}im od 1000 m2 maks. 12 m (od kote slemena)
Visina pomo}nih objekata maks. 4 m (do kote venca)
maks. 6 m (od kote slemena)
Broj parking mesta za stanovawe* 1 PM/1 stan
Broj parking mesta za poslovawe 1 PM/80 m2
––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
* Na parceli se moraju parkirati i ostala vozila i neophodna poqopri-
vredna mehanizacija.
Tabela 24: Rastojawa objekta od regulacione linije, granica parcela i susednih objekata u prigradskim naseqima
––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
Rastojawa gra|evinske linije objekta
od regulacione linije (preporuka za nove objekte) 0.0 m, 5.0 m ili 10 m
Rastojawa gra|evinske slobodnostoje}i objekti 1.5 – 2.5 mlinije objekta od bo~- dvojni objekti 4.0 mne granice parcele u prekinutom nizu prvi
i posledwi 1.5 – 4.0 mRastojawe objekta od slobodnostoje}i objekti 4.0 mbo~nog susednog objekta dvojni 5.5 m
u prekinutom nizu prvi
i posledwi 4.0 mRastojawe objekta od predba{ta do 5 m 1 viisina
zadwe granice parcele predba{ta ve}a od 5 m 1/2 visine
Rastojawe objekta od naspramnog objekta 1.0 – 2.0 visine, ali
ne mawe od 8 m––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
Tabela 25: Dimenzija parcele za nove objekte na parceliu prigradskim naseqima
––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––Min. {irina Min. povr{ina
parcele parcele––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
Za slobodnostoje}i objekat 12 m 400 m2
Za dvojne objekte jedna polovina 10 m 200 m2
Za objekte u nizu i poluatrijumske ku}e 6 m 150 m2
––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
014
U odeqku 4.3.12. „Socijalno i pristupa~no stanovawe”
posle posledweg stava dodaje se novi stav koji glasi:
„U zonama individualnog stanovawa, za socijalno i
pristupa~no stanovawe mogu se primeniti urbanisti~ki
pokazateqi i pravila odre|ena za individualno stanovawe
u Centralnoj zoni, na magistralama i saobra}ajnicama pr-
vog reda (maksimalna dozvoqena spratnost P+2+Pk, in-
deks izgra|enosti do 1,6 i stepen zauzetosti parcele do
50%). Nove zone socijalno podr`ane stambene izgradwe u
danas neizgra|enim i rubnim podru~jima i uz magistralne
gradske saobra}ajnice obavezno opremiti tehni~kom, soci-
jalnom infrastrukturom i sadr`ajima koji }e obezbediti
osnovno snabdevawe, usluge i nova radna mesta za stanov-
nike. Ove lokacije predvideti na banatskoj strani i pod-
ru~jima uz severnu saobra}ajnu tangentu.”
015
U odeqku 4.3.13. „Stanovawe u blokovima sa partajama”
posle stava 2. dodaje se novi stav koji glasi:
,,U me{ovitim blokovima koje sadr`e i deo sa gusto iz-
gra|enim partajama, transformacija delova bloka se mo`e
usmeriti i na tip individualne izgradwe visine do
P+2+Pk predvi|en za individualno stanovawe u central-
noj zoni sa pravilima i parametrima koji su odre|ene za
taj podtip stanovawa.’’
016
U odeqku 4.3.16. „Dozvoqeni radovi” tabela i napomene
iza tabele bri{u se i zamewuju slede}om tabelom i tekstom:
Tabela 36: Dozvoqeni radovi za stambena tkiva u spontano nastalim naseqima
––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
Nadgradwa novih eta`a/
krova do visine suseda
u skladu sa ambijentom
bloka ili ulice h - h h - h
Nadgradwa novih eta`a/
krova preko visine suseda h - - - h -
Dodavawe krova na zgra-
di sa ravnim krovom bez
potkrovqa h h h o h o
Dodavawe krova na zgradi
sa ravnim krovom sa
korisnim potkrovqem h + h h + h
Zamena postoje}eg krova
novim radi dodavawa
potkrovqa - - h h h h
Energetska sanacija
fasade i/ili krova h h h h h h
Zatvarawa prizemqa koja
imaju stubove - - h h + h
Zatvarawe kolonada - - h h + h
Pregra|ivawe pasa`a
javnih prolaza u
unutra{wost bloka - - - - - -
Otvarawe podruma sa
prilazom na sopstvenoj
parceli h o h h h -
Dogradwa novog dela
zgrade h + h h h h
Dogradwa vertikalnih
komunikacija
(stepeni{ta, liftovi) h h h h h h
Dogradwa na otvorenim
terasama - - - o - o
Nadgradwa i dogradwa
novih prostorija + + h h + h
Zatvarawe balkona,
lo|a, terasa - h h h h o
Ru{ewa starog i izgrad-
wa planiranog objekta h o h h h h
––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
O prakti~no nepostoje}e ili nemogu}e
h prihvatqiva mera
– neprihvatqiva mera
+ uslovno prihvatqiva mera (kad ne uti~e na kvalitet objekta ili okru`ewa)
017
U delu 4.4. naslov „Privredne delatnosti i privredne
zone” se mewa i glasi:
,,Privredne delatnosti, privredne zone i privredni
parkovi’’.
018
U stavu 1. istog dela posle re~i: „Privredne zone”, do-
daju se re~i: i privredni parkovi.
019
U stavu 2. posle re~i „... ne predvi|a se obavqawe slede}ih
privrednih aktivnosti”: ostali deo stava mewa se i glasi:
,,elektroprivreda (osim distribucije i decentralizo-
vanih jedinica za kori{}ewe obnovqivih izvora energije
kom
paktn
i blokovi
otvoren
i blokovi
in
di
vi
dualn
o stan
ovaw
e
pri
gradsko i
seosko stan
ovaw
e
me{
ovi
ti
blokovi
spon
tan
o n
astala n
aseq
a
31. decembar 2009. SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA Broj 63 – 5
– termalne vode, energija vetra, solarna energija), proiz-
vodwa hidroelektri~ne energije, proizvodwa termoelek-
tri~ne energije iz ugqa, proizvodwa nuklearne elektri~-
ne energije, proizvodwa ugqa, prerada ugqa, proizvodwa
nafte i zemnog gasa, proizvodwa rude gvo`|a, crna meta-
lurgija, proizvodwa ruda obojenih metala, proizvodwa obo-
jenih metala, proizvodwa nemetalnih minerala, proizvod-
wa baznih hemijskih proizvoda a naro~ito proizvodwa i
prerada materija kancerogenih, mutagenih i teratogenih.’’
020
Posle stava 3. dodaje se novi stav koji glasi:
,,Posebna grupa privrednih zona sa naro~ito visokim
stepenom organizovanosti i ekolo{kog kvaliteta su pri-
vredni parkovi.’’
021
U delu 4.4. odeqak 4.4.3. ,,Koncepcija razvoja’’ prva ~e-
tiri stava (do re~i „za o~ekivani razvoj”) bri{u se i za-
mewuju stavovima i re~ima:
,,Povr{ine namewene privredno-proizvodnim delatno-
stima planirane su u ve}em obimu nego {to su verovatne
mogu}nosti za wihovu realizaciju do 2021. godine. Ove po-
vr{ine su svesno uve}ane i ~ine raznovrsnu ponudu loka-
cija na razli~itim saobra}ajnim pravcima, posebno u kon-
tekstu razvoja robnih terminala i robno-transportnih
centara za koje postoje pretpostavke da imaju perspektivu u
narednom periodu. Verovatno}a izgradwe maksimalno do-
zvoqenih kapaciteta prema urbanisti~kim parametrima
ocewuje se kao 0,3 za ~itav sistem, sa prostornom rezervom
za budu}e popuwavawe i transformacije.
Realizacija projektovanog privrednog razvoja Beograda
odvija}e se revitalizacijom privrede na postoje}im loka-
cijama, transformacijom ranijih privrednih kompleksa u
izgra|enom tkivu grada u druge namene i otvarawem novih
privrednih zona.
[irewe postoje}ih i formirawe novih privrednih zona
rezultat je potrebe doma}ih i stranih investitora da na lo-
kacijama koje nisu optere}ene nedefinisanim vlasni~kim
odnosima, starim zgradama i dotrajalom infrastrukturom,
zapo~nu nove privredne cikluse. Ure|ewe podru~ja autoputa
izme|u aerodroma i Be`anije, poteza izme|u Gorweg Zemuna
i Batajnice, zatim, na banatskoj strani izme|u Krwa~e i Re-
ve du` Pan~eva~kog puta, kao i otvarawe niza mawih zona
oko novog zaobilaznog autoputa i na ulaznim pravcima gra-
da (Ibarska magistrala, Autoput ka Ni{u) ~ini ponudu pri-
vrednih lokacija nove generacije. U ovom GP su obuhva}ene
sve privredne zone koje su kao potencijali prou~avane kroz
razli~ite studije i planove. Nove privredne zone odre|ene
kao „Privredni parkovi” nameweni su kompleksima tehno-
lo{ki najsavremenijih grupa delatnosti.’’
022
U istom odeqku 4.4.3. u stavu 12. u ta~ki: Kategorija A,
posle re~i: „stanovni{tvu”, re~i do kraja re~enice bri{u
se i zamewuju re~ima: ,,(ni bukom, ni mirisima,) ne generi-
{u opasan otpad i nemaju rizik od hemijskog udesa;’’
023
U istom odeqku, u istom stavu u ta~ki Kategorija B, po-
sle re~i: „...kao {to su”, re~i do kraja re~enice bri{u se
i zamewuju re~ima: ,,servisne delatnosti i proizvodni
pogoni ukoliko se za iste u ciqu svo|ewa uticaja u
granice prihvatqivosti ne zahteva izgradwa specijalnih
ure|aja za predtretman tehnolo{kih otpadnih voda,
pre~i{}avawe otpadnih gasova, posebne mere za{tite od
hemijskih udesa i koje ne generi{u opasan otpad.’’
024
U istom odeqku, posle stava 12. dodaje se novi pod ode-
qak i stav koji glasi:
,,Op{ta pravila za{tite `ivotne sredine
Navedena za{titna odstojawa koja se moraju po{tovati
ne osloba|aju privredna preduze}a od obaveze doslednog
sprovo|ewa svih zakonom predvi|enih tehni~ko - tehnolo-
{kih mera. Ukoliko se utvrdi da se u okviru redovnih teh-
nolo{kih postupaka odre|enih delatnosti nije mogu}e
upravqati rizicima po `ivotnu sredinu ili su oni veli-
ki takve delatnosti se moraju transformisati u ekolo{ki
prihvatqive.’’
025
Posle tabele 39., u fusnoti**, posle re~i: „...stambenih
naseqa”, re~i: „Po pravilu za{titno odstojawe”, bri{u
se, a ostatak re~enice se zadr`ava do kraja.
026
U odeqku 4.4.4. „Planirane povr{ine privrednih zona”
stav 1. i tabela 40. bri{u se i zamewuju teksom koji glasi:
,,U narednoj tabeli je prikazano stawe povr{ina pri-
vrednih zona i pojedina~nih lokacija u 2001. godini i pla-
nirane povr{ine privrednih zona, privrednih parkova i
pojedina~nih lokacija u 2021. godini. Iako su neke pri-
vredne zone uga{ene ili smawene planira se prirast sa
1595 ha u 2001. godini na planiranih 4751 ha u 2021. godi-
ni, od ~ega se, kao kao sasvim novi oblik organizacije pri-
vrednih delatnosti prvi put planiraju privredni parkovi
sa povr{inom od oko 1199 ha. Ovakav prirast treba da omo-
gu}i veliki izbor ponude lokacija, ali u isto vreme, zahva-
quju}i o~ekivanoj koncentraciji privrednih preduze}a, i
sna`nu podr{ku za{titi sredine. Ostale lokacije, rasute
po ~itavom gradu su relativno male, imaju sasvim skroman
prirast od 436 ha u 2001. godini na 458 ha u 2021. godini i
o~ekuje se wihova transformacija u druge namene.
Tabela 40: Pregled povr{ina privrednih zona i drugihprivrednih lokacija u 2001. i 2021. u ha
––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
2001. 2021.naziv zone ––––––––––––––––––––– ––––––––––––––––––––––
Pk/ BRGP/ % broj zap/ Pk/ BRGP/ % broj zap/ha m2 izg. zap. ha ha m2 izg. zap. ha
––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
1 GORWI
ZEMUN 283 337385 11,9 7789 28 475 1182000 30,0 11075 23
2 AUTOPUT 138 361275 26,2 4923 36 830 1323000 30,0 19536 24
3 SUR^IN - DO-
BANOVCI 102 345000 33,8 2437 24 272 816000 30,0 8614 32
4 BATAJNICA 58 174000 30,0 3076 53
5 SUR^IN-RTC 70 450000 25,0 3692 53
6 NOVI
BEOGRAD 77 269708 35,0 5420 70 35
7 BRODOGRA-
DILI[TE 65 117000 18,0 3899 60 30
8 REVA 133 512420 38,5 4260 32 629 875000 35,0 17894 28
9 VELIKOSEL-
SKI RIT 203 5000 25,0 1046 32
10 VR^IN 11 4000 3,6 487 44 139 405000 30,0 4307 32
11 BOLE^ 19 57000 30,0 907 48 129 336000 30,0 1477 12
12 @ELEZNIK 39 113202 29,0 4192 107 35 97500 25,0 3938 112
13 LUKA
BEOGRAD 104 199821 19,2 12546 121 22 50000 20,0 200 10
14 KUMODRA@ 54 103478 19,2 5410 100 48 105000 30,0 3846 80
15 RAKOVICA 76 584931 77,0 9268 122 72 500000 30,0 10460 145
16 ADA HUJA 58 140000 24,1 2681 46
17 STOJ^INO
BRDO 29 80000 30,0 2461 77
–––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
ukupno zone: 1159 3005310 25,9 64220 55 3076 6398500 31,3 91622 29
––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
25 POJEDINA-
^NE LOKAC. 436 2113587 52,4 84380 209 458 1144920 40,0 48320 112
26 PRIVREDNI
PARKOVI 1199 2419000 14,0 35000 29
–––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
UKUPNO 1595 5118897 32,8 148600 95 4733 9962420 174942 37
––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
Broj 63 – 6 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA 31. decembar 2009.
027
U odeqku 4.4.5. „Vrste privrednih lokacija” u stavu 1.
posle ta~ke 4. i re~i „privredne zone” dodaje se nova ta~-
ka koja glasi: ,,privredni parkovi.’’
028
U odeqku 4.4.6. „Mali proizvodni pogoni” posle stava
4. u Tabeli 41. u redu 4. u koloni brojeva, brojka „9 m” bri-
{e se i zamewuje brojkom 12 m.
029
U odeqku 4.4.7. „Proizvodni pogoni” posle stava 4. u
tabeli 43. u redu 6. posle re~i: „visina objekta” dodaju se
re~i: ,,osim tehnolo{kih elemenata’’, *a u koloni brojeva,
brojka „12 m” bri{e se i zamewuje brojkom 16 m.
Ispod tabele 43. dodaje se tekst:
*Tehnolo{ki elementi su gra|evine ili oprema u kojima
se odvija neki radni proces bez boravka qudi u wima (dim-
waci, torwevi, silosi i drugi elementi tehnologije koji
imaju pove}anu visinu u odnosu na osnovne prostore za rad).
030
U odeqku 4.4.8. „Industrijske zone”, u tabeli 45. u redu
6., posle re~i: „Visina objekta m”, dodaju se re~i: ,,(osim
tehnolo{kih elemenata)’’ a u koloni brojeva, brojka „12 m”
bri{e se i zamewuje brojem 16 m.
031
U odeqku „4.4.9. Privredne zone” u posledwem stavu
bri{u se posledwa zapeta i re~i: ,,Ada Huja’’.
U istom odeqku, u tabeli 47. u redu 6, posle re~i: „Vi-sina objekta m” dodaju se re~i: ,,(osim tehnolo{kih ele-
menata)’’ a u koloni brojeva, brojka „12 m” bri{e se i za-
mewuje brojem 16 m.
U redu 10. posle re~i „a prose~no” bri{e se „ 1 parking
mesto na m2”, a u koloni brojeva, tekst „100 (1/3 zaposle-
nih)” se bri{e i zamewuje tekstom „1PM/ 3 zaposlena”
032
U delu 4.4. „Privredne delatnosti i privredne zone”
posle odeqka 4.4.9. dodaje se novi odeqak sa naslovom
4.4.10. Privredni parkovi koji glasi:
,,4.4.10. Privredni parkovi
Privredni park je savremeni oblik organizovawa prosto-
ra za tehnolo{ki, ekonomski i ekolo{ki napredne grane i
jedinice privrede, poslovawa i primewene nauke, koga razvi-
ja i odr`ava jedinstveni organizator, na kompleksu odre|ene
veli~ine. Sadr`i pogodnu me{avinu privrednih, aktivno-
sti, izrazito kvalitetan ekolo{ki i estetski ambijent. Ova
namena podrazumeva dugoro~ni kvalitetni razvoj, odr`ivost
i pozitivan uticaj na `ivotnu sredinu i {iru dru{tvenu za-
jednicu. Industrijski park je odre|eni kompleks zemqi{ta,
urbanisti~ki predvi|en (u smislu industrijskih zona) za
proizvodne i prate}e delatnosti i ima odgovaraju}u infra-
strukturu. Tehnolo{ki park je industrijski park u kome se
nalazi i fakultet, nau~ni institut ili privredni subjekt
koji se bavi istra`ivawem i inovacionom delatno{}u.
Dozvoqene aktivnosti iz klasifikacije privrednih
preduze}a (prema ekolo{kom optere}ewu datom u ovom Ge-
neralnom planu) mogu biti izabrane iz kategorija A, B i
V, s tim da nikakva emisija i imisija polutanata vazduha,
vode i zemqi{ta ne sme da se pojavi kod privrednih obje-
kata i u kompleksu privrednog parka, izvan propisima do-
zvoqenih vrednosti koje se primewuju za stambene zone.
Za sadr`aje iz grupe drugih aktivnosti koje u 49%
BRGP dopuwavaju spektar sadr`aja privrednog parka nema
dodatnih ograni~ewa. Te namene su: trgovina na malo i ve-
liko, ugostiteqstvo i hotelijerstvo, sport, kultura i dru-
ge javne slu`be, nauka, razvojni, istra`iva~ki, obrazovni
i drugi sadr`aji iz okvira javnih slu`bi.
Izgradwa stanovawa nije dozvoqena, a dozvoqava se sa-
mo stanovawe vremenski ograni~enog karaktera u okviru
slu`benog stanovawa jedinice privrednog parka, koje ne
prelazi 10% povr{ina radnog karaktera dok studentski i
nastavni~ki domovi za obrazovne i istra`iva~ke jedinice
ne treba da prelaze 30% povr{ina istra`iva~kih i na-
stavni~kih prostora. Razvoj nezavisnih stambenih jedini-
ca i grupa za tr`i{te nije dozvoqen u privrednom parku
(zbog otsustva javnih jedinica i slu`bi u okolini). Izu-
zetno je mogu}a izgradwa socijalnog i neprofitnog stano-
vawa pod posebnim uslovima, prema Zakonu o socijalnom
stanovawu, uz obezbe|ewe svih prate}ih i javnih slu`bi
prema standardima iskqu~ivo kroz poseban plan detaqne
regulacije.
Da bi se prethodni ciqevi obezbedili prostornim
sredstvima, pri realizaciji ure|ewa prostora su obavezni
slede}i uslovi i parametri:
Tabela 48a: Urbanisti~ki pokazateqi za privredne parkove
––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
1. Minimalna veli~ina kompleksa u jedinstvenoj
organizaciji 10 ha2. Maksimalni indeks izgra|enosti u pojedina~nom
kompleksu 0,75
3. Minimalna povr{ina pod za{titnim zelenilom,
vodenim, parkovskim i sportsko-rekreativnim
povr{inama 40%
4. Maksimalna zauzetost zemqi{ta objektima 30%
5. Maksimalna pokrivenost vodonepropusnim,
saobra}ajnim i manipulativnim povr{inama do 10%
6. Maksimalna pokrivenost zemqi{ta parkinzima
i saobra}ajnim povr{inama sa vodopropusnim
zastorom i visokim zelenilom koje pokriva
kro{wama najmawe ½ ove povr{ine 20%
7. Parkirawe u ovoj zoni odre|uje se prema
op{tim pravilima za parkirawe u skladu
sa planiranim namenama
––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
Ukupno 100%
––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
Prethodno tabelarno dati parametri odnose se na kom-
pleks koji ne mo`e biti mawi od 10 ha. Kompleks mo`e da
sadr`i vi{e gra|evinskih parcela. Izuzetno, za speci-
fi~ne delatnosti koje zahtevaju velike parking prostor i
veliku zauzetost parcele (hipermarketi, veleprodaje, rob-
no-distributivni centri, filmski studiji i sli~no), pro-
cenat ukupnih zelenih povr{ina (kategorija 3 u tabeli) se
mo`e smawiti u korist parkinga i saobra}ajnih povr{i-
na sa vodopropusnim zastorom i visokim zelenilom koje
pokriva kro{wama najmawe ½ ove povr{ine. Ovo smawewe
se utvr|uje kroz obaveznu izradu plana detaqne odnosno ge-
neralne regulacije i uz posebne uslove JKP ,,Zelenilo
Beograd’’.
Visina objekata u privrednim parkovima je ograni~ena
na 16 m za objekte u proizvodnim, nau~nim i istra`iva~-
kim centrima (osim tehnolo{kih elemenata) ili P+6 za
poslovne objekte, odnosno prema pravilima za adekvatnu
namenu i posebnim uslovima lokacije.
Nijedan objekt (osim tehnolo{ki neophodnih ili oze-
lewenih kao {to su ograde, trafo stanice, merno regula-
cione stanice, portirnice, parkinzi, igrali{ta i sl.) ne
mo`e da se gradi bli`e od 40 metara od ivice kompleksa
privrednog parka.
Privredni parkovi moraju da budu kompetitivna ponuda
lokacijama u regionu. To se posti`e kvalitetnim infra-
strukturama (fizi~ke i informati~ke, kanalizacija, gas i
kvalitena elektri~na mre`a, mre`a opti~kih kablova).
31. decembar 2009. SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA Broj 63 – 7
Obavezno je odvajawe ki{ne kanalizacije od fekalne i si-
stema za tehni~ku vodu. Zgrade privrednog parka treba da
koriste zna~ajno mawe neobnovqive energije za grejawe,
klimatizaciju i osvetqewe. Zelene povr{ine moraju da za-
uzimaju ve}inski deo kompleksa i u funkciji su podizawa
kvaliteta `ivotne sredine u kompleksu i van wega.
Osnovno grejawe i kori{}ewe energije je na prirodni
gas u energetski efikasnim i ekolo{ki optimalnim po-
strojewima koja se mogu dopuwavati kori{}ewem toplote
podzemqa u meri koja ne mewa prirodnu ravnote`u u lokal-
nom prostoru.
Ravni krovovi treba da budu sistemski pripremqeni za
postavqawe fotonaponskih ili kombinovanih prijemnika
solarne energije.
U zonama gde su privredni parkovi u kontaktu sa za{ti-
}enom u`om zonom Beogradskog vodoizvori{ta, nisu do-
zvoqeni radovi koji mogu biti penetracija gra|evinskih i
tehnolo{kih elemenata kroz za{titne slojeve izvori{ta.
U detaqnoj razradi obavezno je uspostaviti koridore
neizgra|enog i zelenog prostora izme|u novih kompleksa.
Grafi~ka predstava u nameni povr{ina je okvirna grani-
ca zone privrednih parkova. Kompleksi se mogu formira-
ti i druga~ije, wihova dubina se mo`e prilago|avati tere-
nu i parcelaciji, {to se utvr|uje planom detaqne regula-
cije koji je obavezan korak u realizaciji.
Privredni park se mora planirati kao celina (od naj-
mawe 10 hektara) planom detaqne regulacije.’’
033
U delu 4.5. „Komercijalne zone i gradski centri”, u
odeqku 4.5.2. „Ciqevi” ispred stava 1. dodaje se stav koji
glasi:
,,Deo identiteta Beograda ~ine dve reke, zelenilo oko
wih, U{}e, Kalemegdan, i atraktivni splavovi – restora-
ni. To prirodno jezgro urbane prestonice je nosilac iden-
titeta i turisti~ki resurs, specifi~nost grada koju treba
bri`qivo o~uvati i razvijati kroz savremene funkcio-
nalne i estetike zahteve.’’
034
U odeqku 4.5.2. „Ciqevi” u prvoj re~enici u stavu 1. po-
sle re~i: „Slede}im ciqevima” tekst do kraja odeqka bri-
{e se i zamewuje tekstom koji glasi:
,,a) afirmacija komercijalnog sektora u tri urbana je-
zgra: zone centra Beograda, zone centra Zemuna i zone cen-
tra Novog Beograda,
b) privla~ewe investicija kroz revitalizacije prioba-
qa i posebno ranije industrijskih saobra}ajnih i skladi-
{nih kompleksa u {irem centru grada (Savski amfitea-
tar, Savamala, Dunav stanica i Ada Huja), promocija urba-
ne recikla`e zastarelih industrijskih kompleksa u sredi-
{nim zonama i
c) promocija i turisti~ka afirmacija zona o~uvane
prirode u sredi{tu prostora grada i priobaqu (u{}e reka,
Veliko ratno ostrvo, „^apqa” i forland uz obalu Dunava,
leva obala Save u zoni Sur~inskog poqa, itd.).
Da bi se ova tri ciqa realizovala neophodno je ispu-
wewe slede}ih operativnih uslova:
– sa pove}awem ekonomske mo}i grada komercijalne de-
latnosti i turizam }e imati pokreta~ku ulogu u pro-
meni privredne strukture i pribli`avawu stepenu
razvoja adekvatnog evropskom;
– formirawe adekvatne prostorne organizacije za di-
nami~an razvoj komercijalnog sektora, policentri-
~an sistem i uravnote`en razvoj }e omogu}iti potpu-
ni spektar aktivnosti na ~itavom prostoru grada;
– uravnote`en razvoj na ~itavom prostoru grada podr-
`avawem procesa decentralizacije poslovnog prosto-
ra razvojem centara u sredwoj zoni grada i ja~awem
lokalnih centara u okolnim samostalnim naseqima;
– pove}awe atraktivnosti i pristupa~nosti starih je-
zgara Beograda i Zemuna poboq{awem dostupnosti
javnim gradskim saobra}ajem, politikom parkirawa i
merama za smawewe motornog saobra}aja u wima;
– ograni~ewe individualnog motornog saobra}aja i zna-
~ajno poboq{awe uslova odvijawa javnog, pe{a~kog i bi-
ciklisti~kog saobra}aja pre svega u gradskim jezgrima;
– formirawe instrumenata, projekata i institucija za
uvo|ewe i razvoj ekolo{ko-turisti~kih zona, punkto-
va, pla`a, jezera, marina i re~nog turisti~kog sao-
bra}aja u beogradskom priobaqu.”
035
U odeqku 4.5.3. „Koncepcija razvoja” posle stava 1. do-
daje se novi stav koji glasi:
,,Jedan od najva`nijih je formirawe novih komplek-
snih poslovno komercijalnih zona u Savskom amfiteatru,
na desnoj obali Dunava u zoni od Marine Dor}ol do Ada
Huje. Va`no je wihovo povezivawe sa centrom na grebenu,
preko Terazijske terase i Dor}ola, zatim formirawe cen-
tra Novog Beograda u osi devet blokova i podr{ka formi-
rawu velikih turisti~kih motiva i podru~ja (jezgra Zemuna
i Beograda, U{}e, priobaqe, sportsko-rekreativne zone).’’
036
U odeqku 4.5.5 „Planirani sistem centara Beograda” u
stavu 2 u {estoj alineji re~i „centri u novim naseqima”
bri{u se i zamewuju re~ima: ,,novi centri u naseqima’’, na
kraju sedme alineje posle re~i „centri samostalnih nase-
qa” bri{e se slovo: i, a osma alineja „pojedina~ni sadr-
`aji u tkivu” bri{e se u celini.
037
U odeqku 4.5.6. „Centralna zona i glavni gradski cen-
tar” tabela 49. sa napomenama mewa se i glasi:
,,Tabela 49: Urbanisti~ki pokazateqi za parcele i objekte u posebnim poslovnim kompleksimau jezgrima glavnog gradskog centra
––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
Zona centra Zona centra Zona centra Beograda Zemuna Novog Beograda
––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
Maksimalni indeks izgra|enosti (I) 3.5 (izuzetno 4.5) 2 (izuzetno 2.5) 3.5 (izuzetno 5)
Maksimalni stepen zauzetosti (Z) 75% 65% 60%
Maksimalna visina venca i spratnost 26 m, P+6+Pk 12 m 32 m (P+8+Pk)
(Izuzetno 32 mP+8+Pk)
Na~in parkirawa Na parceli odnosno Na parceli odnosno parkinzi i
gara`e na obodu gara`e na obodu gara`e u bloku
jezgra i u jezgru jezgra i u jezgru
Zelenilo drvoredi, parkovi i Drvoredi i zele- drvoredi, parko-
dr. forme zelenila nilo na parceli vi i blokovsko
zelenilo
––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
Izuzetni urbanisti~ki pokazateqi mogu se posti}i i
iskoristiti u dva slu~aja: uz argumentaciju u Planu detaq-
ne regulacije (1) i u blokovima koji su prete`no realizo-
vani kroz prethodne postupke (aktove, odobrewa i urbani-
sti~ke projekte) (2).
Broj i drugi uslovi za parking mesta za poslovawe odre-
|uju se prema pravilima za parkirawe (poglavqe 11.2.4.2 i
poglavqe 4.5.14) Generalnog plana, i podzakonskim aktima i
posebnim propisima koje donese Skup{tina grada Beograda.
038
U odeqku 4.5.8. „Poslovno-trgova~ke ulice”, bri{e se
stav 3, i zamewuje stavom koji glasi:
Broj 63 – 8 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA 31. decembar 2009.
,,Poslovno-trgova~ke ulice su:
1. Ugrinova~ka od Novogradske do Banatske, zatim
pravcem novog Novosadskog puta do Vojnog puta 1;
2. Cara Du{ana od Novogradske do Filipa Vi{wi}a;
3. Prvomajska od Novogradske do Pazova~kog puta
4. Pazova~ki put od Prvomajske do Vojnog puta 1;
5. Ivi}eva od Vrtlarske do To{inog bunara,
6. To{in bunar;
7. Zemunska;
8. Vojvo|anska od Zemunske do Sur~inske;
9. Jurija Gagarina od Bulevara Arsenija ^arnojevi}a
do Dr Ivana Ribara;
10. Tre}i bulevar od Jurija Gagarina do To{inog bunara;
11. Milentija Popovi}a od Arsenija ^arnojevi}a do
Tre}eg bulevara;
12. Omladinskih brigada od Arsenija ^arnojevi}a do
Jurija Gagarina;
13. Bulevar umetnosti od Arsenija ^arnojevi}a do pruge
i od Bulevara Mihajla Pupina do Bulevara Nikole Tesle;
14. [panskih boraca od Bulevara Arsenija ^arnojevi-
}a do Milutina Milankovi}a
15. Milutina Milankovi}a od [panskih boraca do
pruge;
16. Narodnih heroja od Tre}eg bulevara do Pariske ko-
mune;
17. Pariske komune od Bulevara Mihajla Pupina do To-
{inog bunara;
18. Bulevar Nikole Tesle od Bulevara umetnosti do Ka-
petana Radi~a Petrovi}a;
19. Bulevar Mihajla Pupina od Pariske komune do Xo-
na Kenedija;
20. Bulevar Zorana \in|i}a od Omladinskih brigada
do Studentske;
21. Studentska od Omladinskih brigada do To{inog bu-
nara;
22. Trgova~ka od Vodovodske do pumpe @arkovo 1;
23. Po`e{ka od Milana Ku~e do Trebevi}ke;
24. Bulevar vojvode Mi{i}a od Jovana Risti}a (Koste
Glavini}a) do pravca Vukovarske;
25. Savska od Nemawine do Drinske;
26. Sarajevska od Drinske do Hajduk Veqkovog venca;
27. Hajduk Veqkov venac od Sarajevske do Nemawine;
28. Kneza Milo{a od Nemawine do Drinske;
29. Ju`ni bulevar od Ustani~ke do Maksima Gorkog;
30. Vojvode Stepe od Tri{e Kaclerovi}a do Beranske;
31. Makenzijeva;
32. Cara Nikolaja II; 33. Mile{evska;
34. @i~ka;
35. Vojislava Ili}a od @i~ke do Gospodara Vu~i}a;
36. Bulevar kraqa Aleksandra od Ruzveltove do Bajdine;
37. Ruzveltova od 27. marta do Dimitrija Tucovi}a;
38. Cviji}eva od \ure \akovi}a do Dimitrija Tucovi}a;
39. Dimitrija Tucovi}a od Cviji}eva do Gradi{tanske;
40. Bulevar despota Stefana od Xorxa Va{ingtona do
Vi{wi~ke;
41. Vi{wi~ka.’’
039
U istom odeqku, posle stava 6, tabela 50. sa napomena-
ma mewa se i glasi:
,,Tabela 50: Urbanisti~ki pokazateqi za parcele i objekte u poslovno-trgova~kim ulicama
––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
U centralnoj zoni van jezgara U sredwoj(van zona centara Beograda, Zemuna i Novog Beograda) zoni––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
Maksimalan indeks izgra|enosti parcele (I) 4 (izuzetno 5) 3,5 (izuzetno 4.5)
Maksimalan stepen zauzetosti parcele (Z) 70% 60%
––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
U centralnoj zoni van jezgara U sredwoj(van zona centara Beograda, Zemuna i Novog Beograda) zoni––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
Maksimalna visina Za regulaciju 32 m 26 mvenca i spratnost ulice P+8+Pk P+6+Pk
≥24 mZa regulaciju 26 m 18 mulice < 24 m P+6+Pk P+4+Pk
Na~in parkirawa Na parceli od- na svojoj
nosno gara`e parceli
na obodu jezgra
Zelenilo min. 1 drvored min. 1 drvored
u profilu u profilu
––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
Izuzetni urbanisti~ki pokazateqi mogu se posti}i i
iskoristiti u dva slu~aja: uz argumentaciju u Planu detaq-
ne regulacije (1) i u blokovima koji su prete`no realizo-
vani kroz prethodne postupke (aktove, odobrewa i urbani-
sti~ke projekte) (2).
Poslovno trova~ke ulice ozna~ene su u grafi~kom pri-
logu broj 2: ,,Planirano kori{}ewe zemqi{ta 2021’’ sim-
bolom koji va`i za parcele uz obe strane ulice sa namenom
„komercijalne zone i gradski centri” i kompatibilne na-
mene: stambeno tkivo i privredne zone.
Uticaj poslovno trgova~ke ulice i pripadaju}i parame-
tri koriste se za izra~unavawe kapaciteta i primewuju se
samo na prvi red parcela uz ulicu. U slu~ajevima kada je
parcela dubqa od 40 m parametri za poslovno trgova~ku
ulicu primewuju se za podru~je dubine do 40 m od regulaci-
je saobra}ajnice, a za preostali deo parcele primewuju se
parametri za namene prikazane u grafi~kom prilogu broj
2: ,,Planirano kori{}ewe zemqi{ta 2021’’.
U slu~aju direktnog sprovo|ewa Generalnog plana oba-
vezan je prikaz uskla|ivawa sa okru`ewem kroz urbani-
sti~ko re{ewe dela poslovno trgova~ke ulice najmawe u
pripadaju}em bloku i dokazivawe ispuwewa kriterijuma
navedenih u poglavqu „Sprovo|ewe Generalnog plana”,
Podru~ja za koja su potrebni planovi detaqne regulacije.
Maksimalna visina venca i maksimalna spratnost
zgrada na konkretnim lokacijama koriguje se u kontekstu
ambijenta i tipologije okolnog tkiva i Op{tih pravila
(poglavqe 11.6.4 Odre|ivawe visine zgrada za nove objekte
i nadgradwu postoje}ih objekata).
U planiranim zonama i blokovima individualnog sta-
novawa neposredno uz poslovno trgova~ke ulice maksimal-
na spratnost je P+3+Pk(Ps), stepen zauzetosti je 60% i
indeks izgra|enosti je 2.5 (na primer u Zemunu, ulice
Ugrinova~ka i Cara Du{ana i na Vo`dovcu ulica Vojvode
Stepe posle Tro{arine).
Broj i drugi uslovi za parking mesta za poslovawe od-
re|uju se prema pravilima za parkirawe (poglavqe 11.2.4.2
i poglavqe 4.5.14) Generalnog plana, i podzakonskim akti-
ma i posebnim propisima koje donese Skup{tina grada Be-
ograda.
Kada se poslovno trgova~ka ulica poklapa sa granicom
centralne zone primewuju se obostrano pokazateqi koji
va`e za poslovne trgova~ke ulice u Centralnoj zoni.
Za ulice koje se nalaze u podno`ju lesnog odseka, urba-
nisti~ki pokazateqi se utvr|uju prema posebnoj proceduri
(Studija lesnog odseka, plan detaqne regulacije, urbani-
sti~ki projekat).
040
Posledwi stav odeqka 4.5.8. „Poslovno-trgova~ke
ulice” koji se zavr{ava re~ima: „gradskim vrednostima”,
bri{e se.
041
U odeqku 4.5.9. „Zone ulaznih pravaca u grad”, u stavu 6.
bri{u se re~i: ,,nove luke u zoni i’’.
31. decembar 2009. SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA Broj 63 – 9
042
U istom odeqku, posle stava 6. bri{e se tabela 51. i za-
mewuje novom sa napomenama i glasi:
,,Tabela 51: Urbanisti~ki pokazateqi za parcele i objekte u zonama ulaznih pravaca u grad
––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
Maksimalni indeks izgra|enosti (I) 1.5
Maksimalni stepen zauzetosti (Z) 50%
Maksimalna visina venca i spratnost 16 m, P+3+Pk
Na~in parkirawa Na svojoj parceli
Zelenilo min. 20% i
ozelewen parking
––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
Zone ulaznih pravaca u grad ozna~ene su u grafi~kom
prilogu broj 19: ,,Prikaz izmena Generalnog plana u pla-
niranom kori{}ewu zemqi{ta 2021’’ linijom u osovini
ulice koja va`i obostrano i odnosi se na namenu „komer-
cijalne zone i gradski centri”.
Broj i drugi uslovi za parking mesta za poslovawe od-
re|uju se prema pravilima za parkirawe (poglavqe 11.2.4.2
i poglavqe 4.5.14) Generalnog plana.’’
043
U odeqku 4.5.10. „Posebni poslovni kompleksi”, na-
slov i kompletan tekst sa tabelama do slede}eg odeqka se
bri{e i zamewuje tekstom:
,,4.5.10. Posebni poslovni kompleksi
Posebni poslovni kompleksi su komercijalne zone u
planu ozna~ene povr{inom crvene boje. Kao vi{efunkci-
onalni kompleksi sa dominantnom komercijalnom name-
nom (preko 50 %) nalaze se u svim zonama, od centralne do
rubne, i formiraju sve tipove centara u skladu sa svojim
polo`ajem u gradskom tkivu.
Za poslovne komplekse planirane u blokovima gde je po
GP-u preovla|uju}a namena stanovawe ili javne slu`be,javni objekti i kompleksi, uskla|uju se urbanisti~ki poka-
zateqi i pravila za gra|ewe tako da wihov maksimalni in-
deks izgra|enosti ne prelazi maksimalni indeks za domi-
nantnu namenu bloka uve}an za 30%, a maksimalni stepen
zauzetosti ne prelazi maksimalni stepen zauzetosti za do-
minantnu namenu bloka uve}an za 10%.
Poslovni kompleksi posebno navedeni u centralnoj,
sredwoj i spoqnoj zoni, obavezno se razra|uju planom de-
taqne regulacije. Propisani urbanisti~ki pokazateqi za
posebne poslovne komplekse definisani su prema polo`a-
ju odnosno prema zoni u kojoj se nalaze (centralnoj, sred-
woj, spoqnoj ili rubnoj zoni).
Poslovni kompleksi
u centralnoj zoni
Namena i veli~ina zgrada odgovara centralnom gusto
izgra|enom tkivu sa objektima u funkciji opslu`ivawa
upravnih dr`avnih i regionalnih institucija, trgovine,
poslovnih pretsavni{tava, banaka i finansiskih insti-
tucija, velikih hotela, me{ovitih zgrada sa stanovawem
iznad komercijalnih eta`a i velikih gara`a na obodu sta-
rih gradskih jezgara i gara`a za potrebe centralne zone.
Namene poslovnih kompleksa u starim gradskim jezgri-
ma su u skladu sa uslovima o~uvawa, unapre|ewa i prezen-
tacije kulturno istorijskog nasle|a i tradicionalnih i
savremenih urbanih vrednosti i potrebom turisti~ke po-
nude sme{taja i ishrane. Veli~ina poslovnih jedinica i
zgrada primerena je formiranom gradskom tkivu sa obave-
znim kontinuitetom poslovnih sadr`aja u prizemqima i
na prvom spratu u pe{a~kim i ulicama sa umirenim saobra-
}ajem.
Poseban tretman treba da dobiju poslovni kompleksi
pored reke, privredni kompleksi u transformaciji u pre-
te`no komercijalne sadr`aje (napu{teni industrijski,
komunalni, vojni i drugi objekti) i poslovni kompleksi uz
autoput koji treba da budu razra|eni planovima detaqne
regulacije.
Poslovni kompleksi
u sredwoj zoni
U sredwoj zoni naj~e{}e u velikim poslovnim koplek-
sima, na ukr{tawu ili uz primarne saobra}ajnice, za koje
je potrebno izraditi planove detaqne regulacije, mogu}a
je izgradwa objekata u funkciji:
– trgovine na malo (hipermarketi, {oping centri i
{oping molovi, robne ku}e, pijace, otvoreni tr`ni
centri, pijace starih stvari);
– izlo`benih prostora (sajmovi);
– ugostiteqstva (hoteli, pansioni, restorani, agen-
cije...);
– poslovawa, nau~no-istra`ivakog rada (predstavni-
{tva, administracija, poslovni parkovi);
– kulture i zabave (zabavni parkovi, planetarijumi, ve-
liki akvarijumi, kuglane, bu~ni drugi rekreacioni i
sportski sadr`aji).
Poslovni kompleksi koji se nalaze uz poslovne trgo-
va~ke ulice sredwe zone zajedno formiraju centre u sred-
woj zoni odnosno centre gradskih potcelina.
Poslovni kompleksi
u spoqnoj zoni
U spoqnoj zoni, u velikim poslovnim kompleksima, na
primarnim saobra}ajnicama, mogu}a je izgradwa objekata u
funkciji:
– trgovine na veliko (veletr`nice, skladi{ta, kvanta-
{ke pijace);
– turizma i ugostiteqstva (turisti~ki centri, hoteli,
moteli, kampovi..);
– distibucije (distributivni centri);
– saobra}aja (prate}i sadr`aji autoputa: pumpe, parki-
rawe kamiona), i sl.
Poslovni kompleksi u spoqnoj zoni koji se nalaze u sa-
mostalnim naseqima na ulaznim pravcima grada ili na
primarnoj saobra}ajnoj mre`i su centri samostalnih –
prigradskih naseqa u spoqnoj zoni.
Tabela 52: Urbanisti~ki pokazateqi za parcele i objekteu poslovnim kompleksima izvan gradskih jezgara i izvan poslovno-trgova~kih ulica
––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
Poslovni kompleksi Poslovni kompleksi Poslovni kompleksiu centralnoj zoni u sredwoj zoni u spoqnoj zoni
i rubnoj zoni ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
Indeks izgra|enosti (I) maks. 3,5 (izuzetno 4,5) 2,0 (izuzetno 3.0) 1,0 (izuzetno 1.5)
Stepen zauzetosti (Z) maks. 70% 50% 50%
Minimalna povr{ina gra|evinskih parcela 300 500 500
Maksimalna visina venca 32 m 18 m 16 mi spratnost P+8+Pk P+4+Pk
Na~in parkirawa na svojoj parceli na svojoj parceli na svojoj parceli
Zelenilo min. 10% i ozelewen 15% i ozelewen 20% i ozelewen
parking parking parking
––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
Izuzetni urbanisti~ki pokazateqi mogu se posti}i i
iskoristiti u dva slu~aja: uz argumentaciju u Planu detaq-
ne regulacije (1) i u blokovima koji su prete`no realizo-
vani kroz prethodne postupke (aktove, odobrewa i potvr|e-
ne urbanisti~ke projekte) (2).
Visina novih objekata zavisi od {irine saobra}ajnice
u skladu sa op{tim pravilima GP-a. Visina venca i sprat-
nost su limitirani za slu~aj neposrednog sprovo|ewa.
Kroz plan detaqne regulacije mogu se odrediti prostorni
akcenti i vi{a spratnost.
Broj i drugi uslovi za parking mesta za poslovawe odre-
|uju se prema pravilima za parkirawe (poglavqe 11.2.4.2 i po-
glavqe 4.5.14) Generalnog plana, i podzakonskim aktima i
posebnim propisima koje donese Skup{tina grada Beograda.’’
Broj 63 – 10 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA 31. decembar 2009.
044
U odeqku 4.5.11. „Centri u novim naseqima”, naslov se
bri{e i zamewuje re~ima: ,,Novi centri naseqa’’. Tekst
ostaje bez promena.
045
U istom odeqku u Tabeli 53. u naslovu tabele, posle re-
~i: „... za parcele i objekte”, re~i do kraja naslova se bri-
{u i zamewuju re~ima: ,,u novim centrima naseqa’’.
046
U odeqku 4.5.12. „Centri prigradskih naseqa i pojedi-
na~ni sadr`aji u tkivu” bri{u se u naslovu re~i „i poje-
dina~ni sadr`aji u tkivu” i bri{u se posledwa tri pasu-
sa ukqu~uju}i i Tabelu 55. „Urbanisti~ki pokazateqi za
parcele i objekte koji postoje kao pojedina~ni sadr`aji
u tkivu” .
047
U odeqku 4.5.13. „Turizam”, u ~etvrtom stavu, posle ta~-
ke 6. koja se zavr{ava re~ima: „... turisti~kog centra Ava-
la”, dodaje se nova ta~ka koja glasi:
– ,,organizacija i izgradwa novog turisti~kog komplek-
sa Bawa Ov~a, severno od istoimenog naseqa, sa svim ele-
mentima savremenog bawskog turisti~kog mesta.’’
048
U delu 4.6. „Javne slu`be, javni objekti i kompleksi”, u
odeqku 4.6.3. „Koncepcija razvoja”, u stavu 8., posle re~i:
„Postoje}i objekti, dr`avne republi~ke i gradske admini-
stracije” dodaju se re~i: ,,i javnih slu`bi’’, a re~enica se
nastavqa re~ima: „mogu promeniti namenu”, posle kojih se
dodaju re~i: ,,uz postupak propisan zakonom.’’ Ostatak tek-
sta do kraja stava zadr`ava se.
049
U odeqku 4.6.3. ,,Koncepcije razvoja’’, u posledwem sta-
vu, u prvoj re~enici posle re~i: „... u okviru grupe javnih
slu`bi” dodaje se nova re~enica koja glasi: ,,Promena u
druge namene mogu se izvr{iti, kroz dono{ewe ili izme-
nu planova detaqne regulacije.’’
050
U odeqku 4.6.5. „De~je ustanove” , u tabeli 57 „Rekapi-
tulacija potrebnih kapaciteta” u petom redu bri{e se
tekst „Parking mesto na m2 objekta ili zap.” I zamewuje
tekstim „jedno parking mesto na”. U koloni brojeva posle
cifre „100” dodaje se „m2”
051
U odeqku 4.6.11. „Specijalnizovani centri” u pododeq-
ku 3. „Visoko{kolski vaspitno-obrazovni centri” u ta~-
ki 4. re~i: „Blok 67 na Novom Beogradu”, bri{u se i zame-
wuju re~ima: ,,Blok iza naseqa Dr Ivan Ribar na Novom
Beogradu’’.
052
U odeqku 4.6.13 ,,Verski objekti i wihovi centri’’ kao
posledwi stav dodaje se re~enica koja glasi:
,,Ukoliko u okviru zelenih i poqoprivrednih povr{i-
na postoje arheolo{ki i drugi materijalni ostaci kultur-
nih dobara, uz saglasnost odgovaraju}ih institucija i uz
druge potrebne saglasnosti, mogu}e je pristupiti izgrad-
wi na predmetnoj lokaciji iskqu~ivo u ciqu za{tite ili
rekonstrukcije objekata lokaliteta.’’
053
U delu 4.7. „Sport i sportski objekti i kompleksi”,
odeqak 4.7.2. „Ciqevi” u stavu 2. „Zna~ajni zadaci”, posle
ta~ke 5. i re~i... rekreaciju na vodi”, dodaju se jo{ ~etiri
nove ta~ke koje glase:
– ,,rekonstrukcija i pro{irewe postoje}ih i izgradwa
novih sportskih terena (posebno bazena) u okviru po-
stoje}ih ili novih prostora, prilago|enih specifi~-
nim potrebama osoba sa invaliditetom,
– obezbe|ewe ravnomerno raspore|ene mre`e javnih
sportskih prostora i terena lako i pod jednakim
uslovima dostupnih svim gra|anima bez obzira na
pol, starosnu i socijalnu strukturu,
– aktivirawem i ure|ewem prirodnih resursa ({ume,
obale reka, jezera i potoka) u ciqu omasovqavawa
zdravstveno-rekreativnog i turisti~kog sporta,
– podr{ka razvoju turizma kao perspektivne privredne
grane kombinacijom sadr`aja u velikim komercijal-
nim i sportsko-rekreativnim kompleksima.’’
054
U istom delu u odeqku 4.7.6. „Takmi~arski sportski
objekti” u stavu „Predvi|eni novi specijalizovani objek-
ti i kompleksi su: od ta~ke „Veledrom” postoje}a ta~ka
Kartodrom mewa se i glasi:
Kartodrom – Jedna od lokacija je u okviru specijalizo-
vanih centara kod Aerodroma „Beograd”. Lokaciju drugog
centra mogu}e je realizovati u okviru povr{ina planira-
nih za sport i rekreaciju.
055
U istom stavu, postoje}a ta~ka „Centar za kowi~ki
sport i trke” se mewa i glasi:
,,Centar za kowi~ki sport i trke – Zadr`ava se posto-
je}i hipodrom kod Careve }uprije. Lokaciju drugog centra
za kowi~ki sport i trke mogu}e je realizovati u okviru po-
vr{ina planiranih za sport i rekreaciju u okviru novo-
planiranog sportskorekreativnog kompleksa Vidikovac –
Savska terasa u okviru koga je mogu}e realizovati i druge
sportsko-rekreativne sadr`aje.’’
U ustom stavu, dodaje se na kraju teksta jo{ jedna ta~ke
koja glasi:
,,Nacionalni centar za odbojku – Specijalizovani cen-
tar za razvoj vrhunskog sporta i takmi~ewa sadr`i: multi-
funkcionalnu sportsku dvoranu za rad na ve}em broju tere-
na sa prostorom za oko 1000 gledalaca, zatim teretanu, me-
dicinski centar, sme{tajni prostor i restoran za sport-
sku ishranu kao i druge prate}e sadr`aje u funkciji spor-
ta. U okviru ovog centra planiran je i centar za treninge
i takmi~awa u odbojci na pesku. Objekat sadr`i jedan glav-
ni takmi~arski teren sa 4–6 pomo}nih terena, fiksnog de-
la gledali{ta kapaciteta 2.000 sedi{ta i monta`nih tri-
bina u skladu sa zahtevima svetske i evropske federacije
i sve potrebne prate}e prostorije u funkciji sporta.’’
056
U odeqku 4.7.7. Tabela 71: „Rekapitulacija povr{ina
planiranih sportsko-rekreativnih centri u celini se
bri{e i zamewuje novom tabelom sa istim brojem, nazivom
i sadr`ajem koja glasi:
31. decembar 2009. SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA Broj 63 – 11
Tabela 71: Rekapitulacija povr{ina planiranih sportsko-rekreativnih centara
––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
Red Naziv lokacije SRC Namena Povr{. Napomena
br. ha––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
1 Kamendin – lesni odsek polivalentni sadr`aj 25,1 naseqski SRC
2 Belarica – lesni odsek polivalentni sadr`aj 2.9 naseqski SRC
3 Blok 44 polivalentni sadr`aj 7 naseqski SRC
4 Zapadno od Ulice
dr Ivana Ribara polivalentni sadr`aj 18,5 gradski SRC
5 Dunav sportovi na vodi,
marina 2,65 gradski SRC
6 Pregrevica polivalentni sadr`aj 3,8 naseqski SRC
7 @eleznik polivalentni sadr`aj 33 gradski SRC
8 Srema~ki rt polivalentni sadr`aj 28 gradskiT SRC
9 Cerak polivalentni sadr`aj 6,3 naseqski SRC
10 Vidikovac – Savska terasa polivalentni sadr`aj 19 gradski SRC
11 Miqakovac polivalentni sadr`aj 15 naseqski SRC
12 Srem~ica polivalentni sadr`aj 8 naseqski SRC
13 Kumodra` -Torlak polivalentni sadr`aj 7,7
14 Resnik -akumulacija polivalentni sadr`aj 10
15 Ada Huja motonauti~ki centar,
marina i sl. 10 specijaliz. SC
16 Mili}evo brdo polivalentni sadr`aj 46,4 gradski SRC
17 Rakovica polivalentni sadr`aj 3,5 saseqski SRC
18 Ostru`nica polivalentni sadr`aj 4 saseqski SRC
19 Umka polivalentni sadr`aj 5 saseqski SRC
20 Ru{aw - Resnik golf teren,
polivalentni sadr`aj 170 specijaliz. SC
21 Pe}ani - Umka golf teren 116 specijaliz.SC
22 Kote` - Bor~a golf teren 103 specijaliz.SC
23 Kote` polivalentni sadr`aj 12 naseqski SRC
24 Streli{te Srema~ki rt sportsko streli{te 28 specijaliz. SC
25 Radmilovac polivalentni sadr`aj 1,4 turist.-rekr.
cen.
26 Ov~a bawa polivalentni sadr`aj 27 bawa i rekrea-
tivni centar
27 Ov~a polivalentni sadr`aj 16 gradski SRC
28 Bor~a polivalentni sadr`aj 20 naseqski SRC
29 Veliko blato rekreacija 346 ekolo{ko-re-
kreativ. centar
30 Ostrvo ^apqa rekreacija, eko-turizam 582 ekolo{ko tu-
rist. i rekrea-
tiv. centar
31 Ul. Marije Bursa} polivalentni sadr`aj 3,4
32 Be~menski kqu~ polivalentni sadr`aji 315 gradski SRC
––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
057
U delu 4.8. „Sistem zelenih povr{ina”, u odeqku 4.8.5.
„Re~na ostrva ili ade” u prvom stavu u alineji 4, Ada Huja is-
pred re~i:,,pod autohtonom vegetcijom’’ dodaje se re~: ,,ranije’’
U istom odeqku, u stavu 3. u ta~ki 4. „Novo ostrvo „^apqa”,
posle re~i: od 60:40 % dodaju se nove re~enice koje glase:
,,Ovo novo ostrvo pro`eto ure|enom mre`om re~nih ka-
nala i jezera, sa za{ti}enim bazenima re~no-mo~varnog
sistema nastalih izgradwom nasipa („kubici”), osta}e na
prirodnom nivou sa predvi|enim plavqewem, osim ograni-
~enih turisti~kih punktova na kotama bez plavqewa i pla-
toa za otvorene sportske terene koji su na polunivoima sa
povremenim plavqewem. Saobra}ajne veze su velikim de-
lom na konstrukcijama koje omogu}avaju protok velike vo-
de izme|u isturenih punktova i zale|a. Plovni kanali ve-
like {irine za velike objekte se ne predvi|aju.’’
058
U odeqku 4.8.12. „Grobqa” Tabela 72. „Osnovni elemen-
ti za dimenzionisawe povr{ina za sahrawivawe” bri{e
se i zamewuje tabelom koja glasi:
Tabela 72: Osnovni elementi za dimenzionisawe povr{ina za sahrawivawe*
––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
Vrste grobnih mesta Bruto povr{ina
(m2)––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
Grobnice – dvojne oko 12
Grobovi u nizu oko 5
Grobovi za urne rozarijumi oko 1,20
kolumbarijumi oko 0,40
––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
* Radi lak{eg procewivawa potrebnih kapaciteta za sahrawivawe u gravi-
tacionoj zoni, u tabeli 72 prikazane su prose~ne bruto dimenzije pojedi-
nih vrsta grobnih mesta. Kroz izradu odgovaraju}eg plana detaqnije raz-
rade preciznije }e se definisati dimenzije grobnih mesta. Imaju}i u vi-
du da se u praksi realizuje pet vrsta grobnica (od grobnica á reda - kapa-
citeta 12 mesta za sahrawivawe, BRGP oko 16 m2 do grobnica â reda - ka-
paciteta 2 mesta za sahrawivawe, BRGP oko 5,5 m2) u tabeli 72 je data pro-
se~na vrednost BRGP za dvojne grobnice.
059
U odeqku 4.8.13. „Posebni zeleni kompleksi” stavovi 3,
4 i 5 se bri{u i zamewuju slede}im stavovima i tekstom do
kraja odeqka:
,,Generalnim planom su predvi|ene tri lokacije za no-
ve botani~ke ba{te: tematski park u Sur~inskom poqu, Ka-
menolom Stra`evica (kao rekultivacija) i Top~ider. Ve-
}ina rasadnika se zadr`ava sa mogu}no{}u podizawa no-
vih na lokacijama koje su namewene zelenim povr{inama.
Izlo`be cve}a (lokalne i me|unarodne) je mogu}e organi-
zovati na nekoj od lokacija novih parkova ili u sklopu po-
stoje}ih (npr. park na U{}u ili park Kej izme|u dva mosta
na Savi).
Kao nove lokacije za novi zoolo{ki vrt predla`u se
dve lokacije: Veliko blato i Jelezovac.
U botani~kim ba{tama, zoolo{kim vrtovima i arbore-
tumima su dozvoqeni slede}i radovi:
– ure|ewe saglasno predvi|enoj nameni i opremawe
objektima iskqu~ivo u funkciji odr`avawa, istra-
`ivawa i edukacije,
– rekonstrukcija i obnova postoje}ih staza i objekata,
– sanitarna se~a stabala,
– rekonstrukcija i podizawe novih vrtno-arhitekton-
skih elemenata i opreme i
– ogra|ivawe.
U rasadnicima je dozvoqeno podizawe objekata koji su
u funkciji rasadni~ke proizvodwe. Posebne zelene kom-
plekse treba opremiti standardnom infrastrukturom i
sistemom za navodwavawe.
Za podizawe novih specijalnih zelenih kompleksa va`e
slede}i uslovi:
Botani~ke ba{te:
– obezbediti dobru spoqnu pristupa~nost botani~koj
ba{ti;
– {irine staza prilagoditi mehnizovanoj nezi sad-
nica;
– mogu}e su slede}e namene: izlo`beni deo, parcele za
eksperimente, rasadnik, oran`erija i ekonomski deo;
– ba{tu planirati tako da je mogu}a etapna realizaci-
ja i pro{irewe prema postoje}im objektima;
U kompleksu Botani~ke ba{te „Jevremovac” dozvoqeno
je ure|ewe saglasno predvi|enoj nameni kao i opremawe i
izgradwa objekata iskqu~ivo u funkciji odr`avawa, is-
tra`ivawa i edukacije, a u skladu sa kategorijom wihove
za{tite.
Botani~ka ba{ta „Jevremovac”:
– obezbediti dobru spoqnu pristupa~nost Botani~koj
ba{ti;
– {irine staza prilagoditi mehanizovanoj nezi sad-
nica;
– u kompleksu je mogu}e urediti i izgraditi objekte za
slede}e namene: izlo`beni deo, parcele za eksperi-
mente, rasadnik, oran`erija i ekonomski deo i obje-
kat za izvo|ewe nastave Biolo{kog fakulteta.’’
060
U odeqku 4.8.15. „Tretman komunalnog ~vrstog otpada
sa posebnim obavezama rekultivacije” u stavu 11 posle re-
~i „upravqawe K^O neophodno je” bri{e se deo teksta ko-
ji glasi „do 2006. godine”.
Broj 63 – 12 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA 31. decembar 2009.
061
U delu 5.5. „Za{tita vizura”, u stavu 2, posle ta~ke 2
„Zemun – Gardo{” i re~i: „... u pozadini”. Dodaju se tri no-
ve ta~ke koje glase:
,,3. Terazijska terasa: Pogled ka Novom Beogradu i ka
mostovima uz reku Savu, na Adu Ciganliju i daqe.
4. Vra~arski plato: Uski pogled u pravcu vrha Avale i
Avalske kupe od ju`nog krila crkve preko Vo`dovca.
5. Beogradski mostovi: Pogled sa beogradskih mostova
na U{}e, na Beogradski greben od Kalemegdana do „Beo-
gra|anke”, sa Savske i Dunavske strane.’’
Ostatak stava ostaje bez izmena, osim rednih brojeva
koji se mewaju u skladu sa pove}awem broja ta~aka.
062
U delu 5.8. „Ograni~ewa urbanog razvoja u odnosu na vo-
dozahvatna podru~ja i wihove za{titne zone”:
U stavu 3. posle re~i: „Zakon o vodama” bri{e se zagra-
da sa navedenim brojem Slu`benog lista, i re~i: „u ~lanu
9” stava koji sledi.
U stavu 6. bri{e se „Pravilnik o na~inu odre|ivawa iodr`avawa zona i pojaseva sanitarne za{tite objekataza snabdevawe vodom za pi}e („Slu`beni glasnik RS”, broj33/78) i zamewuje se sa „Pravilnik o na~inu odre|ivawa i
odr`avawu zona sanitarne za{tite izvori{ta vodosnabde-
vawa”.
U stavu 6. posle re~i: „Zakon o vodama” bri{e se zagra-
da sa navedenim brojem „Slu`benog glasnika”, i re~i: „u
~lanovima 1, 2, 5 i 6”.
U stavu 11. posle re~i: „Re{ewem o odre|ivawu ... gra-
da Beograda’’, bri{e se zagrada sa navedenim brojem Slu-
`benog lista.
U stavu 12. posle re~i: „Re{ewem o na~inu .... beograd-
skog vodovoda”, bri{e se zagrada sa navedenim brojem
„Slu`benog lista”.
063
U stavu 18. posle re~i: „Re{ewe o ...Beogradskog vodo-
voda’’, bri{e se zagrada sa navedenim brojem „Slu`benog
lista”.
Posle stava 19. koji se zavr{ava re~ima: „... zonom nad-
zora”, dodaje se novi stav koji glasi:
S obzirom na to da se u periodu va`nosti ovog General-
nog plana mo`e o~ekivati i promena naziva i sadr`aja na-
vedenih propisa, oni su navedeni bez poziva na broj slu-
`benog glasnika u kome su objavqeni i koristi}e se u Ge-
neralnom planu a shodno va`e}im odredbama propisa koji
ih budu zamenili.
064
U istom delu, u tabeli 75: „Izgra|eni objekti u u`oj zo-
ni sanitarne za{tite izvori{ta” dodaju se re~i: ,,ili u
neposrednom kontaktu sa zonom.’’
065
U poglavqu 6. „Saobra}aj i infrastruktura” u delu 6.1.
„Saobra}ajni sistem”, odeqak 6.1.3. „Putna i uli~na mre-
`a”, posle stava 2. koji se zavr{ava re~ima: „...distribuci-
ju izvorno-ciqnog saobra}aja, dodaju se novi stavovi koji
glase:
,,Ova saobra}ajnica je ujedno i integralni deo autoput-
ske mre`e na Evropskom koridoru H.
Prema usvojenom Prostornom planu infrastrukturnog
koridora Beograd – Ju`ni Jadran („Slu`beni glasnik RS”,
broj 37/06), on se sa obilaznim autoputem povezuje u petqi
Ostru`nica, na desnoj obali Save. Wegov prikqu~ak na
obilaznicu na levoj obali Save (re{ewe po GP iz 2003) ni-
je prihva}en s obzirom da nije u skladu sa va`e}om plan-
skom i tehni~kom dokumentacijom, zapravo nije u skladu sa
Prostornim planom infrastrukturnog koridora autoputa
Beograd – Ju`ni Jadran.
Me|utim, zbog vrlo slo`enih terenskih uslovqenosti
vo|ewa trase, kao i urbo-morfolo{kih i ekolo{kih pro-
blema na trasi autoputa Ju`ni Jadran desnom obalom Save,
potrebno je u narednim fazama, kroz izradu tehni~ke i
planske dokumentacije, utvrditi trasu ovog autoputa na le-
voj obali Save i kroz istovremeno vrednovawe obe varijan-
te po istim kriterijumima izabrati boqe re{ewe. Veza
autoputa Ju`ni Jadran po levoj obali Save sa obilaznim
autoputem i gradskom uli~nom mre`om mogla bi biti
ostvarena na mestu gde nova Vojvo|anske ulice prelazi
obilazni autoput. Ukoliko rezultat vrednovawa poka`e da
je trasa autoputa Ju`ni Jadran povoqnija levom obalom
Save potrebno je pristupiti Izmeni i dopuni Prostornog
plana infrastrukturnog koridora autoputa Beograd – Ju-
`ni Jadran („Slu`beni glasnik RS”, broj 37/06).
Zna~ajno pove}awe broja teretnih vozila, koja prolaze
kroz naseqa Sur~in i Dobanovci, prouzrokuje ekolo{ke
probleme, a zbog nemogu}nosti povezivawa sa obilazni-
com, i vrlo neracionalne du`ine putovawa ka gradu i
uvodnim putnim pravcima. Stoga se u podru~ju naseqa Sur-
~in predla`e povezivawe regionalnog puta R-267 sa obi-
laznim autoputem formirawem prikqu~ka, po sistemu jed-
nosmernih uliva – izliva. Na~in povezivawa i odnos pre-
ma okolnim namenama potrebno je utvrditi kroz odgovara-
ju}u tehni~ku i plansku dokumentaciju i uz saglasnost Jav-
nog preduze}a „Putevi Srbije”.’’
066
U poglavqu 6.1.3 „Putna i uli~na mre`a” mewa se Tabe-
la 74 i glasi:
,,Tabela 74: Primarna putna i uli~na mre`a na podru~juGeneralnog plana
–––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
Rang Du`ina Planirano Planirano Ukupno zasaobra}ajnica (km) za izgradwu za rekonst- izgradwu/
(km) rukciju (km) rekonst-rukciju (km)
–––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
Gradski autoput 42.0 - - -
Obilazni autoput 48.0 22.4 - 22.4
Autoput Ju`ni Jadran 12.0 12.0 - 12.0
Magistrale 278.0 108.5 93.8 202.3
Ulice á reda 209.5 42.9 72.7 115.6
Ulice áá reda 329.6 83.8 19.4 103.2
Koridori 20.6 20.6 - 20.6
UKUPNO: 940.0 290.2 185.9 476.1
–––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
067
U istom poglavqu u drugom pasusu posle prve re~enice
koja se zavr{ava re~ju „...za Rumuniju.” dodaju se nove re~e-
nice koje glase: „Na osnovu detaqnih sagledavawa trasa autoputa i `e-
lezni~ke pruge, na pravcu Bubaw potok – Vin~a, kroz izra-
du Prethodne studije opravdanosti i Generalnog projekta
autoputa E-70 predlo`ena je varijanta koridora koja odstu-
pa od re{ewa osnovnog plana. Kona~ni situacioni polo-
`aj koridora bi}e utvr|en izradom planova detaqne regu-
lacije.”
068
U istom poglavqu i pasusu u posledwoj re~enici bri{e
se re~ „Ova” i zamewuje re~ima „Obilazni autoput je”, a
posle re~i „saobra}ajnica” dodaje se re~ „koja”.
31. decembar 2009. SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA Broj 63 – 13
069
U odeqku 6.1.3. „Putna i uli~na mre`a”, u stavu 5. koji
po~iwe re~ima „Na ju`nom podru~ju grada...” dodaje se no-
vi stav koji glasi:
,,Ranijim planovima predvi|eno je da trasa nove ulice
Patrijarha Dimitrija ide po trasi biv{e „po`areva~ke
pruge” na delu od `elezni~ke stanice Top~ider do Borske
ulice. Novim re{ewem Rakovi~ki put se zadr`ava na po-
stoje}oj trasi kome se uz tramvajsku prugu dodaje jo{ jedna
kolovozna traka za drugi smer ~itavom du`inom od Top~i-
derskog parka do Kru`nog puta. Profili i druge karakte-
ristike nove magistralne saobra}ajnice Patrijarha Dimi-
trija u zoni za{ti}ene celine „Top~ider – Ko{utwak”, u
zoni manastira Rakovica prilago|avaju se ciqevima za-
{tite ovih celina, kroz izradu odgovaraju}ih planova de-
taqne regulacije.’’
070
U odeqku 6.1.3. „Putna i uli~na mre`a”, posle stava 5.
dodaje se novi stav koji glasi:
,,Nova trasa avalskog puta predlo`ena u Generalnom
planu Beograda 2021. ne mo`e biti realizovana zbog veoma
slo`enih ste~enih uslovqenosti, {to iziskuje ru{ewe ve-
likog broja stambenih objekata koji su u proteklih 20 go-
dina izgra|eni u koridoru planirane trase. Novi koridor
za pravac Avalskog puta, koji je u rangu magistrale, pred-
la`e se ne{to isto~nije u odnosu na prethodni i to od po-
stoje}eg kru`nog puta do izgra|ene Kumodra{ke ulice pre-
ko koje se vezuje sa primarnom uli~nom mre`om grada. Spa-
jawe sa Kumodr{kom ulicom ovaj pravac sve do petqe „[u-
mice” prerasta sa ulice prvog reda u magistralnu saobra-
}ajnicu. U Izmeni Generalnog plana u grafi~kom delu
eleborata prikazuje se koridor ovog poteza. Ta~an situaci-
oni i nivelacioni polo`aj trase }e se utvrditi kroz izra-
du tehni~ke i planske dokumentacija.
Realizacijom ovog magistralnog pravaca postoje}i
avalski put, na delu od Crnotravske ulice do kru`nog pu-
ta, gubi magistralni rang i postaje saobra}ajnica u rangu
ulice á (prvog) reda.’’
071
U odeqku 6.1.3. „Putna i uli~na mre`a”, u stavu 8. po-
sle dela re~enice „...saobra}ajnica prvog reda” tekst do
kraja re~enice zamewuje se sa: „od Bulevara kneza Aleksan-
dra Kara|or|evi}a trasom Gu~evske ulice preko autoputa
novom vezom do Bulevara oslobo|ewa.’’ Ostali deo teksta
ovog stava se bri{e.
072
U odeqku 6.1.3. „Putna i uli~na mre`a”, posle stava 10.
posle re~i: „... putem (saobra}ajnicom T6), re~i do kraja
stava bri{u se i zamewuju re~ima:
,,Detaqne analize alternativnih trasa (Prvomajske i
Ugrinova~ke ulice) koje povezuju Bulevar Mihajla Pupina
sa saobra}ajnicom T-6 pokazuju da je najprihvatqivije ono
re{ewe koje ovu vezu ostvaruje preko Ugrinova~ke ulice u
rangu magistralnog poteza.
Prvomajska ulica se sa ulicom To{in bunar povezuje
preko ulice Prilaz (Jakuba Kuburovi}a) u rangu ulica pr-
vog reda ~ime se tunelska veza, koja povezuje Bulevar Mi-
hajla Pupina sa Prvomajskom ulicom, predvi|ena osnovnim
Generalnim planom Beograda 2021. izostavqa.’’
073
U odeqku 6.1.3. „Putna i uli~na mre`a”, u stavu 15. ko-
ji po~iwe re~ima: „U zoni Sur~ina...” a zavr{ava se re~i-
ma „drugog reda...” dodaju se re~enice:
,,Na ovom podru~ju planiraju se i potezi kao {to su:
produ`etak ulice Jurija Gagarina i weno povezivawe sa
saobra}ajnim pravcem ~ija trasa ide kroz podru~je aero-
droma, produ`etak Vojvo|anske ulice prema obilaznom
autoputu kao i sistem servisnih saobra}ajnica du` auto-
putske obilaznice sve do postoje}e petqe za vezu sa aero-
dromom Nikola Tesla. Ove saobra}ajnice uspostavqaju ve-
zu izme|u delova op{tine Sur~in i povezuju novoplanira-
ne zone u gradski sistem.’’
U istom odeqku, posle stava 18. dodaju se re~enice:
,,Obezbediti da se postoje}i ~vor kod aerodroma, uz re-
konstrukciju i dodavawe severnog kraka, zadr`i u funkci-
ji do realizacije novog.’’
074
U odeqku 6.1.6. „Pe{a~ki i biciklisti~ki saobra}aj”,
posle stava 3. dodaje se re~enica:
,,Pri izradi tehni~ke i planske dokumentacije za bici-
klisti~ke staze, kod utvr|ivawa tehni~ko-konstruktivnih
elemenata, imati u vidu i mogu}nost kori{}ewa staze za
rolere.’’
075
U odeqku 6.1.8 „@elezni~ki saobra}aj” u stavu 3. ta~ka
5. posle re~i: „Batajnica”, re~i „Ada Huja” se bri{u i za-
mewuju re~ju: ,,Ov~a’’, a posle re~i: „kompleksa ran`irne
stanice” re~i do kraja zagrade se bri{u.
076
U odeqku 6.1.8 „@elezni~ki saobra}aj” u stavu 3. ta~ka
6. posle re~i: „ – prigradske `eleznice” stavqa se ta~ka,
a ta~ka 6 nastavqa novom re~enicom koja glasi:
,,Postoje}a pruga od Pan~eva~kog mosta do Luke Beo-
grad i potrebna `elezni~ka postrojewa uz luku se zadr`a-
vaju i unapre|uju u skladu sa razvojem ovog robnotransport-
nog centra i luke na levoj obali Dunava. Krak pruge od
Pan~eva~kog mosta kroz Ada Huju gubi teretne funkcije i
razvija se kao deo gradsko-prigradske `eleznice.’’
077
6.1.8. „@elezni~ki saobra}aj” u stavu 3. u ta~ki 9. posle
re~i: „... iz stanice Sur~in”, dodaju se re~i: ,,i stanice Ba-
tajnica.’’
078
U odeqku 6.1.10. „Vazdu{ni saobra}aj”, posle stava 2.
koji se zavr{ava re~ima”... dokumentacije”, dodaje se novi
stav koji glasi:
,,Zadr`ati postoje}u lokaciju predajnog centra radio
veza aerodromske kontrole leta sa primarnom i sekundar-
nom za{titnom zonom radio i predajnog centra u skladu sa
uslovima Agencije za kontrolu leta Srbije i Crne Gore
koji su sastavni deo dokumentacionog dela plana.’’
079
U odeqku 6.1.11. „Robno-transportni centri i logisti-
ka”, posle drugog pasusa bri{u se 4 alineje i zamewuju novim:
– robno-transportnih centara (Dobanovci i Vr~in),
– robnih terminala na podru~ju postoje}e luke „Beo-
grad”, koji je u funkciji wene transformacije, na no-
voj lokacije luke na levoj obali Dunava i u privred-
noj zoni „Gorwi Zemun”,
– robno-distributivnog centra na lokaciji postoje}e lu-
ke, uz maksimalnu redukciju i osavremewavawe logisti~-
kih sistema, do realizacije luke na levoj obali Dunava,
– distributivnih centara (zone „Autoput” i Batajnica).
Broj 63 – 14 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA 31. decembar 2009.
080
U delu 6.2. „Integralno upravqawe vodama” u pododeqku
6.2.1.3. „Izvori{ta”, u ta~ki a) „Podzemne vode”, posle ta-
bele 77., u stavu 2. posle re~i: „potencijalna izvori{ta na
levoj obali Dunava”, dodaju se re~i: ,,i desnoj obali Tami{a
(Jabu~ki Rit)’’, a ostatak stava se zadr`ava bez izmena.
081
U delu 6.2. „Integralno upravqawe vodama”, u pododeq-
ku 6.2.2.2. „Koncepcija razvoja”, u ta~ki: „Batajni~ki si-
stem”, u prvom stavu, na kraju prve re~enice, posle re~i:
„Sur~in”, dodaju se re~i: ,,kao i nove delove privredne zo-
ne „Autoput” i nove privredne parkove na teritoriji op-
{tina Sur~in i Zemun’’.
082
U odeqku 6.2.2. „Kanalisawe atmosferskih i upotre-
bqenih voda”, u stavu 2. Posle re~i „mnoga neplanski iz-
gra|ena naseqa” dodaje se tekst koji glasi: „( Grmovac, Bu-
sije, Pretok, Mali Zbeg, Suvi Sebe{, Jelezovac) za koja
nije generalno re{en na~in prihvatawa otpadnih voda i
za wih }e se dati koncept kanalizacionog re{ewa za koje
treba pribaviti saglasnost JKP BVK”
U istom odeqku, u stavu 5, „Kanalisawe atmisferskih
voda” posle re~i: „(Mokrolu{ki, Kumodra{ki,” dodaje se
re~ „Mirijevski”
083
U pododeqku 6.2.2.2. „Koncepcija razvoja” u stavu 4.
„Centralni kanalizacioni sistem” posle re~i: „uz novi
put Beograd – Obrenovac.” Dodaju se re~i koje glase: „Ki-
{ne vode koje, preko ki{ne kanalizacije, gravitiraju ka
izvori{tu na desnoj obali Save, neophodno je predvideti
sa pre~i{}avawem zbog za{tite izvori{ta „Maki{”, vo-
dozahvata „Maki{” i samog Maki{kog poqa.”
U istom pododeqku, u stavu 5. „Centralni kanalizaci-
oni sistem” posle re~i :” tunela Hitna pomo} – \ure \a-
kovi}a” dodaju se re~i koje glase: „na osnovu Idejnog pro-
jekta, ~ija je izrada u zavr{noj fazi.”
U istom odeqku, u stavu 7 „Batajni~ki sistem” posle re-
~i „na desnoj obali Dunava” dodaje se tekst koji glasi:
,,Zna~ajne izmene namena povr{ina u ovom delu Batajni~-
kog sistema i nacrt Prostornog plana op{tine Sur~in,
proizve{}e koncepciske dopune i promene u sistemu kana-
lisawa u odnosu na usvojeni Generalni plan Beograda do
2021. godine. Ovo iziskuje pove}awe kapaciteta postoje}ih
crpnih stanica, izgradwu novih crpnih stanica kao i iz-
gradwu novih odvodnika ki{nih i upotrebqenih voda i re-
tenzija. Za sremska naseqa koja su van granica GP, kao i za
planirane privredne parkove u zoni autoputske obilazni-
ce, neophodno je dati koncept re{ewa odvo|ewa upotre-
bqenih i atmosferskih voda kroz odgovaraju}i Generalni
projekat, ~ija }e verifikovana re{ewa biti sadr`ana u
okviru Generalnog re{ewa Beogradske kanalizacije’’.
U istom odeqku stavu 8 „Ostru`ni~ki sistem” posle
re~i „i druge vodotoke.” Dodaju se re~i koje glase: ,,Ki{ne
vode koje gravitiraju ka izvori{tu na desnoj obali Save ,
neophodno je predvideti sa pre~i{}avawem zbog za{tite
izvori{ta „Maki{”, vodozahvata „Maki{”.’’
084
U delu 6.3. „Energetika” u odeqku 6.3.1. „Elektroener-
getika” u pododeqku 6.3.1.2. „Koncepcija razvoja” u stavu 4.
prva re~enica se mewa i glasi:
,,Planiranu TS 400/110 kV „Beograd 20” locirati na
novoj pomerenoj lokaciji severno uz spoqwu magistralnu
tangentu sa pripadaju}im dalekovodima 110 i 400 kV, pri-
stupnom saobra}ajnicom i razvodnim postrojewem 110 kV u
kompleksu TS 110/35 kV „Beograd 1”.’’
085
U pododeqku 6.3.1.2. „Koncepcija razvoja” posle petog
stava dodaje se novi stav koji glasi: „Za postoje}e TS
400/220, 220/110/35 i 110/35 kV planira se mogu}nost rekon-
strukcije, adaptacije i sanacije u okviru postoje}eg kom-
pleksa.
086
U pododeqku 6.3.1.2. ,,Koncepcija razvoja elektroener-
getskog sistema” u pododeqku sa podnaslovom „Sremsko
podru~je” kao 4. stav dodaje se:
,,Tako|e, planirati izgradwu TS 110/10 kV sa vodom 110
kV u okviru naseqa „Altina 2” ili u bli`oj okolini i TS
110/10 kV za potrebe privredne zone „Autoput” sa elektro-
energetskim vodovima 110 kV.’’
U pododeqku sa podnaslovom „Banatsko podru~je” kao
2.stav dodaje se:
,,Planirati pove}awe snage TS 110/35 kV „Beograd 7”
na 2h40 MVA sa odgovaraju}om rekonstrukcijom i pove}a-
wa TS 35/10 kV „Krwa~a”.’’
U pododeqku sa podnaslovom „[umadijsko podru~je”
kao 3.stav dodaje se:
,,Predvideti pove}awe snage TS 110/10 kV „Beograd 1” i
TS 110/10 kV „Beograd 40” na 2h40 MâA . Planirati nove
TS 110/10 kV „Ada Huja” i „Podstanica” sa vodovima 110 kV.
Planirati nove vodove 110 kV: od planirane TS 110/10
kV „M. M. Lug” do postoje}eg nadzemnog voda 110 kV, od po-
stoje}e TS 110/10 kV „Beograd 1” do „Beograd 7” i nove vo-
dove 110 kV planirati od TS 220/110 kV „Beograd 17” do
planiranih TS 110/10 kV „Autokomanda” i „Savski amfi-
teatar” kao i TS 110/35 kV „Toplana”. Planirati nove TS
110/10 kV „Jajinci”, TS 110/10 kV „Vi{wi~ko poqe” sa
elektroenergetskim vodovima 110 kV.’’
087
U odeqku 6.3.2. „Sistem snabdevawa toplotnom energi-
jom” dodaju se novi stavovi:
,,O~ekuje se zna~ajno pove}awe toplotnog konzuma na ~e-
tiri najve}a grejna sistema: toplana „Novi Beograd”, „Du-
nav”, „Vo`dovac” i „Kowarnik”. Ovo pove}awe je pre sve-
ga uzrokovano ga{ewem malih kotlarnica, wihovim pre-
tvarawem u toplotne podstanice i prikqu~ewem na daqin-
ski sistem grejawa, ~ime je ekolo{ki i tehno-ekonomski
zna~aj ovih prikqu~ewa izuzetan.
Ve} od 2009. godine o~ekuje se slede}a slika na ovim
grejnim podru~jima:
––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
GREJNO PODRU^JE 2006/2007. 2010. 2021.
MJ/s MJ/s MJ/s––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
Novi Beograd 1.105 1.280 1.420
Dunav 470 500 750
Kowarnik 340 380 420
Vo`dovac 192 275 371
––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
Odnos instalisane snage potro{a~a i izvora na ovim
podru~jima iznosi:
––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
GREJNO PODRU^JE 2006/2007. 2010. 2021.Kotlovska snaga KJ/s QK/Q QK/Q QK/Q––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
Novi Beograd (640 MJ/s) 0,57 0,5 0,45
Dunav (330 MJ/s) 0,7 0,66 0,6
Kowarnik (220 MJ/s) 0,64 0,57 0,52
Vo`dovac (110 MJ/s) 0,57 0,4 0,29
––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
31. decembar 2009. SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA Broj 63 – 15
Ovaj pregled ukazuje da je neophodno pove}ati kotlovsku
snagu na TO „Novi Beograd”, TO „Vo`dovac” i TO „Ko-
warnik”. Prihvatqiv odnos QK/Q je 0,75.
U kratkoro~ne ciqeve razvoja sistema daqinskog greja-
wa treba uvrstiti:
A) Termi~ko pro{irewe i poboq{awe rada toplotnih
izvora
Proizvodwu toplote u izvorima (toplanama) treba u na-
redne 3 godine dovesti na efikasan i pouzdan nivo. Pre
svega ugradwom kotlova sa ekonomajzerima u toplanama:
TO „Novi Beograd”,TO „Vo`dovac” , TO „Kowarnik” i
TO „Dunav”.
Tako|e, predvi|a se modernizacija toplana TO „Dunav”,
TO „Cerak”, TO „Banovo brdo”, TO „Miqakovac”, TO
„Bor~a”, TO „Mladenovac”, TO „Batajnica” ,TO „Srem~i-
ca” i TO „Barajevo” izgradwom ekonomajzera, frekventnih
modulatora i dr. opreme.
B) Izgradwa predpumpnih stanica u delovima mre`a
bez dovoqno pritiska, u uga{enim kotlarnicama, postoje-
}im toplovodnim komorama ili nadzemno kao slobodnosto-
je}i objekti. U grafi~kom prilogu date su orijentacione
lokacije predpumpnih stanica (PPS1÷PPS15) ~ija je rea-
lizacija i pu{tawe u eksploataciju imperativ.
V) Izgradwa novih toplotnih izvora
– izgradwa toplane TO „Vi{wi~ka bawa” sa pro{ire-
wem kompleksa toplane,
– izgradwa toplane TO „Gorwi Zemun”, koja treba da
preuzme na sebe isporuku toplotne energije i sani-
tarne tople vode za naseqe Galenika,
– rekonstrukcija kotlarnice KO „Zemun” u ulici Save
Kova~evi}a za isporuku tople vode u letwem re`imu,
– izgradwa energane kod toplane TO „Cerak” za kombi-
novanu proizvodwu elektri~ne i toplotne energije
koja bi koristila gasne generatore (kogenerativni
proces preko prirodnog gasa) uz kori{}ewe solarnih
kolektora sa pro{irewem kompleksa toplane,
– ispitivawe mogu}nosti izgradwe novog toplotnog iz-
vora toplane TO „Ada Huja” nizvodno od Pan~eva~kog
mosta.
G) Izgradwa novih toplovodnih magistrala i ujedno
nastavak povezivawa grejnih sistema odnosno pravqewe
reverzibilnih sistema rada beogradskih toplana.
D) Modernizacija ili uvo|ewe prirodnog gasa u sl. ko-
tlarnice: KO”Novi Banovci”, KO „Bor~a”, KO „Srem~i-
ca”, KO „Banovo brdo”, KO „Cerak”.
E) Razbijawe centralnih podstanica, modernizacija to-
plotnih podstanica
@) Pretvarawe direktnih u indirektne toplotne pod-
stanice na grejnom podru~ju TO „Novi Beograd”.
Dugoro~ni ciqevi razvoja sistema daqinskog grejawa :
Daqi razvoj i unapre|ewe sistema grejawa Beograda bazira
se na izgradwi daqinskog sistema grejawa iz spregnute
proizvodwe elektri~ne i toplotne energije na bazi doma-
}ih resursa koji postoje u neposrednoj blizini grada. Ta-
kvim sistemom `eli se posti}i pouzdano i ekonomi~no
grejawe, supstitucija uvoznih goriva doma}im, ve}i stepen
iskori{}ewa primarnog goriva i smawewe stepena zaga|i-
vawa `ivotne sredine. Opredeqivawe za kombinovanu pro-
izvodwu elektri~ne i toplotne energije na gas na lokaciji
TO „ Novi Beograd” ili uz naseqe Dr Ivan Ribar na No-
vom Beogradu i daqe nije izgubilo na svojoj aktuelnosti.
Planira se uvo|ewe sistema daqinskog upravqawa po
velikim toplotnim izvorima, mre`ama i podstanicama, za-
tim {tedwa toplotne energije kroz uvo|ewe mera~a toplo-
te i poboq{awe toplotne izolacije postoje}ih objekata.
Produktovodi: Pove}awe potro{we naftnih derivata
u Srbiji zahteva nala`ewe i primenu tehni~ki jednostav-
nijeg i ekonomi~nijeg na~ina dopremawa do potro{a~a u
odnosu na dosad zastupqen na~in dopremawa goriva auto-
cisternama. Prema usvojenoj „Nacionalnoj strategiji pri-
vrednog i energetskog razvoja Srbije do 2015. godine”, u
kojoj je istaknuta neophodnost izgradwe produktovoda, ura-
|ena je Prethodna studija opravdanosti za sistem produk-
tovoda Srbije kojim bi se sve vrste motornih goriva tran-
sportovali po Srbiji.
S tim u vezi ovim Izmenama i dopunama Generalnog
planaplanirati deonice produktovoda Pan~evo–Beograd
na {iroj lokaciji Velikoselskog rita u okviru granice
generalnog plana. Trase produktovoda bi}e odre|ene dru-
gom planskom dokumentacijom.’’
088
U odeqku 6.3.3. „Sistem snabdevawa prirodnim gasom”
dodaju se novi stavovi:
,,U narednom periodu o~ekuje se stabilna, ~ak ne{to i
pove}ana, potro{wa prirodnog gasa u toplanama i lagani
oporavak industrijske potro{we prevashodno od mawih
korisnika koji se pojavquju, kao i da }e se veoma zna~ajno
pove}ati potro{wa prirodnog gasa u sektoru {iroke po-
tro{we.
Ovo omogu}ava dobro koncipirana gasovodna mre`a u
prostornom smislu i postoje}i rezervni kapaciteti u mre-
`i i glavnim merno regulacionim stanicama (GMRS). Sa-
glasno opredeqewima iz GP Beograda 2021. god. kao i Pro-
grama za izradu Plana generalne gasifikacije Beograda
defini{u se u narednom periodu slede}i ciqevi razvoja
gasovodnog sistema Beograda:
– nastavak izgradwe gradskog gasovodnog sistema sred-
weg pritiska (r=6-12 bara), kako bi se formirao ga-
sovodni prsten Beograda (od GMRS „Krwa~a” do pla-
nirane GMRS „Zuce”),
– izgradwa gradskih gasovoda koji bi snabdeli prirod-
nim gasom novoplanirani privredni parkovi i kom-
pleksne zone;
– izgradwa glavnih merno-regulacionih stanica
(GMRS) „Soko Sala{”, „Zuce”, „Resnik” i „Dobanov-
ci” za razvodnim gasovodima pritiska r=50 bar do
istih;
– za eliminisawe jutarweg vrha potro{we, izgradwa
skladi{ta prirodnog gasa kapaciteta 60.000–400.000
m³, ~ije lokacije moraju biti definisane kroz plano-
ve ni`eg reda;
– izgradwa deonica gradskih gasovoda za privredne i
komercijalne delatnosti (privr.zone du` Pan~eva~-
kog puta prema planiranoj GMRS „Krwa~a 2”, autopu-
ta Beograd–[id, Ibarske magistrale, autoputa Beo-
grad–Ni{, privr. zona Gorweg Zemuna);
– nastavak uvo|ewa gasa u sektor op{te potro{we iz-
gradwom niskopritisne gasovodne mre`e;
– izgradwa razvodnog gasovoda pritiska r=30÷50 bara
od postoje}eg magistralnog gasovoda MG05/I do GRS
„Be`anija” i od GRS „Be`anija” do TO” Novi Beo-
grad”, za rad gasnih turbina i kombinovanu proizvod-
wu elektri~ne i toplotne energije.
Mo`e se oceniti da i pored zna~ajnih rezervi u gaso-
vodnoj mre`i i sistemu postoji potreba za plasman dodat-
nih 143.500 m³/~as prirodnog gasa za {iroku potro{wu i
101.600 m³/~as gasa u zonama privredne delatnosti, {to za
posledicu mo`e imati i pojedina~na pro{irewa kapaci-
teta na gasovodnom sistemu.’’
089
U odeqki 7.1.5. ,,Centar Novog Beograda (2)’’ stav koji se
odnosi na Blok 26 se bri{e i zamewuje stavom koji glasi:
,,Blok 26
Planskim re{ewem stimuli}e se izgradwa i stvarawe
novog identiteta Centralnog jezgra Novog Beograda kao
poslovnog centra, prvenstveno u blokovima 26 i 18. To su
zone koncentracije komercijalnih aktivnosti, ali i dru-
Broj 63 – 16 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA 31. decembar 2009.
gih, pre svega javnih sadr`aja i prostora. U Bloku 26 pla-
nirani su sredi{na pe{a~ka zona i park, sa pravoslavnim
hramom i prate}im sadr`ajima uz park.’’
090
U poglavqu 7. „Prostorne zone i urbanisti~ke celine
Beograda”, u odeqku 7.1.8. Luka „Beograd” (5), u drugom sta-
vu, bri{e se prva re~enica, a tekst do kraja stava se zadr-
`ava.
091
U istom odeqku, tekst pod naslovom „Luka kao modalnicentar i transformacija dela privredne zone”, prvi stav
se koriguje u delu i glasi:
,,Luka Beograd je privredni lokalitet od veoma velikog
zna~aja za grad. Zbog svoje lokacije u naju`em centru Beo-
grada ova zona je u konfliktu sa ostalim gradskim funk-
cijama i ovaj problem do sada nije adekvatno re{en. Zona
je dobro opremqena infrastrukturom. U okviru ovog pod-
ru~ja, pored privrednih i skladi{nih kapaciteta, vreme-
nom je svoje mesto na{lo niz proizvodnih preduze}a koji-
ma tu nije mesto. Planirano je da se u ovoj zoni u budu}no-
sti zadr`e pre svega saobra}ajne i robno-transportne ak-
tivnosti u meri potreba funkcije Luke „Beograd”. Deo
oslobo|enog prostora, povr{ine oko 70 ha, sada zauzet pro-
izvodnim, skladi{nim i saobra}ajnim aktivnostima, tre-
ba da preraste u komercijalne, profitabilnije centralne
sadr`aje. Povr{ina zone se redukuje tako {to se deo povr-
{ine prepu{ta centralnim i tercijarnim sadr`ajima.’’
U istom delu teksta, posle prvog stava dodaju se {est
novih stavova koji glase:
,,Po{tuju}i opredeqewa generalnog plana, namere vla-
snika i korisnika prostora u zoni ali tako|e i strate{ke
odluke republike i grada usvojene kroz Prostorni plan
Srbije („Slu`beni glasnik RS”, broj 13/96) i Regionalni
prostorni plan administrativnog podru~ja grada Beograda
(„Slu`beni list grada Beograda”, broj 10/04) da na svojoj
teritoriji zadr`i lu~ku delatnost na evropskom Korido-
ru 7, delovi teritorije dana{we privredne zone koji nisu
funkcionalno vezani za delatnost luke mogu biti tran-
sformisani u prete`no komercijalne i kompatibilne na-
mene, adekvatne lokaciji u centru grada.
Ovo se odnosi na blokove u kontaktnoj zoni urbanog de-
la Dor}ola, na podru~je koje ima utvr|enu regulaciju uli-
ca, izvedenu komunalnu infrastrukturu i nema identifi-
kovane ekolo{ke probleme koji mogu predstavqati smetwu
za odlu~ivawe o budu}im namenama i prethodnim radovima
za uvo|ewe tih namena (1).
Za drugi deo podru~ja izme|u Dunavske ulice i podru~ja
luke nazna~i}e se prete`na namena „komercijalne zone i
gradski centri” i woj kompatibilne namene (2) kao plani-
rana za naredni period. U ovoj zoni mogu se na}i samo oni
delovi teritorije koji nemaju nikakvu funkcionalnu vezu
sa delatno{}u Luke Beograd i mogu se povezati sa urbanim
podru~jem zale|a, opremiti saobra}ajnicama i infra-
strukturom bez izmena gradskih i dr`avnih sistema tran-
sporta. Granica zone i ispuwewe uslovqenosti dokazuje se
kroz prethodne studije i izradu plana detaqne regulacije.
Deo prostora Luke Beograd i delovi teritorije funk-
cionalno vezani za tu delatnost ostaju u nameni „privred-
ne zone” i planiraju se za transformaciju u kasnijim fa-
zama sprovo|ewa, u skladu sa strategijama, planovima, pro-
stornim i finansijskim projekcijama i odlukama grada i
republike (3).
Grafi~ki prikaz planirane transformacije zone je
ilustrativan i predstavqa sugestiju da se u budu}oj regula-
cionoj razradi primene me{ovite komercijalne, javne i
stambene namene. Kroz plansku razradu treba obezbediti
nova kvalitetna, atraktivna i urbana susedstva sa javnim
prostorima pristupa~nim stanovnicima Beograda, poseb-
no uz reku.
U ovom trenutku nije mogu}e precizirati vreme izgrad-
we, aktivirawa i infrastrukturnog opremawa nove luke
na Dunavu, na znatno ve}oj povr{ini. Tako|e se ostavqa i
mogu}nost da tu ulogu preuzme neka od postoje}ih luka u re-
gionu Beograda. Do dono{ewa tako va`nih odluka i wiho-
vog utvr|ivawa kroz druge pravne i planske instrumente,
podru~je zadr`ane dana{we luke mo`e biti razmatrano,
analizirano i projektovano u susret novim namenama, ali
se sama delatnost ne mo`e ugasiti niti namena izmeniti
u ovoj fazi izmena GP. Urbanisti~ka i tehni~ka re{ewa
treba raditi u skladu sa funkcionalnim, pravnim, tehni~-
kim, saobra}ajnim, arhitektonskim i finansijskim anali-
zama i projetima koji budu izra|eni i revidovani od refe-
rentnih institucija, u susret kona~noj transformaciji ~i-
tavog danas privrednog podru~ja na dunavskoj obali.’’
092
U istom odeqku, tekst pod naslovom „Izme{tawe Du-nav stanice i dela koloseka’’ u stavu 1, posle re~i: „loko-
teretne stanice u”, re~ ,,susednoj’’ se bri{e, a posle re~i:
„prostornoj celini”, re~i: „Karaburma, Ada Huja (10)” se
bri{u i zamewuju re~ima: ,,privredna zona Krwa~a (23) i
Ov~a (40).’’
093
U istom odeqku, tekst pod naslovom „Ure|ewe kon-taktnog podru~ja Luke”, u prvoj re~enici posle re~i ,,Du-
navskog keja prema’’ dodaju se re~i „komercijalnom i’’. U posledwoj re~enici bri{u se re~i „kompatibilnim
sa parkom i rekreativnim aktivnostima.”
094
U odeqku 7.2.1. „Karaburma, Ada Huja (10)”, u ta~ki:
„Sportsko-rekreacioni centar Ada Huja” prvi stav se me-
wa i glasi:
,,Zelenilo po{umqene Ade Huje i rukavca je bilo u
osnovnom GP definisano kao fiksni elemenat zelenila
i trajno dobro Beograda. Za{ti}eno zelenilo bilo je pred-
vi|eno da bude dominantan sadr`aj ovog prostora kojem
treba da se prilagode svi drugi sadr`aji. Planirani su
pasivni oblici rekreacije i odgovaraju}e ure|ewe prosto-
ra. Prostor je planiran za sportsko-rekreacioni centar
Ada Huja na oko 10 ha za motonauti~ke sportove i karto-
drom, uz mogu}nost formirawa mawe marine.
Proverom stawa vegetacije i tla na terenu 2008. i 2009.
godine, utvr|eno je da je poluostrvo Ada Huja a posebno ta-
kozvani „{pic” potpuno ogoqen, bez vegetacije a delom za-
pu{ten i zaga|en. Rukavac Dunava zatrpava se i nanosima
Mirijevskog potoka. Na lokaciji se osim fabrike papira,
karting kluba i teniskih terena nalaze velike deponije
{uta i ~vrstog otpada, pozajmi{ta {qunka i peska, a delo-
vi su nasuti tako da je geometrija poluostrva promewena.
Prenamenom ovog podru~ja uz regulaciju obale Dunava
omogu}ava se sanacija i stabilizacija tla kao i rehabili-
tacija rukavca sa ciqem da se revitalizuje, uredi i u~ini
atraktivnom ~itava zona Ade Huje. Podru~je organizovati
i planirati tako da bude funkcionalno vezano za urbani-
zovani prostor u zale|u, sa komunikacijama koje slede we-
govu urbanu matricu. Javni prostor planirati kontinual-
no du` obala i kroz podru~je Ade, a kroz planove propisa-
ti da bude projektovan i izveden za stalno javno kori{}e-
we, pristupa~an, atraktivan i prijatan za boravak. Zone
sporta planirati kao novu rekreativnu zonu Beograda, u
tipu Ade Ciganlije sa izgradwom u funkciji osnovne na-
mene. Ure|ewe i opremu javnog prostora, komunikacija,
obala i parkova, kao i mobilijara i objekata u funkciji
javnog kori{}ewa na otvorenom propisivati kroz planove
31. decembar 2009. SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA Broj 63 – 17
regulacije i urbanisti~ke projekte. Rukavac planirati za
sanaciju, ure|ewe obaloutvrde, organizovati za sportove
na vodi i marinu za mawa plovila.
Novim namenama i propisanim ure|ewem javnog prosto-
ra stvaraju se uslovi da se velika ulagawa u sanaciju i ure-
|ewe danas potpuno devastiranog podru~ja Ada Huje makar
delom u~ine ekonomski odr`ivim.
Grafi~ki prikaz planirane transformacije zone je
ilustrativan i predstavqa sugestiju da se u budu}oj regula-
cionoj razradi primene me{ovite komercijalne, rekrea-
tivne i javne namene. Kroz plansku razradu treba obezbedi-
ti nova kvalitetna, atraktivna i urbana susedstva sa zna-
~ajnim javnim i zelenim prostorima pristupa~nim stanov-
nicima Beograda, posebno uz reku.’’
095
U odeqku 7.2.1. „Karaburma, Ada Huja (10)”, u ta~ki:
„Novi centar Ada Huja”, u stavu 1. prve dve re~enice, za-
kqu~no sa re~ju: ,,lokoteretne stanice’’ bri{u se. U slede-
}oj re~enici, posle re~i: „izme|u”, re~i: „lokoteretne sta-
nice” se bri{u i zamewuju re~ima: ,,Vi{wi~ke ulice, pru-
ge za gradsko-prigradski saobra}aj’’, a ostatak teksta i
stav se zadr`ava.
096
U odeqku 7.2.1. „Karaburma, Ada Huja (10)”, u ta~ki:
„Lokoteretna stanica”, mewa se naslov i glasi: ,,Nova
pruga i stajali{ta za gradsko-prigradski `elezni~ki sao-
bra}aj’’.
U prvom stavu, posle tre}e re~enice koja se zavr{ava
re~ima: „nisu realizovani”, dodaje se nova re~enica koja
glasi: ,,Zbog toga se planira realizacija teretnih funkci-
ja na novoj lokaciji (Ov~a–Krwa~a–Maki{), a u zoni Ada
Huja se planira deo putni~ke pruge sa dve stanice.’’
U slede}oj re~enici istog stava, posle re~i: „kapacite-
te”, bri{u se re~i: „lokoteretne stanice”, a ostatak teksta
do kraja stava se zadr`ava.
097
U odeqku 7.2.1. „Karaburma, Ada Huja (10)”, bri{e se
ta~ka „Privredna zona Ada Huja”.
098
U odeqku 7.2.1. „Karaburma, Ada Huja (10)”, ta~ka „Sao-
bra}aj”, posle re~i: „Dunava i’’ bri{u se re~i „lokoteret-
ne stanice”, i zamewuju re~ima: ,,Vi{wi~ke ulice’’.
099
U odeqku „7.2.6. Rakovica (17)” u ta~ki „Saobra}aj”, u
prvom stavu, posle re~i: „... Patrijarha Dimitrija”, re~i:
„...po trasi napu{tene Po`areva~ke pruge”, i daqe do kra-
ja re~enice, bri{u se i zamewuju re~ima: ,,koja je pro{ire-
ni profil Rakovi~kog puta do nivoa magistralne saobra-
}ajnice, ali prilago|en ciqevima za{tite prostorne kul-
turno-istorijske celine Top~ider’’.
100
U delu 7.3. „Spoqna zona” u odeqku 7.3.8. „U`a zona be-
ogradskog vodoizvori{ta...” u ta~ki „Infrastruktura”,
prva re~enica prvog stava bri{e se. i zamewuje re~enicom:
,,U`a zona Beogradskog izvori{ta koristi se pod poseb-
nim re`imom za{tite definisanim posebnim aktima nad-
le`nih organa i uslovima kori{}ewa. Druga re~enica se
do kraja stava zadr`ava.’’
101
U odeqku 7.3.10. Dr Ivan Ribar (34) i Leva obala Save
(54) u stavu jedan, druga re~enica koja po~iwe: „Wihova po-
vr{ina...” se bri{e i zamewuje se re~enicom: ,,Povr{ina
ovih celina pripada ili se naslawa na u`u zonu za{tite
vodoizvori{ta pa se moraju uva`iti ograni~ewa i postup-
ci odre|eni za ovu teritoriju.’’ Ostatak teksta ostaje bez
izmena.
102
U istom odeqku u ta~ki „Zelenilo”, na kraju stava do-
daju se nove re~enice koje glase: ,,U prostoru prema novo-
beogradskim naseqima zna~ajan deo Sur~inskog poqa bi}e
iskori{}en za nove tematske parkove (od sportsko-rekrea-
tivnih do edukativnih). U priobalnom pojasu, ispred i iza
nasipa, planira se ure|ewe velikog gradskog priobalnog
parka reke Save.’’
103
U istom odeqku, posle ta~ke „Atletski sportski kom-
pleks” dodaje se nova ta~ka koja glasi:
,,Ostale funkcije i zoneU prostoru Sur~inskog poqa, treba organizovati niz
novih aktivnosti, ali uvek kompatibilno sa funkcijom vo-
doizvori{ta. U zoni iza naseqa Dr Ivan Ribar predvi|a
se novi visoko{kolsko-nau~ni centar, Zona stanovawa
prema Vinogradskoj ulici se pro{iruje kao kvalitetna
grupa tipa otvorenog bloka.
Saobra}ajnice Jurija Gagarina i Vojvo|anska ulica se
produ`avaju u pravcu jugozapada.
Potez ulice Jurija Gagarina se iz Sur~inskog poqa
usmerava ka kompleksu Aerodroma i predstavqa}e jednu od
alternativnih veza Aerodroma sa gradom (u fazi detaqne
razrade ovog poteza treba rezervisati prostor za razvoj
LRT sistema u budu}nosti). Pravac Vojvo|anske ulice se
usmerava ka obilaznom autoputu, spoqnom prostoru op{ti-
ne Sur~in, ka Obrenovcu.’’
104
U odeqku 7.3.11. „Aerodrom, zona Autoput (35)” u ta~ki
,,Aerodrom Beograd’’ u prvom stavu, u petoj re~enici, posle
re~i: „u prostoru minimalne {irine po”, brojka 450 se za-
mewuje brojkom: 600.
105
U istom odeqku u ta~ki „Saobra}aj”, na kraju stava 1.
dodaje se nova re~enica koja glasi: ,,Uz autoput i novu
autoputsku obilaznicu potrebno je realizovati servisne
saobra}ajnice koje me|usobno povezuju zone sa obe strane
autoputa i sa autoputskim ~vorovima u okviru zone.’’
106
U delu 7.4. „Rubna zona”, u odeqku 7.4.1. „Krwa~a (23),
Privredna zona Krwa~a (24).... u ta~ki 1. „Privredna zo-
na”, u sedmoj re~enici, posle re~i: „U okviru ove zone pla-
nirana je ve}a povr{ina”, dodaju se re~i: ,,za novu luku i
multimodalni ~vor’’. Ostatak re~enice i stava zadr`ava se
bez izmena.
107
U istom delu i odeqku u ta~ki 7. „Stambeno tkivo”, na
kraju stava i posle re~i: „i Ov~a (oko 65 ha)” dodaju se
nove re~enice koje glase: ,,Posle izgradwe novog mosta i
nove luke na Dunavu, kao i spoqne magistralne tangente
(SMT), potencijali za razvoj zone izme|u dva mosta
Broj 63 – 18 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA 31. decembar 2009.
i Zrewaninskog puta }e se bitno promeniti. Zbog toga je
predvi|ena i promena budu}e strukture kori{}ewa, sa pro-
menom niskog intenziteta kori{}ewa u visoki, a u pozadi-
ni se predvi|a zona sa mogu}no{}u potpune rekonstrukci-
je i izgradwom novih poslovnih ili poslovno-stambenih
objekata.’’
108
U odeqku 7.4.3. „Podunavske celine Vin~a, Ritopek
(43)...” u ta~ki 4. „Obilazni autoput, most Vin~a”, u prvom
stavu, posle kraja re~enice, odnosno re~i: „..., ali i {ire
gradske zone” dodaje se nova re~enica koja glasi: ,,Prostor
izme|u tkiva naseqa Vin~a i novog koridora autoputske i
`elezni~ke obilaznice se koristi za organizaciju novog
privrednog parka.’’
U iste svrhe i sa uslovima za privredni park, mo}i }e
da se koristi i prostor u okolini Instituta za nuklearne
nauke u Vin~i, ali po posebnom postupku i dinamici odlu-
~ivawa i formirawa uslova.
109
U odeqku 7.4.15. naseqe Sur~in (55) i Sur~in, Dobanov-
ci (56), u ta~ki: „Privredna zona Sur~in–Dobanovci”, na
kraju stava dodaje se nova re~enica koja glasi: ,,Na strani
prema Sur~inu razvija}e se Privredni parkovi i komerci-
jalne zone uz obilaznicu obostrano. Nova magistralna
gradska saobra}ajnica Novi Beograd – Sur~in – Obreno-
vac koja se vodi obodom Sur~inskog poqa, a denivelisano
prolazi i ne povezuje se direktno sa obilaznicom, ve}
preko novih servisnih ili prate}ih saobra}ajnica pre-
ko ili ispod obilaznice, spajaju}i nove privredne i grad-
ske zone.’’
110
U istom odeqku u ta~ki: „Saobra}aj” posle prve re~eni-
ce koja se zavr{ava sa: „kolovoznog profila”, bri{e se re-
~enica i zamewuje slede}om re~enicom: ,,Nova gradska ma-
gistralna saobra}ajnica koja prolazi ovim podru~jem na
pravcu, Novi Beograd – Sur~in – Obrenovac (nova Vojvo-
|anska ulica), denivelisano se mimoilazi sa obilaznim
autoputem, povezuju}i se sa servisnim saobra}ajnicama ko-
je prate autoput i obezbe|uju saobra}ajnu i infrastruktur-
nu povezanost naseqa Sur~in, Dobanovci, Batajnica i wi-
hovih novih privrednih parkova.” I slede}a re~enica se
mewa i glasi: ,,Prema predlogu iz novog prostornog plana,
planirana je `elezni~ka pruga za vezu sa podru~jem Obre-
novca.’’ Ostali deo teksta iz ove ta~ke se zadr`ava.
111
U poglavqu 7.5. „Rekapitulacija povr{ina po urbani-
sti~kim celinama” u tabeli 83. posle naslova „Planirane
namene povr{ina po urbanisti~kim celinama” dodaje se
tekst koji glasi:
,,Vrednosti odnosa izme|u razli~itih novoplaniranih
namena povr{ina za svaku urbanisti~ku celinu ponaosob
se ne prikazuju zbog mogu}nosti gre{aka svojstvenih raz-
meri Generalnog plana.’’
Tabela do kraja poglavqa bri{e se.
112
U delu 9.1. u odeqku 9.1.1. „Mere za{tite” dodaje se na
kraju teksta re~enica koja glasi:
„Obaveza je svakog investitora izgradwe visokih obje-
kata ili nadgradwe postroje}ih objekata u radio koridoru
MUP RS (sa za{titnom zonom) da prethodno pribavi sa-
glasnosti MUP RS na lokaciju i projekat.’’
113
U odeqku 10.1.2. „Javne stru~ne provere”, ta~ki 2. „kon-
kursi”, posle prve re~enice stava 1. koja se zavr{ava re~i-
ma: „me|unarodne asocijacije.’’ dodaje se nova re~enica ko-
ja glasi: ,,Za odre|ena pitawa za koja takmi~arska forma i
autorski karakter konkursa nisu pogodni, potrebno je or-
ganizovawe konceptualnih i programskih anketa – konkur-
sa u kojima se dodequje vi{e ravnopravnih otkupa, koje mo-
gu biti grupisane tematski ili prema nivou re{avawa pi-
tawa u vi{e posebnih skupova. Objavqivawe anketa – kon-
kursa i wihovih radova i rezultata su bitan deo ovog tipa
stru~ne provere.’’
Stavovi 2. i 3. istog odeqka bri{u se i zamewuju tek-
stom koji glasi:
„Zna~ajne gradske celine za koje se propisuje obaveza
javne stru~ne provere i konkursa navedene su u odeqku
12.2.2.”
114
Odeqak 10.2.2. „Kontinualno unapre|ivawe Pravila
ure|ewa i gra|ewa”, mewa se i glasi:
„Za sprovo|ewe Generalnog plana, kroz izradu planova
detaqne regulacije izra|uju se detaqna pravila za ure|ewe
i gra|ewe objekata, parcelaciju, regulaciju i sl., kao i od-
govaraju}a pravila za razli~ite namene. Pravila su ugra|e-
na u Izmenu Generalnog plana i unapre|uju se po istom po-
stupku kao GP. Unapre|ewe mora biti izvr{eno uz po{to-
vawe rezultata prakse prethodnih pravila, uz odr`avawe
sigurnosti i kontinuiteta u {irem sistemu i u skladu sa
podzakonskim aktima i posebnim propisima u ovoj oblasti
koje donese Skup{tina grada Beograda prema Zakonu o
glavnom gradu.”
115
U ~lanu 10.3.1. „Prioritetne gradske zone” u stavu 1.
posle re~i: „koje ih povezuju,” dodaju se re~i: ,, dunavsko
priobaqe na potezu Luka „Beograd” – Ada Huja’’ a ostatak
stava do kraja zadr`ava se.
U istom ~lanu, u drugom stavu posle re~i: ,,Autoko-
manda,’’ dodaju se re~i: ,,Savski amfiteatar, Dunavsko
priobaqe,’’
116
U istom stavu re~i na kraju stava: Luka ,,Beograd’’’ se
bri{u i zamewuju re~ima: ,,Luke Beograd’’.
117
U odeqku 10.3.2. „Saobra}ajni sistem”, u drugom stavu,
ta~ka 1., posle re~i: „od ulice Gandijeve do T-6”, dodaju se
re~i: ,,i od T-6 do veze sa saobra}ajnicom koja prolazi kroz
komplrks aerodroma i do granice Generalnog plana (pre-
ma Obrenovcu).’’
118
U odeqku 10.3.3. Snabdevawe grada vodom za pi}e u ta-
beli 85: Glavni dovodi dodaju se novi redovi na kraju ta-
bele koji glase:
––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––„Produ`etak postoje}ih cevovoda u ul. Jurija Gagarina do postoje}ih cevovoda u Sur~inskom putu 150 i 300
Produ`etak postoje}ih cevovoda Ø350 od Sur~inskog puta i Aerodroma „Nikola Tesla” do autoputa Beograd–Zagreb 350
––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
31. decembar 2009. SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA Broj 63 – 19
119
U odeqku 10.3.4 „Kanalisawe atmosferskih i otpadnih
voda”, u stavu 2 posle re~i: „Centralni kanalizacioni si-
stem:” bri{u se prva i druga alineja: „nastavak izgradwe
mokrolu{kog kolektora (Pre{ernova–Du{anova~ka), novi
kolektor „Duboki potok””.
U istom stavu posle re~i: „PPOV „Krwa~a” – prva fa-
za” bri{e se alineja koja glasi: ,,zavr{etak fekalnog ko-
lektora u Pan~eva~kom putu”
U istom stavu posle re~i: „KCS „Krwa~a 2” bri{u se
alineja koja glasi: ,,fekalni kolektor du` Zrewaninskog
puta–prva faza”
U istom stavu posle re~i: „sa potisnim vodom do Duna-
va” re~i: „prva faza” zamewuju se sa re~ima koje glase: ,,re-
konstrukcija i zamena opreme”.
U istom odeqku, u stavu 3. „Ostru`ni~ki kanalizacio-
ni sistem” posle re~i: ,,fekalni kolektor od Ostru`nice
do postrojewa sa crpnom stanicom „Ostru`nica” dodaju se
re~i koje glase: ,,fekalni kolektor od Srem~ice i Velike
Mo{tanice do postrojewa „Ostru`nica”.’’
120
U odeqku 10.3.4. „Kanalisawe atmosferskih i otpadnih
voda”, u stavu 3. „Batajni~ki kanalizacioni sistem”, doda-
je se nova ~etvrta ta~ka koja glasi:
,,kolektori od nove industrijske zone „Autoput” koji
slu`e kao poja~awe kapaciteta za Aerodrom i deo naseqa
Sur~in – prva faza.’’
121
U odeqku 10.3.7. „Elektroenergetika”, u stavu 1. ta~ka 1.
prva re~enica, posle re~i: „Prve faze TS 400/110 kV „Be-
ograd 20”, dodaju se re~i: ,,na novoj lokaciji isto~no od
SMT,’’ a ostatak stava se ne mewa.
122
U poglavqu 11. „Pravila za gra|ewe i obnovu”, u stavu
1. posle re~i: „koja se primewuju” dodaju se re~i: ,,kao
planska osnova za pripremu urbanisti~kih planova detaq-
nije razrade a u potpunosti prilikom neposrednog sprovo-
|ewa Generalnog plana’’, a ostatak re~enice se bri{e.
123
U poglavqu 11. „Pravila za gra|ewe i obnovu”, posle
stava 1. dodaje se stav koji glasi:
,,Za podru~ja za{ti}enih prostornih kulturno-istorij-
skih celina nije dozvoqeno direktno sprovo|ewe General-
nog plana ve} je obavezna razrada izmenom va`e}eg plana
ili izradom novog plana detaqne regulacije.’’
124
U istom poglavqu, u stavu 4., posle re~i: „specifi~na
pravila i uslovi” stavqa se ta~ka, a ostatak re~enice bri-
{e se.
125
U istom poglavqu, u odeqku 11.1.1. „Dominantna name-
na prostora” tabela 89. „Kompatibilnost namena” sa obja-
{wewem i 10 napomena bri{e se, i zamewuje novom tabe-
lom i 12 napomena kako sledi:
„Tabela 89: Kompatibilnost namena –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
OVA NAMENA JE KOMPATIBILNA ..
–––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
Stambeno tkivo o h1
h h h
Privredne zone h2
o h h3
h h h h
Privredni parkovi h4
h3
h h h h
Gradski centri h h9
o h h h h
Javni objekti i
kompleksi o h
Sportski objekti
i kompleksi h4
h5
o h
Zelene povr{ine h6
h10
o
Poqoprivredne
povr{ine h o
Komunalne i
infrastrukturne
povr{ine h o
Saobra}ajne povr-
{ine i terminali h7
h8
h o
–––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
Obja{wewe napomena nazna~enih u tabeli 89:
1. Stanovawe je kompatibilno iskqu~ivo sa mawim, po
`ivotnu sredinu neagresivnim proizvodnim pogonima, ka-
ko je to dato u Pravilima za stanovawe, odnosno privred-
ne delatnosti.
2. U okviru privrednih zona mo`e se na}i poslovno
stanovawe kao povremeno i privremeno, koje ne podrazume-
va odgovaraju}u socijalnu infrastrukturu, ali sa najvi{e
do 5% BRGP (i=0,05).
3. U okviru privrednih zona mogu se na}i nau~ni insti-
tuti.
4. U okviru namena „privredni parkovi” mogu se na}i
komercijalni sadr`aji, hotelski kapaciteti i poslovno
stanovawe.
5. U okviru sportskih kompleksa, ukoliko to uslovi do-
zvoqavaju, mogu se na}i specijalizovane {kole (sportske,
trenerske) ili sportski kampusi, koji koriste sadr`aje
sportskog centra, sportski klubovi, sportski servisi i
hangari za opremu i turisti~ki kapaciteti svih vrsta i
stanovawe povezano sa konkretnim sportskim aktivnosti-
ma i doga|ajima, ali sa najvi{e do 5% BRGP (i=0,05).
6. Izuzetno je dozvoqena izgradwa pojedina~nih javnih
objekata kulture najve}eg republi~kog i gradskog zna~aja u ze-
lenim povr{inama pod uslovom da ti objekti ne remete osnov-
ni karakter te povr{ine, wenu ekolo{ku ravnote`u i da ne
budu ni`eg zna~aja od prostora zelenila u kome se planiraju.
7. U okviru saobra}ajnih povr{ina mogu se na}i magaci-
ni i skladi{ta, pod uslovom da su zadovoqeni kriterijumi
Op{tih ekolo{kih uslova (prema Op{tim pravilima za{ti-
te `ivotne sredine) vezani za wihovu namenu i lokaciju.
8. U okviru saobra}ajnih povr{ina mogu se na}i sadr-
`aji centara, kao {to su hoteli, i komercijalni sadr`aji,
ali bez stanovawa, osim poslovnog stanovawa.
9. Komercijalne zone i gradski centri su kompatibil-
ni sa mawim proizvodnim pogonima i komunalnim i in-
frastrukturnim povr{inama kako je to dato u pravilima
za komercijalne zone i gradske centre, odnosno privredne
delatnosti.
10. U okviru gradskih i prigradskih {uma mo`e da se
organizuje zona pasivne rekreacije, zona aktivnog odmora,
kao i zone sa sportskim objektima, otvoreni i zatvoreni
bazeni, zone kupali{ta, restorani, hoteli, marine, sport
na vodi i dr., u skladu sa uslovima datim u ta~ki 4.8.11 –
funkcionalno ra{~lawewe.’’
Ostatak stava ostaje bez izmene.
.. S
A O
VO
M D
OM
IN
AN
TN
OM
N
AM
EN
OM
Stam
ben
o tki
vo
Pri
vredn
e zon
e
Gradski
cen
tri
Javn
i objekti
i
kom
pleksi
Sportski
objekti
i kom
pleksi
Zelen
e povr{
in
e
Poq
opri
vredn
e
povr{
in
e
Kom
un
aln
e i
i
nf
ra-
strukturn
e povr{
in
e
Saobra}ajn
e povr{
in
e
i term
in
ali
Broj 63 – 20 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA 31. decembar 2009.
126
U istom poglavqu i odeqku, u tabeli 90 i napomenama,
brojka 85. posle re~i: „obja{wewe napomena ozna~enih u
tabeli” bri{e se i zamewuje brojkom ,,90’’.
127
U odeqku 11.2.3. „Minimalni elementi popre~nog pro-
fila”, u tabeli 91: „Uli~ni profili” u desetom redu po-
sle re~i „Pe{a~ke staze” cifra u koloni 2 „min. 0,8” se
bri{e i zamewuje cifrom „min. 1,5 m”, tekst u koloni „sa-
mo na kratkim rastojawima...” se bri{e i zamewuje tekstom
„za dvosmerno kretawe pe{aka”. Ispod tabele dodaje se
fusnota koja glasi: „Mogu}e je primeniti {irinu trotoa-
ra od 0,8 m kao revizione (servisne) staze i kao jednostra-
ne pe{a~ke staze na lokalnoj mre`i za jednosmerni
saobra}aj, kad je regulacija ulica ve}a od 3,5 m a mawa od
4,5 m”
128
U odeqku 11.5.5. „Odnos gra|evinske linije prema su-
sednim bo~nim parcelama”, stav 9. U celosti mewa se i
glasi: ,,U slu~aju kada je kod prekinutog niza postoje}i
objekat bli`i granici parcele od 3,0 m, rastojawe gra|e-
vinske linije novog objekta od bo~ne granice parcele mo-
ra biti ve}e od ¼ visine novog objekta, ali ne mawe od 4,0
m. Kada je ukupno rastojawe izme|u objekata mawe od 6,0 mdozvoqeno je samo otvarawe prozora pomo}nih prostorija
prema me|uprostoru.’’
129
U odeqku 11.5.6. „Odnos gra|evinske linije prema zad-
woj liniji parcele” u stavu 1. bri{e se deo teksta „iznosi
0,5 do 1,5 visine objekta, sem za atrijumske i poluatrijum-
ske objekte, kada minimalno rastojawe mo`e biti i nula.”
i zamewuje se tekstom koji glasi: „odre|en je u tabelama 11,
15, 19 i 24 ovog generalnog plana”.
U istom odeqku tre}i stav koji po~iwe re~ima: „treba
izbegavati atrijumske i poluatrijumske objekte...” se bri-
{e i zamewuje stavom:
,,Objekti individualnog stanovawa u nizu do P+1+Pk
kao i objekti spratnosti do P+2+Pk u centralnoj zoni i
na magistralama i saobra}ajnicama prvog reda mogu for-
mirati nizove zgrada koje se dodiruju bo~nim stranama.
Poluatrijumske ku}e ne mogu biti vi{e od P+Pk.’’
130
U odeqku 11.5.7. „Odnos delova objekta prema gra|evin-
skoj liniji” ispred stava 7. bri{e se skica koja prikazuje
stepeni{te za prilaz suterenu ispred regulacione i gra-
|evinske linije zgrade. Stav 7. koji po~iwe: „Izuzetno,
ukoliko se gra|evinska poklapa sa...” bri{e se u celosti i
zamewuje tekstom:
„Ispred regulacione linije zgrade, u prostoru javne sa-
obra}ajnice, ne mogu se naknadno graditi stepeni{ta i
ulazi a za rekonstrukciju za{ti}enog objekta – spomenik
kulture, mo`e se primeniti i druga~ije re{ewe sa ciqem
vra}awa autenti~nog izgleda zgrade u skladu sa uslovima
Zavoda za za{titu spomenika kulture.’’
131
U odeqku 11.6.4. „Odre|ivawe visine zgrade za nove
objekte i nadgra|ene postoje}e objekte”, Bri{u se stavovi
7. i 8. koji ograni~avaju visinu stambenih zgrada i stano-
vawa na 22m.
132
U istom odeqku, u stavu 8. tekst koji po~iwe re~ima:
„ugaona zgrada mo`e da bude vi{a od susednih zgrada,”, na-
stavqa se re~ima: u zoni ugla, ali ne vi{e od jedne dodat-
ne eta`e.
Ostatak stava koji po~iwe re~ima: „ali ne vi{a od
28 m...” do kraja se bri{e.
133
U odeqku 11.6.5. „Odre|ivawe kote prizemqa”, stav 5.
mewa se u celini i glasi: „Ako parcela na strmom terenu
izlazi na dva mogu}a prilaza (gorwi i dowi), odre|uju se i
dve kote prizemqa od kojih se utvr|uje dozvoqena spratnost
posebno za delove zgrade orijenisane na gorwu i dowu pri-
laznu zonu. Druga pravila gra|ewa va`e u potpunosti i za
ovaj slu~aj.’’
134
U pododeqku 11.7.2.2. „Nadgradwa novih eta`a ili kro-
va preko visine suseda” u prvom stavu, posle re~i: „... u ci-
qu akcentovawa”, nastavak re~enice se bri{e i dodaju se
re~i koje glase: ,,ugaonog prostora, ali uskla|eno sa sused-
nim i naspramnim zgradama i wihovim ugaonim motivima.’’
135
U pododeqku 11.7.2.4. „Dodavawe krova na zgradi sa rav-
nim krovom - sa potkrovqem” posle stava 1. dodaje se novi
stav koji glasi:
,,Postupak nadgradwe kosim krovom sa potkrovqem mo-
`e se koristiti samo za objekte male i sredwe visine, (tj.
za zgrade P do P+4+Ps), dok je za vi{e objekte u slu~aju
nadgradwe potrebno primewivati povla~ewe spratova sa
krovovima ili terasama malog nagiba.’’
136
U pododeqku 11.7.2.5., u stavu 5, posle re~i: „maksimal-
na visina nadzitka potkrovne eta`e kod izgradwe klasi~-
nog krova je”, brojka: „1,2 m” se bri{e i zamewuje brojkom
,,1,6 m’’. a ostatak re~enice do kraja stava ostaje bez izmene.
137
U pododeqku 11.7.2.10. „Otvarawe podruma” u prvom sta-
vu , posle re~i: „... novi koristan prostor” re~i u zagradi
do kraja re~enice bri{u se. Skica ispod prvog stava koja
prikazuje pristup sa javne povr{ine, tako|e se bri{e.
138
U pododeqku 11.7.2.16. „Ru{ewe starog i izgradwa pla-
niranog objekta”, u stavu 6., posle re~i: „... dozvoqenim
nadzidkom” re~ i broj „od 1,2” se bri{u i zamewuje re~ju i
brojem „do 1,6”.
139
U poglavqu 11. „PRAVILA ZA GRA\EWE I OBNO-
VU” dodaje se novi deo 11.16. „Pravila gra|ewa za infra-
strukturne sisteme” koja u pet odeqaka odre|uju pravila
ure|ewa i gra|ewa. Tekst novog poglavqa glasi:
,,11.16.1. Pravila gra|ewa transformatorskih stanica
10/0,4 kV i elektroenergetskih vodova 1 kV i10 kVOva pravila utvr|uju uslove gra|ewa, rekonstrukcije i
pove}awa kapaciteta postoje}ih i novih transformator-
skih stanica 10/0,4 kV (u daqem tekstu: TS 10/0,4 kV) i
elektroenergetskih vodova 1 kV i 10 kV.
31. decembar 2009. SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA Broj 63 – 21
Pravila gra|ewa TS 10/0,4 kV i elektroenergetskih vo-
dova 1 kV i 10 kV definisana su za sve namene prostora
koje se prikqu~uju na elektroenergetsku mre`u.
U kompaktnim gradskim blokovima TS 10/0,4 kV mogu se
postaviti: u okviru objekata i na slobodnom prostoru u
okviru bloka. U okviru bloka TS 10/0,4 kV V mo`e da se gra-
di kao podzemni ili nadzemni objekat. Nadzemni objekat za
sme{taj TS 10/0,4 kV mo`e biti monta`ni ili zidani.
U otvorenim gradskim blokovima TS 10/0,4 kV mogu se
postaviti: u okviru objekta,u zelenim povr{inama i na po-
vr{inama za parkirawe. Objekti se grade kao podzemni
ili nadzemni objekti. Nadzemni objekti mogu biti monta-
`ni ili zidani.
U blokovima individualnog stanovawa TS 10/0,4 kVmogu da se grade: u okviru objekta, na gra|evinskoj parceli
i na javnoj povr{ini. TS 10/0,4 kV mo`e biti prizeman
objekat ili stubna TS 10/0,4 kV. Prizemna TS 10/0,4 kV mo-
`e biti zidani ili monta`ni objekat.
U prigradskim naseqima TS 10/0,4 kV grade se: u okvi-
ru objekta, na gra|evinskoj parceli i na javnoj povr{ini.
TS 10/0,4 kV mo`e biti prizeman objekat ili stubna TS
10/0,4 kV. Prizemna TS 10/0,4 kV mo`e biti zidani ili
monta`ni objekat.
U zonama privredne delatnosti TS 10/0,4 kV mogu se po-
staviti: u objektu u okviru kompleksa pojedina~nih kori-
snika, na slobodnom prostoru u okviru kompleksa pojedi-
na~nih korisnika i na javnim povr{inama. TS 10/0,4 kVmogu biti prizemni objekat ili stubne TS 10/0,4 kV. Pri-
zemni TS 10/0,4 kV mogu se graditi kao monta`ni ili zi-
dani objekti.
U gradskim zonama koje predstavqaju prostorno-kultur-
no-istorijsku celinu TS 10/0,4 kV se postavqaju u saradwi
sa Zavodom za za{titu spomenika kulture grada Beograda.
Saradwa sa Zavodom za za{titu spomenika kulture grada
Beograda je obavezna i kada TS 10/0,4 kV postavqa u posto-
je}i objekat koji je pod tretmanom za{tite.
U zonama zelenih javnih povr{ina TS 10/0,4 kV grade
se uz saglasnost JKP „Zelenilo-Beograd” i to: kao podzem-
ne, u izuzetnim slu~ajevima kao prizemni objekat.
Zidani ili monta`ni objekat TS 10/0,4 kV se ne ogra-
|uje i nema za{titnu zonu.
Nivo buke koji emituje TS 10/0,4 kV mora se ograni~i-
ti ugradwom odgovaraju}ih izolacionih materijala u zido-
ve objekata kako bi nivo buke bio ispod 40 db dawu i 35 db
no}u. Da bi se spre~io negativni uticaj na `ivotnu sredi-
nu u slu~aju havarija zbog izlivawa trafo-uqa, potrebno je
ispod transformatora izgraditi kade ili jame za skupqa-
we transformatorskog uqa.
Do svake TS 10/0,4 kV mora se obezbediti pristupni put
do najbli`e javne saobra}ajnice, minimalne {irine 2,5 m.
Ukoliko se objekat TS 10/0,4 kV postavqa u postoje}i
objekat, mora se pribaviti saglasnost vlasnika (korisni-
ka) stanova ili poslovnog prostora.
Ukoliko se objekat TS 10/0,4 kV prislawa uz postoje}i
objekat mora se pribaviti saglasnost vlasnika (korisni-
ka) stanova ili poslovnog prostora ~iji se prozorski
otvori nalaze na strani zgrade uz koju se postavqa TS
10/0,4 kV.
Ukoliko se TS 10/0,4 kV gradi na javnoj povr{ini u zo-
ni raskrsnice, wen polo`aj mora biti takav da ne ugro`a-
va preglednost, bezbednost i komfor kretawa svih u~esni-
ka u saobra}aju.
Do TS 10/0,4 kV, odnosno izme|u postoje}ih TS 10/0,4
kV mogu}e je izgraditi prikqu~ne elektroenergetske vodo-
ve 1 kV i 10 kV. Za TS 10/0,4 kV koje se grade ili su izve-
dene na prostoru elektroenergetska mre`a 1 kV i 10 kVgradi se iskqu~ivo podzemnim vodovima. Elektroenerget-
ska mre`a mo`e da se gradi podzemnim i nadzemnim vodo-
vima u individualnom i prigradskom stanovawu i u pri-
vrednim zonama.
Podzemni elektroenergetski vodovi 1 kV i 10 kV pola-
`u se ispod javnih povr{ina (ispod trotoarskog prostora,
izuzetno ispod kolovoza saobra}ajnica, ispod slobodnih
povr{ina, ispod zelenih povr{ina, du` pe{a~kih staza,
ispod parking prostora itd.) i gra|evinskih parcela, uz
saglasnost vlasnika, odnosno korisnika. Podzemni elek-
troenergetski vodovi 1 kV i 10 kV postavqaju se u rov mi-
nimalne dubine 0,8 metara, {irine u zavisnosti od broja
kablova (za jedan kabl {irine 0,4 metra, a za pet kablova
{irine 0,95 metara). Kablovi se pola`u blago vijugavo
zbog kompenzacije slegawa tla i temeprature. Kablovi se
pola`u u sloju posteqice od peska ili sitno zrnaste ze-
mqe debqine 0,20 metara.
Na svim onim mestima gde se mogu o~ekivati ve}a meha-
ni~ka naprezawa tla ili postoji eventualna mogu}nost me-
hani~kog o{te}ewa kablovskih vodova, elektroenergetski
vodovi 1 kV i 10 kV pola`u se iskqu~ivo kroz kablovsku
kanalizaciju ili kroz za{titne cevi. Kablovska kanaliza-
cija se primewuje na prelazima ispod kolovoza ulica, pu-
teva, tramvajskih {ina, `elezni~kih pruga, kolskih prola-
za i dr.
Nadzemni elektroenergetski vodovi postavqaju se na
stubove. Stubovi se postavqaju na javnim povr{inama ili
na gra|evinskim parcelama, uz saglasnost vlasnika (kori-
snika) parcela.
Kod projektovawa i izgradwe transformatorskih sta-
nica TS 10/0,4 kV i elektroenergetskih objekata 1 kV i 10
kV obavezni su po{tovawe i primena svih va`e}ih tehni~-
kih propisa, standarda, zakona i normativa iz ove oblasti.
Tipske objekte pozicionirati tako da se na najboqi
na~in uklope u okolni ambijent. Kod zidanih objekata iz-
borom fasadnih materijala, tekstura i boja maksimalno se
uklopiti u okolni ambijent.
11.16.2. Pravila gra|ewa kotlarnica (KO), prepumpnih
stanica (PPS), toplovoda (TO) I predajnih stanica (PS)
Ovim pravilima razra|uju se uslovi gra|ewa kotlarni-
ca (KO), predpumpnih stanica (PPS), toplovoda (TO) i
predajnih stanica (PS).
Pod pojmom kotlarnice podrazumeva se toplovodno
energetsko postrojewe-kotlarnica izvedena kao samostal-
ni objekat, kontejner kotlarnica i kotlarnica u objektu
korisnika. Slu`e za proizvodwu toplotne energije – tople
vode do 1100S ili pare nadpritiska do 0,5 bara.
Instalisani topotni kapacitet kotlarnica iznosi:
– za kontejner kotlarnice do 1,16 MW– za kotlarnicu izvedenu kao samostalni objekat do 4 MW– za kotlarnicu u objektu korisnika do 2,32 MWKao gorivo za potrebe kotlarnice predvi|a se:
– gasovito gorivo – (prirodni zemni gas i te~ni naft-
ni gas),
– te~no gorivo (lako lo`no uqe),
– ~vrsto gorivo.
Kod projektovawa i izgradwe objekata kotlarnice oba-
vezno je po{tovawe i primena svih va`e}ih tehni~kih pro-
pisa, standarda, zakona i normativa iz predmetne oblasti.
Objekti KO-a, mogu biti zidanog ili monta`nog tipa
ili kontejner kotlarnica.
U blokovima individualnog stanovawa KO-a se mo`e
postaviti: na gra|evinskoj parceli i na javnoj povr{ini.
U prigradskim naseqima objekti KO-a se mogu postavi-
ti: na gra|evinskoj parceli, na javnoj povr{ini i na poqo-
privrednim povr{inama.
U zonama vi{eporodi~nog stanovawa, objekti KO-a se
mogu graditi: na slobodnom prostoru, u zelenim povr{ina-
ma i u okviru objekta.
U zonama privredne delatnosti i privrednih parkova
objekti KO-a i PPS-a, mogu se postaviti: na slobodnom
prostoru u okviru kompleksa pojedina~nih korisnika, na
javnim povr{inama i u okviru objekta.
U zelenim povr{inama objekti KO-a i PPS-a radi}e
se uz uslove JKP „Zelenilo-Beograd”.
Polo`aj i veli~ina objekta kotlarnice, definisana je
instalisanim toplotnim kapacitetom i vrstom goriva ko-
Broj 63 – 22 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA 31. decembar 2009.
31. decembar 2009. SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA Broj 63 – 23
je se koristi u kotlarnicama. Kotlarnica mora da zadovo-
qi sve va`e}e zakone i propise u pogledu za{tite ~oveko-
ve okoline.
Prostor na kome se gradi KO-a mora biti sagra|en.
Ogra|ivawe kompleksa kotlarnice u sredwoj zoni izvesti
transparentnom ogradom od cevi ili kutijastih profila.
Ograda mora da ispuwava slede}e uslove:
– izme|u ograde i spoqnih zidova KO mora postojati
za{titna zona od najmawe 2m;
– ograda ne sme biti ni`a od 2m;
– ulaz u KO, odnosno u ogra|eni prostor mora biti
obezbe|en vratima koja se otvaraju na spoqnu stranu,
~ije su dimenzije najmawe 3h2 m;
– do svakog objekta KO, mora se obezbediti pristupni
put do najbli`e javne saobra}ajnice, minimalne {i-
rine 3m.
Prepumpna stanica (PPS) je deo toplovodnog sistema,
odnosno sistema daqinskog grejawa. Namena prepumpnih
stanica (PPS) je dizawe potencijala nosiocu toplotne
energije toploj vodi odnosno weno dodatno pumpawe da bi
se zadovoqili osnovni zahtevi daqinskog grejawa – dobro
i kvalitetno snabdevawe svih potro{a~a toplotnom ener-
gijom.
Objekti PPS se mogu graditi zavisno od potreba na ma-
gistralnim toplovodima, toplovodima, blokovskim toplo-
vodima i toplovodnim prikqu~cima.
PPS mogu biti izvedene nadzemno kao samostalni
objekti, podzemne u {ahtovima i komorama, i mogu se sme-
stiti u prostorima biv{ih kotlarnica pretvorenih u pre-
dajne i prepumpne stanice.
U kompaktnim gradskim blokovima PPS mogu se posta-
viti: u okviru objekata i na slobodnom prostoru u okiru
kompaktnog bloka. U okviru bloka PPS mo`e da se gradi
kao podzemni ili nadzemni objekat. Nadzemni objekat za
sme{taj PPS je zidani objekat.
U otvorenim gradskim blokovima PPS mogu se posta-
viti: u okviru objekta i na slobodnom prostoru u okviru
bloka. Objekti na slobodnom prostoru u okviru bloka gra-
de se kao podzemni ili nadzemni objekti. Nadzemni objek-
ti su zidani.
U blokovima individualnog stanovawa PPS mogu da se
grade: u okviru objekta, na gra|evinskoj parceli i na javnoj
povr{ini. PPS je zidani objekat.
U prigradskim naseqima PPS gradi se: u okviru objek-
ta, na gra|evinskoj parceli i na javnoj povr{ini. PPS je
zidani objekat.
U vi{eporodi~nom stanovawu PPS se mogu postaviti:
u okviru objekta i na slobodnom prostoru.
Saradwa sa Zavodom za za{titu spomenika kulture gra-
da Beograda je obavezna i kada se PPS postavqa u postoje-
}i objekat koji je pod tretmanom za{tite.
Zidani objekat PPS se ne ogra|uje i nema za{titnu zonu.
Nivo buke koji emituje PPS mora se ograni~iti ugrad-
wom odgovaraju}ih izolacionih materijala u zidove objek-
ta i ugradwom odgovaraju}ih prigu{iva~a buke, kako bi
nivo buke bio ispod 40 db dawu i 35 db no}u.
Do svake PPS mora se obezbediti pristup, odgovaraju-
}e {irine radi sme{taja ure|aja i opreme sa armaturom.
Ona mora posedovati prikqu~ke za vodovod, elektri~nu
energiju i kanalizaciju. PPS mora biti ventilisana i
opremqena protiv-po`arnim aparatima u smislu za{tite
od po`ara.
Ukoliko se objekat PPS prislawa uz postoje}i objekat
mora se pribaviti saglasnost vlasnika (korisnika) stano-
va ili poslovnog prostora ~iji se prozorski otvori nala-
ze na strani zgrade uz koju se postavqa prepumpna stanica.
Ukoliko se PPS gradi na javnoj povr{ini u zoni ras-
krsnice, wen polo`aj mora biti takav da ne ugro`ava pre-
glednost, bezbednost i komfor kretawa svih u~esnika u sa-
obra}aju.
Od PPS do postoje}e toplovodne mre`e mogu}e je iz-
graditi pripadaju}e toplovode i toplovodne prikqu~ke.
PPS mogu biti izgra|ene kao samostalni objekti, u
podzemnim {ahtovima i komorama, i mogu se smestiti u
prostorima biv{ih kotlarnica pretvorenih u predajne
stanice.
Predajna stanica (PS) je deo toplovodnog sistema, od-
nosno sistema daqinskog grejawa. Namena predajnih sta-
nica (PS) je predaja-prenos toplotne energije sa primar-
ne toplovodne mre`e (primarna strana) toplovodnoj mre-
`i potro{a~a, odnosno ku}noj grejnoj instalaciji (sekun-
darna strana toplotne podstanice). Pored prenosa toplot-
ne energije sa primarne na sekundarnu stranu potro{a~a u
PS se ostvaruje:
– merewe utro{ene toplotne energije,
– regulacija temperature polazne vode ku}ne grejne in-
stalacije u funkciji spoqne temperature vazduha,
– regulacija pritiska, protoka primarnog fluida,
– isporuka potro{ne tople vode.
Objekti PS mogu biti zidanog ili monta`nog tipa
(kontejnerske PS). Zidani objekti se predvi|aju za ve}e po-
tro{a~e i sme{taju se u objekte korisnika – u podrumskom
ili prizemnom delu objekta.
Monta`ni objekti PS se predvi|aju za mawe objekte,
objekte individualnog stanovawa ili mawe gra|evinske
objekte zajedni~kog stanovawa koji nemaju uslove za sme-
{taj PS u objektu korisnika.
PS mogu biti izvedene nadzemno kao samostalni objek-
ti, podzemni u okviru objekta i mogu se smestiti u prosto-
rijama biv{ih kotlarnica pretvorenih u predajne stanice.
Pored toga predajne stanice (PS) se mogu smestiti na spo-
qa{wem zidu samog objekta u okviru kontejner PS.
U kompaktnim gradskim blokovima PS mogu se postavi-
ti: u okviru objekta i na slobodnom prostoru u okviru kom-
paktnog bloka (u legalnim objektima biv{ih kotlarnica
ili drugih pomo}nih prostorija). U okviru bloka PS mo-
`e da se gradi kao podzemni ili nadzemni objekat. Nadzem-
ni objekat za sme{taj PS je zidani objekat.
U otvorenim gradskim blokovima PPS mogu se posta-
viti: u okviru objekta i na slobodnom prostoru u okviru
bloka. Objekti slobodnom prostoru u okviru bloka grade se
kao podzemni ili nadzemni objekti. Nadzemni objekti su
zidani.
U blokovima inividualnog stanovawa PS mogu da se
grade: u okviru objekta, na gra|evinskoj parceli i na jav-
noj povr{ini. PS je zidani objekat, ili objekat kontej-
ner tipa.
U prigradskim naseqima PS grade se: u okviru objeka-
ta, na gra|evinskoj parceli i na javnoj povr{ini. PS je zi-
dani objekat, ili objekat kontejner tipa.
U zonama vi{eporodi~nog stanovawa, PS je zidani
objekat ili objekat kontejner tipa, a mo`e se postavqati:
u okviru objekta i na slobodnom prostoru u okviru zone vi-
{eporodi~nog stanovawa.
Saradwa sa Zavodom za za{titu spomenika kulture gra-
da Beograda je obavezna i kada se PS postavqa u postoje}i
objekat koji je pod tretmanom za{tite.
Nivo buke koji emituje PS mora se ograni~iti ugrad-
wom odgovaraju}ih izolacionih materijala u zidove objek-
ta i ugradwom odgovaraju}ih prigu{iva~a buke, kako bi
nivo buke bio ispod 40 db dawu i 35 db no}u.
Ukoliko se objekat PS prislawa uz postoje}i objekat
mora se pribaviti saglasnost vlasnika (korisnika) stano-
va ili poslovnog prostora ~iji se prozorski otvori nala-
ze na strani zgrade uz koju se postavqa podstanica.
PS mogu biti gra|ene kao samostalni objekti, u podzem-
nim {ahtovima i komorama, i mogu se smestiti u prostori-
ma biv{ih kotlarnica pretvorenih u predajne stanice.
Toplovodna mre`a mo`e da se postavi podzemno (ka-
nalski, predizolovani i cevi zalivene izolacionom ma-
som) i nadzemno. Trasu toplovoda treba odabrati tako da
ona ispuwava optimalne tehni~ke i ekonomske uslove. To-
plovodna mre`a se vodi do potro{a~a i zavr{ava se u pre-
dajnim stanicama.
Trasa toplovodne mre`e (TO) se postavqa u regulacio-
nom pojasu saobra}ajnice i to u zelenom (ivi~nom ili
sredwem pojasu) ili u trotoaru iste.
Ukoliko ovi prostori ne postoje ili su fizi~ki popu-
weni drugim infrastrukturnim vodovima ili wihovim za-
{titnim zonama TO se postavqa ispod kolovoza.
TO je mogu}e postaviti van regulacionog pojasa saobra-
}ajnice i to u za{titnom zelenilu du` saobra}ajnice i iz-
uzetno kroz privatne parcele ukoliko postoji saglasnost
vlasnika iste.
Rastojawa trase distributivnog TO-a do temeqa objek-
ta mora biti najmawe 2,0 m ili 1,0 m od prikqu~ne mre`e
(mereno od bli`e cevi), kako bi se izbeglo slegawe delo-
va objekta pored koga prolazi toplovod.
Za{titni sloj zemqe iznad cevi iznosi min. 0,6m. Izu-
zetno nadsloj mo`e biti i 0,4m pod uslovom da se preduzmu
dodatne mere za{tite.
Minimalna dubina ukopavawa pri ukr{tawu TO-a sa:
– `elezni~kim i tramvajskim prugama iznosi 1,5m ra-
~unaju}i od gorwe ivice za{titne cevi do gorwe ivi-
ce praga,
– putevima i ulicama iznosi 0,6 m iznad gorwe za{tit-
ne plo~e ili gorwe povr{ine za{titnog sloja peska
bezkanalno postavqenog toplovoda,
– kablovima GSP-a – osa toplovodnih cevi na 0,6m od
kabla,
– energetskim kablovima 110 kV – rastojawe dowe kote
kabla i gorwe kote cevi toplovoda treba da iznosi
0,9m i to prema uslovima „Elektrodistribucije Beo-
grad”.
Kod popre~nog postavqawa toplovodnih cevi ispod sa-
obra}ajnica, va`e slede}a pravila:
– saobra}ajnica i toplovodna instalacija ukr{tajaju se
pod pravim uglom, odnosno u rasponu od 80÷1000;
– na mestima prolaska toplovodne mre`e ispod autopu-
ta, gradskih magistrala, `elezni~kih pruga i na me-
stima gde posebni uslovi zahtevaju, cevi polo`iti u
armirano betonske prohodne kanale ili ih provu}i
kroz ~eli~ne za{titne cevi sa revizinim oknima na
oba kraja. Na cevovodu ugraditi pregradne organe, sa
obe strane.
– dubina polagawa preizolovanog cevovoda ispod sao-
bra}ajnice je u zavisnosti od odgovaraju}eg saobra}aj-
nog optere}ewa i dozvoqenog pritiska na gorwu po-
vr{inu plasti~nog omota~a cevovoda. Ako su naponi
prekora~eni mora se vr{iti odgovaraju}a za{tita.
Deonice prikqu~nog toplovoda od primarne toplovodne
mre`e do korisni~ke toplotne podstanice sprovodi}e se di-
rektno izradom tehni~ke dokumentacije i prijavom radova.
Kod projektovawa i izgradwe KO, PPS, TO i PS oba-
vezno je po{tovawe i primena svih va`e}ih propisa, stan-
darda, zakona i normativa iz predmetne oblasti.
11.16.3. Pravila gra|ewa glavnih merno-regulacionih
stanica/merno-regulacionih stanica (GMRS/MRS), mer-
no-regulacionih stanica (MRS) i distributivnog gasovo-
da (DG) za radni pritisak do ~etiri bara
Pravila gra|ewa GMRS/MRS, MRS i DG defini{u se
za namene prostora koje }e se snabdevati prirodnim gasom.
Pod GMRS/MRS I MRS podrazumevaju se objekti u ko-
jima se vr{i priprema, regulacija i sni`ewe pritiska sa
vrednosti pritiska koji vlada u gasovodu , na `eqenu vred-
nost, tj. na vrednost koja omogu}ava wegovo kori{}ewe u
cevima DG-a (do 4 bara).
Objekti GMRS/MRS i MRS-a mogu biti zidanog ili
monta`nog tipa.
U blokovima individualnog stanovawa GMRS/MRS i
MRS se mogu postaviti: na gra|evinskoj parceli i na jav-
noj povr{ini.
U prigradskim naseqima objekti GMRS/MRS i MRS se
mogu postaviti: na gra|evinskoj parceli, na javnoj povr{i-
ni i na poqoprivrednim povr{inama.
U me{ovitim gradskim blokovima, objekti GMRS/MRS
i MRS mogu da se grade: na slobodnom prostoru u okviru
bloka i u zelenim povr{inama.
U zonama privredne delatnosti i privrednim parkovi-
ma objekti GMRS/MRS i MRS se mogu postaviti: na slo-
bodnom prostoru u okviru kompleksa pojedina~nih kori-
snika i na javnim povr{inama.
U zelenim povr{inama objekti GMRS/MRS i MRS ra-
di}e se na osnovu uslova JKP „Zelenilo-Beograd”.
Prostor na kome se gradi GMRS/MRS i MRS mora bi-
ti ogra|en. Ogra|ivawe kompleksa GMRS/MRS i MRS iz-
vesti transparentnom ogradom visine 2,5 m.
Preporu~uje se primena vertikalnih zelenih zastora
(`iva ograda, puzavice ...).
Ograda mora da ispuwava slede}e uslove:
– izme|u ograde i spoqnih zidova GMRS/MRS i MRS
mora postojati za{titna zona od najmawe 2 m; ograda
ne sme biti ni`a od 2,5 m;
– ulaz u GMRS/MRS i MRS, odnosno u ogra|en prostor
mora biti obezbe|en vratima koja se otvaraju na spoq-
nu stranu, ~ije su dimenzije najmawe 0,8 h 2 m.
Do svakog objekta GMRS/MRS i MRS mora se obezbedi-
ti pristupni put do najbli`e javne saobra}ajnice, mini-
malne {irine 3 m.
Ukoliko se objekat GMRS/MRS i MRS gradi na javnoj
povr{ini u zoni raskrsnice, wen polo`aj mora biti takav
da ne ugro`ava preglednost, bezbednost i komfor kretawa
svih u~esnika u saobra}aju, u skladu sa tehni~kim normati-
vima propisanim za ovu oblast.
Kod izbora boja i finalne obrade materijala, voditi
ra~una o neposrednom okru`ewu i izvr{iti maksimalno
uklapawe objekta u okolni prostor.
Distributivnim gasovodom (DG), smatra se cevovod za
razvod gasa, koji se pola`e ispod zemqe, radnog pritiska
do ~etiri bara, a koji po~iwe od GMRS/MRS i MRS a za-
vr{ava se u objektu potro{a~a.
DG se postavqa u regulacionom pojasu saobra}ajnice,
i to u zelenom (ivi~nom ili sredwem) pojasu ili u trotoa-
ru iste.
Ukoliko ovi prostori ne postoje ili su fizi~ki popu-
weni drugim infrastrukturnim vodovima ili wihovim za-
{titnim zonama, DG se mo`e postaviti ispod kolovoza uz
obaveznu primenu posebnih za{titnih mera koje su defi-
nisane propisima za postavqawe ove vrste gasovoda.
DG se mo`e postaviti i van regulacionog pojasa sao-
bra}ajnice, i to i za{titnom zelenilu du` saobra}ajnice
i izuzetno kroz ostalo zemqi{te ukoliko postoji sagla-
snost wenog vlasnika ili korisnika.
Rastojawe trase DG-a do temeqa objekta mora biti naj-
mawe 1 m, kako bi se izbeglo slegawe delova objekta pored
kojeg prolazi gasovod.
Paralelno vo|ewe i ukr{tawe DG sa drugim infra-
strukturnim vodovima mora se izvr{iti u skladu sa propi-
sima koji to reguli{u.
Dubina ukopavawa DG-a iznosi od 0,6 do 1 m (u zavisno-
sti od uslova terena).
Izuzetno, dubina ukopavawa DG-a mo`e biti i 0,5 m,
pod uslovom da se preduzmu dodatne mere za{tite.
Minimalna dubina ukopavawa pri ukr{tawu DG-a sa:
– `elezni~kim prugama iznosi 1,5 m ra~unaju}i od gor-
we ivice za{titne cevi do gorwe ivice praga;
– tramvajskim prugama i industrijskim kolosecima iz-
nosi 1 m;
– putevima i ulicama iznosi 1 m.
Ukr{tawe DG-a sa saobra}ajnicama vr{i se polagawem
gasovoda u za{titnu cev, odnosno kanal. Ukr{tawe se vr-
{i bez za{titne cevi, odnosno kanala, ako se prethodnom
prora~unskom proverom utvrdi da je to mogu}e.
Prilikom ukr{tawa DG-a sa saobra}ajnicama, vodoto-
cima i kanalima, ugao izme|u ose prepreke i ose gasovoda
mora biti od 600 do 900.
Broj 63 – 24 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA 31. decembar 2009.
Deonica ku}nog gasovodnog prikqu~ka od DG mre`e do
krajweg korisnika sprovodi}e se direktno izradom teh-
ni~ke dokumentacije i prijavom radova.
Kod projektovawa i izgradwe GMRS/MRS, MRS i DG-a
obavezno je po{tovawe i primena svih va`e}ih tehni~kih
propisa, standarda, zakona i normativa iz predmetne oblasti.
11.16.4. Pravila gra|ewa fiksne telekomunikacione
mre`e
Ovim pravilima utvr|uju se uslovi gra|ewa i pove}awa
kapaciteta fiksne telekomunikacione mre`e, i to: istu-
renih pretplatni~kih jedinica, transportne mre`e, pri-
stupne mre`e, automatskih telefonskih centrala (u daqem
tekstu: ATC), kablovskih distributivnih sistema (u daqem
tekstu: KDS).
Ova pravila defini{u uslove postavqawa predmetnih
objekata , odnosno radio-relejnih sistema (u daqem tekstu:
RR sistemi), izgradwu pristupne mre`e (telekomunikaci-
one kanalizacije, bakarnih, opti~kih kablova, opreme u
pristupnoj mre`i (u daqem tekstu: ACCESS), opreme za be-
`i~no povezivawe pretplatnika na fiksnu telekomunika-
cionu mre`u (u daqem tekstu: WLL) i KDS .
U okviru postoje}eg gabarita i volumena objekta ATC-
a mogu}e je zameniti postoje}u telekomunikacionu opremu
i kablove novom telekomunikacionom opremom i kablovi-
ma ve}eg kapaciteta i ugradwom KDS opreme.
U kompaktnim gradskim blokovima objekti za sme{taj
udaqenih pretplatni~kih jedinica ACCESS opreme, kon-
centracije pristupne mre`e, WLL opreme, ATC i KDS
opreme (u daqem tekstu: objekti za sme{taj telekomunika-
cione opreme) mogu se postaviti: u okviru objekata, na slo-
bodnom prostoru u okviru bloka i ispod javnih povr{ina.
Nadzemni objekat mo`e biti monta`ni ili zidani.
U otvorenim gradskim blokovima objekti za sme{taj te-
lekomunikacione opreme mogu se postaviti: u okviru
objekta, u zelenim povr{inama i na povr{inama za parki-
rawe. Objekti u zelenim povr{inama i na povr{inama za
parkirawe grade se kao podzemni ili nadzemni objekti.
Nadzemni objekti mogu biti monta`ni ili zidani.
U blokovima individualnog stanovawa objekti za sme-
{taj telekomunikacione opreme mogu da se grade: u okviru
objekta, na gra|evinskoj parceli i na javnoj povr{ini.
Objekti mogu biti prizemni ili objekti na stubu. Prizem-
ni objekat mo`e biti zidani ili monta`ni.
U prigradskim naseqima objekti za sme{taj telekomun-
kacione opreme grade se: u okviru objekta, na gra|evinskoj
parceli i na javnoj povr{ini. Objekti za sme{taj teleko-
munikacione opreme mogu biti prizemni ili sme{teni na
stubu. Prizemni objekti mogu biti zidani ili monta`ni.
U zonama privredne delatnosti telekomunikacioni
objekti mogu se postaviti: u objektu u okviru kompleksa po-
jedina~nih korisnika, u okviru kompleksa pojedina~nih
korisnika i na javnim povr{inama.
Telekomunikacioni objekat mo`e biti prizemni obje-
kat ili sme{ten na stubu.
Prizemni telekomunikacioni objekat mo`e se graditi
kao monta`ni ili zidani objekat.
U gradskim zonama koje predstavqaju prostorno-kultur-
no-istorijsku celinu telekomunikacioni objekti se posta-
vqaju u saradwi sa Zavodom za za{titu spomenika kulture
grada Beograda.
Saradwa sa Zavodom za za{titu spomenika kulture gra-
da Beograda je obavezna i kada se radi o sme{taju teleko-
munikacione opreme u postoje}i objekat koji je pod tretma-
nom za{tite.
U zonama zelenih javnih povr{ina telekomunikacioni
objekti grade se uz uslove JKP „Zelenilo – Beograd” i to:
kao podzemni i u izuzetnim slu~ajevima kao prizemni
objekti.
Prizemni objekat za sme{taj telekomunikacione opreme
mo`e biti ogra|en ukoliko je monta`ni. Zidani objekti ne
moraju biti ogra|eni. Oko objekata nema za{titne zone.
Do objekta za sme{taj telekomunikacione opreme mora
se obezbediti pristupna pe{a~ka staza do najbli`e javne
saobra}ajnice, minimalne {irine 1,5 m.
Objekat za sme{taj telekomunikacione opreme mo`e
biti prislowen uz postoje}i objekat ako postoji sagla-
snost svih vlasnika (korisnika) stanova ili poslovnog
prostora ~iji se prozorski otvori nalaze na strani zgrade
uz koju se postavqa telekomunikacioni objekat.
Ukoliko se objekat postavqa u postoje}i objekat, mora
se pribaviti saglasnost vlasnika (korisnika) stanova ili
poslovnog prostora.
Ukoliko se objekat za sme{taj telekomunikacione
opreme postavqa na javnu povr{inu u zoni raskrsnice, wen
polo`aj mora biti takav da ne ugro`ava preglednost, bez-
bednost i komfor kretawa svih u~esnika u saobra}aju.
Transportne, pristupne i KDS mre`e grade se podzem-
nim vodovima na celoj teritoriji grada Beograda osim u
individualnom stanovawu, na kojima ove mre`e mogu da se
grade podzemnim ili nadzemnim vodovima.
Telekomunikaciona kanalizacija gradi se gde je ve}a
koncentracija telekomunikacionih vodova (za dva i vi{e
telekomunikacionih kablova).
Telekomunikacioni vodovi mogu se postavqati i kroz
podzemne objekte drugih infrastrukturnih sistema, uz sa-
glasnost vlasnika (korisnika).
Podzemni telekomunikacioni vodovi transportne,
pristupne, KDS mre`e i telekomunikacione kanalizacije
postavqaju se ispod javnih povr{ina (trotoarskog prosto-
ra, ispod slobodnih povr{ina, ispod zelenih povr{ina,
du` pe{a~kih staza, ispod parking prostora itd) i ispod
gra|evinskih parcela, uz saglasnost vlasnika (korisnika)
parcela.
Nadzemni telekomunikacioni vodovi postavqaju se na
stubove.
Stubovi se postavqaju na javnim povr{inama ili na
gra|evinskim parcelama, uz saglasnost vlasnika (korisni-
ka) parcela.
Nadzemni telekomunikacioni vodovi mogu se postavqa-
ti i na stubove elektroenergetske mre`e, uz saglasnost
vlasnika.
Kod projektovawa i izgradwe telekomunikacionih
objekata i vodova obavezni su po{tovawe i primena svih
va`e}ih tehni~kih standarda,zakona, propisa i normativa
iz ove oblasti.
Kod tipskih objekata, zbog ograni~ene mogu}nosti ob-
likovawa i estetskog izgleda, objekte pozicionirati tako
da se na najboqi na~in uklope u okolni ambijent.
Kod zidanih objekata izborom fasadnih materijala,
tekstura i boja maksimalno se uklopiti u okolni ambijent.
11.16.5. Pravila gra|ewa mobilne telekomunikacione
mre`e
Ovim pravilima utvr|uju se uslovi gra|ewa i pove}awa
kapaciteta mobilne telekomunikacione mre`e, i to: mo-
bilnih centrala, kontrolora baznih radio-stanica, baznih
radio-stanica, radio-relejnih stanica, antena, antenskih
stubova i antenskih nosa~a.
U okviru postoje}eg gabarita i volumena predmetnih
objekata mogu}e je zameniti postoje}u telekomunikacionu
opremu novom telekomunikacionom opremom ve}eg kapaci-
teta.
U kompaktnim gradskim blokovima objekti za sme{taj
mobilnih centrala, kontrolora baznih radio-stanica, ba-
znih radio-stanica, radio-relejnih stanica (u daqem tek-
stu: objekti za sme{taj telekomunikacione opreme) kao i
antene, antenski stubovi, antenski nosa~i mogu se posta-
viti:u okviru objekata, na slobodnom prostoru u okviru
bloka i ispod javnih povr{ina. Nadzemni objekat mo`e
biti monta`ni ili zidani.
U otvorenim gradskim blokovima objekti za sme{taj te-
lekomunikacione opreme, antene, antenski stubovi i
antenski nosa~i mogu se postaviti: u okviru objekta, u
31. decembar 2009. SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA Broj 63 – 25
zelenim povr{inama i na povr{inama za parkirawe.
Objekti u okviru objekta i ma povr{inama za parkirawe
grade se kao podzemni ili nadzemni objekti. Nadzemni
objekti mogu biti monta`ni ili zidani.
U blokovima individualnog stanovawa objekti za sme-
{taj telekomunikacione opreme, antene, antenski stubovi
i antenski nosa~i mogu da se grade: u okviru objekta, na
gra|evinskoj parceli i na javnoj povr{ini. Objekti mogu
biti prizemni ili objekti na stubu. Prizemni objekat mo-
`e biti zidani ili monta`ni.
U prigradskim naseqima objekti za sme{taj telekomun-
kacione opreme, antene, antenski stubovi i antenski nosa-
~i grade se: u okviru objekta, na gra|evinskoj parceli, na
javnoj povr{ini. Objekti za sme{taj telekomunikacione
opreme mogu biti prizemni ili sme{teni na stubu. Pri-
zemni objekti mogu biti zidani ili monta`ni.
U zonama privredne delatnosti objekti za sme{taj te-
lekomunikacione opreme, antene, antenski stubovi i an-
tenski nosa~i mogu se postaviti: u objektu u okviru kom-
pleksa pojedina~nih korisnika, u okviru kompleksa poje-
dina~nih korisnika i na javnim povr{inama. Telekomuni-
kacioni objekat mo`e biti prizemni objekat ili sme{ten
na stubu. Prizemni telekomunikacioni objekat mo`e se
graditi kao monta`ni ili zidani objekat.
U gradskim zonama koje predstavqaju prostorno-kultur-
no-istorijsku celinu telekomunikacioni objekti se posta-
vqaju u saradwi sa Zavodom za za{titu spomenika kulture
grada Beograda.
Saradwa sa Zavodom za za{titu spomenika kulture gra-
da Beograda je obavezna i kada se radi o sme{taju teleko-
munikacione opreme u postoje}i objekat koji je pod tretma-
nom za{tite.
U zonama zelenih javnih povr{ina telekomunikacioni
objekti grade se uz uslove JKP „Zelenilo-Beograd” i to: kao
podzemni i u izuzetnim slu~ajevima kao prizemni objekti.
Objekat za sme{taj mobilne telekomunikacione opreme
mo`e biti prislowen uz postoje}i objekat ako postoji sa-
glasnost svih vlasnika (korisnika) stanova ili poslovnog
prostora ~iji se prozorski otvori nalaze na strani zgrade
uz koju se postavqa mobilni telekomunikacioni objekat.
Nadzemni objekat za sme{taj mobilne telekomunikaci-
one opreme i antenskih stubova sa antenama postavqa se na
odgovaraju}i kompleks. Kompleks mora biti ogra|en i u
okviru wega se planiraju sve za{titne zone. U kompleks se
postavqaju antenski stubovi sa antenama, a na tlu se posta-
vqaju kontejneri baznih stanica. Kontejneri baznih stani-
ca ne mogu da pre|u 50% povr{ine kompleksa. Napajawe
elektri~nom energijom vr{i}e se iz postoje}e niskona-
ponske mre`e 1 KV.
Do kompleksa sa objektom za sme{taj mobilne telekomu-
nikacione opreme i antenskih stubova sa antenama mora se
izgraditi pristupni put minimalne {irine 3 m, do naj-
bli`e javne saobra}ajnice.
Slobodne povr{ine kompleksa moraju se ozeleniti.
Antene koje se postavqaju na fasade postoje}ih objeka-
ta moraju biti u skladu sa bojom i arhitektonskim izgle-
dom fasade.
Pristupni telekomunikacioni vodovi (u daqem tekstu:
pristupni vodovi) za povezivawe mobilnih centrala i ba-
znih radio-stanica grade se podzemno na celoj teritoriji
grada Beograda osim za prostore iz ~lana 5. ta~ke 3. i 4, na
kojima ove mre`e mogu da se grade podzemnim ili nadzem-
nim vodovima.
Pristupna kanalizacija gradi se gde je ve}a koncentra-
cija telekomunikacionih vodova (za dva i vi{e telekom
kablova).
Pristupni vodovi mogu se postavqati i kroz podzemne
objekte drugih infrastrukturnih sistema, uz wihovu sagla-
snost.
Podzemni pristupni vodovi i telekomunikaciona ka-
nalizacija postavqaju se ispod javnih povr{ina (trotoar-
skog prostora, ispod slobodnih povr{ina, ispod zelenih
povr{ina, du` pe{a~kih staza, ispod parking prostora
itd.) i ispod gra|evinskih parcela, uz saglasnost vlasni-
ka (korisnika) parcela.
Nadzemni pristupni vodovi postavqaju se na stubove.
Stubovi se postavqaju na javnim povr{inama ili na gra|e-
vinskim parcelama, uz saglasnost vlasnika (korisnika)
parcela.
Nadzemni telekomunikacioni vodovi mogu se postavqa-
ti i na stubove elektroenergetske mre`e, uz saglasnost
vlasnika.
Kod tipskih objekata, zbog ograni~ene mogu}nosti ob-
likovawa i estetskog izgleda, objekte pozicionirati tako
da se na najboqi na~in uklope u okolni ambijent.
Kod zidanih objekata izborom fasadnih materijala,
tekstura i boja maksimalno se uklopiti u okolni ambijent.
Kod projektovawa i izgradwe predmetnih objekata oba-
vezno je po{tovawe svih va`e}ih tehni~kih normativa,
standarda, zakona i normativa iz ove oblasti.
140
U poglavqu 12. ,,Prelazne i zavr{ne odredbe’’ u delu
12.1. ,,Uslovi sprovo|ewa Generalnog plana’’ posle stava 6.
dodaje se novi stav koji glasi:
,,Dva osnovna postupka sprovo|ewa
Ovaj generalni plan je osnov za dva bitno razli~ita po-
stupka sprovo|ewa:
– postupak razrade Generalnog plana izradom planova
generalne i detaqne regulacije;
– postupak neposrednog sprovo|ewa izdavawem izvoda
iz Generalnog plana ili potvr|ivawem urbanisti~-
kog projekta na osnovu Generalnog plana.
U postupku neposrednog sprovo|ewa, u potpunosti se
primewuju namene i parametri ovog plana.
Pokazateqi za odre|ivawe kapaciteta izgradwe, ~ije
vrednosti su date u osnovnim namenama prostora ovog Ge-
neralnog plana su slede}i:
– stepen zauzetosti (Z),
– indeks izgra|enosti (I).
Ovi pokazateqi se primewuju zajedno sa drugim pravi-
lima iz „Pravila gra|ewa”. Ta pravila se odnose na regu-
lacije ulice, bloka, parcele, gra|evinske linije, visinu i
polo`aj objekta na parceli i u bloku, kapacitete za parki-
rawe, zelene povr{ine. Wihovom primenom se kapacitet
dobijen na osnovu pokazateqa definitivno odre|uje na
stvarni iznos za odre|enu lokaciju.
Kod izrade planova detaqne regulacije ovi pokazateqi
su za parcele orijentacioni i usmeravaju}i, pa se pokaza-
teqi na nivou pojedina~ne parcele odnosno celine mogu
pove}ati ili smawiti tako da na nivou bloka, odnosno
skupa blokova, prose~ne vrednosti ostanu bliske vredno-
stima datim za osnovne namene ovog generalnog plana.’’
141
U poglavqu 12. „Prelazne i zavr{ne odredbe”, deo 12.2.
„Pravila gra|ewa” se u potpunosti bri{e i zamewuje tekstom:
,,12.2. Sprovo|ewe Generalnog plana
Ovaj generalni plan, planovi generalne regulacije i
planovi detaqne regulacije doneseni u skladu sa urbani-
sti~kim planovima {irih celina defini{u na~in spro-
vo|ewa za teritoriju koju obuhvataju.
Na grafi~kom prilogu 17.2. prikazani su elementi
sprovo|ewa Generalnog plana i ozna~eni u prostoru odgo-
varaju}om legendom. Propisani postupci sprovo|ewa su:
– podru~ja koja se sprovode na osnovu usvojenih planova,
– podru~ja za koja su potrebni planovi detaqnije razra-
de i delovi teritorije za koje je mogu}a neposredna
primena pravila Generalnog plana,
– podru~ja za obaveznu primenu posebnih instrumenata
razrade i sprovo|ewa Generalnog plana,
Broj 63 – 26 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA 31. decembar 2009.
– podru~ja poqoprivrednog zemqi{ta sa propisanim
uslovima sprovo|ewa.
12.2.1. Podru~ja koja se sprovode na osnovu usvojenih
planova
Podru~ja planova donetih prema Zakonu o planirawu i
izgradwi sprovode se izvodom iz plana.
Planovi koji su uskla|eni sa Zakonom, a usvojeni pre
dono{ewa ovog zakona primewuju se u skladu sa re{ewima
datim u Odluci o odre|ivawu urbanisti~kih planova koji u
celini ili delovima nisu u suprotnosti sa Zakonom o pla-
nirawu i izgradwi („Slu`beni list grada Beograda”, br.
30/03, 33/03, 23/04) i Katalogu koji je sastavni deo odluke.
Podru~ja za koja su potrebni planovi detaqnije razra-
de i delovi teritorije za koje je mogu}a neposredna prime-
na pravila Generalnog plana
Podru~ja u kojima nije definisana regulacija i u koji-
ma se predvi|aju zna~ajne promene kao i potreba opremawa
zemqi{ta infrastrukturom i javnim funkcijama treba da
se pripreme dono{ewem planova detaqne regulacije, {to
va`i i za podru~ja za koja se priprema program za izradu
plana detaqne regulacije.
Zakonom o planirawu i izgradwi propisane su vrste
planova kojima se mo`e sprovoditi Generalni plan, ali se
ne propisuju tehni~ke metode kojima se dolazi do odluke o
primeni odre|ene vrste plana ili neposredne primene Ge-
neralnog plana. Zakonom je mogu}nost neposrednog sprovo-
|ewa planova kakav je generalni dopu{tena samo na delo-
vima teritorije „koji imaju ista pravila gra|ewa”, odno-
sno na kojima je mogu}e prepoznati i utvrditi regulaciju.
Ovim izmenama je predlo`ena mogu}nost direktne pri-
mene pravila Generalnog plana u zonama za koje je potrebno
doneti planove regulacije. Investitoru, odnosno sa wegove
strane anga`ovanoj licenciranoj ku}i ili pojedincu, mo`e
se izuzetno odobriti direktno sprovo|ewe i primena pra-
vila Generalnog plana kroz akt o urbanisti~kim uslovima
ili izvod iz plana, ukoliko potvrdi postojawe regulacije
prema propisanim kriterijumima. Imaju}i u vidu veliki
obuhvat i potpunu raznolikost izgra|enog podru~ja grada
Beograda, direktno sprovo|ewe se ne mo`e precizno gra-
fi~ki odrediti, ali se mo`e potvrditi i dokazati takva
mogu}nost, ukoliko lokacija ispuwava slede}e kriterijume:
– da je na lokaciji formirana ili je mogu}e formira-
ti gra|evinske parcele na katastarskoj parceli (ili
parcelama) bez izmena granica javnog i ostalog ze-
mqi{ta;
– da lokacija ima pristup na javni put;
– da postoji mogu}nost prikqu~ewa na mre`u komunal-
ne infrastrukture, i da postoje rezerve u kapaciteti-
ma koje mogu da podmire novu izgradwu;
– da je mogu}e na osnovu urbanisti~kih karakteristika
prete`ne postoje}e izgradwe u okru`ewu formirati
pravila nove izgradwe, tako da se budu}a izgradwa
harmoni~no uklapa u okolni izgra|eni prostor (gra-
|evinska linija, visine slemena i venca, tip izgrad-
we, posebni uslovi kojima se obezbe|uje ~uvawe ambi-
jenta, karaktera ili tipa izgradwe, postoje}eg ili
planiranog u okru`ewu, itd.);
– da se novom izgradwom ne}e ugroziti postoje}e stawe
i/ili planirani kapaciteti javnih sadr`aja i funk-
cija (optere}ewe infrastrukture, javnog prostora,
kapaciteti de~jih ustanova, osnovnih {kola, itd.);
– da je nova izgradwa u skladu sa Generalnim planom
propisanim parametrima kako bi u budu}im planovi-
ma detaqne regulacije bila tretirana kao ste~ena
obaveza u skladu sa okru`ewem.
Potvrdu ispuwenosti navedenih kriterijuma utvr|uje
nadle`ni organ lokalne samouprave i predla`e za veri-
fikaciju Komisiji za planove.
12.2.3. Podru~ja za obaveznu primenu posebnih instru-
menata razrade i sprovo|ewa Generalnog plana
Prostori sa posebnim uslovima za{tite u kojima se
konkretna namena i uslovi kori{}ewa odre|uju u me|ure-
sornoj institucionalizovanoj saradwi i kroz planove de-
taqne regulacije:
– zone za{tite vodoizvori{ta;
– zona za{tite aerodroma;
– zona za{tite Instituta za nuklearne nauke u Vin~i;
– zona nove luke na levoj obali Dunava;
– nepovoqni tereni za izgradwu (klizi{ta, nestabilne
padine, lesni odseci, plavni tereni);
– zone za{tite radio koridora,
– zona trase autoputa i `elezni~ke pruge, na pravcu Bu-
baw potok – Vin~a,
– dunavsko priobaqe u zonama transformacije Luka
,,Beograd’’ i Ada Huja.
Na podru~jima predvi|enim za obaveznu primenu poseb-
nih instrumenata razrade i sprovo|ewa, potrebno je obez-
bediti (ili primeniti ako postoji) odgovaraju}u studiju,
ekspertizu, ili druge posebne instrumente u skladu sa ka-
rakterom problema zbog koga su predvi|eni.
Na podru~jma za obaveznu primenu ovih posebnih instru-
menata za ~ije je objekte i funcije prema zakonu nadle`na
Republika Srbija (vodoizvori{ta, aerodromi, pristani{ta
i drugo) obavezna je me|uresorna instuticionalna saradwa
kroz pripremu plana generalne ili detaqne regulacije.
Podru~ja za izradu konkursa i javne stru~ne provere
obele`ena su u Generalnom planu uslovnim znakom (kontu-
ra zone), a definitivna granica podru~ja za izradu konkur-
sa i javne stru~ne provere odre|uje se u pripremi konkursa,
odnosno javne stru~ne provere. Iniciraju ih gradske, stru-
kovne organizacije i stru~ne institucije. Takvi su:
– javni urbanisti~ko-arhitektonski konkursi sa me|u-
narodnim u~e{}em, i
– javne ankete, radionice i provere, javni konkursi sa
posebno definisanim zadacima i pravilima.
Ovde date povr{ine su orijentaciona podru~ja dok se
granice odre|uju prilikom raspisivawa za svaki konkurs.
Podru~ja konkursa obele`ena su brojevima od 1 do 44 u gra-
fi~kom prilogu.
– Za podru~je 1 i 2 (Savski amfiteatar) potreban je jav-
ni me|unarodni urbanisti~ki konkurs sa te`i{tem na
re{avawu odnosa novih izgra|enih elemenata grada sa
rekom, okolinom i povezivawem naspramnih obala.
– Za podru~ja 3 i 4 (veliko Ratno ostrvo i nova Ada na
levoj obali Dunava) potreban je javni urbanisti~ki
konkurs sa me|unarodnim u~e{}em sa te`i{tem na
re{avawu odnosa prirodnih elemenata, vizuelnog
sklada u slici u{}a i rekreativnog kori{}ewa pro-
stora i objekata.
– Za podru~ja 5, 6, 7, 8, 9, 11, 15, 16, 31, 32, i 44 (kao {to
je Terazijska terasa, staro Sajmi{te, Park na U{}u,
centralna zona Novog Beograda, itd.) potreban je an-
ketni urbanisti~ki konkurs pre pripreme planova
detaqne regulacije;
– Za podru~ja 17, 18 (novi stambeni kompleksi) potreb-
na je anketa najmawe pet pozvanih stru~nih timova
(ukqu~uju}i timove obra|iva~a plana) u fazi izrade
programa za regulacioni plan, uz obavezu izlagawa
javnosti rezultata ovih stru~nih provera. Mo`e se
primeniti i forma konkursa iz prethodne alineje.
– Za podru~ja 10, 21, 22, 23, 24, 25, 42 i 43 (kao {to je Trg
Republike ili Kosan~i}ev venac) potrebna je organiza-
cija javnih arhitektonsko-urbanisti~kih konkursa za
pojedina~ne objekte sa javnom namenom, a konkursa po
pozivu (ili me{ovitih, odnosno javnih konkursa) sa 3 -
5 pozvanih u~esnika za objekte pojedinih investitora.
– Podru~ja 26, 27, 28 i 29 (Bulevar Jurija Gagarina – ju-
`na strana) sprovode se na osnovu va`e}ih planova
detaqne regulacije. Ukoliko se `eli aktivirati po-
jas uz ulicu Jurija Gagarina kroz koju prolaze vodovi
infrastrukture, potrebna je tehni~ko-ekonomska ana-
liza racionalizacije i organizacije pojasa tehni~-
kih infrastruktura i saobra}ajnica na toj strani
31. decembar 2009. SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA Broj 63 – 27
bulevara. Ukoliko ova analiza poka`e opravdanost
izme{tawa infrastrukture i izgradwu potrebna je
organizacija arhitektonsko – urbanisti~kih konkur-
sa kao u prethodnoj alineji.
– Za podru~ja 30, 33, 34, 35 i 36 (kao {to su blok 68 i se-
verna strana du` ulice Jurija Gagarina) javne stru~-
ne provere treba da obezbede najmawe pripremu i pri-
kazivawe idejnog re{ewa Komisiji za planove sa jav-
nim izlagawem idejnog re{ewa na na~in koji odredi
Sekretarijat za urbanizam i gra|evinske poslove.
Iz podru~ja konkursa navedenih brojevima od 1 do 44 u
prethodnom stavu mogu}e je izuzeti komplekse javnih komu-
nalnih slu`bi i mre`e socijalne infrastrukture ({kol-
stvo, zdravstvo, kultura i dr.) koji su od op{teg interesa.
Podru~ja poqoprivrednog zemqi{ta sa propisanim
uslovima sprovo|ewa.
Postoje}e i nove zelene povr{ine u gra|evinskom reo-
nu, ukoliko se ve} nalaze na javnom zemqi{tu mogu da se
sprovode i rekonstrui{u na osnovu Generalnog plana.
Zelene povr{ine koje pripadaju kategoriji ostalog ze-
mqi{ta (osim skupa datog u ta~ki 3.6. stav 4 ta~ka 2. Gene-
ralnog plana) se ure|uju na osnovu Generalnog plana Beo-
grada 2021.
Zemqi{te sa poqoprivrednom namenom u gra|evinskom
podru~ju se ure|uje na osnovu Generalnog plana, za izgrad-
wu objekata koji su u funkciji te namene.
U postupku pripreme potrebno je:
– uraditi urbanisti~ki projekat parcelacije zbog for-
mirawa gra|evinske parcele za namensku izgradwu;
– Parametri se odre|uju u zavisnosti od tehnologije,
namene, vrste proizvodwe, i veli~ine parcele name-
wene za poqoprivredu ali ne preko vrednosti indek-
sa izgra|enosti od 0,1 i stepena zauzetosti parcele od
10%, za postoje}e parcele do 0,5 ha;
– nove parcele za ovu namenu ne mogu biti mawe od 0,5 ha.
– Za ve}e parcele i proizvodne komplekse, indeksi se
utvr|uju prema potrebama tehnolo{kog projekta, u ko-
me se prikazuje opravdanost izgradwe na parceli pre-
te`no namewenoj poqoprivredi. Verifikacija para-
metara uslovqenih tehnolo{kim procesom vr{i se na
Komisiji za planove uz uslove svih nadle`nih insti-
tucija u oblastima privrede, `ivotne sredine i jav-
nih komunalnih preduze}a, kao i uz pozitivno mi{qe-
we Ministarstva poqoprivrede.
Nove stambene, privredne i komercijalne objekte u
ovim prostorima nije mogu}e graditi.
12.3. Odnos prema Regionalnom prostornom planu ad-
ministrativnog podru~ja grada Beograda
U odnosu na Regionalni prostorni plan administra-
tivnog podru~ja grada Beograda („Slu`beni list grada Be-
ograda”, broj 10/04), ovim izmenama GP unapre|ena je i do-
puwena namena „privredne zone i gradski centri” novom
namenom „privredni parkovi”. U prvoj narednoj izmeni
Prostornog plana ovu namenu uvesti na ~itavom podru~ju
grada, gde za to postoje profesionalno utemeqena argu-
mentacija i uslovi. U grafi~kom delu predmetnog pro-
stornog plana uskladiti lokacije za razvoj privrednih
parkova sa lokacijama predvi|enim ovim izmenama.
Uskladiti stavove u tekstualnom i grafi~kom delu
Prostornog plana koji se odnose na revitalizaciju i tran-
sformciju ranijih proizvodnih zona u izgra|enim podru~-
jima grada Beograda, a posebno onih koje se nalaze u cen-
tralnoj zoni grada. Osim toga, povr{ine namewene proiz-
vodnim zonama u prostornom planu uskladiti sa povr{ina-
ma GP Beograda 2021. i ovim izmenama plana, do nivoa ko-
ji je prihvatqiv za prostorne planove prema zakonu.
Uneti korekciju koja se odnosi na potencijalne loka-
cije za razvoj svih vidova lu~ke delatnosti na teritoriji
Grada Beograda uskla|ivawem namena povr{ina, kapacite-
ta i simbola sa re{ewima GP Beograda 2021 iz 2003. godi-
ne i predvi|enih ovim izmenama GP.”
Uneti stavove u tekstualnom i grafi~kom delu plana
koji se odnose na strategiju i lokacije neprofitnog i so-
cijalnog stanovawa, korekciju u nameni kori{}ewa ze-
mqi{ta na banatskom delu centralne zone grada, predvi|e-
ne ovim izmenama i dopunama Generalnog plana, kao i na
~itavom podru~ju grada Beograda na lokacijama za koje po-
stoje uslovi za razvoj ovakvih namena.’’
142
U poglavqu 12.5. „Regulacioni planovi ~ije se sprovo-
|ewe obustavqa” dodaje se:
Op{tina ^ukaricaDeo DUP ^ukari~ke padine („Slu`beni list grada Be-
ograda”, br. 29/86, 3/92, 16/92, 25/92), delovi:
a) blok izme|u ulica Karpo{eve i Lazara Kujunxi}a,
b) blok izme|u ulica ^ukari~ka, Mirka Po{ti}a i
^amxijine.
Planirana namena je individualno stanovawe.
Metod sprovo|ewa: „potrebni planovi”.
9.2. Deo DUP-a naseqa Cerak II („Sl. list grada Be-
ograda” br. 25/81, 18/82, 27/86) i deo Urbanisti~kog proje-
kata naseqa Cerak 2 („Sl. list grada Beograda” br. 18/82 i
24/95) izme|u izgra|enih ulica Jablani~ke, naseqske (Za-
padne ulice), kolsko pe{a~ke ulice, i parcela sredwe
{kole i de~je ustanove.
Za predmetnu lokaciju namena se mewa iz sporta i zele-
nila u Komercijalne zone i gradske centre.
Metod sprovo|ewa: „potrebni planovi”
Op{tina Zvezdara16.1. Deo DUP-a naseqa Veliki Mokri Lug („Slu`be-
ni list grada Beograda”, broj 20/88), u delu koji se odnosi
na blok izme|u ulica Vladimira Dvornikovi}a, Teodori-
ne, Vladimira ]orovi}a i Jovijanove.
Planirana namena po Generalnom planu je individual-
no stanovawe uz primenu parametara za socijalno i pristu-
pa~no stanovawe.
Metod sprovo|ewa: „potrebni planovi’’.
16.2. Deo PDR Bulevara kraqa Aleksandra za blokove
izme|u ulica: Starca Vujadina i Stanislava Srem~evi}a
(B15, B16, B21-B23, C18, C22-C26), („Slu`beni list gra-
da Beograda’’, broj 34/03) za koji je predvi|ena razrada dru-
gim planom zbog nepostoje}e regulacije @i~ke ulice i
UMP-a.
Usvajawem plana za @i~ku ul. (PDR za podru~je izme|u
ulica: Vojvode [upqikca, Radivoja Kora}a, Mile{evske,
Mate Vidakovi}a, Dani~areve, Jovana Raji}a, Todora od
Stala}a i @i~ke, („Slu`beni list grada Beograda’’, broj
1/06) mogu se blokovi uz wu nesmetano sprovoditi do regu-
lacije UMP. Tipologija i parametri se preuzimaju iz
prethodno definisanog ostalog dela bloka usvojenog PDR
Bulevara Kraqa Aleksandra. Deo blokova prema koridoru
UMP ne mo`e se direktno sprovoditi do utvr|ivawa ta~-
ne regulacije te saobra}ajnice.
Op{tina Zemun21.1. DUP kompleksa uskladi{tewa i distributivnog
sistema naftnih derivata na podru~ju Gorweg Zemuna
(„Slu`beni list grada Beograda”, broj 20/81)
Zadr`ava se trasa distributivnog sistema naftnih de-
rivata odre|ena Generalnim planom.
Metod sprovo|ewa: „potrebni planovi’’.
21.2. Deo Izmena i dopuna DUP-a stambenog kompleksa
„Kamendin” u Zemunu, („Slu`beni list grada Beograda”,
broj 6/89), lokacija 1.17.
Planirana namena po Generalnom planu je individual-
no stanovawe uz primenu parametara za socijalno i pristu-
pa~no stanovawe.
Metod sprovo|ewa: „potrebni planovi’’.
Op{tina Novi Beograd22.3. DUP Bloka 40 izme|u `elezni~ke pruge, Ulice
To{in bunar i ááá bulevara, lokacija prema To{inom
Broj 63 – 28 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA 31. decembar 2009.
bunaru („Slu`beni list grada Beograda”, broj 1/89) u delu
ostalog gra|evinskog zemqi{ta.
Javne namene i saobra}ajno re{ewe ostaju na snazi. Za
ostalo gra|evinsko zemqi{te primewuju se parametri Ge-
neralnog plana za poslovno-trgova~ke ulice.
Metod sprovo|ewa: za javne namene: na osnovu Detaqnog
urbanisti~kog plana, za ostale namene: „potrebni planovi’’.
Op{tina Vo`dovac26.1. DUP industrijske zone u Kumodra`u („Slu`beni
list grada Beograda”, broj 14/80)
Stavqa se van snage. Metod sprovo|ewa: „potrebni pla-
novi’’.
143
U delu 12.8. ,,Posebni instrumenti sprovo|ewa plana’’,
stav 4., koji po~iwe re~ima: ,,U okviru gra|evinskog rejo-
na, u roku” bri{e se i zamewuje stavom koji glasi: ,,U pre-
laznom periodu do dono{ewa planova detaqnije razrade
odredbe ovog generalnog plana upotrebqava}e se za spro-
vo|ewe i pripremu izvoda iz plana u svemu u skladu sa
odredbama datim u poglavqu 12.2. „Sprovo|ewe Generalnog
plana”.”
Ostatak teksta do kraja odeqka se bri{e (stavovi 5, 6,
7 i 8).
144
U delu 12.11. ,,Tretman povr{ina za novu kompleksnustambenu izgradwu u periodu do dono{ewa planova general-ne i detaqne regulacije’’, u naslovu se posle re~i: „izgrad-wu” dodaje: ,,ili transformaciju zastarelih privrednihlokacija’’ a ostatak naslova se zadr`ava.
U prvoj re~enici, posle re~i: „stambene izgradwe” do-
daju se re~i: ,,ili zonama transformacije privrede u sta-
novawe’’.
â. PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE
Postupci sprovo|ewa Generalnog plana Beograda 2021.
(„Slu`beni list grada Beograda”, br. 27/03, 25/05 i 34/07),
otpo~eti pre stupawa na snagu ovih izmena i dopuna Gene-
ralnog plana Beograda 2021 – Faza 2, mogu se nastaviti u
skladu sa odredbama tog plana i Zakona o planirawu i iz-
gradwi („Slu`beni glasnik RS”, br. 47/03 i 34/06) shodno
~lanu 215, stav 6 Zakona o planirawu i izgradwi („Slu-
`beni glasnik RS”, broj 72/09).
U postupcima sprovo|ewa Izmena i dopuna Generalnog
plana Beograda 2021 – faza 2 koriste se termini i odred-
be u skladu sa Zakonom o planirawu i izgradwi („Slu`be-
ni glasnik RS”, broj 72/09), kao {to su:
– umesto: ,,stepen zauzetosti parcele’’ koristi se ,,in-
deks zauzetosti parcele’’;
– umesto: ,,akt o urbanisti~kim uslovima’’ i ,,izvod iz
plana’’ koristi se ,,lokacijska dozvola’’ i „informa-
cija o lokaciji”;
– umesto: ,,ostalo gra|evinsko zemqi{te’’ koristi se:
,,gra|evinsko zemqi{te’’;
– umesto: ,,javno gra|evinsko zemqi{te’’ i ,,javne povr-
{ine’’ koristi se: ,,povr{ina javne namene”;
– i sli~no.
âá.
Sastavni deo Izmena i dopuna Generalnog plana Beo-
grada (2021) – Faza 2 su:
Grafi~ki prilozi
2. Planirano kori{}ewe zemqi{ta 2021. R 1:20.000
3. Planirani saobra}aj (2021) R 1:50.000
13. Planirane komercijalne zone
i gradski centri 2021. R 1:50.000
17.2. Urbanisti~ki instrumenti
sprovo|ewa plana R 1:20.000
19. Prikaz izmena Generalnog plana u
planiranom kori{}ewu zemqi{ta 2021. R 1:50.000
21. Prikaz izmena u kompleksima i
trasama infrastrukturnih sistema R 1:50.000
Dokumentacija
1. Odluka o izradi Izmena i dopuna Generalnog plana
Beograda 2021. (izmena i dopuna GP 2/2006)
2. Program Izmena i dopuna Generalnog plana Beogra-
da 2021. (izmena i dopuna GP 2/2006)
3. Spisak institucija, javnih komunalnih preduze}a i
ostalih organa i organizacija kojima je pregled poslat na
mi{qewe ili dopunu uslova koje su dali u fazi pripreme
Programa za izmene GP 2/2006 – faza 2 i kopije pisama sa
zahtevom
4. Rezime i obrazlo`ewe izmena i dopuna kao materi-
jal za radni sastanak 11.06.07. godine i spisak prisutnih
predstavnika
5. Odgovori i uslovi institucija primqeni do
15.12.2008. godine
6. Dopisi Direkcije za gra|evinsko zemqi{te u vezi sa
izborom izmena za drugu fazu
7. Dopis Urbanisti~kog zavoda Beograda o koncepciji
izbora izmena za drugu fazu
8. Analiza kriterijuma za stavqawe van snage predlo`e-
nih 11 planova u Izmenama i dopunama GP 2021 – Faza 2.
9. Pregled i obrazlo`ewe numerisanih izmena prika-
zanih na grafi~kom prilogu br. 19. „Prikaz izmena Gene-
ralnog plana u planiranom kori{}ewu zemqi{ta 2021.”
10. Ostala dokumenta na osnovu kojih je izvr{ena izme-
na Generalnog plana Beograda 2021, faza 2
11. Primedbe u okviru razmatrawa Nacrta Izmena i do-
puna GP Beograda 2021, izmene GP 2/2006, faza 2
12. Grafi~ki prilog: Trajna dobra Beograda R 1:50.000
13. Spisak nepokretnih kulturnih dobara
14. Izve{taj o strate{koj proceni uticaja na `ivotnu
sredinu Izmena i dopuna Generalnog plana Beograda 2021.
15. Spisak institucija, javnih komunalnih preduze}a i
ostalih organa i organizacija koje su u fazi javnog uvida
dostavile svoje primedbe, mi{qewe ili dopunu prethodno
izdatih uslova i kopije pisama sa zahtevom
16. Izve{taj o javnom uvidu Nacrta izmena i dopuna GP
Beograda 2021. (faza 2) sa izve{tajem o strate{koj proce-
ni uticaja predmetnog plana na `ivotnu sredinu
17. Obrazlo`ewe Sekretarijata za urbanizam i gra|e-
vinske posle
18. Amandmani
Ove izmene i dopune Generalnog plana Beograda 2021 –
Faza 2 stupaju na snagu osmog dana od dana objavqivawa u
„Slu`benom listu grada Beograda”.
Skup{tina grada Beograda
Broj 350-947/09-S, 13. novembra 2009. godine
Predsednik
Aleksandar Anti}, s. r.
31. decembar 2009. SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA Broj 63 – 29
Broj 63 – 30 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA 31. decembar 2009.
Са новим визуелним идентитетом правно-економски магазин „ЗИП – Закони и пракса“ у броју 120 за јануар 2010. објављује:
ТЕМА БРОЈАПочела примена Законa о Агенцији за борбу против корупције
ДЕЖУРНЕ ОЧИ ЗА СТРАНКЕ И ФУНКЦИОНЕРЕЗорана Марковић: Када утврдимо да постоји намера да се прикрије имовина и да има елемената кри-вичног дела, подносићемо кривичну пријаву против функционера, са предлогом да се за то кривично дело изрекне одговарајућа санкција, која се креће у распону од шест месеци до пет година затвора
ЗА ЗИП ГОВОРЕ:
Слободан Хомен, државни секретар Министарства правде о новинама у Закону о промету непокретностиОдзвонило преварантима који исти стан продају више путаНаправљен је одговарајући софтвер који ће омогућити да се сваки покушај вишеструке продаје станова евидентира и о томе обавести јавни тужилац
Предраг Петровић, начелник Одељења за послове у области популационе политике и финансијске подршке породици са децом Министарства рада и социјалне политикеРевизија накнада зарада за време породиљског одсуства
Жељко Митровић из Управе за јавни дуг Министарства финансија о емитовању државних записа у прошлој годиниБанке највећи купци државних записа
У РЕДОВНИМ РУБРИКАМА МОЖЕТЕ ПРОЧИТАТИ:
• Одговоре на ваша питања у вези са недоумицама у применипрописа
• Које су новине у Закону о равноправности полова• Како остварити права на старосну пензију у 2010.• Шта урадити са бесплатним акцијама• Какво дејство ће имати на домаћу привреду одлука ЕУ да
одмрзне Прелазни трговински споразум са Србијом• Шта се мења у Закону о рачуноводству и ревизији• Које ће измене и допуне претрпети Закон о порезу на добит
предузећа и Закон о порезу на доходак грађана• Зашто је Народна банка Србије променила услове за
управљање кредитним ризиком• Како се стиже до грађевинске дозволе• Како да уштедите средства у јавним набавкама
Додатне информације на тел.: 011/ 30 60 359, факс: 011/ 30 60 571, e-mail: [email protected], www.slglasnik.com
ПРАВНО-ЕКОНОМСКИ МАГАЗИН
Година VI | Број 120Jануар 2010.Цена 120 динараГодишња претплата: 980 динара IS
SN
00
00
-00
0
СЛОБОДАН ХОМЕНдржавни секретар Министарства правде
Одзвонило преварантима у продаји становаСтране 18 и 19
ПРЕДРАГ ПЕТРОВИЋначелник у Министарству рада и социјалне политике
Ревизија накнада за породиљеСтрана 7
www.slglasnik.com
ТЕМА БРОЈА
Зорана Марковић о примени Закона о Агенцији за борбу против корупције
Дежурне очи за странке и функционереСтране 8 и 9
НОВЕ РУБРИКЕ У ЗИП-у:
• Службена мишљења • Рачуноводство и ревизија
ГОДИШЊА ПРЕТПЛАТА: 980,00 РСДЦЕНА БРОЈА: 120,00 РСД
31. decembar 2009. SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA Broj 63 – 31
Наруџбеницу послати на адресу: ЈП Службени гласник, 11000 Београд, Јована Ристића 1, или на факс: 011/ 30-60-391.Тел.: 011/30-60-536, e-mail: [email protected]. Поштарина и ПДВ урачунати у цену.
НАРУЏБЕНИЦА
Текући рачун, ПИБ
Име и презиме, ЈМБГ (назив фирме)
Адреса, телефон, e-mail
Количина
У свим књижарама и пословним центрима ЈП Службени гласник
комплетна понуда канцеларијског материјала, трговачке робе и образаца
ПОСЕБНА ПОНУДАПОСЕБНА ПОНУДА – – ЗАВРШНИ РАЧУНЗАВРШНИ РАЧУН
Продајна мрежа
БЕОГРАД – Бранкова 16, 011/30-31-415Булевар деспота Стефана 1а, 011/30-31-903 Кнеза Милоша 16, 011/26-42-872 Краља Милутина 27, 011/36-44-430 Војводе Степе 68, 011/30-95-174Булевар краља Александра 85, 011/30-88-174Немањина 22–26, 011/36-31-049Булевар Михајла Пупина 14, 011/30-17-878Цара Душана 7, 011/30-31-410Јове Илића 165, 011/30-92-907Макензијева 26, 011/30-85-355НОВИ САД – Јеврејска 13, 021/66-22-609Пословни центар, 021/66-16-950КРАГУЈЕВАЦ – Јована Цвијића 1, 034/30-00-10Бранка Радичевића 20б, 034/50-17-41УЖИЦЕ – Димитрија Туцовића 167, 031/50-03-07ЧАЧАК – Жупана Страцимира б. б., 032/34-66-79Пословни центар, Коњевићи б. б., 032/45-91-26ЛЕСКОВАЦ – Булевар ослобођења 101, 016/21-42-98Ускоро:КРУШЕВАЦ – Мирка Томића 39
WWW.SLGLASNIK.COM
Broj 63 – 32 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA 31. decembar 2009.
„SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA” prodaje se u zgradi Skup{tine grada Beograda, Trg Nikole Pa{i}a 6, prizemqe
– BIBLIOTEKA, 3229-678, lok. 259
Pretplata: telefon 3061-706, faks: 3061-688
СЛУЖБЕНИ ЛИСТГРАДА БЕОГРАДА
Izdava~ Grad Beograd – Slu`ba za informisawe, Beograd, Trg Nikole
Pa{i}a br. 6. Faks 3233-909. Teku}i ra~un 840-742341843-24. Odgovorni urednik
RADMILA JOSIPOVI]. Telefoni: 3244-325, 3229-678, lok. 6242, 6247. [tampa:
JP „Slu`beni glasnik”, [tamparija „Glasnik”, Beograd, Lazareva~ki drum 15
Strana
Izmene i dopune Generalnog plana Beograda 2021. faza 2 (Izmena i dopuna GP 2/2006) – – – – – – – – – – – – 1
S A D R @ A J