Savez za željeznicu
Revitalizacija industrijskih kolosijeka
Savez za željeznicu
…neprofitna krovna udruga svih zainteresiranih za boljitak željezničkog prometa u Republici
Hrvatskoj.
Što je industrijski kolosijek?
„Industrijski kolosijek“ se definira kao željeznički kolosijek koji nije javno dobro u općoj uporabi, a koji se priključuje na željezničku prugu i služi za dopremu i otpremu stvari željezničkim vozilima za pravnu osobu vlasnika odnosno posjednika toga kolosijeka te na kojem industrijska željeznica može obavljati i prijevoz za vlastite potrebe.
„Industrijska željeznica“ je željeznica kojom pravna osoba u gospodarskim djelatnostima na industrijskim i drugim kolosijecima, koji nisu javno dobro u općoj uporabi, obavlja prijevoz za vlastite potrebe, kao i dostavu željezničkih vozila od mjesta primopredaje sa željezničkim prijevoznikom do mjesta utovara ili istovara na industrijskom ili drugom kolosijeku i obrnuto.
Industrijski kolosijek
Glavna infrastruktura – državno vlasništvo
Industrijski kolosijek
– privatno vlasništvo
Gospodarski
subjekt
Važnost industrijskih kolosijeka
- Prijevoz “od vrata do vrata”
- Željeznica je prijevoz budućnosti s brojnim komparativnim prednostima
- Prema dokumentima o strateškom razvoju politike, društva i gospodarstva EU, tzv. „White paper (Bijela Knjiga)“ željeznica se svrstava najprihvatljiviji oblik održivog transporta
- I danas se više od 70% pretovara na mreži hrvatskih pruga obavlja na industrijskim kolosijecima (najviše u lukama i velikim gospodarskim subjektima)
Kome treba industrijski kolosijek?
- Svim velikim i malim gospodarstvenicima koji vrše prijevoze na udaljenosti veće od cca 100 kilometara
- Svima koji prevoze velike količine roba (npr. luke)
- Svim izvoznicima (zbog orijentacije EU na održivi transport)
- Svim gospodarstvenicima koji dugoročno žele kvalitetan prijevoz
Problematika industrijskih kolosijeka
- Mnogi naslijeđeni iz socijalizma u lošem stanju
- Visoki troškovi osuvremenjivanja (obnove, popravaka)
- Visoki troškovi gradnje
- Relativno loša željeznička usluga zbog dugotrajnog zapostavljanja željeznice
- Nema kvalitetne strategije koja bi poduprla njihovu gradnju
- Mnogi gospodarstvenici odustaju i odlučuju voziti cestom
- 2005. godine u Hrvatskoj ukupno 364 industrijska kolosijeka
- Za promet zatvoreno 73
- U regiji HŽ Cargo Centra Zagreb ukupno 94 industrijska kolosijeka
- Prosječna dužina industrijskih kolosijeka na zagrebačkom području iznosi 1.994 metra
Problematika industrijskih kolosijeka
Problematika industrijskih kolosijeka
Industrijski kolosijek “Armko” Konjšćina
- Osovinski pritisak = 16 tona
- Brzina = 10 km/h
- Dužina = 1.406 metara
- Godišnji promet = cca 1.000 vagona
- Stanje: pred zatvaranjem
Problematika industrijskih kolosijeka
Industrijska željeznica “Viro” Virovitica
- Osovinski pritisak = 18 tona
- Brzina = 10 km/h
- Dužina kolosiječne mreže = 9.069 metara
- Godišnji promet = cca 6.500 vagona
- Stanje: loše, obnovljeno 20 %
Problematika industrijskih kolosijeka
Industrijski kolosijeci “Luka Rijeka”, Rijeka
- Osovinski pritisak = 20 tona
- Brzina = 5 km/h
- Dužina kolosiječne mreže = 15.886 metara
- Godišnji promet = cca 50.000 vagona
- Stanje: loše, potrebno popraviti veliki broj skretnica
Problematika industrijskih kolosijeka
- Nedostatak strategije!
- Od 112 poduzetničkih zona njih 65 nalazi se u blizini željezničke infrastrukture
- Od 15 slobodnih zona 10 ih je blizu željeznice, a samo ih 3 ima industrijske kolosijeke (lučke zone)
Problematika industrijskih kolosijeka
- Nedostatak strategije!
- U dokumentu “PROJEKT izgradnje poduzetničkih zona u jedinicama lokalne i područne samouprave za 2009. godinu”, Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva stoji da zona mora biti opremljena:
- Energetskom infrastrukturom
- Komunalnom infrastrukturom
- Prometnom infrastrukturom (pristupne ceste i ceste u zoni)
- Telefonskim priključcima
- Nedostaje željeznička infrastruktura!
Vrijednost industrijskog kolosijeka
- 1 kilometar novog kolosijeka u Hrvatskoj košta cca 3 – 5 milijuna kuna
- Novi ili osuvremenjeni stari kolosijek bez većih zahvata u održavanju traje oko 20 do 25 godina!
- Svakom gospodarstveniku industrijski kolosijek je vrata za Europu – neprocjenjivo!
Zbog sveg navedenog gradnju industrijskih kolosijeka treba
konkretno pomagati!
Kako?
Strategijom, potporama i olakšicama!
Modeli financiranja gradnje i osuvremenjivanja industrijskih
kolosijeka
- Savez za željeznicu izradio stručni rad pod nazivom “Revitalizacija industrijskih kolosijeka”
- Cilj rada je potaknuti zakonske promjene i konkretne mjere u pomaganju gospodarstva u gradnji prometne infrastrukture, prvenstveno industrijskih kolosijeka
- U radu se predlaže pet modela koji mogu funkcionirati zajedno ili odvojeno
Model 1 – Nacionalni program gradnje industrijskih kolosijeka
- Odnosi se na gradnju i osuvremenjivanje industrijskih kolosijeka
- Fond za gradnju industrijskih kolosijeka
- Fondom bi upravljali zajedno Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture
- Za fond se raspisuje natječaj slično kao kod već uhodanih programa
- Na natječaj se javljaju zainteresirani gospodarstvenici
- Ured za savjetovanje pri Upravitelju infrastrukturom
Model 1 – Nacionalni program gradnje industrijskih kolosijeka
- Iznosi subvencija 40 – 60 %
- Ured za savjetovanje funkcionira kao “one-stop shop”
- Ured pomaže pri pisanju projekata
- Ured raspolaže informacijama o ostalim olakšicama i informacijama vezanim uz industrijske kolosijeke
Model 2 – Matičnjaci i industrijski kolosijeci – “industrijske pruge”
- Uvodi se u zakon novi termin – “industrijske pruge”
- Svi matičnjaci postaju “industrijske pruge”
- Gospodarstvenici mogu predati svoje kolosijeke izvan svog dvorišta u državne ruke i oni također postaju “industrijske pruge”
- Država može sukladno zakonu o željeznici tu infrastrukturu predati u ruke lokalne samouprave
- Gospodarstvenici koji predaju bilo stare ili novosagrađene kolosijeke u ruke države kao “industrijske pruge” ostvaruju pravo na naknadu
Model 3 – Matičnjaci i industrijski kolosijeci – županijske prometnice
- Svi matičnjaci i industrijski kolosijeci postaju županijske prometnice (slično kao županijske ceste)
- Gospodarstvenici mogu predati svoje kolosijeke izvan svog dvorišta u ruke lokalne samouprave i one postaju županijske prometnice
- Gospodarstvenici koji predaju bilo stare ili novosagrađene kolosijeke u ruke lokalne samouprave ostvaruju pravo na naknadu
Model 4 – Model besplatne gradnje (osuvremenjivanja) većih (skupljih)
infrastrukturnih objekata
- Ukoliko industrijski kolosijek posjeduje skupe infrastrukturne elemente poput većih usjeka, mostova, nadvožnjaka, propusta i sl. njih gradi ili osuvremenjuje država
Model 5 – Bodovanje prilikom izgradnje gospodarskih zona
- Pri gradnji novih zona boduje se dostupnost infrastrukture bodovima od 0 – 20
- Boduje se dostupnost električne energije, plinskog sustava, vodoopskrbe, cestovne mreže i željezničke mreže
- Zone s 80 i više bodova dobivaju posebne olakšice i subvencije
- Zone s 60 – 80 bodova bez olakšica i subvencija
- Zone s 40 – 60 bodova – dodatno oporezivanje
- Zone s manje od 40 bodova – ne dozvoliti gradnju
Industrijski kolosijeci vrijedan su dodatak glavnoj infrastrukturi
Industrijski kolosijeci stvaraju preduvjete za kvalitetni robni prometni
sustav budućnosti
Industrijski kolosijeci trebaju potpore i olakšice!
Savez za željeznicu
Hvala na pažnji!