PROGRAM REKONSTRUKCIJE

I REMOTORIZACIJE

LOKOMOTIVE 642

2

1. TEHNIČKI OPIS

1.1 Uvod

Lokomotive serije 642 proizvođene su u ranim '60-tim godinama i jedne su od nosilaca "dizelacije" na željeznici kod nas. Lokomotive su proizvodile firme BRISSONNEAU et LOTZ i Đuro Đaković, a HŽ ima u svom voznom parku 33 kom. i 3 lokomotive 643 (izvedene iz 642). Za rekonstrukciju su predviđene lokomotive br: 642-172 i 642-170, što ne znači da se i ostale lokomotive ne mogu rekonstruirati po ovoj dokumentaciji. Namjenjene su za tešku manevru i vuču putničkih i lakih teretnih vlakova prvo na glavnim, a kasnije samo na sporednim prugama. Ovu funkciju obavljaju još i danas, ali je i pored interesantnih tehničkih rješenja upravljanja i zaštite, za ono vrijeme, lokomotiva tehnološki zastarjela. Tri desetljeća eksploatacije istrošilo je opremu i pored redovnog održavanja, što ima za posljedicu velik broj defekata i visoku imobilizaciju (oko 26 %). Nakon rekonstrukcije očekivana imobilizacija bi trebala biti ispod 5 %. Izgled predložene rekonstruirane lokomotive prikazan je na slikama 40-00-00-01 i 40-00-00-01/A.

Zamjena istrošenih dijelova počela je zamjenom dizel motora SACM MGO snage 607 kW dizelmotorom SEMT PIELSTICK snage 750 kW proizvodnje ULJANIK Pula. Povećana snaga dizelmotora uzrokovala je novu koncepciju električnog dijela lokomotive, a koja zahtijeva i novu električnu opremu. Od stare električne opreme ostaju samo glavni (već rekonstruirani) generator i budilica, a kod vučnih motora je potrebno izvršiti rekonstrukciju statora na tip LM90B.

Nakon gore navedenog postavlja se pitanje opravdanosti ovako krupnog zahvata na lokomotivi. Odmah se sa sigurnošću može ustvrditi da ima, jer se dobija nova za 24 % snažnija lokomotiva, sa vučnom silom u polasku od 223kN i kritičnom brzinom u manevri od 12,6 km/h. Sposobnost prolaza kroz krivine radijusa 55m, osigurava joj prednost pred svim manevarskim lokomotivama HŽ-a. Nova lokomotiva pogodna je i za službu gdje se sada koriste lokomotive serija 731 i 734 (manevra i industriski kolosjeci), kao i za vuču sabirnih vlakova, odnosno teretnih vlakova na sporednim prugama gdje se koriste lokomotive serije 642, 643 i lokomotive proizvodnje GMC.

Lokomotiva je predviđena za rad na manevri u Ranžirnom kolodvoru Zagreb, gdje može pružiti sljedeće karakteristike u usporedbi sa drugim sličnim manevarskim lokomotivama:

SERIJA LOKOMOTIVE

642 (750 kW) 642 (607 kW) 643 (680 kW)

Uspon (‰) Kritična brzina 12,6 km/h

Kritična brzina 17 km/h

Kritična brzina 16,5 km/h

0 4000 1700 1700

1 4000 1700 1700

2 4000 1700 1700

3 3500 1640 1700

4 2900 1250 1660

5 2460 1170 1420

6 2140 1000 1240

7 1900 900 1095

8 1700 800 980

3

9 1530 730 885

10 1390 660 810

11 1270 610 740

12 1160 560 685

13 1070 520 635

14 1000 480 590

15 930 450 555

16 870 420 520

17 810 290 490

18 770 370 460

19 720 350 435

20 680 340 415

22 620 300 375

24 560 270 240

26 510 250 310

28 470 230 285

30 440 210 265

Potpunije usporedne tabele dozvoljenog opterećenja prikazane su na tabelama 3,4,5 i 6, a karakteristike na slici 2.

Iz usporednih tabela vidljivo je da nova rekonstruirana lokomotiva može vući vlak mase 4000T iz ranžirne skupine ili iz prijemne skupine u otpremnu skupinu Ranžirnog kolodvora Zagreb dok lokomotiva serije 642 prije rekonstrukcije može vuči vlak mase 1700T.

Kritična brzina lokomotive se i pored povećanja snage DM smanjuje sa 17 km/h na 12,6 km/h u manevri što je bitno za manevarsku službu.

Na uspinjaču prema spuštalici uspona 11 ‰ dužine 150m, lokomotiva je sposobna potisnuti bruto 4000T, dok je nerekonstruirana lokomotiva sposobna za potiskivanje 1700T. Iz ranžirne skupine u prijemnu skupinu lokomotiva je sposobna kolosjekom 1A i skretnicama 152 i 154 vuči vlak mase 1100T, dok nerekonstruirana vuče samo 520T.

SERIJA LOKOMOTIVE

642 (750 kW) 642 (607 kW) 643 (680 kW)

Uspon (‰) Kritična brzina 80 km/h

Kritična brzina 80 km/h

Kritična brzina 80 km/h

0 400 210 315

1 340 150 270

2 280 120 225

3 240 100 190

4 210 165

4

5 180 145

6 160 125

7 140 110

8 130 95

9 110

10 100

Maksimalnom brzinom 80 km/h lokomotiva može vuči vlak mase 400T na horizontali, 160T na pruzi otpora 6%. i bruto 100T na maksimalnom usponu otpora 10‰. Za vuču putničkih vlakova na sporednim prugama (što će ostati zadaća večine ovih lokomotiva) lokomotivi se može pridodati energetski vagon za grijanje ili se u nju može ugraditi električni generator snage 200 kVA, što je predmet posebnog dijela ovog Programa. Ugradnjom generatora za grijanje lokomotiva zadržava karakteristike sadašnje lokomotive 642 za vuču putničkih vlakova u sezoni grijanja.

Posebnu pogodnost predstavlja mogućnost višestrukog upravljanja za vuču težih teretnih vlakova brzinom prema voznom redu uz upotrebu potrebnog broja lokomotiva na kratkim relacijama u nedostatku snažnijih lokomotiva.

HŽ ima pripremljene dvije lokomotive za rekonstrukciju i ako se radi samo o te dvije, postavlja se pitanje opravdanosti stvaranja nove serije lokomotiva od samo dva primjerka. Modifikacija većeg broja lokomotiva omogućuje veće učešće domaće industrije u rekonstrukciji proizvodeći opremu uz primjenu standardne opreme tračnih vozila i opreme koju već koristimo na domaćim monofaznim lokomotivama.

Odgovor na pitanje opravdanosti realizacije ove rekonstrukcije je potpuno jasan i glasi kratko "DA", pogotovo jer je mehanički dio lokomotive u izvrsnom stanju. Za uspješno izvođenje rekonstrukcije potrebno je definirati sljedeće velike zahvate:

1. Izrada proračuna i tehničke dokumentacije 2. Mehanički dio vezan za ugradnju dizel motora 3. Modifikacije vezane za poboljšanje faktora athezije 4. Modifikacije na zračnom dijelu lokomotive 5. Modifikacije vučnog strujnog kruga 6. Modifikacije DEPO priključka 7. Modifikacije pomoćnog pogona 8. Modifikacije upravljanja 9. Sigurnosna oprema

10. Uputstvo za rukovanje 11. Uputstvo za održavanje

2. IZRADA TEHNIČKE DOKUMENTACIJE

Izvođenje modifikacije zahtjeva izradu tehničke dokumentacije kojom se specificiraju svi potrebni zahvati. Rekonstrukcija počinje zamjenom dizelmotora veće snage. Veća snaga je uzrokovala prijelaz sa direktnog na indirektni način upravljanja i cijelokupnu promjenu električnog dijela lokomotive. Novi motor je promijenio karakteristike lokomotive i zato treba obnoviti kompletnu tehničku dokumentaciju. Tehnička dokumentacija obuhvaća:

5

1. Proračunati nominalne podatke, obzirom na dozvoljena opterećenja električnog prijenosa

2. Proračun novog vučnog pasoša

3. Proračun novih tabela opterećenja

4. Izrada nacrta rekonstrukcije vezane za ugradnju novog dizelmotora

5. Izrada nacrta za rekonstrukciju ventilacije i klimatizacije

6. Izrada nacrta rekonstrukcije upravljačnice vezano za zamjenu istrošene opreme

7. Izrada nacrta rekonstrukcije elektroormara u prostoru zadnjeg kraja lokomotive

8. Izrada nacrta za rekonstrukciju sanduka baterija na mjestu rezervoara vode parogeneratora

9. Izrada novih princip shema

10. Izrada novih montažnih shema

11. Izrada nacrta el. opreme

12. Izrada dokumentacije pomoćnog pogona

13. Izrada dokumentacije za grijanje i hlađenje

14. Izrada dokumentacije upravljanja i zaštite

15. Izrada i definiranje električnog dijela dokumentacije za specificiranje upravljačnice

Sva navedena dokumentacija je podijeljenja u grupe kako su navedene u uvodu.

3. MEHANIČKI DIO

Rekonstrukcija mehaničkog dijela lokomotive potrebna je zbog promjene dizelmotora i sve opreme vezane za dizelmotor (što će kasnije biti objašnjeno) i iz potreba koje nastaju rekonstrukcijom električne opreme, jer stara ne zadovoljava postavljene uvjete. Rekonstrukcija obuhvaća i zračnu opremu kao i upravljačnicu.

3.1 Mehanički dio a) Izvesti potrebne rekonstrukcije na fremu i oplati lokomotive vezane uz zamjenu dizelmotora. b) Postojeća bočna vrata na oplati motornog prostora i elektroormara zamijeniti sa vratima

pričvršćenim pomoću šarnira i omogućiti lako skidanje vrata po potrebi. c) Osovinski pritisak lokomotive po mogućnosti zadržati na istoj vrijednosti (16T). d) Pod motornog prostora izraditi nepropustan sa prikladnim otvorom za drenažu i rezervoarom

za prihvat iscurjelog ulja. e) Ventilator za hlađenje vode dizelmotora zamijeniti sa ventilatorima pogonjenim hidraulikom ili

elektromotorima. f) Predgrijavanje dizelmotora izvršiti sa električnim grijačima napona 3 x 380 V sa depo

priključkom. g) Upravljačnica će se efikasnije toplotno i zvučno izolirati (izoliranje izvršiti kao na lokomotivi

646). Ugraditi će se električni grijači za zagrijavanje upravljačnice sa usmjerivačima toplog zraka na sve prozore. Hlađenje upravljačnice izvršiti će se klima uređajem.

6

h) Sa lokomotive demontirati generator pare i rezervoar vode genratora pare. i) Ugraditi električnu pumpu za predpodmazivanje dizelmotora. j) Na okretna postolja ugraditi sekundarno ogibljenje. k) Izraditi pjeskare za drugu i treću osovinu l) Pomaknuti hladnjak dizelmotora prema napred za dužinu potrebnu za ugradnju generatora

grijanja. m) Ugraditi pomoćni generator na mjesto glavnog kompresora n) pomaknuti glavni kompresor na mjesto ventilatora drugog postolja vučnih motora. o) Ventilator vučnih motora prvog postolja postaviti ispod hladnjaka dizelmotora. p) Ventilator vučnih motora drugog postolja postaviti ispod upravljačnice.

3.2 Zračni dio a. Zračnu opremu ugraditi na pločasti stalak u zatvoreni prostor na mjesto otpornika za slabljenje

polja vučnih motora. b. Ugraditi jednostruki sušač zraka i dozator alkohola. c. Umjesto dva postojeća rasporednika ugraditi jedan rasporednik tipa Est-3e. d. Ugraditi direktne kočnike FD1 za oba smjera vožnje. e. Ugraditi indirektne kočnike tipa Fv4a za kočenje vlaka za oba smjera vožnje. f. Ugraditi zaštitu koja ne dozvoljava povećanje broja okretaja odnosno svodi broj okretaja

dizelmotora na prazan hod kada je pritisak u kočionim cilindrima veći od 0,5 bara ili kada tlak zraka u glavnom vodu padne ispod 4,5 bara. Predvidjeti mogućnost povećanja broja okretaja bez obzira na tlak zraka u kočnim cilindrima i glavnom vodu u posebnim uvjetima (pokretanje na usponu). Ova se zaštita vodi preko mikroprocesora.

g. Glavni rezervoar zraka smjestiti ispod glavnog okvira (na mjestu gdje je bio rezervoar vode parogeneratora grijanja vlaka) između sanduka baterija.

h. Izvršiti koordinaciju sustava kočnice i mikroprocesora kao funkcije budnika i programiranog kočenja.

i. Ugraditi napojni vod sa slavinama i čeonim poluspojkama.

4. VUČNI STRUJNI KRUG

Vučni strujni krug tvore glavni generator sa budilicom, četri vučna motora i sklopovi za uključenje, promjenu smjera i mjerenja.

Standardna shema ovih lokomotiva izgleda ovako: Glavni generator pogonjen dizelmotorom proizvodi električnu energiju za napajanje četri

vučna motora. Vučni motori su spojeni po dva u seriju i tvore dvije grane. Serijski su povezani motori jednog postolja što je vlo nepovoljno za dobro korištenje athezije lokomotive. Za postizanje većih brzina lokomotiva ima slabljenje polja u jednom stupnju (50 %) koje se uključuje ručno. Mjenjač smjera je smješten u upravljačkom stolu u upravljačnici, a prebacivanje smjera se radi direktno (ručno preko poluge). Promjena broja okretaja dizelmotora, prema tome i snage vrši se isto tako ručno preko poluge na kojoj se nalazi otpornik za regulaciju struje uzbude budilice glavnog generatora. Ovako oformljen strujni krug ne omogućuje iskorišćenje snage dizelmotora u cijelom području radalokomotive.

Predlažemo novi način vezivanja vučnih motora i potrebne preinake opreme za potpuno iskorišćenje snage lokomotive. Vučni motori su u polasku spojeni u seriju po dva kao i do sada, ali sada su to prvi motori u postoljima u smjeru vožnje tj 1-3 i 2-4. Postizanjem visokog napona generatora uključuje se automatsko slabljenje polja uz istovremeno smanjivanje polja generatora. Ponovno dostizanje viskog napona uključuje prespajanje i spaja sva četri vučna motora u paralelu.

7

U posljednjem stupnju regulacije brzine vučnog motora vrši se uključenje slabljenja polja. Ovaj način regulacije omogučuje iskorišćenje snage lokomotive u cijelom području brzine uz rekonstrukcije vučnog motora koje su tamo naznačene. Sva uključenja i isključenja slabljenja polja ili spoja vučnih motora vrši se uz adekvatno pračenje snage dizelmotora, tako da se odvija brzo i efikasno. Za poboljšanje athezije koristi se električna kompenzacija rasterećenja osovina u postoljima lokomotive. Kompenzacija obuhvaća prve motore u postoljima.

Kod kvara vučnog motora, svi se (ispravni) vučni motori spajaju u paralelu, a neispravan se isključuje. Kvar vučnog strujnog kruga se registrira zajeno sa kronologijom i o tome izvjesti depo. Ovo omogućuje potpuno iskorišćenje snage lokomotive do dolaska u depo na popravak. Ovo je zajedno sa upotrebom kompenzacije jedinstven način rješavanja problema vuče na dizelelektričnim lokomotivama.

4.1 GLAVNI GENERATOR Na lokomotivama ove serije koriste se glavni generatori tipe ICK 682-6 i 3ICK 682-6, a

rekonstrukciju zadovoljava samo tip 3ICK 682-6. Ovaj se generator prepoznaje po izvodima sa strane i dvostrukom ventilatoru za hlađenje i klasom izolacije H, dok je kod ICK 682-6 klasa izolacije B. U skladu sa klasom izolacije različite su dozvoljene struje opterećenja: za ICK 682-6 trajna struja je 1300A i satna 1400A za 3ICK 682-6 trajna struja je 1500A i satna 1600A. Generator je proizvodnje Rade Končar.

4.2 BUDILICA je uz glavni generator jedini element vučnog strujnog kruga koji se ne mijenja. Izmjene

strujnog kruga vuče mijenjaju izlaznu karakteristiku budilice. Za regulaciju struje uzbude koristiti će se elektronički DC/DC pretvarač kontroliran mikroprocesorom. Vrijednost napona i struje pretvarača ovisna je o položaju regulatora snage dizelmotora i programiranoj vrijednosti uzbude.

4.3 VUČNI MOTOR je dio vučnog strujnog kruga koji zahtijeva manji zahvat na statorskom dijelu. Motoru je

potrebno premotavanje glavnih polova statora i svođenje na tip LM90B, jer će raditi sa pojačanom snagom i drugim strujama i naponima. Preuređenjem motora dobiju se nove bolje karakteristike lokomotive upravo u području interesantnom za manevarsku službu kao što su mala kritična brzina i velike vučne sile u polasku. Izostanak rekonstrukcije vučnih motora podiže kritičnu brzinu lokomotive u područje koje je nepovoljno za manevarske lokomotive, a dozvoljeno je kod lokomotiva za vuču vlakova. Bez izvođenja ove rekonstrukcije nije moguće iskoristiti snagu lokomotive u manevri.

4.4 SKLOPNICI I MJENJAČI Tip prekidačkih elemenata nije moguće sada definirati jer domaćeg proizvođača nema, a

nije poznato kada će doći kontingent opreme za GMC lokomotive. Upotreba sklopnika i mjenjača smjera proizvodnje GMC iziskuje premotavanje svitaka za upravljanje na 72V, jer lokomotiva ima napon akubaterija 72V u praznom hodu , a ne 64V kao lokomotive GMC. U prvom prijedlogu rekonstrukcije vlasnik je zahtijevao opremu MINEL-a. Ovo se odnosi i na mjenače smjera, jer se stari (direktni) ne može koristiti.

4.5 OTPOR KOMPENZACIJE koristi se za poboljšanje faktora athezije što je naročito bitno kod manevarskih lokomotiva

gdje su ćesta pokretanja sa velikim vučnim momentima. Ovi otpori omogućuju približno jednako visoke vučne sposobnosti lokomotive bez obzira na vremenske uvjete. Firma DEAL ima ekskluzivno pravo na primjenu ove vrste kompenzacije na dizelvozilima.

8

4.6 OTPOR SLABLJENJA POLJA nova shema vučnog strujnog kruga diktira nove vrijednosti i broj otpornika za slabljenje

polja. Za proizvodnju ovih otpora dogovoren je domaći proizvođač.

4.7 REGULACIJA SPOJA VUČE nova shema vučnog strujnog kruga zahtijeva preciznije mjerenje karakteristika napona i struje da na vrijeme izvrši prespajanje vučnih motora, odnosno slabljenje polja. Mjerenje struje i napona spojeno je i sa zaštitom elemenata vučnog kruga i sa regulacijom snage dizelmotora. Izvedba kruga vuče predviđa mogućnost isključenja neispravnog vučnog motora sa nesmetanim radom lokomotive. Novi način mjerenja uzemljenja povećava faktor sigurnosti, jer ukazuje na moguće defekte prije nego oni nastanu pa se bitno smanjuje imobilizacija lokomoive.

5. POMOĆNI POGON

Pomoćni pogon je mreža lokomotive napajana naponom 3x380V; 50Hz iz vanjske mreže u depou ili na mjestu u prijemnoj skupini za ranžiranje. Razvijenost ove mreže diktira i način hlađenja dizelmotora i ostale opreme.

U želji za što većom primjenom standardizacije i domaće tehnologije razvijen je novi način za napajanje pomoćnog pogona koristeći standardne strojeve sa monofaznih lokomotiva i iskustva regulacije motornih pogona promjenljivom frekvencijom.

Sinhroni generator snage 80kVA napaja elektromotore za hlađenje dizelmotora, vučne motore, klima uređaj, kalorifere, uzbudu generatora grijanja vlaka, preko transformatora i ispravljača punjenje baterija i strujnih krugova upravljanja.

5.1 POMOĆNI GENERATOR je sinhroni generator snage 80 kVA i služi za podmirenje svih potreba lokomotive strujom

osim za strujne krugove visokog napona vuče i grijanja. Pomoćni generator u staroj izvedbu je pričvršćen za blok motora a pogon dobija sa

posebno izvedene osovine. Snaga pomoćnog generatora je 1800W. Novi dizelmotor nema ove posebne osovine i nema mogućnosti za direktan pogon generatora baterija. Novi problem je i mala snaga generatora za punjenje baterija, nedovoljna za punjenje baterije i za napajanje ostalih potrošaća. Rekonstrukcijom je predviđena ugradnja novog sinhronog generatora snage 80kVA proizvodnje KONČAR ili ULJANIK. Može se ugraditi generator pomoćnog pogona sa "Francuskog vlaka" koji nakon rekonstrukcije ostaje kao višak.

5.2 REGULATOR NAPONA P.G. Uz novi generator veće snage predviđa se nov regulator napona prilagođen

karakteristikama generatora i potrebama potrošaća. Za regulator napona upotrijebiti će se regulator proizvodnje "DEAL" zbog boljih karakteristika.

5.3 DEPO PRIKLJUČAK je uobičajen na električnim lokomotivama dok za dizellokomotive predstavlja novinu.

Mjerenja rada manevarskih lokomotiva pokazala su da lokomotive rade par sati u toku radnog dana, a ostalo provedu sa radom dizelmotora u praznom hodu ili ugašene. Preporuka proizvođača

9

dizelmotora je da dizelmotori što manje rade u praznom hodu, pa je gašenje dizelmotora, kada je god to moguće, neophodno. Problem startanja hladnog motora nakon dugog mirovanja je problem svih dizelmotora, a rješava se predgijavanjem vode DM-a. Osim za predgijavanja vode dizelmotora depo priključak se koristi za pogon klima uređaja ljeti, grijanje upravljačnice zimi i punjenja akumulatorskih baterija kada dizelmotor ne radi. Istovremeni rad dizelmotora i napajanja iz trofazne mreže depo priključka nije moguć.

5.4 POMOĆNI TRANSFORMATOR služi za napajanje uređaja baterijskog napona konstantnim naponom preko ispravljačkog

sklopa. Snaga transformatora je 10 kVA.

5.5 VENTILATORI HLADNJAKA DIZELMOTORA Hlađenje dizelmotora vrši se prinudnom cirkulacijom vode i zraka kroz hladnjak

dizelmotora. Hladnjak hlade šest (6) motorventilatora napajanih iz pomoćnog generatora. Broj ventilatora potrebnih za hlađenje u radu dizelmotora određuje mikroprocesor prema programu, tako da su promjene temperature i broj uklapanja svedeni na optimalnu veličinu. Motori ventilatora su snage po 7,5 kW.

5.6 PREDGRIJAVANJE DIZELMOTORA Preporuka proizvođača je da se dizelmotor starta dovoljno zagrijan. Do sada se

zagrijavanje vršilo WEBASTO grijačima na gorivo, ali se zbog nepouzdanog sustava nastoji izbaciti. Ovom rekonstrukcijom se predviđa zagrijavanje dizelmotora i održavanje njegove topline kada dizelmotor ne radi električnim grijačima kao najčišćem i najekonomičnijem izvoru topline. Snaga grijača je oko 20kW i podijeljen je u dvije grupe grijača. Grijači su smješteni u poseban rezervoar smješten u prostor hladnjaka i dobro izoliran.

5.7 HLAĐENJE VUČNIH MOTORA vrši se pomoću dva remenicom pogonjena ventilatora. Svaki ventilator hladi vučne motore

jednog postolja. Ovaj način je uobičajen na dizellokomotivama, ali ima lošu stranu da su ventilatori uz pogonski agregat, a zrak se vodi dugim kanalima do vučnih motora. Smještaj opreme diktira pomicanje ventilatora na povoljnija mjesta oslobađajući prostor za veće rotirajuće strojeve.

Za pogon ventilatora za hlađenje vučnih motora upotrijebiti će se isti elektromotori kao i za hlađenje dizelmotora.

5.8 KLIMA UREĐAJ predstavlja poseban problem jer je klimatizacija uvođena samo na elektriktričnim

lokomotivama. Za dizel lokomotive koristi se standardan tip klimauređaja. Svi elektromotori potrebni za funkcioniranje klimauređaja su napona 3x380V 50Hz.

5.9 GRIJAČ UPRAVLJAČNICE Za grijanje upravljačnice koristiti će se električni grijači (pojedinačne snage 6kW/ 3x380V)

sposobni za grijanje i odmagljivanje svih stakala upravljačnice koristeći zračne kanale i usmjerivače. Kaloriferi (2 kom) će se nalaziti u upravljačnici.

10

5.10 OPREMA za uključenje i razvod je standardna domaće proizvodnje, a smještena je u prostoru

sanduka akumulatorskih baterija i u elektroormaru smještenom na kraćem kraju lokomotive. Ispravnost električne opreme stalno se prati mjerenjem otpora izolacije. Izbor dizelmotor - depo vrši se na upravljačkoj tastaturi upravljačkog stola u upravljačnici, a sam proces prespajanja na monitoru.

5.11 STACIONARNI DEPO PRIKLJUČAK ponuda predviđa izradu dva stacionarna DEPO priključka i to jedan u depo radionici i

jedan na području Ranžirnog kolodvora Zagreb, gdje se lokomotiva garažira kada ne radi.

6. BATERIJSKI NAPON

6.1 AKU-BATERIJE Za pokretanje lokomotive predviđene su olovne akumulatorske baterije kapaciteta 350 Ah

napona 72V. Osim za startanje baterije služe kao rezervno napajanje uređaja lokomotive kod kvara pomoćnog generatora ili regulatora napona. Kapacitet baterija je dovoljan za nesmetan rad lokomotive u trajanju 10h bez opasnosti da se isprazne, jer kada ne redi pomoćni generator nema grijanja, odnosno rada klima uređaja u upravljačnici. Sanduci baterija (2 kom) smješteni su ispod glavnog okvira na mjestu rezervoara za vodu parogeneratora koji se izbacuje. Baterije će biti postavljene na kolica radi lakšeg izvlačenja i pregleda.

6.2 ZAŠTITA Strujni krugovi baterijskog napona štite se automatskim osiguračima. Broj osigurača je odabran tako da osigurava zadovoljavajuću funkcionalnost lokomotive i ispadanje iz pogona uz defektan uređaj još minimalan broj uređaja. U zaštitu spada i kontinuirano praćenje stanja izolacije uređaja pomoćnog pogona radi pravovremene zamjene opreme sa istrošenom izolacijom sa svrhom smanjenja defekata na pruzi i imobilizacije.

6.3 STARTANJE DIZELMOTORA vrši se glavnim generatorom a uključenje kruga startanja vrši se sklopnikom proizvodnje

GMC. Strujni krug startanja zaštićen je od dvostrukog startanja.

6.4 RASVJETA je podijeljena na signalnu i rasvjetu prostorija. Signalna treba osim vidljivosti lokomotive i

iz lokomotive osigurati i manevarsku signalizaciju. U tu svrhu su razdvojeni strujni krugovi lijevih i desnih svjetiljki, kao i čeonih reflektora.

11

Rasvjeta prostorija je podijeljena na rasvjetu motornog prostora, upravljačnice, elektroormara i za rad staničnog osoblja na manevri. Rasvjeta upravljačnice predviđa rasvjetu upravljačnice, rasvjetu reda vožnje na upravljačkim stolovima i upravljačke tastature.

Rasvjeta signalnih svetiljki izvoditi će se reflektorima Saturnus i žaruljama 72V. Na čeonim stranama su reflektori sa žaruljama H3 napona 24V snage 75W.

6.5 VODOVI Svi vodovi niskog napona po lokomotivi će se provlačiti kroz kanale ili čelične cijevi. Vodovi su tipa ŽP/FJ standardni na željeznici.

7. UPRAVLJANJE

7.1 UPRAVLJANJE RADOM LOKOMOTIVE Direktni način upravljanja više nije moguć jer nema direktnog mjenjača smjera

smještenog u upravljačkom stolu. Izostankom direktnog mjenjača izostala je i regulacija struje uzbude budilice u odnosu na snagu dizelmotora. Za ostvarenje potrebnih funkcija potrebno je konstruirati nove uređaje, jer u prodaji nema odgovarajućih.

Novi način upravljanja treba da omogući startanje zagrijanog dizelmotora, promjenu broja okretaja u ovisnosti o prikopčanom opterećenju ili promjenu broja okretaja bez opterećenja. Bez posebno osmišljene opreme nema utjecaja kočnice ili kvarova opreme na rad dizelmotora .

Upotrebljena mjerna tehnika je zastarjela i u praksi nepouzdana, jer mijenja referentne vrijednosti sa vremenom i ima lošu klasu točnosti. U prvom i drugom prijedlogu rekonstrukcije tražena je zamjena mjerne i zaštitne tehnike.

Protuklizna zaštita je krajnje neefikasna, a uvjeti u kojima će lokomotiva raditi (manevarska služba) zahtjeva vrlo funkcionalnu protukliznu zaštitu, zbog vuče malim brzinama sa visokim faktorom athezije i zaustavljanjima (gdje lokomotiva koči cijeli vlak) pa su proklizavanja moguća u vuči i u kočenju. Nova protuklizna zaštita treba da omogući visok faktor athezije reagirajući prije nego klizanje nastane i što prije zaustavi.

Postojeći brzinomjer nema kontakt za uključenje budnika iznad 10 km/h, pa ako se želi da budnik ne radi kada lokomotiva stoji treba nabaviti nove brzinomjere. Mikroprocesorski sustav upravljanja omogućuje točnije bilježenje svih potrebnih podataka za rekonstrukciju vanrednog događaja.

Sa starom opremom nema funkcije automatskog slabljenja polja ili prespajanja vučnih motora u toku vožnje, pa se za to treba ugraditi odgovarajuća oprema.

Upravljanje i rad sa lokomotivom i pojedinim njezinim dijelovima prepušten je u potpunosti strojovođi, što nije dobro, jer pregledom knjiga defekata može se vidjeti da ih je vrlo velik broj zbog lošeg rukovanja. Sve ove probleme rješava se novim sustavom upravljanja i zaštite razrađen pomoću mikroprocesora.

Sustav omogućuje brz i siguran nadzor rada svih uređaja na lokomotivi za koje se smatra da ih treba nadgledati sa automatskim javljanjem o grešci strojovođi i registriranjem kompletne kronologije događaja u memoriji, koja kasnije pomaže u otklanjanju kvara, a istovremeno poduzima predviđene korake za saniranje vanrednog stanja. Blok shema upravljanja prikazana je na shemi i u prilogu podude Telenerga (nacrti 182-003 i 8).

12

Sustav omogućuje slijedeće funkcije: − Programiranu zaštitu od rukovanja neovlaštenih osoba pomoću identifikacijskih kartica sa razlikovanjem osoba koje upravljaju lokomotivom (strojovođe) i one koji održavaju lokomotivu (serviseri).

− Komunikaciju sa čovjekom (strojovođom) pomoću grafičkog prikaza pogonskih informacija i funkcijske tastature:

* Upisivanje osnovnih podataka o vlaku, dionici puta i sl. * Izbor načina upravljanja (vlak ili manevra, lokalno ili sa udaljenog mjesta). * Upravljanje lokomotivom (vlakom) sa funkciske tastature * Ispisivanje uputstva za rukovanje lokomotivom sa pregledom onih funkcija koje se upravo

odvijaju i to posebno u slučajevima kada strojovođa pokušava izvesti nedozvoljenu akciju * Grafički prikaz stanja pojedinih funkcionalnih sustava, prikaz mjernih vrijednosti i signalizacija

alarma − Komunikaciju sa čovjekom (serviserom) pomoću prenosivog Laptop računala i štampača za ispis ispitnog protokola

* Pregled na ekranu servisnih informacija i memoriranje ispitnog protokola * Arhiviranje kronoloških podataka sa rezolucjom 10ms kod zaustavljanjavlaka radi kvara ili alarma

nekog od sustava u lokomotivi (zadnjih 10 kvarova) * Prijenos kronologije i mjerenja na disketu ili ispis na štampaču (eksterni) − Automatske funkcije sustava računala: * Nadzor i samoispitivanje sustava, komunikacija i sl. * Prikupljanje podataka za osnovnu bazu podataka iz perifernih procesorskih jedinica i

komunikacionih ulaza / izlaza * Arhiviranje podataka na disku − Automatske funkcije pojedinih sustava u lokomotivi: * Dozvola uključenja i nadzor DEPO priključka * Programirano startanje /zaustavljanje dizelmotora * Zaštita od samopokretanja * Pokretanje (normalno ili na uzbrdici) * Protuklizna zaštita (kompenzacija + protuklizanje u vuči + ABS) * Ubrzanje do zadane brzine * Vožnja zadanom brzinom uz koordinaciju rada dizelmotora, prespajanja vučnih motora i

slabljenja polja. * Usporenje do zadane brzine uz koordinaciju rada dizelmotora sa prelazom iz vuče u kočenje * Reguliranje optimalne sile kočenja u koordinaciji sa kočnicom vlaka * Autostop sa zapisom i koordinacijom brzine kretanja u ovisnosti o zadanom signalnom znaku. * Prikaz ponavljač signala na ekranu * Prikaz zadane i ostvarene brzine na ekranu * Budnik sa blokadom na brzini ispod 10km/h * Upravljanje lokomotive daljinski preko radio stanice u funkciji stanične manevre * Zaštita od pucanja kvačila u režimu vuča-kočenje-vuča.

Program napravljen za ovu rekonstrukciju može se u potpunosti iskoristiti kod rekonstrukcija drugih dizelelektričnih lokomotiva. Rad na programu moguć je već sada, dok dolazi oprema, pa će se gubiti vrlo malo vremena pri ugradnji i ispitivanju opreme na lokomotivi.

7.2 MODIFIKACIJE UPRAVLJAČNICE Napuštanjem direkttnog upravljanja lokomotivom i uvođenjem nove opreme kao

prilagođenje vrši se preuređenje upravljačnice. Produžuju se upravljački stolovi tako da se povećava radna površina. Na upravljačke stolove ugrađuje se pult (tastatura) za upravljanje rasvjetu i kočenje (nacrt br: 182-25-04-01). Između tastera i prekidača smješta se nosač voznog reda. Osim već spomenutog na upravljačkom stolu su smještene radiostanice (svaka na jedan stol) i monitor za pračenje rada lokomotive.

U upustu za noge (podnica) postavljeni su tasteri budnika pjeskare i sirena.

13

Na bočnom zidu uz prozor postavljaju se tasteri za olakšanje vožnje unazad, tj. tasteri budnika, pjeskare i polazak (nacrt br: 182-25-04-03).

Na vratima upravljačkog stola prema elektroormaru smješteni su osigurači, grebenasti prekidač (rastavljač upravljanja) i AS prekidači (nacrt br:182-25-04-02).

U pult prema motornom prostoru ugrađena je sva elektronika potrebna za funkcioniranje mikroprocesora, koji dobija informacije iz perifernih jedinica koje su smještene na pogodnim krajevima lokomotive.

Na podu pored upravljačkih stolova uz stijenu upravljačnice (nacrt br: 182-001) smješteni su kaloriferi sa zračnim cijevima za vođenje toplog zraka na sve prozore lokomotive.

Iznad kalorifera na zidu prema motornom prostoru nalazi se vreteno ručne kočnice, a na zidu prema elektroormaru smješten je DC/DC pretvarač za radiodispečerski uređaj (RDU).

8. GRIJANJE VLAKA

Veći broj lokomotiva ove serije opremljen je parogeneratorima za grijanje vlaka. Velika nepouzdanost i poteškoće u održavanju rezultirale su zamjenom parogeneratora na drugim dizellokomotivama i ugradnju električnog grijanja vlaka. Ugradnja generatora grijanja vlaka nije neophodna, ali je poželjna ako se lokomotiva želi koristiti za vuču prema npr. Varaždinu ili Bjelovaru itd.

8.1 UGRADNJA EL. GRIJANJA VLAKA Mogućnost vuče putničkih vlakova na sporednim prugama, a i povećanje instalirane

snage dizel motora dozvoljava instaliranje alternatora snage 200 kVA za grijanje vlaka. Napon grijanja je standardan 1500V istosmjerne struje. Upravljanje radom dizelmotora i uzbude alternatora odnosno glavnog generatora vrši mikroprocesorski sustav. Uz alternator potreban je ispravljač i kontaktor grijanja. Ispravljač se hladi forsiranom ventilacijom. Prolazni vod el. grijanja je 185mm². Na osovinama su četkice uzemljenja standardnog tipa.

9. MOGUĆNOSTI PROŠIRENJA PROGRAMA

9.1 MOGUĆNOSTI PROŠIRENJA OPERACIONOG PROGRAMA Firma SYSEN u svojoj ponudi Br: 146 - SZ/92 koja je prilog ovog opisa nudi sljedeće

opcije kao proširenje programa: Upravljanje i vuča dviju ili više lokomotiva u sprezi sa selektivnom signalizacijom i

alarmima sa pratećih lokomotiva Nadzor i upravljanje stanja vagona spojenih u kompoziciju opremljenih procesorskim

uređajima (po protokolu) Predloženi sustav je otvorenog tipa sa mogućnošću proširenja programa prema razvoju

informatičkog sustava na željeznici.

14

10. SIGURNOSNA OPREMA

10.1 BUDNIK Lokomotiva je do sada bila opremljena ritmičkim budnikom pneumatskog tipa. Ovaj

budnik se pokazao nepouzdanim zbog velike osjetljivosti na prašinu u zračnim cijevima. Drugi nedostatak mu je da ne štiti lokomotivu (vlak) od pobjega na prugama sa padom.

Ovakav budnik se zamjenjuje podprogramom u sustavu upravljanja. Uvođenjem mikroprocesora nije potrebno kupovati novi uređaj budnika (elektronski) i nove brzinomjere, ako se želi da budnik ne radi ispod 5 km/h. Novi budnik obavlja funkciju kontrole budnosti strojovođe, kontrolu raspoznavanja signala pruge i ponašanja strojovođe (u sklopu sa autostopom), kao i kontrolu kretanja lokomotive bez prisustva osoblja lokomotive (kontrola od samopokretanja).

10.2 AUTOSTOP UREĐAJ je sustav kontrole zauzetosti kolosjeka, brzine i zaustavnog puta. Autostop u ovisnosti o

signalu na pruzi i vrsti vlaka kontrolira rad strojovođe preko kontrolnih brzina u kontrolnom vremenu. Pogreške u svođenju na kontrolne brzine dovode do zaustavljanja vlaka. Druga važnija funkcija ovog uređaja je zaustavljanje vlakova nailaskom na zauzeti kolosjek i nedozvoljen izlazak sa staničnog kolosjeka na prugu bez postavljenog signala za dozvoljenu vožnju.

Upotrebom mikroprocesora autostop postaje podprogram programa upravljanja. Funkcioniranje autostopa se proširuje na raspoznavanje signala i zaustavljanje vlaka kada strojovođa nije pravilno raspoznao signal. Signal autostopa automatski djeluje na sustav upravljanja lokomotivom tako da je greška čovjeka svedena na minimum.

Za uređaj autostopa potrebna je nabava samo dvije balize, jer elektronički uređaj čini dio programa mikroprocesora.

Prema pravilniku 601 ovaj je obavezan za vozila koja prometuju prugama opremljenim autostop uređajem.

10.3 RADIODISPEČERSKI UREĐAJ (RDU) je dio informatičkog sustava željeznice, obavezan za vozila koja prometuju večom

brzinom od 100 km/h, a prometuju područjem pokrivenim RDU signalom. Lokomotiva prema tome ne treba posjedovati RDU radiostanicu, ali bi bilo dobro njezino posjedovanje jer se preko nje može javiti u radionicu pravovremeno vrsta i obim kvara. Ugradnja ove radiostanice omogućuje proširenje funkcja lokomotive u budućnosti.

10.4 RADIOUREĐAJ ZA MANEVRU (Motorola) je obavezan za odvijanje stanične manevre. Ovaj je uređaj ujedno iskorišten

za daljinsko upravljanje lokomotivom na staničnom prostoru. Preko ovog sustava sporazumjevanja moguće je brzo odvijanje manevre, a korištenjem podataka sustava daljinskog upravljanja i bolje korištenje lokomotive.

15

11. OPREMA

11.1 OPREMA KOJU NABAVLJA HŽ

11.1.1 OPREMA KRUGA VUČE

1. gl. Generator 3ICK 682-6 1 kom

2. ist. generator 2ICK 203-4 1 kom

3. vučni motor LM90B 4 kom

4. kontaktor vuče 12 kom

5. kontaktor sl. polja 4 kom

6. mjenjač smjera 4 kom

7. otpornik sl. polja 4 kom

8. otpornik kompenzacije 2 kom

9. kontaktor startanja 1 kom

10. kablovi 1000V

11.1.2 OPREMA KRUGA DEPO PRIKLJUČKA

1. DEPO utičnica MPP18 1 kom

2. AS prekidač 3 kom

3. sklopnik CNB 30 3 kom

4. grijač vode 2 x 10kW/3 x 380V 1 kom

5. pomoćni transfrmator 10kW/3x380V 1 kom

6. ispravljač za baterije 1 kom

7. rastalni osigurač 1 kom

8. prenaponska zaštita 1 kom

9. kablovi i vodiči

10. kalorifer za grijanje upravljačnice 3kW 1 kom

11. klima uređaj 380V 1 kom

12. pom. generator 80kVA 1 kom

13. regulator napona 1 kom

14. ventilator za hlađenje dizelmotora 2 kom

16

15. ventilator za hlađenje vučnog motora 2 kom

16. regulator uzbude budilice 1 kom

11.1.3 OPREMA BATERIJSKOG NAPONA

1. akumulatoska baterija 72V 1 komp

2. rastalni osigurač NVO 3 kom

3. gl. rastavljač 4 G 630 1 kom

4. pomoćni generator A8 102A2 1 kom

5. regulator napona 1 kom

6. zaštitna dioda 250A 1 kom

7. otpornik za zaštitu punjenja akubaterija 1 kom

8. automatski osigurači 26 kom

9. prenaponska zaštita baterijskog kruga 1 kom

10. rastavljač upravljanja 4 G 16 1 kom

11. motor pumpe za predpodmazivanje 1kW 1 kom

12. sklopnik za uključenje motora za predpodmazivanje 1 kom

13. motor pumpe za gorivo 1kW 1 kom

14. sklopnik za uključenje pumpe za gorivo 1 kom

15. rastavljač za izbor grijanje hlađenje 4G 100 1 kom

16. pretvarač napona DC/DC (72/24V 100W) 4 kom

17. reflektori "saturnus" 6 kom

18. žarulje za reflektore 65W/72V 4 kom

19. žarulje H3 75W/24V 2 kom

20. prekidač uključenje svjetla 4 G 16 2 kom

21. prekidač za grijalice 4 G 63 2 kom

22. kip prekidač rasvjete 4 kom

23. stropna lampa 1 kompl

24. rasvjeta za voznog reda 2 kompl

25. rasvjeta motornog prostora 6 kompl

26. rasvjeta elektroormara 3 kompl

27. rasvjeta manevriste 2 kompl

28. rasvjeta sanduka baterija 1 kompl

29. žarulje za rasvjetu 40W/72V 13 kom

17

30. žarulje reda vožnje 10W/72V 2 kom

31. balize AS uređaja 2 kom

32. tasteri budnika ručni 2 kom

33. tasteri budnika nožni 2 kom

34. taster pneumatski sirene 2 kom

35. taster pjeskare 4 kom

36. taster polaska 2 kom

37. elektropneumatski ventil EV5/b i EV5/c 4 kom

38. elektropneumatski ventil EPV1 4 kom

39. radiostanica RDU 1 kom

40. kablovi, vodiči i vezni materijal

Napomena: Količina opreme je za jednu lokomotivu

11.1.4 OPREMA DEPO PRIKLJUČKA

1. ormar DEPO priključka 2 kom

2. AS prekidač 2 kom

3. sklopnik 2 kom

4. FID sklopka 2 kom

5. tasteri za upravljanje 4 kom

6. transformator 380/72V 50Hz 2 kom

7. kabel od ormara do lokomotive 60 m

8. utikač depo priključka MPU 26 2 kom

Napomena: Količina opreme je za dva preporučena depo priključka. Napojni kabel od uklopnog ormara do DEPO ormara je predmet naknadnog dogovora i ne ulazi u ponuđenu cijenu, zbog problema smještaja ormara na Ranžirnom kolodvoru.

11.2 OPREMA KOJU NABAVLJA SYSEN

11.2.1 RAČUNARSKA OPREMA U UPRAVLJAČNICI

1. 2021A kućište za 19" ugradnju 2 kom

2. FD3-1,44 floppy disk 2 kom

18

3. HD40IDE hard disk 2 kom

4. T386SX/20-4 CPU 2 kom

5. 80387SX-20 matematički koprocesor 2 kom

6. 14" IBM VGA kolor industrijski monitor 2 kom

7. funkcijska tastatura 2 kom

8. AVALON watch dog timer 2 kom

9. IBM RIC komunikacijska kartica 2 kom

10. čitač magnetske kartice 1 kom

11. unakrsna split jedinica 1 kom

Konfiguriranje sistemske programske opreme DOS FIX-ACE

1. MS-DOS 3.3 sys. soft. 2 kom

2. Dual mod 1 kom

3. Arhiviranje i izvještaji 2 kom

4. PIXEL grafika 2 kom

11.2.2 PERIFERNA OPREMA U LOKOMOTIVI

1. TMV1500 mikroprocesorski uređaj za uzimanje i obradu podataka

6 kom

2. A1100 RS232C/RS485 pretvarač 2 kom

3. optički kabel sa el.otporničkim pretvaračima 1 kompl

11.2.3 MJERNI DAVAČI I PRETVARAČI Mjerni pretvarači koji uključuju i mjerne davače

1. pretvarači struje motora 1200/x mA 4 kom

2. pretvarač struje generatora 2000/x mA 1 kom

3. pretvarači napona motora i generatora 1000/x mA (RUUD.. + EMAT..)

5 kom

4. relej za nadzor kruga vuče (IRGH 250 LYX + AGH250) 1 kom

5. relej za nadzor sustava baterijskog napona (IRGH 250 LYX)

1 kom

6. pretvarač za mjerenje temperature EVM (TEU 709 + sonda TWEW 12)

4 kom

19

7. pretvarač za mjerenje temperature i rashlade (TEU 709 + sonda TWEW 12)

2 kom

8. pretvarač za mjerenje tlaka u sustavu kočenja (ARI 200) 1 kom

9. pretvarač za mjerenje tlaka u sustavu regulacije snage vuče (ARI 200)

1 kom

10. pretvarač za mjerenje tlaka u sustavu podmazivanja dizelmotora (ARI 200)

1 kom

11. pretvarač za mjerenje količine goriva u glavnom rezervoaru za gorivo

1 kom

Mjerni davači koji se priključuju direktno na periferne jedinice TMV1 XXX:

1. davač za mjerenje brzine i odnosa broja okretaja pojedine osovine

4 kom

2. davač za mjerenje broja okretaja dizelmotora 1 kom

11.2.4 UPRAVLJANJE LOKOMOTIVE DALJINSKI (opcija 2) Preko radiostanice u funkciji stanične manevre:

1. A1100 RS 232 C/RS 485 pretvarač 1 kom

2. modem 1 kom

3. MOTOROLA stacionarna radiostanica za staničnu manevru

1 kom

11.2.5 OPREMA ZA SERVISIRANJE Za servisiranje lokomotiva koristi se prenosivo Laptop računalo sa štampačem za potrebe testiranja funkcija u lokomotivi. Programi za ispitivanje obuhvačeni su ponudom firme Sysen. Dakle uz opremu u lokomotivi ponuda Sysen-a obuhvaća i:

1. . Laptop računalo 1 kom

2. Štampač 1 kom

20

12. IZVOĐENJE RADOVA

12.1 NOSILAC RADOVA REKONSTRUKCIJE

Nosilac radova rekonstrukcije je DEAL Zagreb, a izvođač radova može biti Glavne radionice za remont željezničkih vozila (Janko Gredelj) pogon remont lokomotiva.

Dijelove koje nije moguće modifcirati u Radionici remonta lokomotiva poslati će se u Firme osposobljene za tu vrstu popravka.

Potrebnu pomoć oko ugradnje mikroprocesorskog sustava u lokomotive, za što Pogon remonta lokomotiva nema potrebnog iskustva pružiti će Firma ISKRA SYSEN.

Radove iz nadležnosti ISKRA SYSEN (prema ponudi 146-SZ/92) izvodi ova Firma prateći dinamiku radova Radionice za ramont lokomotiva.

12.2 NADZOR NAD REKONSTRUKCIJOM

Nadzor nad rekonstrukcijom lokomotive vrši Služba za vuču i vučna sredstva HŽ-a, koja i odobrava dokumentaciju.

Nadzor nad radovima koji spadaju u domenu ponude Firme ISKRA SYSEN vrši firma Sysen, a radove prema projektnoj dokumentaciji DEAL vrši DEAL i po završetku lokomotive predaje odgovarajučim službama HŽ-a.

13. OBRAZOVANJE KADROVA

Obrazovanje kadrova za rad novom tehnologijom i obuosoblja za rukovanje lokomotivom predviđen je na dva načina i to: 1. osposobljavanje kadrova za rad na novoj tehnologiji (montaža, ispitivanje i održavanje). Ovo se

osposobljavanje vrši većim dijelom u pogonima Radionice remonta lokomotiva, a manjim dijelom u ISKRA SYSEN.

2. osposobljavanje kadrova za rukovanje lokomotivom (strojovođe) Osposobljavanje se vrši dijelom u Radionici remonta lokomotiva, a većim dijelom na pruzi.

Za obrazovanje je Firma SYSEN predvidjela oko 240 sati za 8 ljudi, a firma DEAL za isti

broj ljudi ukupno 190 sati, što se pravilnom preraspodjelom i uključenjem HŽ-ovih stručnih predavača za pojedina područja može obuhvatiti dovoljan broj ljudi i dovoljan broj sati za osposobljenost u održavanju i rukovanju lokomotivom.

14. CIJENE

21

14.1 Cijene DEAL:

1. Izrada tehničke dokumentacije za vučni strujni krug i karakteristike lokomotive

100.000,00 DEM

2. Izrada tehnniče dokumentacije za pomoćni pogon 100.000,00 DEM

3. Izrada tehničke dokumentacije za uređenje upravljačnice 80.000,00 DEM

4. Izrada tehničke dokumentacije za zrak i kočnicu 20.000,00 DEM

5. Izrada tehničke dokumentacije za el. grijanje vlaka 20.000,00 DEM

6. Izrada tehničke dokumentacije za hlađenje dizelmotora 20.000,00 DEM

7. Ispitivanje i probne vožnje i obrazovanje kadrova 17.000,00 DEM

ukupno: 357.000,00 DEM

14.2 Cijene SYSEN:

1. Oprema 200.200,00 DEM

2. Opcija 2 6.600,00 DEM

Ukupno: 206.800,00 DEM

3. Dokumentacija 18.500,00 DEM

4. Programska podrška (bez opcija) 75.000,00 DEM

5. Montaža i nadzor nad montažom 5.500,00 DEM

6. Ispitivanje i puštanje u pogon 36.000,00 DEM

Ukupna cijena po lokomotivi 341.000,00 DEM

7. Cijena za dvije (2) lokomotive 683.600,00 DEM

8. Cijena za servisni Laptop sa štampačem 5.200,00 DEM

9. Obrazovanje kadrova 17.600,00 DEM

Ukupno 706.400,00 DEM

Ukupna cijena ponude: 1.063.400,00 DEM

22

14.3 NAČIN PLAČANJA

Plačanje će se izvršiti u HRD-ima i to kao devizna protuvrijednost koja na dan nuđenja iznosi (1DEM= 800HRD) cijena podliježe klizanju u skladu sa porastom cijene industrijskih proizvoda (Učešće 60%) i povećanja troškova života (Učešće 40%). Bazni mjesec je Ožujak 1993. Predlažemo plačanje:

- 30% beskamatnog avansa - 60% situacijske fakture prema stupnju gotovosti - 10% po isporuci

Plačanje mora biti osigurano!

14.4 GARANTNI ROKOVI

Garancija za rekonstrukciju lokomotive za tehničku dokumentaciju iznosi 12 mjeseci. Za opremu upravljanja i zaštite iznosi 12 mjeseci, dok je za programsku podršku 36 mjeseci. Garancija za radove koje vrši DEAL je 12 mjeseci, a garancija na radove drugih izvođača nisu predmet ove ponude.

________________________ Putarek Ivica ing.

(projektant tračnih vozila)