1
Odjel za biologiju
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera
Program preddiplomskog studija biologije
s izmjenama i dopunama prema Odluci Senata od 01. listopda 2012. godine
U Osijeku, listopad 2012.
2
PRIJEDLOG PREDDIPLOMSKOG STUDIJSKOG PROGRAMA STUDIJA BIOLOGIJE
1. UVOD
a) Temelj modernog društva je znanje, a biologija odnosno znanost o životu zauzima značajnu
ulogu. Biodiverzitet, rekombinantna DNA tehnologija i zaštita prirode su biološke discipline
bez čijih znanja i dostignuća moderno drušvo neće moći opstati. Stoga je se lako prepoznati
vrijednost znanja koje se stječe jednim od studija prirodnih znanosti.
U okolnostima sveprisutne globalizacije vrlo često se zaboravlja na prirodne procese pa je
naročito potrebno omogućiti stjecanje znanja o funkcioniranju i važnosti života. U tome
naročito značajnu ulogu ima obrazovna djelatnost koja mora biti koncipirana tako da mlađim
generacijama preda znanja koja će suštinski objasniti i zaštititi život. Biolozi, u svakom
segmentu svoga djelovanja, čime god da se bavili, obrazovanjem, znanošću ili stručnim
radom potrebni su društvu, a na globalnom tržištu rada lako mogu naći svoje mjesto. Uz
školstvo i znanstvene institucije sve je više privatnih tvrtki koje se bave istraživačkom
djelatnošću ili proizvodnjom gdje se koriste resursi znanja biologa. Sadržaji obveznih i
izbornih kolegija sastavljeni su na temelju najnovijih znanstvenh spoznaja i osiguravaju
temeljna znanja s kojima će naši studenti biti konkurentni na svjetskom tržištu znanja.
Programi koje nudimo koncipirani su kao "major" program za biologe koji je usporediv s
mnogim programima diljem Europske Unije (Sveučilišta u Wageningenu, Heilderbergu,
Pecsu), a struktura studija načinjena je u dogovoru s strukom u Hrvatskoj i u potpunosti
osigurava vertikalnu i horizontalnu prohodnost studenata.
b) Sveučilišni Odjel za biologiju sljednik je Zavoda za biologiju na kojem se kontinuirano od
1977.godine, kada je ustrojen studij biologije i kemije na tadašnjem Pedagoškom fakultetu,
školuju profesori biologije i kemije. Temeljem Izvještaja povjerenstva za vrednovanje visokih
učilišta u Republici Hrvatskoj iz područja prirodnih znanosti, polje biologija, (točka 11.
Izvještaja) predlažemo preddiplomski studij biologije, te diplomske studije: magistar
biologije, profesor biologije i profesor biologije i kemije.
d) Predloženi program studija osigurava horizontalnu i vertikalnu pokretljivost studenata
budući da je strukturiran po načelu 70% obveznih kolegija i 30% izbornih, po uzoru na
europske studije "major + minor", a usklađen je sa sličnim studijima u RH. Veliki udio
izbornih kolegija omogućava dopunu temeljnog programa u smjeru omogućavanja upisa
diplomskih studija koji su predloženi na našem Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera i na
drugim sveučilištima u RH.
e) Slijedeći preporuke, u već spomenutom, Izvještaju povjerenstva za vrednovanje visokih
učilišta u Republici Hrvatskoj iz područja prirodnih znanosti, polje biologija (točke 7., 8. i 9.),
a budući da su se ostvarili planovi našeg Sveučilišta o preseljenju Zavoda za biologiju i
osnivanju Sveučilišnog Odjela za biologiju, ostvareni su traženi, znatno bolji uvjeti za
izvođenje nastave i znanstveni rad čime je ostvarena pretpostavka za izvođenje modernog
studija biologije. Također, već su uložena stanovita materijalna sredstva za opremanje
laboratorija i praktikuma, te očekujemo nastavak pozitivnog trenda.
3
2. OPĆI DIO
2.1. BIOLOGIJA
Preddiplomski studij biologije
2.2. Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, Odjel za biologiju
2.3. Preddiplomski studij u trajanju od 3 godine odnosno 6 semestara
2.4. Uvjeti upisa na preddiplomski studij su završena gimnazija ili srednja stručna škola i
položen razredbeni ispit.
2.5. Završetkom preddiplomskog studija student će moći upisati neki od diplomskih studija iz
područja prirodnih znanosti polje biologija ili u kombinaciji s drugim ponuđenim poljem. Na
našem Sveučilištu to su diplomski studiji: magistar biologije odnosno profesor biologije i
kemije za one studente koji izaberu modul kemija kao izborni. Preddiplomski studij biologije
s izbornim modulom kemija čini cjelinu s diplomskim nastavničkim studijem biologije i
kemije. Također, student će moći upisati diplomske studije na Prirodoslovno-matematičkom
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao i na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i
odgojnih područja Sveučilišta u Splitu.
Završetkom preddiplomskog studija baccalaureus biologije će usvojiti znanja i vještine koje
ga kvalificiraju za rad u laboratorijima u svojstvu suradnika-laboranta-tehničara (u aktualnom
sustavu školovanja nema ni više ni srednje škole koja daje takva znanja, pa su suradnici u
biološkim laboratorijima mahom priučeni, jer su završili srednje škole tipa poljoprivredna,
veterinarska, kemijska, medicinska ili su završili diplomski studij biologije, pa se na takvim
mjestima zapošljavaju samo privremeno), za poslove stručnog čuvara u parkovima prirode ili
sličnim institucijama.
2.8. Završenim preddiplomskim studijem stječe se akademski naziv: prvostupnik -
prvostupnica (baccalaureus – baccalaurea) biologije
4
3. OPIS PROGRAMA
3.1. Popis obveznih i izbornih predmeta i modula s brojem sati nastave i brojem bodova
prema ECTS
OBVEZNI PREDMETI
I semestar P S V ECTS ŠIFRA
Opća (1) i anorganska (1) kemija 30 30 4 BO101
Osnovni praktikum opće kemije 45 4 BBO102
Fizikalni temelji instrumentalnih
metoda u biologiji 30 15 4 BBO103
Biologija stanice 45 45 6 BBO104
Mikrobiologija 30 30 4 BBO105
Opća zoologija 45 45 6 BBO106
Terenska nastava 1- zoologija 15 1 BBO212
TZK 30 1 BBT111
435 180 30 225 30
II semestar P S V ECTS
Organska kemija 1 30 15 30 7 BBO207
Kvantitativna biologija 30 15 4 BBO208
Anatomija i histologija čovjeka 45 30 6 BBO209
Genetika 30 30 4 BBO210
Anatomija biljaka 30 30 4 BBO211
Morfologija biljaka
s terenskom nastavom 1 15 30 4 BBO213
TZK 30 1 BBT111
390 180 15 195 30
III semestar P S V ECTS
Beskralježnjaci 30 45 6 BBO314
Alge, gljive i lišajevi 45 30 6 BBO315
Biokemija 1 30 30 4 BBO317
Opća ekologija 30 2 BBO318
Kralježnjaci 30 45 5 BBO319
TZK 30 1 BBT111
Izborni 90 6
345 165 180 30
IV semestar P S V ECTS
Biokemija 2 30 30 6 BBO420
Fiziologija bilja 1 45 45 7 BBO421
Stablašice 30 45 6 BBO422
Terenska nastava 2-zoologija 30 2 BBO423
Terenska nastava 2-botanika 30 2 BBO424
TZK 30 1 BBT111
Izborni 105 6
285 105 310 30
5
V semestar P S V ECTS ŠIFRA
Animalna fiziologija 1 45 45 8 BBO525
Molekularna biologija 30 15 30 6 BBO526
Ekologija bilja 30 30 4 BBO527
Ekologija životinja 30 30 4 BBO528
Izborni 120 8
285 135 15 135 30
VI semestar P S V ECTS
Evolucija 30 15 5 BBO629
Zoogeografija 30 15 15 6 BBO631
Geobotanika 30 15 5 BBO632
Terenska nastava 3-zoologija 30 2 BBO633
Terenska nastava 3-botanika 30 2 BBO634
Izborni 150 6
Završni rad 4 BZR001
210 90 45 75 30
IZBORNI PREDMETI
P S V ECTS
Biologija protozoa 15 15 2 BBZ35
Fitoplankton 15 15 2 BBZ36
Ekofiziologija alga 15 15 2 BBZ37
Ultrastruktura staničnih organela 15 15 2 BBZ38
Biljna mikrotehnika i
metode mikroskopije 30 15 2 BMZ82
Eksperimentalne biokemijske tehnike 30 15 2 BBZ39
Anatomija i morfologija kukaca 15 30 2 BBZ40
Hematofagni člankonošci (Arthropoda) 15 15 2 BBZ41
Prepariranje i izrada zbirki 15 15 2 BBZ42
Biologija mora 15 15 2 BBZ43
Kopneni kralježnjaci Hrvatske 15 15 2 BBZ44
Fotosinteza 15 15 2 BBZ45
Toksikologija 15 15 2 BBZ46
Biljnogeografske značajke
istočne Hrvatske 15 15 2 BBZ47
Zaštićene životinjske vrste 15 15 2 BBZ48
Genetičko inženjerstvo 30 2 BBO630
Biologija glodavaca i kukaca
značajnih za zdravlje čovjeka 15 15 2 BBZ49
Pokusne životinje i biologija tumora 15 15 2 BBZ50
Otrovne životinje i biljke 15 15 2 BBZ51
Fitobiologija 45 15 20 6 BBZ52
Neurobiologija 40 20 30 6 BBZ53
Dopunski tečajevi
Matematika 30 30 BBT51
Fizika 30 15 BBT52
Engleski jezik (različite razine obzirom na predznanje) 30 BBT53
6
IZBORNI PREDMETI: Izborni modul kemija 1
III semestar P S V ECTS ŠIFRA
Opća kemija 2 30 15 3 K016
Organska kemija 2 30 15 3 K042
90 60 30
IV semestar P S V ECTS
Analitička kemija 1 30 15 2 K031
Praktikum analitičke kemije 1 30 2 K033
Analitička kemija 2 30 2 K022
105 60 15 30
V semestar P S V ECTS
Anorganska kemija 2 30 15 3 K021
Praktikum organske kemije 2 30 2 K043
Praktikum analitičke kemije 2 15 30 3 K099
120 30 30 60
VI semestar P S V ECTS
Anorganska kemija 3 45 15 4 K022
Praktikum anorganske kemije 60 4 K023
Izborni – kemija 45 2
120 45 15 60
Izborni predmeti u modulu kemija 1
P S V ECTS
Kemija u svakodnevnom životu 15 15 2 K083
Toksikologija i kemija okoliša 15 15 2 K081
Uvod u znanstveni rad – informatologija
i dokumentacija u kemiji i biologiji 15 15 2 K087
7
3.2. Programi predmeta
Za sve nastavne predmete i module zajedničko je:
Nastava će se izvoditi u obliku predavanja (p), seminara (s), praktikuma (v) u
laboratorijima ili na terenu, u obimu koji je označen uz naziv svakog predmeta. Znanje
studenata provjeravat će se kroz kolokvije, diskusije i izlaganje seminarskih radova.
Bodovi prema ECTS-u su naznačeni uz svaki kolegij i dobivaju se nakon položenog
ispita.
Kvaliteta i uspješnost izvedbe svakog predmeta pratit će se putem anketa.
3.3 Završni rad
Preddiplomski sveučilišni studij Biologije završava polaganjem svih ispita te izradom i
ocjenom završnog rada. Završni rad regulirati će se s posebnim Pravilnikom.
8
Obvezni predmeti
OPĆA (1) I ANORGANSKA (1) KEMIJA 30 p + 30 s + 0 v
ECTS 4
CILJ: Predloženi kolegij ima zadaću upoznati studente s temeljnim kemijskim načelima i
znanjima, kao i s temeljnim laboratorijskim tehnikama potrebnim za studij biologije. Tijekom
seminara, studenti će samostalno rješavati problemske zadatke predviđenog sadržaja.
SADRŽAJ PREDAVANJA: Materija i energija. Atom, ion i molekula. Osnovni kemijski
zakoni. Kemijske veze. Krutine, plinovi tekućine. Otopine: pojam koncentracije, hidratacija i
solvatacija. Kiseline i baze. Kemijske reakcije. Pojam kemijske ravnoteže. Osnove
termokemije. Periodni sustav elemenata. Kemija elemenata glavnih grupa. Prijelazni metali i
kompleksni spojevi. Metode kemijske analize.
SADRŽAJ SEMINARA: Mjerne jedinice. Relativna atomska i molekulska masa. Kemijski
ekvivalenti. Koncentracija otopina. Redoks reakcije. Plinski zakoni. Elektroliti: konstanta
disocijacije, pH, puferi, neutralizacija kiselina i baza, hidroliza soli, produkt topljivosti.
Elektrokemija.
ISPIT: pismeni i usmeni.
LITERATURA – osnovna:
SIKIRICA M., 1990: Stehiometrija. Školska knjiga, Zagreb.
FILIPOVIĆ, I., LIPANOVIĆ, S., 1995: Opća i anorganska kemija. Školska knjiga, Zagreb.
LITERATURA – dopunska:
GRDENIĆ, D., 1995: Molekule i kristali. Školska knjiga, Zagreb.
9
OSNOVNI PRAKTIKUM OPĆE KEMIJE 0 p + 0 s + 45 v
ECTS 4
CILJ: Zadaća kolegija je osposobiti studente za samostalan rad u laboratoriju.
SADRŽAJ PRAKTIKUMA: Upoznavanje s mjerama opreza u kemijskom laboratoriju i
osnovnim laboratorijskim tehnikama. Priprava otopina. Priprava i identifikacija anorganskih
spojeva. Metode kvalitativne kemijske analize. Kvantitativna kemijska analiza: titrimetrija,
gravimetrija, metode instrumentalne analize.
ISPIT: pismeni i usmeni
LITERATURA – osnovna:
KORPAR-ČOLIG, B., SIKIRICA, M., MARIĆ, V., 1989: Praktikum iz opće kemije, skripta.
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb.
LITERATURA - dopunska:
SIKIRICA M., 1990: Stehiometrija. Školska knjiga, Zagreb.
FILIPOVIĆ, I., LIPANOVIĆ, S., 1995: Opća i anorganska kemija. Školska knjiga, Zagreb.
10
FIZIKALNI TEMELJI INSTRUMENTALNIH METODA U BIOLOGIJI
30 p + 0 s + 15 v
ECTS 4
CILJ: Instrumentalne metode nezaobilazan su subjekt svakog suvremenog biološkog
istraživanja. Student će u ovom kolegiju upoznati i naučiti osnovne principe rada najčešće
upotrebljavanih instrumentalnih metoda od kojih će večinu primjenjivati pri radu u
praktikumima tijekom daljeg studija.
SADRŽAJ PREDAVANJA: Princip rada svjetlosnog mikroskopa, fluorescentnog mikroskopa
i elektronskog mikroskopa. Mikroskopija. Princip rada vage. Vaganja. Princip rada pH-metra.
pHmetriranje. Princip rada termometra. Mjerenje temperature. Princip rada kisikove
elektrode. Princip rada spektrometra. Spektrometrija. UV spektrofotometrija. IR i nearIR
spektrometrija. Princip rada fluorometra. Fluorometrija i spektrofluorometrija. Princip rada
elektroforeze. Elektroforeze. Princip rada centrifuge. Centrifugiranja. Glavni principi
kromatografskih tehnika. Tankoslojne kromatografije. Plinske kromatografije. Tekućinske
kromatografije. Princip rada atomskog absorbera. Princip rada spektrometra masa.
Kombinacije instrumentalnih metoda.
SADRŽAJ PRAKTIKUMA: Mikroskopiranje. Spektrometrija. UV spektrometrija. nearIR
spektrometrija. Fluorometrija. Centrifugiranje. Mjerenje pH. Mjerenje koncentracije kisika.
Vaganje. Elektroforeza. Izoelektrično fokusiranje. Tankoslojna kromatografija na papiru i na
gelu. Kromatografija u stupcu.
ISPIT: pismeni i usmeni
LITERATURA – osnovna:
SKOOG A.D., HOLLER F.J., NIEMAN A.T., 1998: Principles of Instrumental Analysis, Saunders
Golden Sunburst Series.
RUZIN, S.E., 1999: Plant Microtechnique and Microscopy. Oxford University Press, New
York, Oxford.
LITERATURA - dopunska:
MAC DONALD, 1975: Fizika za biologe i medicinare, Školska knjiga, Zagreb.
RICKWOOD, D., FORD, T.C., STEENSGAARD, J., 1994: Centrifugation: esential data, John Wiley
& Sons, Chicester - New York.
RUBBI, C.P., 1994: Light microscopy: essential data. John Wiley & Sons, Chicester – New
York.
ŠTRAUS B., STAVLJENIĆ-RUKAVINA A., PLAVŠIĆ F., 1997: Analitičke tehnike u kliničkom
laboratoriju, Medicinska naklada, Zagreb.
11
BIOLOGIJA STANICE 45 p + 0 s + 45 v
ECTS 6
CILJ: Zadaća kolegija je dati temeljna znanja o građi, strukturi i funkciji stanice, osnovne
jedinice života. Posebno je važno da studenti usvoje princip dinamičke povezanosti između
struktura i njihovog funkcioniranja u stanici, te da usvoje spoznaju o kontinuitetu staničnih
procesa. Poseban cilj praktikuma je samostalan rad studenata u smjeru razumijevanja i
vizualizacije događanja u stanici.
SADRŽAJ PREDAVANJA: Kemijski sastav stanice. Pregledni plan stanične organizacije:
protocite, eucite. Kompartimentizacija stanice. Organizacija i kemizam biomembrana. Oblici
transporta kroz biomembranu. Citoskelet. Struktura i funkcija interfazne jezgre: kromosomi,
DNA i geni. Kontrola genske ekspresije. Stanični ciklus. Replikacija. Transkripcija. Mitoza i
endomitoza. Mejoza i crossing-over. Endoplazmatski retikulum, ribosomi i biosinteza
proteina. Golgijev sustav, lizosomi, peroksisomi, glioksisomi, vakuole. Mitohondriji:
ultrastruktura i funkcija. Stanična energetika. Plastidi i plastidni pigmenti. Ultrastruktura
kloroplasta i fotosinteza. Diferencijacija stanica, kontrola rasta i kancer. Stanična imunost.
SADRŽAJ PRAKTIKUMA: Upotreba svjetlosnog mikroskopa: okularni i objektni
mikrometar. Moć razlučivanja i upotreba imerzijskog objektiva. Korištenje stereomikroskopa
i fotodokumentacija. Protocite i eucite. Biomembrane: vitalno bojenje, granična plazmoliza.
Interfazna jezgra. Mitoza. Izrada citoloških preparata. Endomitoza. Mitotska aktivnost:
izračunavanje mitotskog indeksa. Mejoza. Crossing-over. Plastidi: kromoplasti, leukoplasti,
etioplasti. Kloroplasti i fotosintetski pigmenti. Upotreba fluorescentnog mikroskopa. Izolacija
kloroplasta. Centrifugiranje. Elektroforetsko razdvajanje proteina.
ISPIT: praktični (kolokvij praktikuma), pismeni (test) i usmeni
LITERATURA – osnovna:
ALBERTS, B., BRAY, D., LEWIS, J., RAFF, M., ROBERTS, K., WATSON, J.D., 1994: Molecular
biology of the cell. 3rd
ed. Garland Publishing, Inc., New York – London.
COOPER, G., HAUSMANN, R., 2004: Stanica – molekularni pristup. Medicinska naklada
Zagreb.
LITERATURA – dopunska:
HILYARD, N.C., BIGGIN, H.C., 1989: Fizika za biologe. Školska knjiga, Zagreb.
IKIĆ, D., PAVELIĆ, K., SPAVENTI, R., 1989: Onkogeni i faktori rasta. Globus, Zagreb.
DENFER, D., ZIEGLER, H., 1991: Botanika: morfologija i fiziologija. Školska knjiga, Zagreb.
PAVELIĆ, K., SPAVENTI, R., 1992: Molekularna onkologija. Globus, Zagreb.
RUBBI, C.P., 1994: Light microscopy: essential data. John Wiley & Sons, Chicester – New
York.
BOWES, B.G., 1996: A colour atlas of plant structure. Manson Publishing, London.
CAMPBELL, N.A., 1996: Biology, 4th ed. Benjamin/Cummings Publishing Co., Menlo Park,
CA.
DENIS, D.T., TURPIN, D.H., LEFEBVRE, D.D., LAYZELL, D.B., 1997: Plant metabolism. 2nd ed.
Longman, Edinburgh Gate, Hralow.
VOET, D., VOET J.G., 2004: Biochemistry, 3rd ed. John Wiley & Sons, Inc. New York.
12
MIKROBIOLOGIJA 30 p + 0 s + 30 v
ECTS 4
CILJ: Mikroorganizmi su najjednostavniji oblici života, zato je posebno važno da studenti
dobiju znanja o njihovoj strukturi, funkciji i klasifikaciji kao temeljima organizacije života.
Također, vrlo je važna spoznaja o graničnim formama između živog i neživog. Studenti će
dobiti osnovna saznanja o bakterijskim, biljnim i animalnim virusima te subviralnim
patogenima. Poseban cilj praktikuma je samostalan rad studenata u praktičnoj manipulaciji
virusima i mikroorganizmima.
SADRŽAJ PREDAVANJA: Morfologija i struktura bakterijskih stanica, fiziologija bakterija,
utjecaj fizičkih i kemijskih čimbenika na bakterijske stanice, osnovna svojstva virusa i
subviralnih infektivnih čestica, životni ciklus virusa, tipovi virusnih genoma, onkogeni virusi,
epidemiologija virusnih i bakterijskih zaraznih bolesti.
SADRŽAJ PRAKTIKUMA: Metode uzgoja i prijenosa biljnih virusa, tipovi simptoma
virusnih oboljenja biljaka, virusne stanične uklopine, serološke metode u istraživanju virusa,
uzgoj bakterija na hranjivim podlogama, dobivanje čistih kultura bakterija, antibiogram,
glavni oblici bakterija, tehnike bojanja bakterija, identifikacija bakterija, bakteriološka analiza
vode.
ISPIT: pismeni i usmeni
LITERATURA – osnovna:
DURAKOVIĆ, S., REDŽEPOVIĆ, S.,2002: Uvod u opću mikrobiologiju I. Kugler, Zagreb.
PRESEČKI, V., 2003: Virologija, Medicinska naklada, Zagreb.
JURETIĆ, N., 2002: Osnove biljne virologije. Školska knjiga, Zagreb.
SCRIPTA ON LINE, University of Zagreb, Department of Biology.
DURAKOVIĆ, S., DURAKOVIĆ, L., 1998: Priručnik za rad u mikrobiološkom laboratoriju.
Durieux, Zagreb. I. dio, prva i druga knjiga.
LITERATURA - dopunska:
NESTER, E. W., ANDERSON, D. G., ROBERTS, C. E., PEARSALL, N. N., NESTER, M. T., 2001:
Microbiology. McGraw-Hill, Boston.
PRESCOTT, L. M., HARLEY, J. P., KLEIN, D. A., 1996: Microbiology. WCB McGraw-Hill,
Boston.
ATLAS, R. M., 1997: Principles of Microbiology. WBC McGraw-Hill, Boston.
STRAUSS, J. H., STRAUSS, E. G., 2002: Viruses and Human Disease. Academic Press, San
Diego.
13
OPĆA ZOOLOGIJA 45 p + 0 s + 45 v
ECTS 6
CILJ: U okviru ovog kolegija studenti se trebaju upoznati s osnovnim pojmovima zoolološke
znanosti koji u mu potrebni za razumijevanje učenja svih zooloških disciplina.
SADRŽAJ: Unutar kolegija se objašnjava što je život, raznolikost životinjskih oblika, Uvodi
se u osnove sistematike gdje objašnjavaju pojmovi vrsta, podvrsta, sistematske kategorije,
specijacija, izolacijski mehanizm i nonenklatura. Upoznavanje s podjelom životinjskog
carstva. U poglavlju histologije daju se temeljne odrednice građe i funkcioniranja osnovnih
tkiva. Objašnjava se strukturalna i funkcionalna kompleksnost životinjskih organizama kroz
analizu organskih sustava: pokrovni, potporni, mišićni, živčani, osjetni, probavni, dišni,
optjecajni, izmetni, hormonalni i rasplodni. Na kraju studenti se upoznaju s osnovnim
značajkama ponašanja životinja.
SADRŽAJ VJEŽBI: Program prati sadržaj Opće zoologije. Studenti se kroz praktičan rad
upozanju životinje i njhove strukture: tkiva (pokrvono, vezivno, mišićno i živčano) organe i
organske sustave (pokrovni, potporni, mišićni, živčani, osjetni, probavni, dišni , optjecajni,
izmetni, hormonalni i rasplodni). Također se studenti upoznaju s anatomskim i morfološkim
osobinama karakterističnim za sistematiku životinja.
ISPIT: praktični, pismeni i usmeni
LITERATURA - osnovna:
MILLER, S., HARLEY, J.P. 1996: Zoology. WCB Mc. Graw – Hill Companiec Inc. Boston.
MATONIČKIN, I., ERBEN, R. 2002: Opća zoologija. Školska knjiga, Zagreb.
LITERATURA – dopunska:
RAVEN, P.H., JOHNSON G.B., 1996: Biology. WCB Mc. Graw – Hill Companiec Inc. Boston.
HABDIJA, I., PRIMC-HABDIJA, B., RADANOVIĆ, I., VIDAKOVIĆ, J., KUČINIĆ, M., ŠPOLJAR, M.,
MATONIČKIN, R., MILIŠA, M., 2004: Protista – Protozoa i Metazoa – Invertebrata.
Funkcionalna građa i praktikum. Meridijani, Samobor.
14
TERENSKA NASTAVA 1 – ZOOLOGIJA 0 p + 0 s + 15 v
ECTS 1
CILJ: upoznavanje sa životinjama u bližoj okolini
SADRŽAJ: U okviru ovog kolegija studenti se trebaju upoznati sa svim životinjma (latinski
naziv, životni ciklus i stanište) koje se nalaze u čovjekovoj neposrednoj blizini tj. u urbanom
području, u parkovima, ZOO vrt (europska fauna), te ih upoznati sa životinjama u Posebnom
zoološkom rezervatu Kopački rit. Student će samostalno napraviti dnevnik terenske nastave.
LITERATURA - osnovna:
VAUGHAM, T.A., RYAN, J.M., CZAPLEWSKI, N., 2000: Mammology. Saunders College
Publishing, Philadeplhia
CHINERY, M., 2002: Insekten Mitteleuropas. Verlag Paul Parey, Hamburg-Berlin
MIKUŠKA, J., MIKUŠKA, T., ROMULIĆ, M., 2002: Ptice - Vodič kroz biološku raznolikost
Kopačkog rita. Matica hrvatska, Osijek
LITERATURA – dopunska:
HARDE, K. W., 1998: Der Kosmos Kaferfuhrer. Kosmos Naturfurhrer, Sttutgart
OSHEA, M. HALLIDAY, T., 2002: Reptiles and Amphibians. Dorling Kindersley Book, London
15
ORGANSKA KEMIJA 1 30 p + 15 s + 30 v
ECTS 7
CILJ: Zadaća kolegija je naučiti studente temelje organske kemije potrebne za kvalitetan
studij biologije.
SADRŽAJ PREDAVANJA: Uvodni dio. Elektronska struktura i veza u ugljikovim
spojevima. Stereokemija ugljikovih spojeva. Organsko-kemijske reakcije. Svrstavanje
organskih spojeva. Alkani. Alkeni. Alkini. Dieni. Benzen i reakcije. Nomenklatura spojeva s
karakterističnim skupinama. Alkil – halogenidi. Alkoholi. Eteri. Karboksilne kiseline i
funkcionalni derivati kiselina. Aldehidi i ketoni. Amini. Diazonijeve soli. Fenoli. Terpeni.
Ugljikohidrati. Heterociklički spojevi. Karboksilne kiseline s više funkcionalnih skupina
(dikarboksilne, oksi-, okso- i amino kiseline). Lipidi.
SADRŽAJ SEMINARA: U okviru rad seminara (auditornih vježbi) produbljuje se teorijsko
nastavno gradivo računskim primjerima, primjerima iz nomenklature ugljikovih spojeva, te
stereokemije.
SADRŽAJ PRAKTIKUMA: Uvodne vježbe (određivanje tališta, destilacija s vodenom
parom, ekstrakcija indiferentnim i reaktivnim otapalom, prekristalizacija). Sinteze
(esterifikacija, diazotiranje i kopulacija, nitroziranje, redukcija). Izolacija prirodnih spojeva
(izolacija pigmenata i kromatografija, laktoza, oleinska kiselina, piperin).
LITERATURA – osnovna:
PINE, S.H., 1994: Organska kemija, Školska knjiga, Zagreb.
RAPIĆ, V., 1994: Postupci priprave i izolacije prirodnih spojeva, Školska knjiga, Zagreb.
***, 2002: Vodič kroz IUPAC-ovu nomenklaturu organskih spojeva, preveli: Bregovec,
Horvat, Majerski, Rapić, Školska knjiga, Zagreb.
RAPIĆ, V., 2004: Nomenklatura organskih spojeva, Školska knjiga, Zagreb.
LITERATURA – dopunska
LEWIS, 1996: Organic Chemistry a modern Perspective, Brown Publishers, USA.
CAREY, F.A., 2000: Organic Chemistry, McGraw Hill.
SOLOMONS, FRYHLE, 2000: Organic Chemistry, John Wiley&Sons, New York.
CLAYDEN, GREEVES, WARREN, WOTHERS, 2001: Organic Chemistry, Oxford University Press.
16
KVANTITATIVNA BIOLOGIJA 30 p + 0 s + 15 v
ECTS 4
CILJ: Stjecanje teorijskog i praktičnog znanja u obradi podataka, njihovoj interpretaciji i
odabiru odgovarajućih matematičkih i/ili statističkih metoda.
SADRŽAJ PREDAVANJA: Repetitorij matematičke analize. Funkcije. Promjena brzine
bioloških procesa. Primjena linearnih diferencijalnih jednadžbi. Funkcije više varijabli.
Laplaceova transformacija. Eulerova metoda. Metoda najmanjih kvadrata. Kombinatorika.
Teorija vjerojatnosti. Podaci. Uzorkovanja. Osnovna svojstva podataka. Eksperiment.
Statistička i praktična značajnost. t-test. Analiza varijance. Wilcoxonovi testovi. Spearmanov
test, Krsuskal-Wallisov test. Friedmanov test. Poissonov test. Binomialni test. hi2-test,
Cochrainov test. Analiza vremenskih serija. Cluster-analiza.
SADRŽAJ PRAKTIKUMA: Rješavanje temeljnih zadataka matematičke analize. Rješenja
jedno, dvo i trokomapartimentskih sustava. Analiza podataka. Statistička analiza podataka
pomoću računala.
ISPIT: pismeni, usmeni i praktični
LITERATURA – osnovna:
SIMON, W., 1986: Mathematical Techniques for Biology and Medicine, General Publishing
Company, Toronto.
BRITTON, F.N., 2003:Essential Mathematical Biology, Springer Verlag, London.
ŠOŠIĆ, I., 2004: Primijenjena statistika, Školska knjiga, Zagreb.
LITERATURA - dopunska:
BOHL, E., 2001: Mathematik in der Biologie, Springer Verlag, Berlin.
QUINN, P.G., 2002: Experimental Design and Data Analysis for Biologists, Cambridge
University Press, Cambridge.
17
ANATOMIJA I HISTOLOGIJA ČOVJEKA 45 p + 0 s + 30 v
ECTS 6
CILJ: Proučavanjem sustavne anatomije studenta se uvodi u organizaciju ljudskog tijela po
organskim sustavima. Posebni naglasak u nastavi je na općim anatomskim, histološkim i
razvojnim principima važnim za razumjevanje građe i funkcije ljudskog tijela, kako bi student
stekao osnovu za razumijevanje fizioloških procesa u organizmu. Osim toga ovo znanje mu
treba poslužiti kao osnova za usporedbu ljudskoga tijela s drugim oblicima života na Zemlji.
SADRŽAJ PREDAVANJA: Opća načela građe tkiva, vrste tkiva i njihove osobine.
Makroskopski ustroj, topografija i osnove histološke građe organskih sustava: sustava organa
za pokretanje, krvožilnog sustava, dišnog sustava, probavnog sustava, živčanog sustava,
sustava osjetila, imunosnog sustava, sustava organa za izlučivanje, sustava žlijezda s
unutrašnjim izlučivanjem, sustava organa za razmnožavanje.
SADRŽAJ VJEŽBI: Razlikovanje pojedinih vrsta tkiva i prepoznavanje na histološkim
preparatima. Makroskopska i histološka građa organa u obliku vježbi na anatomskim
preparatima.
ISPIT: pismeni i usmeni
LITERATURA – osnovna:
L.C. JUNQUEIRA i sur., 1995: Osnove histologije, Školska knjiga, Zagreb, 1995.
DURST-ŽIVKOVIĆ, B., 1998: Praktikum iz histologije. IV prerađeno izdanje, Školska knjiga,
Zagreb
KEROS P., PEĆINA M., IVANČIĆ-KOŠUTA M., 1999: Temelji anatomije čovjeka. Medicinska
biblioteka, Zagreb.
LITERATURA – dopunska:
SOBOTTA, 1983: Atlas of Human Anatomy. Urban and Schwartzenberg, Munchen.
KRMPOTIĆ-NEMANIĆ J., 1993: Anatomija čovjeka. 5. pretiskano izdanje. Medicinska naklada,
Zagreb.
MARUŠIĆ A, KRMPOTIĆ-NEMANIĆ J., 2001: Anatomija čovjeka. Medicinska naklada, Zagreb.
18
GENETIKA 30 p + 0 s + 30 v
ECTS 4
CILJ: Povezivanje spoznaja o nasljeđu sa znanjima o strukturi gena i DNA, te o njihovom
funkcioniranju glavni je cilj kolegija. Prakticiranje teoretskog znanja za rješavanje genetičkih
problema.
SADRŽAJ PREDAVANJA: Geni i kromosomi: struktura i funkcija. Prijenos genetičkog
materijala. Gametogeneza. Nasljeđivanje jednog gena: I. Mendelov zakon, intermedijarno
križanje, kodominantni geni, test križanja. Zakon neovisne segregacije: II. Mendelov zakon,
dihibridno križanje. Vezani geni i crossing-over. Rekombinacija gena. Mehanizmi genske
rekombinacije u mikroorganizama: konjugacija, transformacija, transdukcija. Mehanizmi
genske regulacije. Nuklearna i ekstranuklearna DNA. Mutageni i mutacije. Mutacije sensus
stricto: adicija, delecija, frame-shift. Kvantitativne i kvalitativne promjene strukture
kromosoma: duplikacija, delecija, translokacija, inverzija. Promjene broja kromosoma:
euploidije, aneuploidije. Humana genetika: krvne grupe, HLA – sustav, sindromi – posljedica
genetičkih abnormalnosti. Genetički inženjering, kloniranje. Populacijska genetika:
kvalitativni i kvantitativni geni, ravnoteža i frekvencija gena.
SADRŽAJ PRAKTIKUMA: Citološka osnova nasljeđivanja. Gametogeneza. Monohibridno
križanje. Dihibridno križanje. χ2 – test. Vezani geni. Frekvencija rekombinanti. Vinska
mušica. Mehanizmi determinacije spola. Barovo tijelo. Genska rekombinacija u bakterija.
Kartiranje bakterijskog kromosoma. Uzgoj bakterija za potrebe genetičkih istraživanja.
Replica plating. Kvantitativne i kvalitativne promjene strukture kromosoma. Izrada citoloških
preparata. Promjene broja kromosoma. Humani kariotip. Određivanje krvnih grupa.
Postavljanje biljne kulture in vitro. Analiza frekvencije kvalitativnih (Hardy-Weinbergova
formula) i kvantitativnih (varijacijski poligon) gena u populaciji.
ISPIT: pismeni i usmeni
LITERATURA – osnovna:
CAMPBELL, N.A., 1996: Biology. 4th ed. Benjamin/Cummings Publishing Co., Menlo Park,
CA.
LEWIN, B., 2000: Genes VII. Oxford University Press Inc., New York.
LITERATURA – dopunska:
WINNACKER, E.L., 1987: From genes to clones: introduction to gene technology. VCH
Verlagesellschaft mbH, Weinheim – New York.
JONES, R.N., KARP., A., 1988: Introducting genetics. John Murray Ltd., London.
GRIFFITHS, A.J.F., MILLER, J.H., SUZUKI, D.T., LEVONTIN, R.C., GELBART, W.M., 1993: An
introduction to genetic analysis. 5th ed. W.H. Freeman & Co., New York.
ALBERTS, B., BRAY, D., LEWIS, J., RAFF, M., ROBERTS, K., WATSON, J.D., 1994: Molecular
biology of the cell. 3rd ed. Garland Publishing, Inc., New York – London.
ZERGOLLERN, LJ. i sur., 1994: Humana genetika. Zagreb.
FOSTER, G.D., TWELL, D., 1996: Plant gene isolation: principles and practice. John
Wiley&Sons, Chicester – New York.
HUGES, M.A., 1996: Plant molecular genetics. Longman, Edinburgh gate, Harlow.
BERG, J.M., TYMOCZKO, J.L., STRYER, L., 2002. Biochemistry, 5th ed. Freeman & Co., New
York.
VOET, D., VOET J.G., 2004: Biochemistry, 3rd Edition. John Wiley & Sons, Inc. New York.
19
ANATOMIJA BILJAKA 30 p + 0 s + 30 v
ECTS 4
CILJ: Zadaća kolegija je dati temeljna znanja o građi biljnog tijela. Tijekom praktikuma
studenti će samostalno proučavati anatomiju i morfologiju biljaka.
SADRŽAJ PREDAVANJA: Botanika u okviru biologije, razdioba botanike. Opće osobine
biljaka. Organizacija i funkcija biljnih eucita. Specifičnosti biljne stanice: plastidi, kemijski
sastav protoplasta, vrste i kemizam biljnih bojila, struktura i kemizam stanične stijenke,
kemizam rezervnih tvari i stanične vakuole. Vrste, svojstva i funkcije biljnih tkiva.
Morfologija i anatomija vegetativnih organa. Razmnožavanje biljaka. Morfologija
generativnih organa. Razvoj gametofita i sporofita.
SADRŽAJ PRAKTIKUMA: Citološke karakteristike struktura karakterističnih za biljnu
stanicu. Građa biljnih tkiva. Anatomska građa vegetativnih organa biljaka. Upoznavanje
morfologije cvijeta, cvata i ploda.
ISPIT: pismeni, praktični i usmeni.
LITERATURA – osnovna:
DENFER, D., ZIEGLER, H., 1988: Botanika: morfologija i fiziologija. Školska knjiga, Zagreb.
MOORE R., CLARK, W.D., STERN, K.R., VODOPICH, D., 1995: Botany. Wm. C. Brown
Communications, Inc., Dubuque.
LITERATURA – dopunska:
BOWES, G.B., 1996: A colour atlas of plant structure. Manson Publishing, London.
DOMAC, R., 2002: Flora Hrvatske. Priručnik za određivanje bilja. 2. izd. Školska knjiga,
Zagreb.
20
MORFOLOGIJA BILJAKA S TERENSKOM NASTAVOM 1
15 p + 0 s + 30 v
ECTS 3
CILJ: Zadaća kolegija jest upoznavanje s biljkama koje rastu u neposrednoj okolici, te
uvježbavanje determinacije biljaka.
SADRŽAJ: Upoznavanje morfološke građe biljaka na primjeru četinjača, bjelogoričnog
drveća i grmlja, te zeljastih trajnica i jednogodišnjih zeleni s područja grada Osijeka.
Upotreba determinacijskih ključeva. Herbariziranje. Studenti su dužni izraditi herbarij.
LITERATURA – osnovna:
DOMAC, R., 2002: Flora Hrvatske. Priručnik za određivanje bilja. 2. izd. Školska knjiga,
Zagreb.
LITERATURA – dopunska:
NIKOLIĆ, T., 1996: Herbarijski priručnik. Školska knjiga, Zagreb.
21
BESKRALJEŽNJACI 30 p + 0 s + 45 v
ECTS 6
CILJ: Predloženi kolegij ima zadaću upoznati studente s osnovnim anatomskim i morfološkim
osobinama beskralježnjaka s posebnim osvrtom na evolucijske srodstvene odnose. Samostalni
i praktični rad studenata u laboratoriju.
SADRŽAJ PREDAVANJA: Opće osobine protozoa te specifične prilagodbe obzirom na
životnu sredinu i stil života. Anatomske i morfološke osobine Spongia (Porifera) obzirom na
vodeno stanište. Cnidaria kao diploblastični metazoa. Anatomske i morfološke osobine
Platodes, s posebnim naglaskom na nametničke oblike Trematoda i Cestoda. Aschelminthes –
metazoa na višem stupnju organizacije s prohodnim probavilom i pseudocelomom.
Celomatični metazoa – Mollusca – opće zajedničke osobine, s naglaskom na razlike u općem
planu građe tijela između Gastropoda, Bivalvia i Cephalopoda. Anatomska i morfološka
obilježja Annelida - komparativno Polychaeta, Oligochaeta i Hirudinea. Tagmatizacija, razvoj
opsežnog egzoskeleta i člankovitih tjelesnih privjesaka kao osnovnih obilježja Arthropoda.
Amandibulata – Helicerata kao najstarija skupina, osnovna anatomska i morfološka obilježja,
s naglaskom na kopneni način života. Mandibulata Branchiata – Crustacea – osnovne razlike
između Entomostraca i Malacostraca. Insecta – osnovni plan građe tijela, te adaptivne
radijacije. Echinodermata radijalno simetrični Deuterostomia, osnovne anatomske i
morfološke osobine i srodstveni odnosi s Branchiotremata i Chordata.
SADRŽAJ PRAKTIKUMA: Funkcionalna građa tijela, kretanje, hranjenje i razmnožavanje
predstavnika Protozoa. Vanjska i unutrašnja građa i funkcija Spongia. Komparativni pregled
anatomskih i morfoloških osobina plošnjaka od slobodnoživućih do isključivo nametničkih
(Turbellaria, Trematoda, Cestoda). Cnidaria: koralji i obrubnjaci. Raznolikost građe i funkcije
predstavnika koljena Aschelminthes. Komparativna anatomija i morfologija predstavnika
Mollusca. Koljeno Annelida – poredbena anatomija i morfologija mnogočetinaša,
maločetinaša i pijavica. Sličnosti i razlike u vanjskoj građi tijela Arthropoda: štipavaca, pauka
i grinja; nižih i viših rakova; kukaca. Osnovni plan građe tijela i unutrašnja funkcionalna
građa Echinodermata - komparativno: stapčari, zvijezdače, zmijače, ježinci i trpovi.
ISPIT: praktični (kolokvij praktikuma), pismeni (test) i usmeni
LITERATURA - osnovna:
MATONIČKIN, I., HABDIJA, I., PRIMC-HABDIJA, B., 1998: Beskralješnjaci: Biologija nižih
Avertebrata. Školska knjiga, Zagreb.
MATONIČKIN, I., HABDIJA, I., PRIMC-HABDIJA, B., 1999: Beskralješnjaci: Biologija viših
Avertebrata. Školska knjiga, Zagreb.
HABDIJA, I., PRIMC-HABDIJA, B., RADANOVIĆ, I., VIDAKOVIĆ, J., KUČINIĆ, M., ŠPOLJAR, M.,
MATONIČKIN, R., MILIŠA, M., 2004: Protista – Protozoa i Metazoa – Invertebrata.
Funkcionalna građa i praktikum. Meridijani, Samobor.
LITERATURA - dopunska:
RUPERT, E.E., FOX, R.S., BARNES, R.D., 2004: Invertebrate Zoology. A Functional
Evolutionary Approach. 7th ed., Brooks/Cole – Thomson Learning.
22
ALGE, GLJIVE I LIŠAJEVI 45 p + 0 s + 30 v
ECTS 6
CILJ: Usvojiti znanja o biološkoj raznolikosti alga upoznavanjem sa njihovom biologijom i
ekologijom, a prema taksonomskoj i filogenetskoj povezanosti te savladati vještine
determinacije i mikroskopske analize stanične građe alga. Usvojiti znanja o biologiji
organizama koja moderna filogenetska sistematika svrstava u carstvo gljiva (Fungi). Upoznati
predstavnike skupina i ustroj sistematskih kategorija carstva gljiva.
SADRŽAJ PREDAVANJA: Uvod – opće značajke i diverzitet alga. Stanična građa,
anatomija i morfologija talusa, razmnožavanje i razvojni ciklusi, ekologija, evolucija i
raznovrsnost alga prema sistematskom položaju: prokariotske alge –
Cyanobacteria/Cyanophyta; Prochlorophyta; eukariotske alge – Euglenophyta; Cryptophyta;
Dynophyta; Haptophyta; Heterokontophyta – Chloromonadophyceae, Xanthophyceae,
Chrysophyceae, Bacillariophyceae, Phaeophyceae; Rhodophyta; Chlorophyta –
Chlorophyceae, Zygnematophyceae, Charophyceae. Uloga alga u ekološkim sustavima.
Zaštita vrsta i staništa alga.
Carstvo gljiva (FUNGI). Opće značajke (anatomija, morfologija, razmnožavanje, razvojni
ciklusi) i sistematika skupina: Myxomycota (sluznjače), Phycomycota (algašice), Ascomycota
(mješinarke), Basidiomycota (stapčare). Prepoznavanje jestivih i otrovnih gljiva. Lišajska
simbioza, lihenizacija; morfologija, anatomija i fiziologija lišajeva. Ekologija lišajeva,
rasprostranjenost, specifične vrste. Lišajevi – bioindikatori kakvoće zraka.
SADRŽAJ PRAKTIKUMA: Metode uzorkovanja alga. Taksonomska identifikacija i
upoznavanje stanične građe, morfologije talusa te morfologije nekoliko vrsta iz svakog
sistematskog odjeljka alga. Kulture alga (metoda demonstracije). Izrada trajnih preparata alga.
Upoznavanje općih morfoloških i anatomskih značajki gljjiva i lišajeva: Phycomycota,
Ascomycota, Basidiomycota, lihenizirane gljive. Određivanje predstavnika svakog
sistematskog odjeljka carstva gljiva.
ISPIT: pismeni, usmeni.
LITERATURA - osnovna:
MÄGDEFRAU, K., EHRENDORFER, F., 1997: Udžbenik botanike za visoke škole. Sistematika,
evolucija i geobotanika. 4. izd. Školska knjiga, Zagreb.
SITTE, P., ZIEGLER, H., EHRENDORFER, F., BRESINSKY, A., 1991: Strasburger Lehrbuch der
Botanik. (33. Auflage). Gustav Fischer Verlag, Stuttgart, Jena, New York.
NASH, T.H.III., 1996: Lichen biology. Cambridge University Press.
BOŽAC, R., 2003: Gljive. Morfologija, sistematika, toksikologija. 5. izd. Školska knjiga,
Zagreb.
LITERATURA – dopunska:
HINDAK, F., KOMAREK, P., RUZICKA, J., 1973: Kluc na urcovanie vytrusnch rastlin. Slovenske
pedagogicke nakladatelstvo, Bratislava.
RIEDL, R., 1970: Fauna und Flora der Adria. Verlag Paul Parey, Hamburg, Berlin.
WIRTH, V., 1995: Die Flechten Baden-Württembergs 1-2 (2. Auflage). Verlag Eugen Ulmer,
Stuttgart.
KIRK, P.M., CANNON, P.F., DAVID, J.C., STALPERS, J. A., 2001: Dictionary of the Fungi. 9th
ed. CABI Publishing, Wallingford.
23
BIOKEMIJA 1 30 p + 0 s + 30 v
ECTS 4
CILJ: Zadaća kolegija je ovladati znanjem o sastavu, građi i funkciji osnovnih bioloških
molekula – proteina i nukleinskih kiselina.
SADRŽAJ PREDAVANJA: Reverzibilne molekularne interakcije, aminokiseline, peptidna
veza, razine strukture proteina, veza linearnog slijeda i aminokiselinskog sastava s
trodimenzionalnom strukturom proteina, proces uvijanja proteina, predviđanje prostorne
građe i mogućnosti modifikacije proteina, katalitička svojstva enzima, slobodna energija,
energija aktivacije, osnovni principi enzimske kinetike, alosterički enzimi, inhibicija enzima,
građa i funkcija enzimskih kofaktora i njihovih vitaminskih prekursora, građa nukleotida i
nukleinskih kiselina, tok genetske informacije, genska šifra, građa eukariotskih gena, tehnike
za proučavanje gena, rekombinantna DNA tehnologija, manipuliranje genima eukariota,
replikacija, rekombinacija i popravak DNA, sinteza RNA i "splicing", sinteze proteina,
kontrola ekspresije gena.
SADRŽAJ PRAKTIKUMA: Kiselo-bazna svojstva aminokiselina, pročišćavanje proteina
obzirom na topljivost, veličinu, naboj i vezni afinitet. Praktične vježbe upotpunit će se
odgovarajućim računskim primjerima. Neki će se sadržaji obraditi u obliku seminarske
nastave, kao npr. određivanje slijeda aminokiselina u proteinima, određivanje
trodimenzionalne strukture proteina NMR spektroskopijom i kristalografijom pomoću X-
zraka.
ISPIT: pismeni i usmeni
LITERATURA – osnovna:
BERG, J.M., TYMOCZKO, J.L., STRYER, L., 2002: Biochemistry, 5th ed., Freeman & Comp.,
New York.
LITERATURA – dopunska:
VOET, D., VOET, J.G., 1995: Biochemistry, 2nd ed. J.Wiley & Sons Iinc., New York.
GARRETT, R.G., GRISHAM, C.M., 1995: Biochemistry, Saunders College Publishing, Fort
Worth.
MATHEWS, C.K., VAN HOLDE, K.E., 1996: Biochemistry, 2nd ed. Benjamin and Cummings
Publishing Company, California.
DEVLIN, T.M. (ed.), 1997: Textbook of Biochemistry with Clinical Correlations, 4th ed.,
Wiley-Liss, New York.
WILSON, K., WALKER, J., 1997: Principles and Techniques of Practical Biochemistry, 4th ed,
Cambridge University Press, Cambridge.
HOLME, D.J., PECK, H., 1998: Analytical Biochemistry, 3rd ed., Addison Wesley Longman
Ltd., New York.
NELSON, D.L., COX, M.M., 2000: Lehninger Principles of Biochemistry, 3rd ed., Worth
Publishers, New York.
24
OPĆA EKOLOGIJA 30 p + 0 s + 0 v
ECTS 2
CILJ: Predloženi kolegij ima za zadaću upoznati studente s osnovnim postavkama ekologije,
odnosom ekologije prema drugim znanstvenim područjima, abiotičkim i biotičkim
čimbenicima, biotičkim sustavima, te s elementima biosfere i degradacijom biosfere.
SADRŽAJ PREDAVANJA: Definicija ekologije, Kratki prikaz povijesnog razvoja ekologije.
Temeljne postavke ekologije. Odnos ekologije prema drugim znanstvenim područjima.
Ekološka valenca. Životno stanište. Ekološka niša. Abiotički i biotički čimbenici. Biotički
sustavi (jedinka, populacija, životna zajednica, ekološki sustav, biomi, biosfera).
Interspecijski i intraspecijski odnosi. Biogeokemijski ciklusi. Životna područja: područje
mora i oceana, područje kopnenih voda, kopnena životna područja. Planet Zemlja kao
ekološki sustav (ekosfera). Atmosfera. Litosfera. Pedosfera. Hidrosfera. Kriosfera. Biosfera.
Degradacija biosfere. Položaj čovjeka u biosferi.
ISPIT: pismeni i usmeni
LITERATURA – osnovna:
RICKLEFS, R.E., MILLER, G., 1997: Ecology. 4th ed. W.H. Freeman and Company, New
York.
KROHNE, D.T., 2000: General ecology. Brooks/Cole Pub. Co.
COTGREAVE, P., FORSETH, I., 2002: Introductory ecology. Blackwell Publishing.
LITERATURA – dopunska:
COCHRANE, J., 1987: Air ecology. Franklin Watts Publishing.
COCHRANE, J., 1987: Water ecology. Franklin Watts Publishing.
COCHRANE, J., 1987: Land ecology. Franklin Watts Publishing.
MARGALEF, R., 1997: Our biosphere. Blackwell Publishing.
TOWNSEND, C.R., BEGON, M., HARPER J.L., 2003: Essentials of ecology. Blackwell
Publishing.
25
KRALJEŽNJACI 30 p + 0 s+ 45v
ECTS 5
CILJ: usvajanje temeljnih znanja o životinjskim grupama koje pripadaju kralježnjacima kao
jednoj od najvažnijih skupina životinja.
SADRŽAJ PREDAVANJA: Uvod: opće karakteristike; razlike između kralježnjaka i
beskralježnjaka; porijeklo i sistematika kralježnjaka. Morfologija, anatomija i geografska
rasprostranjenost s posebnim osvrtom na faunu Hrvatske: Polusvitkovci; Svitkovci:
potkoljeno: Bezlubanjci, plaštenjaci, svitkoglavci; Potkoljeno: Lubanjci bez zametnog
mjehura: besčeljusti; čeljustousta, nadrazred riba: razred hrskavičnjača, zrakoperke,
nosnoprolaznice, evolucija riba, ihtiologija, ribarstvo; Četvoronošci, lubanjci sa petoprstim
nogama, plućima i koštanim skeletom – razred Vodozemci: podrazredi beznošci, repaši i
bezrepci; Lubanjci sa zametnim mjehurićem. Gmazovi: premosnici, kornjače, krokodili i
ljuskavci (gušteri i zmije); Evolucija gmazova, veliki gmazovi prošlih geoloških razdoblja,
herpetologija; Ptice, sistematika, porijeklo i evolucija, ornitologija; Sisavci, sistematika,
porijeklo i evolucija, mammologija. Uloga kralježnjaka u životu čovjeka i razvoju
čovječanstva; ugroženost i zaštita kralježnjaka.
SADRŽAJ PRAKTIKUMA: Komparativna morfologija i anatomija kralježnjaka.
Određivanje predstavnika riba, vodozemaca, gmazova, ptica i sisavaca pomoću ključeva.
Upoznavanja rada sa ključevima i način izrada ključeva za pojedinih grupa kralježnjaka.
Upoznavanje s kralježnjacima Hrvatske.
Morfologija i anatomija kvrgave mješčićnice, bačvice i repnjaka; vanjska i unutrašnja
morfologija morske mačke i raže kamenice; determiniranje predstavnika riba hrskavičnjača;
vanjska morfologija i anatomija riba koštunjača; determinacija predstavnika riba koštunjača;
morfologija i anatomija vodozemaca (zelena žaba); konzerviranje i determiniranje
predstavnika vodozemaca; morfologija i anatomija gmazova (siva gušterica, bjelouška i
barska kornjača); konzerviranje i prepariranje gmazova; vanjska morfologija i anatomija
ptica (domaći golub); determinacija prepariranih ptica i prepoznavanje vrste u prirodi; vanjska
morfologija sisavaca (laboratorijski štakor, miš ili zamorac); prepariranje lubanje sisavaca,
određivanje sisavaca. Znanstvena obrada i dokumentacije riba, vodozemaca, gmazova, ptica i
sisavaca.
ISPIT: praktični, pismeni i usmeni
LITERATURA – osnovna:
OGNEV S.I., FINK N., 1956: Zoologija kralježnjaka. Školska knjiga Zagreb.
DEL HOYO, J., ELLIOT, A., SARGATAL, J., 1992: Handbook of the Birds of the World. Vol. 1,
2, 3, 4, 5, 6, 7, itd
LITERATURA – dopunska:
ZISWILLER, V., 1986: Wirbeltiere. Band I. Anamnia. Georg Thime Verlag, Stutgart.
ZISWILLER, V., 1986: Wirbeltiere. Band II. Amniota. Georg Thime Verlag, Stutgart.
YOUNG, J.Z., 1989: The Life of Vertebrata, Clarendon Press, Oxford.
KARDONG, V.K., 1995: Vertebrates, Wm.C. Brown Publishers, Duduque, Melbourne, Oxford
MITCHELL-JONES A.J., AMORI, G., BOGDANOWICZ, W., KRYŠTUFEK, B., REIJNDERS, P.J.H.,
SPITZENBERGER, F., STUBBE, M., THISSEN, J.B.M., VOJLARIK,V., ZIMA, J., (GODINA???) The
Atlas of European Mammals, Academic Press, London
26
BIOKEMIJA 2 30 p + 0 s + 30 v
ECTS 6
CILJ: Zadaća je kolegija detaljno upoznati glavne metaboličke procese u stanicama.
SADRŽAJ PREDAVANJA: Metabolizam općenito, oksidacija ugljikovodičnih goriva kao
izvor energije u stanici, motivi metaboličkih putova, katabolizam i anabolizam, masti i
stanične membrane, ugljikohidrati, glikoliza i glukoneogeneza, ciklus limunske kiseline,
sinteza acetilCoA iz piruvata i veza glikolize i ciklusa, piruvat-dehidrogenaza, glioksilatni
ciklus, oksidacijska fosforilacija, fotosinteza – svjetlosne reakcije i Calvinov ciklus, pentoza
fosfatni put, zaštita od reaktivnih kisikovih spojeva, metabolizam glikogena, metabolizam
masnih kiselina, razgradnja proteina i aminokiselina, ciklus uree, biosinteza aminokiselina,
aminokiseline kao prekursori biomolekula, biosinteza nukleotida, sinteza
deoksiribonukleotida, sinteza FAD i CoA, patološka stanja vezana uz poremećaj sinteze
nukleotida, integracija metabolizma.
SADRŽAJ PRAKTIKUMA: Ispitivati će se uvjeti za odvijanje enzimskih reakcija na
odabranom enzimskom modelu. Proučavat će se ovisnost o vremenu inkubacije, temperaturi,
koncentraciji enzima, supstrata, pH puferskog sustava, te odrediti osnovne kinetičke konstante
(Km i Vmax). Ispitivati će se i utjecaj efektora (aktivatora i inhibitora).
ISPIT: pismeni i usmeni
LITERATURA – osnovna:
BERG, J.M., TYMOCZKO, J.L., STRYER, L., 2002: Biochemistry, 5th ed. Freeman & Comp.,
New York.
HAS-SCHÖN, E., 2002: Biokemijske teme - Oksidacijska fosforilacija, digitalni udžbenik,
Pedagoški fakultet, Osijek.
HAS-SCHÖN, E., 2003: Biokemijske teme – Metabolizam ugljikohidrata, digitalni udžbenik,
Pedagoški fakultet, Osijek.
LITERATURA – dopunska:
SEGEL, H.I., 1976: Biochemical Calculation, 2nd ed. J. Wiley & Sons inc., New York.
CORNISH-BOWDEN, A., 1995: Fundamentals of Enzyme Kinetics. Portland Press, London.
GARRETT, R.G., GRISHAM, C.M., 1995: Biochemistry, Saunders College Publishing, Fort
Worth.
VOET , D., VOET, J.G., 1995: Biochemistry, 2nd ed. J. Wiley & Sons inc., New York.
MATHEWS, C.K., VAN HOLDE, K.E., 1996: Biochemistry, 2nd ed. Benjamin and Cummings
Publishing Company, California.
DEVLIN, T.M. (ed.), 1997: Textbook of Biochemistry with Clinical Correlations, 4th ed.
Wiley-Liss, New York.
NELSON, D.L., COX, M.M., 2000: Lehninger Principles of Biochemistry, 3rd ed. Worth
Publishers, New York.
27
FIZIOLOGIJA BILJA 1 45 p + 0 s + 45 v
ECTS 7
CILJ: Cilj kolegija je dati znanja o fiziologiji izmjene tvari i energije, fiziologiji izmjene
oblika i fiziologiji gibanja biljaka. Praktičnim radom studenti će usvajati znanja i razvijati
praktične vještine iz odabranih sadržaja fiziologije bilja.
SADRŽAJ PREDAVANJA: Biljna stanica: građa i funkcija. Uvod u metabolizam: energija i
enzimi. Voda i biljne stanice. Primanje, provođenje i izlučivanje vode u biljci. Primanje i
prijenos hranidbenih elemenata. Svjetlosne reakcije fotosinteze, reakcije fotosinteze u tami
(Calvinov ciklus), mehanizmi za koncentriranje ugljikova dioksida; prerada primarnih
produkata fotosinteze; utjecaj okolišnih čimbenika na stopu fotosinteze. Fotorespiracija.
Prijenos asimilata u biljci. Metabolizam ugljigohidrata i lipida. Metabolizam dušika. Disanje.
Međusobni odnosi fotosinteze i disanja. Heterotrofne biljke. Regulacija rastenja i
diferencijacije. Fitokromi i fotomorfogeneza. Kontrola cvjetanja. Fiziologija gibanja. Faktori
stresa u biljaka.
SADRŽAJ PRAKTIKUMA: Dokazivanje slobodne oksalne i vinske kiseline u biljkama.
Reakcije na treslovine (tanine). Dokazivanje suberina. Promatranje tijeka plazmolize i
deplazmolize mikroskopom. Gubitak i primanje vode tijekom plazmolize i deplazmolize.
Traubeova stanica. Osmometar i Pfefferova stanica. Demonstracija osmoze pomoću
Brauneova aparata. Određivanje osmotskog potencijala staničnog soka metodom granične
plazmolize. Određivanje osmotske vrijednosti Höfler-ovom plazmometrijskom metodom.
Određivanje približnog temperaturnog maksimuma protoplazme. Bojenje biljnih stanica
vitalnim bojama. Djelovanje lipaze. Izlučivanje vode iz biljaka. Određivanje intenziteta
transpiracije vaganjem. Određivanje kutikularne i stomatalne transpiracije pomoću kobaltnog
papira. Mjerenje širine središnje pukotine puči metodom nitroceluloznih otisaka. Relativno
određivanje otvorenosti puči infiltracijskom metodom po Mollischu. Potetometar. Mjerenje
evaporacije Picheovim evaporimetrom. Darwinov porometar. Gutacija. Određivanje količine
vode izlučene tlakom korijena. Određivanje snage usisavanja vode korijenom metodom
Liliensterna. Određivanje obroka fotosinteze Audusovom mikrobiretom. Alkoholno vrenje.
Ovisnost dišnog kvocijenta o supstratu.
ISPIT: pismeni i usmeni
LITERATURA – osnovna:
DUBRAVEC, K., REGULA, I., 1995: Fiziologija bilja. Školska knjiga, Zagreb.
REGULA, I., PEVALEK-KOZLINA, B., VIDAKOVIĆ-CIFREK, Ž., JELENČIĆ, B., 1997: Praktikum iz
fiziologije bilja. Skripta za internu upotrebu. PMF, Zagreb.
PEVALEK-KOZLINA, B., 2003: Fiziologija bilja. Profil, Zagreb.
LITERATURA – dopunska:
DENFFER, D., ZIEGLER, H., 1991: Botanika, morfologija i fiziologija. Školska knjiga, Zagreb.
LIBBERT, E., 1993: Lerbuch der Pflanzenphysiologie. 5. Auflage. Gustav Fischer Verlag Jena,
Stuttgart.
BERG, J.M., TYMOCZKO, J.L., STRYER, L., 2002: Biochemistry, 5th ed. Freeman & Comp.,
New York.
TEIZ, L., ZEIGER, E., 2002: Plant Physiology. Sinauer Assoc. Inc., Sunderland, Massachusetts.
28
STABLAŠICE 30 p + 0 s + 45 v
ECTS 6
CILJ: Usvojiti znanja o sistematici stablašica, hijerarhijskom ustroju i razlikovanju pojedinih
svojti biljaka. Upoznati odabrane predstavnike svojti (porodice, rodovi, vrste) slijedom
filogenetske klasifikacije. Naučiti određivanje biljnih svojti primjenom ključeva u
specijaliziranoj florističkoj literaturi.
SADRŽAJ PREDAVANJA: Sistematska botanika - osnovne definicije, sistematske
kategorije, metode istraživanja, povijest sistematike, nomenklatura. Pregled suvremenog
filogenetskog sustava stablašica, podrijetlo i razvojni pravci, izmjena generacija, morfološka i
anatomska građa kao osnova za razlikovanje skupina. Mahovine: Antoceratophyta,
Hepatophyta, Bryophyta. Papratnjače: Psilopsida, Lycopsida, Sphenopsida, Filicopsida.
Golosjemenjače: Cycadophytina, Coniferophytina (Ginkgoatae, Pinatae). Kritosjemenjače:
dvosupnice (Magnoliopsida) i jednosupnice (Liliopsida). U okviru svake skupine osvrt na
ekonomski značajne i kultivirane biljke, reliktne, endemične, rijetke i zaštićene biljne vrste
svjetske, europske i hrvatske flore.
SADRŽAJ PRAKTIKUMA: Upoznavanje morfoloških i anatomskih osobina i izmjene
generacija na tipičnim predstavnicima pojedinih skupina stablašica: mahovine, papratnjače,
golosjemenjače, kritosjemenjače. Određivanje svojti primjenom ključeva u florama.
ISPIT: usmeni
LITERATURA – osnovna:
MÄGDEFRAU, K., EHRENDORFER, F., 1997: Udžbenik botanike za visoke škole. Sistematika,
evolucija i geobotanika. 4. izd. Školska knjiga, Zagreb.
DOMAC, R., 2002: Flora Hrvatske. Priručnik za određivanje bilja. 2. izd. Školska knjiga,
Zagreb.
NIKOLIĆ, T., TOPIĆ, J. (ur.) (2005): Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske: kategorije EX,
RE, CR, EN i VU. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode,
Zagreb.
LITERATURA – dopunska:
JAVORKA, S., CSAPODY, V., 1991: Iconographia florae partis Austro-orientalis Europae
centralis. Akademiai Kiado, Budapest.
AICHELE, D., GOLTE-BECHTLE, M., 1997: Das neue Was blüht denn da? Wildwachsende
Blütenpflanzen Mitteleuropas. Kosmos, Stuttgart.
TAKHTAJAN, A., 1997: Diversity and classification of flowering plants. Columbia University
Press, New York.
FORENBACHER, S., 2001: Velebit i njegov biljni svijet. 2. izd. Školska knjiga, Zagreb.
29
TERENSKA NASTAVA 2 – ZOOLOGIJA 0 p + 0 s + 30 v
ECTS 2
CILJ: Upoznavanje s terenskim radom sa svrhom usvajanja znanja o beskralježnjacima i
kralježnjacima. To uključuje savladavanje vještine uzorkovanja i metode obrade uzoraka
morskih beskralježnjaka, upoznavanje s funkcionalnom, morfološkom i anatomskom građom,
kao i njihovom prostornom raspodjelom u moru, na području Rovinja. Također, terenska
nastava se obavlja na području parkova prirode Kopački rit i Lonjsko polje te na šaranskim
ribnjacima i nizinskim šumama Slavonije i Baranje sa svrhom proučavanja faune
kralježnjaka prema sistematskim skupinama.
SADRŽAJ: Terenska nastava iz beskralježnjaka obuhvatiti će osnove bentoske bionomije
Jadranskog mora. Skupine beskralježnjaka koje žive isključivo u morima: Anthozoa,
Scyphozoa, Ctenophora, Priapulida, Cephalopoda, Polychaeta, Echinodermata, Chaetognatha
i neki predstavnici Lophophorata. Sakupljanje materijala u adlitoralu, supralitoralu,
mediolitoralu i gornjem infralitoralu, determinacija i konzerviranje organizama. Dredžanje u
infralitoralu i separacija i determinacija materijala iz dredže. Odvajanje sakupljenih uzoraka
prema taksonomskim kategorijama, s posebnim naglaskom na morfološke i anatomske razlike
između pojedinih skupina: Spongia, Cnidaria, Polyplacophora, Gastropoda, Mollusca,
Crustacea, Polychaeta, Bryozoa, Echinodermata, s naglaskom na tip staništa.
Terenska nastava iz kralježnjaka koja se obavlja na području parkova prirode Kopački rit i
Lonjsko polje te na šaranskim ribnjacima i nizinskim šumama Slavonije i Baranje. Studenti
proučavaju faunu kralježnjaka prema sistematskim skupinama i to: ribe, vodozemce,
gmazove, ptice i sisavce u njihovom staništu. Posjećuju kolonije čaplji, gačaca te Čigoč
– europsko selo bijelih roda. Upoznavanje s kralješnjacima Hrvatske. Na kralju posjećuju
Hrvatski prirodoslovni muzej i zoološki vrt gdje se upoznaju sa životinjskim vrstama onih
kralježnjaka koje nisu imali prilike vidjeti na terenu. Upoznavanje rada sa ključevima i način
izrade ključeva za pojedine grupe kralješnjaka.
LITERATURA – osnovna:
RIEDL, R. (ed.), 1981: Fauna und Flora der Adria. Verlag Paul Parey, Hamburg, Berlin.
CAMPBELL, A.C., 1983: Was lebt im Mittelmeer. Kosmos, Gesellschaft der Naturfreunde,
Franckh'sche Verlagshandlung, Stuttgart.
YOUNG, J.Z., 1989: The Life of Vertebrata, Clarendon Press, Oxford
GRUBIŠIĆ, F., 1990: Ribe, rakovi i školjke Jadrana. Naprijed, Zagreb.
MILIŠIĆ, N, 1991: Školjke i puževi Jadrana. Logos, Split.
DEL HOYO, J., ELLIOT, A., SARGATAL, J., 1992, Handbook of the Birds of the World.
KARDONG, V. K., 1995, Vertebrates, Wm.C. Brown Publishers, Duduque, Melbourne, Oxford
MITCHELL-JONES A.J., AMORI, G., BOGDANOWICZ, W., KRYŠTUFEK, B., REIJNDERS, P.J.H.,
SPITZENBERGER, F., STUBBE, M., THISSEN, J.B.M., VOJLARIK, V., ZIMA, J. (GODINA ???) The
Atlas of European Mammals, Academic Press, London.
LITERATURA – dopunska:
HABDIJA, I., PRIMC-HABDIJA, B., RADANOVIĆ, I., VIDAKOVIĆ, J., KUČINIĆ, M., ŠPOLJAR, M.,
MATONIČKIN, R., MILIŠA, M., 2004: Protista – Protozoa i Metazoa – Invertebrata.
Funkcionalna građa i praktikum. Meridijani, Samobor.
MATONIČKIN, I., HABDIJA, I., PRIMC-HABDIJA, B., 1998: Beskralješnjaci: Biologija nižih
Avertebrata. Školska knjiga, Zagreb.
RUPERT, E. E., BARNES, R. D., 1994: Invertebrate Zoology. 6th
ed. Saunders College
Publishing, harrcourt Brace College Publishers.
30
TERENSKA NASTAVA 2 - BOTANIKA 0 p + 0 s + 30 v
ECTS 2
CILJ: Savladati praktične vještine uzorkovanja, determinacije i herbariziranja alga iz razlicitih
biotopa, razviti sposobnost za utvrdivanje životnih zajednica alga, te njihove horizontalne i
vertikalne distribucije u ekološkim sustavima.
Terenska nastava iz stablašica provodi se s glavnim ciljem upoznavanja osnovnih
karakteristika najznačajnijih porodica na terenu, upoznavanje s metodologijom sabiranja i
herbariziranja biljnog materijala, određivanje biljnih svojti (vrsta, rod, porodica) primjenom
ključeva te izrade herbarske zbirke.
SADRŽAJ: Uzorkovanje alga iz raznih vrsta staništa – jezera, rijeke, mocvare, vlažna
staništa, more. Odredivanje osnovnih abiotickih cimbenika koji utjecu na razvoj alga.
Konzerviranje, herbariziranje i taksonomska determinacija alga. Životne zajednice alga
kopnenih voda i mora. Vetrtikalna i horizontalna distribucija alga u ekološkim sustavima.Alge
kao pokazatelji kakvoce voda.
Analiza i determinacija stablašica (preslica, paprati, četinjača i predstavnika porodica
kritosjemenjača) pomoću determinacijskih ključeva, sabiranje i herbariziranje vrsta
spomenutih porodica i upoznavanje biljaka na terenu. Osvrt na reliktne, endemične, rijetke i
zaštićene biljne vrste hrvatske flore.
ISPIT: praktični
LITERATURA – osnovna:
HINDAK, F. (ed.), 1978: Slatkovodne riasy. Slovenske pedagogicke nakladatelstvo, Bratislava.
RIEDL, R. (ed.), 1981: Fauna und Flora der Adria. Verlag Paul Parey, Hamburg, Berlin.
DOMAC, R., 2002: Flora Hrvatske. Prirucnik za određivanje bilja. 2. izd. Školska knjiga,
Zagreb.
JAVORKA, S., CSAPODY, V., 1991: Iconographia florae partis Austro-orientalis Europae
centralis. Akademiai Kiado, Budapest.
AICHELE, D., GOLTE-BECHTLE, M., 1997: Das neue Was blüht denn da? Wildwachsende
Blütenpflanzen Mitteleuropas. Kosmos, Stuttgart.
LITERATURA – dopunska:
DYKYOVA, D. (ed.), 1989: Metody studia ecosystemu. Academia Praha, Praha.
STREBLE, H., KRAUTER, D., 2002: Das Leben im Wassertropfen. Kosmos, Stuttgart.
SZE, P, 1993: A biology of the Algae. Wm. C. Brown Publishers.
NIKOLIC, T., 1996: Herbarijski prirucnik. Školska knjiga, Zagreb.
TAKHTAJAN, A., 1997: Diversity and classification of flowering plants. Columbia University
Press, New York.
31
ANIMALNA FIZIOLOGIJA 1 45 p + 0 s + 45 v
ECTS 8
CILJ: Cilj ovog kolegija je upoznavanje studenta s osnovnim principima funkcioniranja
životinjskih organizama sustavno od stanične do organizmičke tj. integrativne razine u
komparativnom smislu kroz sva koljena životinjskog carstva s posebnim komparativnim
detaljima unutar pojedinih koljena, podkoljena, razreda i redova.
SADRŽAJ PREDAVANJA: Pojam i kratak povijesni razvoj fiziologije. Homeostaza. Temelji
kontrolnih i povratnih mehanizama. Temeljni fizikalni i kemijski procesi u stanicama i
tkivima. Izmjena tvari u stanicama i tkivima. Transportni mehanizmi u stanicama i tkivima.
Fiziologija membranskih struktura. Nastajanje i značaj električnog gradijenta, bioelektriciteta
i membranskog potencijala. Nastajanje akcijskog potencijala i signala na membranskim
strukturama. Fiziologija animalnih organskih sustava i integrativna fiziologija: Komunikacija
unutar i između neurona. Prijenos signala. Opće fiziološke osobine osjetila. Kemijska osjetila.
Mehanička osjetila. Temperaturna osjetila. Vid. Protok informacija kroz živčani sustav.
Organizacija živčanog sustava. Stanična sekrecija. Sekrecijski mehanizmi. Žlijezde s
unutarnjim izlučivanjem, Hipotalamusna kontrola. Neurohormoni. Stanični mehanizmi
djelovanja hormona. Fiziološki učinci hormona. Hormoni beskralježnjaka. Žlijezde s
vanjskim izlučivanjem. Energetika izlučivanja. Temelji mišićne kontrakcije. Mehanika i
regulacija mišićne kontrakcije. Energetika mišićne kontrakcije. Adaptacije mišića. Živčana
kontrola mišićne kontrakcije. Fiziologija glatkih, poprečno prugastih i sračanog mišića.
Temelji fiziologije ponašanja. Opći sustav cirkulacije. Fiziologija srca. Hemodinamika.
Periferna cirkulacija. Regulacija cirkulacije. Kisik i ugljični dioksid u animalnim organskim
sustavima. Regulacija pH. Pluća i škrge. Regulacija izmjene plinova. Simmorfoza. Fiziologija
plivajućeg mjehura. Fiziologija bubrega kralježnjaka. Nebubrežni osmoregulatorni organi
kralježnjaka. Osmoregulatorni organi beskralježnjaka. Amonotelizam, ureotelizam i
urikotelizam. Fiziologija probave. Bazalna i standradna brzina metabolizma. Odnos
biometrijskih parametara i brzine metabolizma. Energetika gibanja. Energetika reprodukcije.
SADRŽAJ PRAKTIKUMA: Temelji rada sa životinjama u fiziološkom praktikumu.
Biometrija. Hemometrija. Stanniusove ligature. Imunizacija. Lokalizacija receptora. Analiza
refleksnog luka. Diureza. Miografija. Dubois-Raymandovo pravilo. Goltzov pokus.
Spirometrija. Bazalni metabolizam.
ISPIT: pismeni i usmeni
LITERATURA – osnovna:
WITHERS, C.P., 1992: Comparative Animal Physiology, Saunders College Publishing, Los
Angeles
RANDALL, D., BURGGREN, W., FRENCH, K., 2002: Eckert Animal Physiology – Mechanisms
and Adaptation, W. H. Freeman and Company, New York.
LITERATURA – dopunska:
SCHMIDT-NIELSEN, K., 1998: Animal physiology, Cambridge University Press, Cambridge.
PAUL, J.R., 2001: Physiologie der Tiere, Thieme, Stuttgart.
32
MOLEKULARNA BIOLOGIJA 30 p + 15 s + 30 v
ECTS 6
CILJ: Zadaća kolegija jest dati temeljna znanja o molekularnom ustroju stanice, te povezati
organizaciju staničnih struktura i biomolekula s njihovom funkcijom. Tijekom praktikuma
studenti će naučiti temeljne moleularno-biološke metode.
SADRŽAJ PREDAVANJA: Značaj i funkcija kemijskih veza u interakcijama unutar
bioloških sustava. Građa nukleinskih kiselina: DNA i RNA. Sekvencioniranje. Organizacija
genoma: kodirajuća i nekodirajuća DNA. Genska ekspresija: kondenzacija kromatina,
transkripcija, posttranskripcijske modifikacije, translacija, posttranslacijske modifikacije i
transport proteina u ciljne stanične odjeljke. Regulacija genske aktivnosti: aktivatori,
represori, enhanceri, silenceri, operoni, DNA-vezujući motivi u regulatornim proteinima.
Replikacija DNA. Rekombinacija. Mutacije i popravak DNA. Osnove rekombinantne DNA
tehnologije.
SADRŽAJ PRAKTIKUMA: Metode analize proteina: nativna elektroforeza, SDS-
elektroforeza, izoelektrično fokusiranje, Western blotting, imunodetekcija, detekcija
glikoproteina. Kvantitativna analiza proteina: spektrofotometrijsko određivanje koncentracije
proteina u otopini, kvantifikacija pojedinih proteinskih vrpci u gelu ili na nitroceluloznoj
membrani. Restrikcija DNA. Lančana reakcija polimerazom (PCR). Analiza fragmenata DNA
u agaroznom gelu.
ISPIT: pismeni i usmeni.
LITERATURA – osnovna:
ALBERTS, B., BRAY, D., LEWIS, J., RAFF, M., ROBERTS, K., WATSON, J.D., 1994: Molecular
biology of the cell. 3rd ed. Garland Publishing, Inc., New York – London.
VOET, D., VOET, J.G., 2004; Biochemistry, 3rd ed. John Wiley & Sons, Inc. New York.
LITERATURA – dopunska:
LEWIN, B., 2000: Genes VII. Oxford University Press Inc., New York.
33
EKOLOGIJA BILJA 30 p + 0 s + 30 v
ECTS 4
CILJ: Usvojiti znanja o interakcijama između biljaka i okoliša te načinima prilagodbe biljaka
utjecaju abiotičkih i biotičkih ekoloških čimbenika.
SADRŽAJ PREDAVANJA: Ekologija bilja, definicija i osnovni pojmovi. Ekološki čimbenici
i njihov utjecaj na život i rasprostranjenost biljaka i biljnih zajednica. Abiotički: klima,
svjetlost, voda i vlaga, oborine, vjetar, tlo, fizikalne i kemijske značajke tla, geološka podloga.
Biotički faktori: simbioza, parazitizam, kompeticija, povezanost biljaka i životinja.
Antropogeni utjecaj. Fitocenoza kao producentska komponenta ekosistema. Vegetacija.
Primarne i sekundarne biocenoze. Sukcesije.
SADRŽAJ PRAKTIKUMA: Određivanje fizikalnih i kemijskih svojstava različitih uzoraka
tipova tla. Mikroklimatske značajke staništa fitocenoza. Vodni režim staništa i biljaka.
Bioindikacija onečišćenja zraka kartiranjem epifitskih lišajeva. Analiza sastava i strukture
odabranih fitocenoza.
ISPIT: pismeni
LITERATURA – osnovna:
GRAČANIN, M., ILIJANIĆ, LJ., 1977: Uvod u ekologiju bilja, Školska knjiga, Zagreb.
ŠEGULJA, N., HRŠAK, V., 1988: Priručnik za fitocenološka i ekološka istraživanja vegetacije.
Mala ekološka biblioteka Hrvatskog ekološkog društva, Zagreb.
ŠEGULJA, N., TOPIĆ, J., 1994: Vodič za terensku nastavu iz geobotanike i ekologije bilja.
PMF, Zagreb.
LITERATURA – dopunska:
ŠEGOTA, T., FILIPČIĆ, A., 1996: Klimatologija za geografe. Školska knjiga, Zagreb.
CRAWLEY, J. M. 1997. Plant Ecology. Blackwell Science.
VUKELIĆ, J., RAUŠ, Đ., 1998: Šumarska fitocenologija i šumske zajednice u Hrvatskoj.
Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb.
34
EKOLOGIJA ŽIVOTINJA 30 p + 0 s + 30 v
ECTS 4
CILJ: Predloženi kolegij ima zadaću upoznati studente s abiotičkim i biotičkim čimbenicima,
te s biotičkim sustavima, populacije, životne zajednice i ekološkog sustava u jednom
funkcionalno-dinamično povezanom obliku u kakvom se nalaze u prirodi.
SADRŽAJ PREDAVANJA: Utjecaj abiotičkih čimbenika: topline, temperature, svjetlosti,
vlažnosti, strujanja zraka, edafskih čimbenika na životne procese kod različitih skupina
životinja. Analiza biotičkih čimbenika (neutralizam, kompeticija, mutualizam, komensalizam,
amensalizam, parazitizam, predatorstvo). Ekologija populacije. Elementi populacije; veličina,
gustoća, natalitet, mortalitet, uzrasna strukura, prostorni raspored, potencijal rasta, proces
rasta i održavanja populacije. Čimbenici kretanja životinjskih populacija. Populacione teorije.
Životna zajednica. Struktura životne zajednice. Odnosi ishrane. Ekološki sustav. Tvari i
energija u ekološkom sustavu. Organski produktivitet ekološkog sustava. Sukcesije i
preobražaji ekološkog sustava. Grupiranje i klasifikacija ekološkog sustava.
SADRŽAJ PRAKTIKUMA: Životna forma. Analiza klime grada Osijeka i Parka prirode
Kopački rit. Bioklimatogram. Hidroklimatogram rijeka Drave i Save. Kvalitativna i
kvantitativna analiza ribljeg fonda Dunava kod Kopačkog rita. Predatorstvo. Analiza prvog i
drugog zakona rasta populacije. Analiza dinamike populacije srneće divljači. Migracije. UTM
kartiranje. Analiza ishrane predatora pregledom gvalica sove.
ISPIT: pismeni i usmeni
LITERATURA – osnovna:
ADAMS, C.C., 1977: Guide to the study of animal ecology. Ayer Co. Publishing.
LAMBERT, M., WILLIAMS, J., 1988: Animal ecology. Franklin Watts.
ELTON, C., 1996: Animal ecology. Chapman & Hall.
LITERATURA – dopunska:
NAUMOV, N.P., 1972: The ecology of animals. Univ. of Illinois Press.
BURTON, M., 1973: Animals of Europe: The ecology of the wildlife.
MOEN, A.N., 1973: Wildlife ecology: An analytical approach. W.H. Freeman.
MOONEY, H.A., 1998: The globalization of ecological thought. Blackwell Publishing.
BOLEN,G.E., ROBINSON, W.L., 1998. Wildlife ecology and management. Pr.Hall.
WILSON, E.O., 1999: The diversity of life. W.W. Norton Publishing.
SMITH, R.L., SMITH, T.M., HICKMAN, G.C., HICKMAN, S.M., 2002: Elements of ecology.
Benjamin Cummings Publishing.
35
EVOLUCIJA 30 p + 15 s + 0 v
ECTS 5
CILJ: Cilj ovog kolegija je u poznati studente s evolucijskim procesima koji su oblikovali i
još uvijek oblikuju život. Sadržaji kolegija koncipirani su kao pregled najvažnijih evolucijskih
događaja u prošlosti planeta Zemlje. Posebni cilj seminara je samostalni rad studenata u
dobivanju znanja iz sadržaja predmeta.
SADRŽAJ PREDAVANJA: Definicija pojmova evolucija, mikroevolucija i makroevolucija.
Postanak Svemira i Sunčevog sustava, postanak planeta Zemlje. Pregled geoloških razdoblja,
raspored kopna, plutanje kontinenata, tektonski poremećaji i klimatske promjene. Mehanizmi
evolucije: adaptacije, nasljeđivanje i varijacije, prirodna selekcija, mutacije, migracije i
genetički drift. Evolucijska ekologija: kompeticija, ekološke niše, klasifikacija interspecijskih
interakcija. Geografske varijacije vrsta, specijacija, izumiranje vrsta. Dokazi evolucije:
biogeografija, komparativna anatomija, komparativna embriologija, molekularna biologija;
metode datiranja starosti fosila, procesi fosilizacije, fosili kao dokazi evolucije. Adaptivna
radijacija i masovna izumiranja. Teorije o postanku protozoa i mnogostaničnih organizama
(Fungi, Plantae, Animalia). Evolucija čovjeka.
SADRŽAJ SEMINARA: Frekvencija gena u populaciji, Hardy-Weinbergov zakon genetičke
ravnoteže u populaciji. Nasljeđivanje i izvori genetičke varijabilnosti (mutacije i migracije;
«Sedam Evinih kćeri»). Komparativni i eksperimentalni modeli adaptacija. Djelovanje
selekcije u populaciji, adaptivna ili selekcijska vrijednost, Kin-selekcija, Fisherov zakon.
Spolna selekcija i spolna kompeticija. Homozigotnost i Wahlundov zakon, populacijski
«bottlneck». Primjeri interspecijskih interakcija. Batesian mimikrija, Müllerova mimikrija,
agresivna mimikrija. Mehanizmi izolacije. Primjeri alopatričke, simpatričke i parapatričke
specijacije. Paleontološki modeli evolucije vrsta. Filetički gradualizam. Model isprekidane
ravnoteže. «Kako čitati razvojna stabla živog svijeta?».
ISPIT: pismeni i usmeni
LITERATURA – osnovna:
BOYD, R., SILK, J. B., 1997: How Humans Evolved. W. W. Norton & Company Inc.
KALAFATIĆ, M., 1998: Osnove biološke evolucije. Hrvatsko prirodoslovno društvo, Časopis
«PRIRODA», Zagreb
RIDLEY, M., 2004: Evolution. 3rd ed. Blackwell Science Ltd.
LITERATURA – dopunska:
NIELSEN, C., 1995: Animal Evolution: Interrelationships of the living phyla. Oxford
University Press, New York.
PARKER, S., BERNOR, R. (eds.), 1996: Fossils, the practical guide to paleontology. Quantum
Books Ltd., Quadro Publishing plc.
ZUBAY, G., 1996: Origins of Life on the Earth and in the Cosmos. Wm. C. Brown Publishers
MAYR, E., 1998: To je biologija: Znanost o živome svijetu. Hrvatski prirodoslovni muzej,
Dom i svijet, Zagreb.
SYKES, B., 2001: The Seven Daugters of Eve. Transworld Publishers. London.
36
ZOOGEOGRAFIJA 30 p + 15 s + 15 v
ECTS 6
CILJ: Upoznavanje životinjskog svijeta različitih kontinenata, otoka i oceana. U okviru
seminara studenti će samostalno savladavati predviđene sadržaje.
SADRŽAJ PREDAVANJA: Osnovni pojmovi i definicija zoogeografije. Ekološka, povijesna
i regionalna zoogeografija. Povijest zoogeografije. Areal, aktivno i pasivno raseljavanje
životinja i prepreke kod raseljavanja životinja. Fauna, endemi, relikti, rijetke i unesene vrste.
Centri rasprostranjenja. Zasićena ili kontinentalna fauna. Fauna zatvorenih bazena. Otočna i
reliktna fauna. Povijesna zoogeografija: geološka podjela zemljine povijesti, Wegnwrova
teorija, fauna pleistocena i holocena u Hrvatskoj. Regionalna zoogeografija: Antartogaea.
Notogaea: životinjski svijet Novog Zelanda, Australije i Tihooceanskih otočja). Neogaea:
životinjski svijet Amazonske prašume, Ande, Srednje Amerike i Galapagoskih otočja.
Artogaea: životinjski svijet Madagaskara, Afrike, Indije i Indokine, Arktika, Sjeverne
Amerike, Azije i Europe. Zoogeografija u Hrvatskoj.
SADRŽAJ SEMINARA I VJEŽBI: Kartiranje rasprostranjenja pojedinih vrsta životinja.
korištenje UTM karte kod znastvenih istraživanja. Primjena GIS-a (geografsko informacijski
sustav) u zoogeografiji. Obrada i uvježbavanje faune Antartogaea, Notogaea, Neogaea i
Artogaea na temelju video filmova, podataka s interneta i literature i izrada seminarskih
radova iz tog područja.
ISPIT: pismeni
LITERATURA – osnovna:
UDVARDY, M., 1969: Dymanic Zoogeography. Van Nostrand Reinhol, New York.
MAXLEY, S., 1989: Veliki atlas životinja. Mladinska knjiga, Ljubljana-Zagreb.
MIKUSKA, J. (u tisku): Zoogeografija (skripta). Pedagoški fakultet, Osijek.
LITERATURA – dopunska:
PERES, J-M., GAMULIN-BRIDA, H, 1973: Biološka oceanografija. Školska knjiga, Zagreb.
37
GEOBOTANIKA 30 p + 15 s + 0 v
ECTS 5
CILJ: Usvojiti znanja o načinima i zakonitostima rasprostranjenosti biljaka na Zemlji.
SADRŽAJ PREDAVANJA: Rasprostranjivanje biljaka: autohorija, alohorija, kozmopoliti,
neofiti. Endemi: postanak endema, paelaoendemi, relikti, neoendemi, endemičnost flore.
Areali, disjunkcije. Životni oblici biljaka. Florni elementi. Florna carstva. Glavne etape
razvoja biljnog svijeta pod utjecajem promjena u geološkoj prošlosti Zemlje. Prikaz
vegetacije Europe. Biljnogeografski položaj i raščlanjenje vegetacije Hrvatske. Zaštita biljaka
u svijetu, Europi i Hrvatskoj: crvene liste, planovi zaštite vrsta i staništa.
SADRŽAJ SEMINARA: Student će samostalno izabrati i obraditi temu iz sljedećih područja:
florne značajke pojedinih kontinenata, država, područja; zaštita rijetkih i ugroženih biljnih
vrsta na primjerima iz svijeta i Hrvatske; flora i vegetacija odabranog staništa u Hrvatskoj.
ISPIT: pismeni
LITERATURA – osnovna:
ŠEGULJA, N., TOPIĆ, J., 1994: Vodič za terensku nastavu iz geobotanike i ekologije bilja.
PMF, Zagreb.
MÄGDEFRAU, K., EHRENDORFER, F., 1997: Udžbenik botanike za visoke škole. Sistematika,
evolucija i geobotanika. 4. izd. Školska knjiga, Zagreb.
NIKOLIĆ, T., TOPIĆ, J. (ur.) (2005): Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske: kategorije EX,
RE, CR, EN i VU. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode,
Zagreb.
LITERATURA – dopunska:
FREY, W., LOSCH, R., 1998: Lehrbuch der Geobotanik. Pflanze und Vegetation in Raum und
Zeit. Gustav Fischer Verlag.
BARBOUR, M.G., BILLINGS, W. D., 2000. North American terrestrial vegetation. Cambridge
University Press-
BRIGHT, M., 2000. Andes to Amazon, a guide to wild South America. BBC Worldwide,
London.
FORENBACHER, S., 2001: Velebit i njegov biljni svijet (2. izd.). Školska knjiga, Zagreb.
38
TERENSKA NASTAVA 3 – ZOOLOGIJA 0 p + 0 s + 30 v
ECTS 2
CILJ: Tijekom terenske nastave, studenti samostalno određuju i obrađuju prikupljeni materijal
koji uključuje sve skupine kralježnjaka i beskralježnjaka. Istražuju pojedina mikrostaništa i
upoznaju funkcionalnu povezanost organizama i okoliša.
SADRŽAJ: Terenska nastava se održava u Biološkoj stanici u Sungeru. Na putu od Osijeka
do Sungera, kao i tijekom jednodnevnih ekskurzija u Nacionalni park Risnjak, na otoke
Krk i Cres, gdje posjećuju Ekološki centar za bjeloglave supove – Beli, studenti se
upoznaju s vodoravnom i okomitom rasprostranjenošću životinjskih staništa i ekoloških
sustava. Upoznaju različite ekološke sustave: šumske, livadne, planinske, močvarne i
morske. Upoznaju se s različitim klimatskim i ekološkim faktorima u različitim ekološkim
sustavima. Uviđaju razliku između sredozemnih i kontinentalnih ekoloških sustava
Hrvatske te se upoznaju s pozitivnim i negativnim utjecajima čovjeka na njih.
LITERATURA – osnovna:
NAUMOV, N.P., 1972: The ecology of animals. Univ. of Illinois Press.
MOEN, A.N., 1973: Wildlife ecology: An analytical approach. W.H. Freeman.
ADAMS, C.C., 1977: Guide to the study of animal ecology. Ayer Co. Publishing.
LAMBERT, M. , WILLIAMS, J., 1988: Animal ecology. Franklin Watts.
ELTON, C., 1996: Animal ecology. Chapman & Hall.
BOLEN, G.E., ROBINSON, W.L. 1998. Wildlife ecology and management. Prentice Hall.
SMITH, R.L., SMITH, T.M., HICKMAN, G.C., HICKMAN, S.M., 2002: Elements of ecology.
Benjamin Cummings Publishing.
LITERATURA - dopunska:
BURTON, M., 1973: Animals of Europe: The ecology of the wildlife.
MOONEY, H.A., 1998: The globalization of ecological thought. Blackwell Publishing.
WILSON, E.O., 1999: The diversity of life. W.W. Norton Publishing.
39
TERENSKA NASTAVA 3 – BOTANIKA 0 p + 0 s + 30 v
ECTS 2
CILJ: Upoznati predstavnike biljnih svojti (vrsta, rod, porodica) na njihovim prirodnim
staništima. Prepoznati biljne zajednice različitih tipova vegetacije.
SADRŽAJ: Šume-klimazonalne zajednice, ekološki čimbenici njihova postanka i razvitka.
Karakteristične vrste sloja drveća, sloja grmlja i prizemnog sloja. Opća zonacija šumskog
pokrivača Hrvatske. Travnjaci-poluprirodna staništa: livade, pašnjaci. Sastav flore,
određivanje biljaka na terenu primjenom ključeva, izrada popisa flore. Zastupljenost pojedinih
svojti, rijetke travnjačke vrste hrvatske flore. Makrofitska flora: karakteristične biljke
vodenih, močvarnih i vlažnih staništa. Zonacija makrofita. Antropogeno oblikovana flora:
korovi strnih žita i okopavina, ruderalna flora. Prepoznavanje i određivanje svojti, ekološke
prilike pojedinih staništa.
LITERATURA – osnovna:
NIKOLIĆ, T., 1996: Herbarijski priručnik. Školska knjiga, Zagreb.
MÄGDEFRAU, K., EHRENDORFER, F., 1997: Udžbenik botanike za visoke škole. Sistematika,
evolucija i geobotanika. 4. izd. Školska knjiga, Zagreb.
DOMAC, R., 2002: Flora Hrvatske. Priručnik za određivanje bilja. 2. izd. Školska knjiga,
Zagreb.
LITERATURA – dopunska:
JAVORKA, S., CSAPODY, V., 1991: Iconographia florae partis Austro-orientalis Europae
centralis. Akademiai Kiado, Budapest.
AICHELE, D., GOLTE-BECHTLE, M., 1997: Das neue Was blüht denn da? Wildwachsende
Blütenpflanzen Mitteleuropas. Kosmos, Stuttgart.
VUKELIĆ, J., RAUŠ, Đ., 1998: Šumarska fitocenologija i šumske zajednice u Hrvatskoj.
Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, 310 pp.
40
Izborni predmeti
BIOLOGIJA PROTOZOA 15 p + 0 s + 15 v
ECTS 2
CILJ: Usvojiti znanja o specifičnostima predstavnika podcarstva Protozoa, a u svezi s
prilagodbama na ekstremne životne uvjete kao i njihova evolucijska povezanost sa čovjekom.
Poseban cilj praktikuma je savladavanje osnovnih vještina i znanja potrebnih za rad na terenu
i laboratoriju.
SADRŽAJ PREDAVANJA: Klasifikacija, evolucija i povijest istraživanja protoza. Zajednice
protozoa vodenih i kopnenih ekosustava. Načini ishrane, te funkcionalne skupine protozoa.
Polimorfni životni ciklusi protozoa. Simbioza – komenzalizam, mutualizam, parazitizam.
Protozoa kao nametnici u ljudi: taksonomija parazitskih protozoa; prenošenje nametnika
(oralno-fekalno, predator-plijen, hematofagnim člankonošcima), ekološke niše parazitskih
protozoa u ljudskome tijelu.
SADRŽAJ PRAKTIKUMA: Opće osobine praživotinja: biljkama slične / životinjama slične
(suvremene strategijske metode u nastavi: metoda grozda i debata). Pripremanje i održavanje
kultura praživotinja. Uzorkovanje i analiza protozoa različitih staništa: obraštaja (algalnih
prevlaka i mahovina); protozoa u makrofitskoj vegetaciji; protozoa tla i različitih sedimenta,
uz primjenu suvremenih metoda izvođenja nastave (video-mikroskopija).
ISPIT: pismeni
LITERATURA - osnovna:
FENCHEL, T. M., 1996: Ecology of Protozoa: The Biology of Free-Living Phagotrophic
Protists. Springer-Verlag.
PATTERSON, D. J., 2003: Free-Living Freshwater Protozoa. Manson, Washington, D. C.
LITERATURA – dopunska:
MATONIČKIN, I., HABDIJA, I., PRIMC-HABDIJA, B., 1998: Beskralješnjaci: Biologija nižih
Avertebrata. Školska knjiga, Zagreb.
LAYBOURN-PARRY, J., 1992: Protozoan Plankton Ecology. Chapman & Hall, London.
41
FITOPLANKTON 15 p + 0 s + 15 v
ECTS 2
CILJ: Usvajanje temeljnih znanja o ekologiji slatkovodnog fitoplanktona te razvoj vještina
analiza kvalitativnog i kvantitativnog sastava fitoplanktona u svrhu ocjene trofije i kakvoće
voda.
SADRŽAJ PREDAVANJA: Fitoplankton – definicija, podjela, osnovne energetske značajke
u vodenim ekološkim sustavima. Prilagodbe na planktonski način života. Fitoplanktonske
zajednice – struktura i sezonska dinamika u različitim tipovima slatkovodnih ekoloških
sustava. Horizontalna i vertikalna distribucija fitoplanktona. Fotosintetska aktivnost
fitoplanktona. Utjecaj nutrijenata na razvoj fitoplanktona. Trofičke interakcije: fitoplankton –
zooplankton – ihtiofauna. Fitoplankton kao indikator trofičkog stanja vodenih ekoloških
sustava.
SADRŽAJ PRAKTIKUMA: Kvalitativna i kvantitativna analiza fitoplanktona. Utvrđivanje
biomase svježe tvari fitoplanktona. Analiza sadržaja klorofila-a, -b i –c u uzorcima
fitoplanktona. Saprobiološka analiza fitoplanktona. Upotrebe rezultata analiza u svrhu trofičke
ocjene vodenih ekoloških sustava.
ISPIT: praktični, usmeni.
LITERATURA – osnovna:
REYNOLDS, C. S., 1984: The Ecology of Freshwater Phytoplankton. Cambridge University
Press, Cambridge.
LITERATURA – dopunska:
SOMMER, U. (EDS), 1989: Plankton Ecology: Succession in Plankton Communities. Springer
Verlag, Berlin.
SOMMER, U., 1984: Planktologie. Springer Verlag, Berlin.
HINDAK, F. (EDS), 1978: Slatkovodne riasy. Slovenske pedagogicke nakladatelstvo,
Bratislava.
42
EKOFIZIOLOGIJA ALGA 15 p + 0 s + 15 v
ECTS 2
CILJ: Zadaća kolegija je usvajanje znanja o potencijalu rasta alga u laboratorijskim uvjetima,
u istraživnoj vodi opterećenoj različitim koncentracijama nitrata i fosfata. Na terenu će
studenti razvijati vještine uzorkovanja, a tijekom praktikuma će praktično usvojiti metodu
bioassay-a.
SADRŽAJ PREDAVANJA: Fotosintetski pigmenti alga. Alge kao ekološki indikatori. Ciklus
fosfora i dušika. Potreba algi za fosforom i dušikom u kopnenim vodama. Nutrienti i
eutrofikacija kopnenih voda. Hranidbeni elementi i razvoj algi. Priprema i sastav hranidbenih
otopina za uzgoj algi u laboratorijskim uvjetima. Laboratorijski biotestovi. Miniaturizirani
bioassay.
SADRŽAJ PRAKTIKUMA: Određivanje asimilacijskih pigmenata fitoplanktona. Mjerenje
potencijala rasta alga (AGP) kulture alga Chlorella kessleri Fott et Nov., Selenastrum
capricornutum. Određivanje bioprodukcije, stupnja trofije i toksiciteta vode metodom
miniaturiziranog bioassaya.
ISPIT: praktični i usmeni
LITERATURA – osnovna:
SCHEFFER, M., 2001: Ecology of Shallow Lakes. Kluwer Academic Publishers, Dordrecht,
Boston, London.
VOLLENWEIDER, R., KEREKES, J., 1982: OECD: Eutrophication of Waters. Monitoring,
Assessment and Control, Paris.
LITERATURA – dopunska:
GOPAL, B., WETZEL, G., 2004: Limnology in Developing Countries. Volume 4. International
Association of Theoretical and Applied Limnology. International Scientific Publications, New
Delhi.
SCHUBERT, L. E., 1984: Algae as ecological Indicators. Acad. Press, Inc., London, Orlando,
San Diego, New York, Toronto, Montreal, Sydney, Tokyo.
43
ULTRASTRUKTURA STANIČNIH ORGANELA 15 p + 0 s + 15 v
ECTS 2
CILJ: Spoznaje o načinima preparacije i promatranja staničnih struktura doprinose
razumijevanju njihova funkcioniranja što je cilj kolegija.
SADRŽAJ PREDAVANJA: Ultrastruktura biomembrana: lipidni dvosloj, membranski
proteini i njihove funkcije u transportu kroz biomembranu. Strukturna i funkcionalna
povezanost jezgre i endoplazmatskog retikuluma: analiza elektronsko-mikroskopskih
snimaka, transport molekula iz jezgre i u nju. Ultrastruktura Golgijevog aparata i njegovih
produkata. Mitohondriji i plastidi: posebnosti ultrastrukture pod utjecajem različitih
čimbenika. Citoskelet i diferencijacija stanica.
SADRŽAJ PRAKTIKUMA: Fiksacija živog materijala, priprema blokića, rezanje na
ultramikrotomu, odlazak na Institut "Ruđer Bošković" i rad s elektronskim mikroskopom,
interpretacija mikrofotografija. Zaključivanje.
ISPIT: pismeni i usmeni
LITERATURA – osnovna:
ALBERTS, B., BRAY, D., LEWIS, J., RAFF, M., ROBERTS, K., WATSON, J. D., 1994: Molecular
biology of the cell. 3rd.
Garland Publishing, Inc., New York - London.
LITERATURA – dopunska:
BOWES, B. G., 1996: A colour atlas of plant structure. Manson Publishing, London.
RUZIN, S. E., 1999: Plant Microtechnique and Microscopy. Oxford University Press, New
York, Oxford.
VOET, D., VOET J. G., 2004: Biochemistry. 3rd.
John Wiley & Sons, Inc., New York.
44
BILJNA MIKROTEHNIKA I METODE MIKROSKOPIJE 30 p + 0 s + 15 v
ECTS 2
CILJ: Zadaća kolegija je dati znanja o pripremi citoloških i histoloških biljnih preparata, kao i
različitih metoda mikroskopije. Tijekom praktikuma studenti će samostalno izrađivati
preparate i mikroskopirati.
SADRŽAJ PREDAVANJA: Uvod u biljnu mikrotehniku. Uzorkovanje biljnog materijala.
Fiksacija. Dehidracija. Infiltracija i uklapanje. Upotreba mikrotoma. Histokemijske i
citokemijske reakcije: svježi prerezi, prerezi uklopljeni u parafin, metakrilatne i epoksi smole.
Imunolokalizacija. In situ hibridizacija nukleinskih kiselina. Svjetlosna mikroskopija. Tipovi
svjetlosnih mikroskopa: mikroskop s faznim i diferencijalno-interferencijeskim kontrastom,
fluorescencijski mikroskop, konfokalni mikroskop. Elektronska mikroskopija: TEM i SEM
(ESEM).
SADRŽAJ PRAKTIKUMA: Izrada citolških i histoloških preparata, bojanje i mikrosko-
piranje. Primjena različitih metoda mikroskopija pri analizi trajnih preparata.
ISPIT: pismeni, praktični i usmeni.
LITERATURA – osnovna:
RUZIN, S.E., 1999: Plant Microtechnique and Microscopy. Oxford University Press, New
York, Oxford.
LITERATURA – dopunska:
MALIGA, P., KLESSIG, D. F., CASHMORE, A. R., GRUISSEM, W., VARNER, J. E., 1995:
Methods in Plant Molecular Biology. A Laboratory Course Manual. Cold Spring
Harbor Laboratory Press, New York.
O’BRIEN, T. P., MCCULLY, M. E., 1981: The Study of Plant Structure. Princples and Selected
Methods. Termercarphi Pty. Ltd., Melbourne, Australia.
WILKINSON, D. G., 1998: In situ Hybridization. Practical Approach. Oxford University Press,
Oxford, New York, Tokyo.
45
EKSPERIMETNALNE BIOKEMIJSKE TEHNIKE 30 p + 0 s + 15 v
ECTS 2
CILJ: Obogatiti osnovno znanje o biokemijskim tehnikama stečeno u predmetima Biokemija
1 i Biokemija 2, te pružiti mogućnost zainteresiranim studentima da detaljnije ovladaju
nekim od tehnika koje se koriste u suvremenim biokemijskim istraživanjima.
SADRŽAJ PREDAVANJA: Metode razaranja tkiva i stanica, pročišćavanje i praćenje
procesa pročišćavanja proteina, kromatografske i elektroforetske tehnike, tehnike enzimskih
eseja, tehnike centrifugiranja, spektroskopske tehnike, elektrokemijske tehnike.
SADRŽAJ PRAKTIKUMA: Izolacija proteina iz odabranog biološko supstrata te njihova
identifikacija i karakterizacija. Metode koje će se koristiti: diferencijalno centrifugiranje,
taloženje, kolonske kromatografije, nativna elektroforeza, PAGE – elektroforeza,
izoelektrično fokusiranje, metode identifikacije bojenjem ili reakcijom s antitijelima, metode
kvantifikacije proteina.
ISPIT: usmeni
LITERATURA – osnovna:
HOLME, D. J., PECK, H., 1998: Analytical Biochemistry. 3rd.
Addison Wesley Longman Ltd.,
New York.
WILSON, K., WALKER, J., 1997: Principles and Techniques of Practical Biochemistry. 4th.
Cambridge University Press, Cambridge.
LITERATURA – dopunska:
WILSON, K., GOULDING, K. H. (EDS), 1991: A Biologist´s Guide to Principles and Techniques
of Practical Biochemistry. 3rd.
Edward Arnold, London, New York.
46
ANATOMIJA I MORFOLOGIJA KUKACA 15 p + 0 s + 30 v
ECTS 2
CILJ: Predloženi kolegij ima zadaću upoznati studente s anatomskim i morfologijskim
odlikama imaga te ličinki glavnih redova kukaca. Tijekom seminara studenti će samostalno
obraditi pojedina poglavlja te ih samostalno prezentirati.
SADRŽAJ PREDAVANJA: Analiza anatomskih i morfologijskih odlika imaga i ličinki
glavnih redova kukaca: Ephemeroidea (vodencvjetovi), Odonata (vretenca), Dictyoptera
(žoharaši), Cheleutoptera (nakaznici), Orthoptera (ravnokrilci), Dermaptera (uholaže),
Coleoptera (kornjaši), Neuroptera (mrežokrilci), Trichoptera (tulari), Lepidoptera (leptiri),
Diptera (dvokrilci), Siphonaptera (buhe), Hymenoptera (opnokrilci), Psocoptera (grizlice),
Phthiraptera (životinjske uši), Thysanoptera (resokrilci), Hemiptera (polukrilci).
SADRŽAJ SEMINARA: Tijekom seminara studenti će samostalno obraditi pojedina
poglavlja te ih samostalno prezentirati. To će doprinijeti uspješnijem razlikovanju redova
unutar najbrojnije skupine životinjskih organizama.
ISPIT: pismeni i usmeni
LITERATURA – osnovna:
STEINMAN, H., ZOMBORI, L., 1984: A morphological atlas of insect larvae. Akadémiai kiadó,
Budapest.
STEINMAN, H., ZOMBORI, L., 1985: An atlas of insect morphology. Akadémiai kiadó,
Budapest.
ZOMBORI, L., STEINMAN, H., 1999: Dictionary of insect morphology. Walter –de Gruyter,
Berlin - New York.
LITERATURA – dopunska:
ZAHRADNIK, J., CHVALA, M., 1991: Insekten, Handbuch und Führer der Insekten Europas.
Natur Verlag, Augsburg.
PAPP, L., SZAPPANOS, A., 1992: Gasterophilidae, Oestridae, Hypodermatidae. Studia
Naturalia.
NILSSON, A., 1997: Aquatic insects of North Europe. A taxonomic handbook. Vol. 2. Odonata
– Diptera. Apollo books, Stenstrup.
ROMOSER, W. S., STOFFOLANO, J. G., 1998: The Science of Entomology. WCB Mcgraw – Hill
Companies.
MATONIČKIN, I., HABDIJA, I., PRIMC-HABDIJA, B., 1999: Beskralješnjaci. Biologija viših
avertebrata. Školska knjiga, Zagreb.
BEVERLEY, C., PONSONBY, D., 2003: The anatomy of insects & spiders: over 600 exquisite
forms. Publisher chronicle books.
47
HEMATOFAGNI ČLANKONOŠCI 15 p + 0 s + 15 v
ECTS 2
CILJ: Predloženi kolegij ima zadaću upoznati studente o sistematici i vektorskoj ulozi
hematofagnih člankonožaca.
SADRŽAJ PREDAVANJA: Sistematika hematofagnih člankonožaca iz razreda: Arachnida
(paučnjaci), Crustacea (raci), Insecta (kukci). Morfološko anatomske osobitosti hematofagnih
člankonožaca. Ekološke odlike. Razvojni ciklusi. Vektorska uloga hematofagnih
člankonožaca u širenju uzročnika zaraznih bolesti. Parazitizam kao ekološki pojam.
Upoznavanje s postupcima za determinaciju pojedinih skupina hematofagnih člankonožaca.
SADRŽAJ PRAKTIKUMA: Tijekom praktikuma studenti će samostalno obraditi pojedina
poglavlja vezana za vektorsku ulogu pojedinih skupina te će ih samostalno prezentirati.
ISPIT: pismeni i usmeni
LITERATURA – osnovna:
LEHANE, M., 1991: Biology of Blood Sucking Insects. Chapman & Hall, London.
LANE, R. P., CROSSKEY, R. W., 1993: Medical Insects and Arachnids. Chapman & Hall,
London.
HILLYARD, P. D., 1996: Ticks of North-West Europe. The Lin.Society of London, London.
LITERATURA – dopunska:
KE CHUNG KIM, MCPHERON, B. A., 1993: Evolution of Insect Pests. John Wiley & Sons, Inc.,
New York.
KETTLE, D. S., 1995: Medical and veterinary entomology. Publisher CABI.
PRICE, P. W., 1997: Insect Ecology. 3rd.
John Wiley & Sons, Inc., New York.
ROMOSER, W. S., STOFFOLANO, J. G., 1998: The Science of Entomology. WCB McGraw –
Hill Companies.
MATONIČKIN, I., HABDIJA, I., PRIMC-HABDIJA, B., 1999: Beskralješnjaci. Biologija viših
avertebrata. Školska knjiga, Zagreb.
GODDARD, J., 2000: Infectious diseases and arthropods. Blackwell.
GODDARD, J., 2002: Physician’s guide to arthropods of medical importance. CRC Press.
48
PREPARIRANJE I IZRADA ZBIRKI 15 p + 0 s + 15 v
ECTS 2
CILJ: osposobiti studente za ovladavanje tehnika preparacije životinja.
SADRŽAJ PREDAVANJA: Sistematizacija zoološkog materijala pogodnih za izradu zbirke i
obrazlaganje principa preparacije. Receprure preparacije, vrijednosti, obilježavanje i
korištenje zbirke.
SADRŽAJ VJEŽBI: Pravilno uzorkovanje, pohranjivanje, priprema za preparaciju, tehnike
preparacije (suha i mokra preparacija), determinacija, slaganje zbirke. Izrada specijalističkih
zbirki: mekušaca, kolutićavaca, kukaca, riba, gmazova, ptica i sisavaca.
ISPIT: praktični (izrada zbirke)
LITERTURA – osnovna:
CHINERY, M., 2002: Insekten Mitteleuropas. Verlang Paul Parey, Hamburg - Berlin.
VAUGHAM, T. A., RYAN, J. M., CZAPLEWSKI, N., 2000: Mammology. Saunders College
Puplishing, Philadeplhia.
OSHEA, M., HALLIDAY, T., 2002: Reptiles and Amphibians. Dorling Kindersley Book,
London.
LITERATURA – dopunska:
DURBEŠIĆ, P., 1988: Upoznavanje i istraživanje kopnenih člankonožaca. Mala ekološka
biblioteka, Zagreb.
ALINGER, P., 1988: Prepariranje i konzerviranje životinja. Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb.
49
BIOLOGIJA MORA 15 p + 15 s + 0 v
ECTS 2
CILJ: Studenti će se upoznati s osnovnim abiotičkim i biotičkim čimbenicima koji određuju
prostornu i vremensku raspodjelu biljnih i životinjskih organizama u moru kao i temeljnim
metodama kvalitativnih i kvantitativnih istraživanja. Poseban cilj seminara je da studenti
samostalno obrade i izlože odabranu temu iz područja biologije mora s posebnim osvrtom na
djelovanje čovjeka.
SADRŽAJ PREDAVANJA: Geografija i geomorfologija oceana. Temperatura vode i
vertikalna stratifikacija. Vodene mase i cirkulacija. Svojstva morske vode. Usporedba vodenih
i kopnenih ekoloških sustava. Plankton i planktonske zajednice mora. Nekton. Biologija
dubokih mora (zonacija, uzorkovanje, čimbenici sredine, pelagički i bentoski organizmi).
Bentoske zajednice fitalnog sustava (subtidalne i intertidalne). Estuariji i slane močvare, s
posebnim osvrtom na degradaciju istih.
SADRŽAJ SEMINARA: Položaj, klima, geološka prošlost, fizikalni i kemijski čimbenici
Jadranskog mora (kemijski sastav vode, tipovi sedimenata, čvrste i pomične podloge). Plima i
oseka, djelovanje valova, prilagodbe organizama na život u području plime i oseke.
Vertikalna zonacija biocenoza fitalnog sustava. Tropske zajednice (koraljni grebeni i šume
mangrova). Osobitosti koraljnih grebena – zašto ih nema u Jadranskom moru. Marikultura i
ribarstvo. Ugrožene i zaštićene vrste Jadranskog mora.
ISPIT: pismeni
LITERATURA (osnovna) potrebna za studij i polaganje ispita:
LEVINTON, J. S., HAEFNER, P. A. JR., 2001: Marine Biology: Function, Biodiversity, Ecology.
2nd.
Oxford University Press, Inc.
LITERATURA – dopunska:
GLAVAČ, V., 2001: Uvod u globalnu ekologiju. Hrvatska sveučilišna naklada. Ministarstvo
zaštite okoliša i prostornog uređenja, Pučko otvoreno učilište, Zagreb.
MALONE, T. C., MALEJ, A., HARDING, L. W. JR., SMODLAKA, N., TURNER, R. E. (EDS), 1999:
Coastal and Estuarine Studies. Ecosystems at the Land-Sea Margin. Drainage Basin to
Coastal Sea. American Geophysical Union, Washington, DC.
GRUBIŠIĆ, F., 1990: Ribe, rakovi i školjke Jadrana. Naprijed, Zagreb.
MILIŠIĆ, N., 1991: Školjke i puževi Jadrana. Logos, Split.
RIEDL, R., 1981: Flora und Fauna der Adria. Verlag Paul Parey.
50
KOPNENI KRALJEŽNJACI HRVATSKE 15 p + 15 s + 0 v
ECTS 2
CILJ: Upoznavanje s faunom i ekologijom kopnenih kralježnjaka i to vodozemaca, gmazova,
ptica i sisavaca Hrvatske.
SADRŽAJ PREDAVANJA: Pregled faune kopnenih kralježnjaka Hrvatske. Staništa, veličina
i dinamika populacija. Osobitosti biološke raznolikosti kopnenih ekosustava Hrvatske.
Rijetke, ugrožene i endemične vrste. Ugrožena staništa poput vlažnih, travnatih i stepskih
područja kao i starih šuma. Međunarodne konvencije za zaštitu životinja i njihovih staništa.
Zakon o zaštiti prirode s posebnim naglaskom na kralježnjacima. Ekonomski aspekti zaštite
kralježnjaka u Hrvatskoj.
SADRŽAJ SEMINARA: Tijekom seminara studenti će samostalno obraditi pojedina
poglavlja.
ISPIT: pismeni i usmeni
LITERATURA – osnovna:
GARMS, H., BORM, L., 1977: Fauna Evrope – priručnik za raspoznavanje životinjskih vrsta.
Mladinska knjiga, Ljubljana.
KARDONG, K. V., 1995: Vertebrates - comparative anatomy function evolution. Wm. C.
Brown Publishers, Iowa.
LUKAČ, G., 1998: List of Croatian birds. Fauna Croatica 7 (3), 1-160.
MATONIČKIN, I. (UR.), 2001: Životinje - velika ilustrirana enciklopedija. Mozaik knjiga,
Zagreb.
ODUM, E. P., 1971: Fundamentals of Ecology. Saunders Company, Philadelphia, London,
Toronto.
YOUNG, J. Z., 1989: The life of Vertebrats. Clarendon press, Oxford.
LITERATURA – dopunska:
GOIN, C. J., GION, O. B., 1991: Introduction to Herpentology. Freeman and Company, San
Francisco.
HOYO, J., ELLIOT, A., SARAGATAL, J., 1996: Handbook of the Birds of the world. Lynx
editions, Barcelona.
MIKUSKA, J., MIKUŠKA, T., ROMULIĆ, M., 2002: Ptice – vodič kroz biološku raznolikost
Kopačkog rita. Matica hrvatska, Osijek.
MIKUSKA, J., MIKUŠKA, T., MIKUŠKA, A., ROMULIĆ, M., 2004: Vodozemci – vodič kroz
biološku raznolikost Kopačkog rita. Filozofski fakultet, Osijek.
51
FOTOSINTEZA 15 p + 0 s + 15 v
ECTS 2
CILJ: Zadaća kolegija je upoznati studente s molekularnom organizacijom fotosintetskog
aparata i regulacijom fotosinteskih procesa. Tijekom praktikuma studenti će samostalno
mjeriti različite fotosintetske parametre.
SADRŽAJ PREDAVANJA: Fotosinteza i evolucija. Molekularna organizacija tilakoidnih
membrana: fotosintetski pigmenti, fotosustavi, elektron-transportni lanac. Calvin-ov ciklus.
Regulacija fotosinteze u uvjetima stresa: fotoinhibicija, utjecaj temperature, manjak vode,
prisustvo soli, teških metala i herbicida.
SADRŽAJ PRAKTIKUMA: Eksperimentalne tehnike u istraživanju fotosinteze:
kromatografska i spektrofotometrijska analiza fotosintetskih pigmenata, određivanje neto-
fotosinteze upotrebom kisikove elektrode, in vivo mjerenje fluorescencije klorofila metodom
saturacijskog pulsa.
ISPIT: pismeni i usmeni.
LITERATURA – osnovna:
RAGHAVENDRA, A. S., 2000: Photosynthesis: a comprehensive treatise. Cambridge University
Press, Cambridge.
LITERATURA – dopunska:
HELDT, H.–W., 1999: Plant Biochemistry and Molecular Biology. Oxford University Press
Inc., New York, Oxford.
52
TOKSIKOLOGIJA 15 p + 0 s + 15 v
ECTS 2
CILJ: U ovom kolegiju student će studirati osnovne pojmove i principe toksikološke znanosti
pri ćemu će moći sagledati njezinu multidisciplinarnost i značaj poznavanja osnovnih
bioloških načela u toksikološkim istraživanjima.
SADRŽAJ PREDAVANJA: Uvod s kratkim pregledom posvijesnog razvoja toksikologije.
Principi toksikologije. Mehanizami toksičnosti. Toksikološki rizik, procjena i upravljanje.
Absorpcija, distribucija i ekskrecija otrova. Biotransformacija ksenobiotika. Toksikokinetika.
Akutna, subakutna, subkronična i kronična toksičnost. Kemijska kancenogeneza. Genetička
toksikologija. Razvojna toksikologija. Odgovor organskih sustava na izloženost
ksenobioticima. ImunotoksikologijaToksični učinak pesticida. Toksični učinak metala.
Toksični učinak otapala i para. Toksični učinak radijacije i radioaktivnih tvari. Animalna i
biljna toksinologija. Aplikativne toksikologije: Tokisikologija hrane. Analitička i forenzička
toksikologija. Klinička toksikologija. Toksikološka legislativa.
SADRŽAJ PRAKTIKUMA: Kroz praktikuma studenti će obraditi konkretne primjere iz
toksikološke prakse, diskutirati ih i problemski razrađivati.
ISPIT: pismeni i usmeni
LITERATURA – osnovna:
MARQUARDT, H., SCHAFER, G. S., MCCLELLAN, D. R., WELSCH, F. (EDS), 1999: Toxicology.
Academic Press, San Diego.
LITERATURA – dopunska:
KLAASEN, D. C., 2001: Toxicology. McGraw-Hill, New York
HAYES, A., WALLACE, 2001: Principles and Methods of Toxicology. Taylor & Francis,
Philadelphia - London.
53
BILJNOGEOGRAFSKE ZNAČAJKE ISTOČNE HRVATSKE 15 p + 0 s + 15 v
ECTS 2
CILJ: Upoznavanje s osnovnom geografskom podjelom, geološkim, hidrološkim, klimatskim
i fitogeografskim značajkama istočne Hrvatske.
SADRŽAJ PREDAVANJA: Geografska pripadnost istočne Hrvatske panonskoj regiji. Reljef
i geomorfološka regionalizacija područja: zapadna Slavonija, slavonsko gromadno gorje,
Požeška zavala, slavonska Podravina, Baranja, đakovačko-vinkovačka i vukovarska lesna
zaravan, nizina Bosuta, slavonska Posavina. Klima, vode, geološka podloga i tlo.
Fitogeografski položaj, klimazonalna vegetacija. Prikaz vegetacije istočne Hrvatske po
tipovima: šumska, travnjačka, vodena i močvarna, korovna i ruderalna. Areali biljnih vrsta i
zajednica u istočnoj Hrvatskoj s osvrtom na rijetke i ugrožene vrste i njihova staništa.
SADRŽAJ PRAKTIKUMA: Hrvatsko podunavlje (Baranja, Kopački rit, Erdut, Vukovar,
Ilok). Slavonska Podravina (Petrijevci, Koška, Našice). Đakovo, Borovik, Krndija. Požega.
Voćin, Rupnica, Jankovac, Zvečevo. Slavonska Posavina (Oprisavci, Gajna).
ISPIT: usmeni
LITERATURA – osnovna:
SIĆ, M., 1975: Geografija SR Hrvatske 3. Istočna Hrvatska. Školska knjiga, Zagreb, 216.
RAUŠ, Đ., ŠEGULJA, N., TOPIĆ, J., 1985: Vegetacija sjeveroistočne Hrvatske. Glasnik za šum.
pokuse 23, 223-355.
VUKELIĆ, J., RAUŠ, Đ., 1998: Šumarska fitocenologija i šumske zajednice u Hrvatskoj.
Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, 310.
NIKOLIĆ, T., TOPIĆ, J. (UR.), 2004: Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske: kategorije EX,
RE, CR, EN i VU. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode,
Zagreb, 695.
LITERATURA – dopunska:
PRPIĆ, B., 1974: Ekološko-biološke značajke šuma jugoistočne Slavonije. JAZU, Centar za
znanstveni rad u Vinkovcima, Vinkovci-Slavonski Brod, 65-77.
RAUŠ, Đ., 1976: Vegetacija ritskih šuma dijela Podunavlja od Aljmaša do Iloka. Glas. Šum.
Pokuse 19: 5-75.
ŠTRBAŠIĆ, M., 1977: Požega 1277-1977. Skupština općine, Odbor za proslavu 750-godišnjice
grada, Slavonska Požega.
BOGNAR, A., 1990: Geomorfologija Baranje. Savez geografskih društava Hrvatske, Zabreb.
BOGNAR, A., 2001: Geomorfološka regionalizacija Hrvatske. Acta Geograph. Croat. 34: 7-29.
54
ZAŠTIĆENE ŽIVOTINJSKE VRSTE 15 p + 15 s + 0 v
ECTS 2
CILJ: Određivanje kriterija ugroženosti i upoznavanje sustava zaštite životinjskih vrsta.
SADRŽAJ PREDAVANJA: Razlozi ugroženosti životinjskih vrsta. Modeli zaštite.
Određivanje kriterija ugroženosti. Mehanizmi zaštite putem međunarodnih konvencija i
dogovora s posebnim osvrtom na EU legislativu (odnose se na Direktivu o staništima i
Direktivu o pticama). Akcijski planovi zaštite pojedinih životinjskih vrsta. Zakonodavni okvir
Republike Hrvatske. Pregled zaštićenih životinjskih vrsta svijeta i Hrvatske.
SADRŽAJ SEMINARA: Tijekom seminara studenti će samostalno obraditi određena
poglavlja.
ISPIT: pismeni i usmeni
LITERATURA – osnovna:
DRŽAVNI ZAVOD ZA ZAŠTITU PRIRODE, 2004: Crveni popis ugroženih biljaka i životinja
Hrvatske.
GOTTSTEIN MATOČEC, S., OZIMEC, R., JALŽIĆ, B., KEROVEC, M., BAKARAN – PETRICIOLI, T.,
2002: Raznolikost i ugroženost podzemne faune Hrvatske. MZOiPO, Zagreb.
RADOVIĆ, J. (UR.), 1999: Pregled stanja biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske sa
strategijom i akcijskim planovima zaštite. Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša.
RADOVIĆ, D., KRALJ, J., TUTIŠ, V., ČIKOVIĆ, D., 2003: Crvena knjiga ugroženih ptica
Hrvatske. MZOiPO, Zagreb.
LITERATURA – dopunska:
www.iucn.org
www.redlist.org
55
GENETIČKO INŽENJERSTVO 30 p + 0 s + 0 v
ECTS 2
CILJ: Temeljni je cilj kolegija dati znanja o tehnologiji rekombinantne DNA i mogućoj
primjeni kako bi studenti mogli, na temelju poznavanja činjenica i osobnih spoznaja, stvoriti
stav o ovoj problematici.
SADRŽAJ PREDAVANJA: Prokariotska i eukariotska DNA: razlike u mehanizmima
regulacije genske aktivnosti. Nuklearna i ekstranuklearna DNA. Fragmentiranje DNA:
restrikcijske nukleaze, restrikcijsko mapiranje. Odvajanje molekula DNA po veličini: gel
elektroforeza. Sekvencioniranje DNA: kemijsko cijepanje, dideoksi metoda. Hibridizacija
nukleinskih kiselina in vitro i in situ. Kloniranje DNA: plazmidski i viralni vektori. Svrha i
primjena rekombinantne DNA tehnologije: zamjena gena u bakterija i nižih eukariota,
kreiranje specifičnih dominantnih mutanata u diploidnih organizama, proizvodnja
transgeničnih organizama, genska terapija.
ISPIT: pismeni i usmeni
LITERATURA – osnovna:
DELIĆ, V., 1997: Genetičko inženjerstvo u biotehnologiji. PMF, Zagreb.
VOET, D., VOET J.G., 2004: Biochemistry, 3rd ed. John Wiley & Sons, Inc. New York.
LITERATURA – dopunska:
WINNACKER, E.L., 1987: From genes to clones: introduction to gene technology. VCH
Verlagesellschaft mbH, Weinheim – New York.
IKIĆ, D., PAVELIĆ, K., SPAVENTI, R., 1989: Onkogeni i faktori rasta. Globus, Zagreb.
PAVELIĆ, K., SPAVENTI, R., 1992: Molekularna onkologija. Globus, Zagreb.
ALBERTS, B., BRAY, D., LEWIS, J., RAFF, M., ROBERTS, K., WATSON, J.D., 1994: Molecular
biology of the cell. 3rd ed. Garland Publishing, Inc., New York – London.
BROWN, T.A., 1994: DNA sequencing: the basics. IRL Press, Oxford.
BLACKBURN, G.M., GAIT, M.J., 1996: Nucleic acids in chemistry and biology. 2nd ed. Oxford
University Press.
FOSTER, G.D., TWELL, D., 1996: Plant gene isolation: principles and practice. John
Wiley&Sons, Chicester – New York.
HUGES, M.A., 1996: Plant molecular genetics. Longman, Edinburgh gate, Harlow.
BERG, J.M., TYMOCZKO, J.L., STRYER, L., 2002: Biochemistry, 5th ed. Freeman & Co, New
York.
56
BIOLOGIJA GLODAVACA I KUKACA ZNAČAJNIH ZA ZDRAVLJE ČOVJEKA
15 P + 0 S + 15 V
ECTS 2
CILJ: sticanje temeljnih znanja iz biologije glodavaca i kukaca značajnih za zdravlje ljudi i
životinja
SADRŽAJ PREDAVANJA: Pod pojmom biologija glodavaca (prvenstveno miš i štakor, …)
studenti će steći osnovna znanja o načinu življenja (stanovanja), reprodukcije, selidbe,
ekonomskim (zagađivanje hrane) i zdravstvenim (uzrokovanje raznih zaraznih i nezaraznih
bolesti) štetama koje uzrokuju glodavci. Nadalje bit će upoznati s metodama suzbijanja i
uništavanje glodavačke populacije: Metode suzbijanja mogu biti prirodne – ne štetne za
okolinu i kemijske koje su štetne po okoliš i čovječje zdravlje.
U poglavlju biologija nekih insekta, studentima će se prikazati osnovne biološke
karakteristike kukaca koji napadaju prehrambene proizvode, npr.muhe, žohari, žišci, mravi
itd. Napadajući prehrambene proizvode uzrokuju gospodarske a i zdravstvene štete putem
zagađenja hrane. Osim zagađenja hrane izmetima oni uznemiruju čovjeka bodući ga (pijući
mu krv) i tako prenose razne zarazne bolesti. To su prvenstveno buha, uši, muhe, ose,
komaraca, pčele i drugi insekti koji utječu na promjenu okoline i imaju utjecaj na opće
ljudsko dobro i zdravlje.
SADRŽAJ VJEŽBI: u navedenom kolegiju studenti će se upoznati s osnovnim biološkim
karakteristikama pojedinih vrsta glodavaca i kukaca. Također će sami moći napraviti neke
vježbe o kojima su slušali na predavanju kako bi lakše mogli razumjeti ispredavano gradivo.
Evo nekih od sadržaja vježbi:
a) stanište, život u koloniji, reprodukcija, organizacija rada kolonije;
b) o štetama koje nanose u poljoprivredi (bilinogojstvo, vrtlarstvo, voćarstvo),
gospodarstvu (skladišta hrane i njen provoz, industrijski objekti: glodanje struje,
vode), kućanstvu;
c) njihov utjecaj na ostali eko-sustav koji ih okružuje, a posebice na čovjeka kojemu
nanose velike gospodarske štete bilo direktnim oduzimanjem hrane, bilo njenim
zagađenjem
d) njihov utjecaj na zdravlje čovjeka (opća higijena, prijenos različitih zaraznih bolesti)
e) načini suzbijanja/uništavanja štetnika: prirodnim-neštetnim načinom za čovjeka ili
kemijskim načinom koji je najčešće štetan, a ponekad i opasan po čovjeka
ISPIT: usmeni i pismeni
LITERATURA:
Mallis A.: Handbook of pest control, 1997.
Radačić i sur. Pokusni modeli u biomedicini, 2000.
Asaj A.: Zdravstvena deratizacija, dezinsekcija 1999
57
POKUSNE ŽIVOTINJE I BIOLOGIJA TUMORA
15 P + 0 S + 15 V
ECTS 2
CILJ: usvajanje osnovnih znanja o pokusnim životinjama i biologiji tumora te načinu
suzbijanja tumorskog rasta
SADRŽAJ PREDAVANJA:
Što su pokusne životinj i što je pokus (animal experiment) i tko ga može izvoditi. Domaća,
europska i svjetska legislativa o držanju i uporabi životinja u pokusima. Etička i bioetička
opravdanost pokusa na životinjama. Što je GLP (good laboratory practice). Nastambe i
zoohigijenski uvjeti prije i tijekom pokusa. Zdravstveni nadzor prije i tijekom pokusa.
Prehrana uvjetovana istraživanjem. Bolesti životinja (zoonoze i alergoze) značajne za
čovjeka. Kirurške i ne kirurške tehnike potrebne za izvođenje pokusa. Bol uzrokovana
pokusom i njeno smanjenje. Eksperimentalni dizajn i statistička evaluacija rezultata.
Postmortalne tehnike i procedure. Upotreba specifičnih životinja u biološkim pokusima (nude
mice, knockout mice, SCID, germ free, flora defined) te velikih životinja, npr.: pas, majmun,
govedo, konj itd. Ptice (kokoš, patka, golub, …) u pokusu; 15. Gmazovi i vodozemci kao
izbor životinje za istraživanja.
Zašto i kako nastaje i kako raste tumor. Koje su mu osnovne karakteristike i obilježja. Na koji
naćin se liječi: kemoterapija, kirurška terapija, radioterapija, hipertermija, fototerapija i
kombinacija svih modaliteta međusobno (bimodalna, trimodalna i multi modalna terapija).
SADRŽAJ VJEŽBI:
na vježbama će studenti naučiti i sami moći napraviti kako se radi pokus na životinjama (miš,
štakor) i što je sve potrebno da bi se pokus napravio. Vidjet će tumorsko tkivo i način prenosa
tumorskih stanica na zdrave životinje. Naučit će metode i tehnike u presađivanju tumora i
načinu suzbijanja tumorskog rasta, odnosno načinu liječenja životinja koje imaju tumorsku
bolest. Moći će sami procjenjivati uspješnost liječenja i odabira terapijskih modela.
ISPIT: pismeni i usmeni
LITERATURA - OSNOVNA:
M. Radačić, I. Bašić i D. Eljuga: Pokusni modeli u biomedicini, Medicinska naklada, Zagreb,
2000.
P. Svendsen i J. Hau: Handbook of Laboratory animal science, Vol I. i II., CRC Press inc.,
Boca Raton, Ann Arbor, London, Tokyo, 1994.
L.R. Arrington: Introductory laboratory animal science, The Interstate, Danville, Illinois,
1972.
H.H. Fiebig i D.P. Berger: Immunodeficient mice in oncology, Karger Freiburg, 1992
LITERATURA - DOPUNSKA
Lane-Petter W: Animals for research, Principles of breading and managament, Academic
press, London, New York 1963
Melby E.C.Jr. & Altman N.H.: handbook of laboratory animal science Vol. I & II, CRC press,
Cranwood Parkway – Cleveland 1974
Simons M.L. & Brick J.O.: The laboratory mouse, selection and management, Prentice-Hall,
Inc., Englewood Cliffs, N.J. 1970
Teicher B.A.: Tumor Models in Cancer Research, Humana Press, Totowa, New Jersey 2002
58
OTROVNE ŽIVOTINJE I BILJKE
15 P + 15 S + 0 V
ECTS 2
CILJ: u ovom kolegiju studenti će se upoznati s osnovnim pojmovima otrovnosti s naročitim
naglaskom na otrovnost koja potječe od otrovnih životinja i biljaka u cjelini ili pojedinih
njihovih dijelova. Naučit će koje su to otrovne životinje i kako otrov djeluje te se upoznati s
antidotima, ako postoje.
SADRŽAJ PREDAVANJA: Općenito o otrovu životinja i biljaka, životinje otrovnice
(fenerotoksične ž.) u širem smislu: koljeno (k) žarnjaci, k. crvi, k. člankonošci, k. mekušci, k.
bodljikaši, k. svitkovci, razred (r) ribe, r. vodozemci, r. gmazovi, r. sisavci. Otrovne životinje
u užem smislu (kriptotoksične ž.): koljeno (k) praživotinja, neke kriptotoksične životinje iz
tropskih mora (vlasulja, neki rakovi, lignja, hobotnica, ježinci; ovaj posljednji živi i u
Jadranu), razred ribe, podrazred kornjače, razred ptice, razred sisavci (kitovi, medvjedi,
tuljani). Otrovne biljke: Najvažniji otrovni sastojci biljaka su: alkaloidi, glikozidi, saponini,
eterična ulja, gorke tvari, treslovine itd. Najznačajnije otrovne biljke spadaju u niže navedene
obitelji: paprati, tise, čempresi, trave, kozlaci, lukovice, jaglaci, žabnjaci, ruže, mahunarke,
makove, kesteni, bljuštevi, bršljani, štitarke, mlječike, zimzeleni, pomoćnice, gljive
(pupavke). Liječenje otrovanja biljkama.
SADRŽAJ SEMINARA: Na seminarima će studenti prikazivati i obrađivati pojedina
poglavlja iz prijeđenog nastavnog gradiva na način da će svi sudjelovati u raspravi o izloženoj
materiji.
ISPIT: pismeni i usmeni
LITERATURA:
Z. Maretić: Naše otrovne životinje i bilje, Stvarnost, Zagreb, 1985
Z. Maretić i D. Lebez: Otrovni pauci, Pula, 1985
Z. Maretić: Crna udovica ipak nije bauk, Stvarnost, Zagreb 1988.
J. Zahradnik: Bees and wasps, 1991.
Mallis A.: Handbook of pest control, 1997.
59
FITOBIOLOGIJA 45P + 20V + 15S
ECTS 6
CILJ KOLEGIJA:
Spoznati važnost funkcionalne biljne hrane u svakodnevnoj prehrani. Usvojiti najnovije
spoznaje o biološki aktivnim tvarima iz biljaka, njihovom djelovanju i primjeni. Upoznati
ekološki prihvatljive principe uzgoja i zaštite biljaka s ciljem očuvanja zdravlja čovjeka i
smanjenja opterećenja okoliša. Prakticiranje teorijskog znanja o dobivanju pripravaka i čistih
spojeva te o njihovoj biološkoj aktivnosti.
SADRŽAJ PREDAVANJA:
Biljke kao funkcionalna hrana i njihova važnost za ljudsko zdravlje. Antioksidansi u hrani i
biotehnološke metode za postizanje veće kvalitete hrane. Utjecaj procesiranja i skladištenja na
kvalitativna svojstva biljne hrane. Dijetoterapija i nutritivna genetika kao suvremeni načini
prevencije bolesti i održavanja zdravlja.
Tradicionalna i moderna upotreba ljekovitog i začinskog bilja. Biološki aktivne tvari u
biljkama: izolacija, klasifikacija svojstva i mehanizam djelovanja. Istraživanje bioloških
učinaka biljnih pripravaka i njihovih pojedinih aktivnih komponenti. Korištenje biljaka u
alternativnoj i komplementarnoj medicini. Kultura biljnog tkiva u proizvodnji biološki
aktivnih tvari. Zakonodavstvo na području biljnih lijekova, dodataka prehrani i kozmetici s
posebnom namjenom vezano uz regulativu u EU i RH.
Organski principi i standardi u uzgoju biljne hrane. Ekstenzivna upotreba mineralnih gnojiva i
kemijskih pripravaka za zaštitu bilja kao potencijalan ekološki problem. Nitrati u okolišu i
nitratna direktiva. Ekološki prihvatljive metode zaštite bilja.
Biljke kao energetska sirovina. Energetski usjevi u proizvodnji biogoriva, bioetanola, biomase
i prirodnih tekstila. Ekološki potencijal biogoriva. Ostali značajni biljni proizvodi.
SADRŽAJ PRAKTIKUMA:
Utjecaj ekoloških čimbenika uzgoja, procesiranja i uvjeta skladištenja biljne hrane na sadržaj
antioksidativnih tvari u biljnoj hrani. Određivanje sadržaja nitrata u biljnoj hrani. Dobivanje
biljnih ekstrakata i razdvajanje pojedinih aktivnih komponenti. Određivanje sadržaja fenola,
flavonoida i antocijana u biljnim ekstraktima. Antioksidativna aktivnost biljnih ekstrakata
(DPPH, FRAP, ABTS). Antimikrobno djelovanje biljnih ekstrakata na humane/biljne
patogene. Dobivanje eteričnih ulja i njihovo antimikrobno djelovanje. Kultura biljnog tkiva u
proizvodnji biološki aktivnih tvari.
SADRŽAJ SEMINARA:
Samostalno obrađivanje i prezentiranje pojedinih tematskih cjelina.
ISPIT: pismeni i usmeni.
60
LITERATURA:
Kuštrak D (2005) Farmakognozija-fitofarmacija.Golden Marketing-Tehnička knjiga d.d.,
Zagreb.
Handa SS, Singh SP, Longo KG, Rakesh DD (2008) Extraction Technologies for Medicinal
and Aromatic Plants. INTERNATIONAL CENTRE FOR SCIENCE AND HIGH
TECHNOLOGY, Trst.
Joy PP, Thomas J, Mathew S, Skaria BP (1998) Medicinal plants. KERALA
AGRICULTURAL UNIVERSITY
Zdravi vrt (2010) Mozaik knjiga, Zagreb.
DOPUNSKA LITERATURA:
Guo M (2009) Functional Foods: Principles and Technology. CRC Press
Hrvatska poljoprivredna komora - Ekološka poljoprivreda
(http://www.komora.hr/?page=publikacije,27)
Bidlack WR, Rodriguez RL (2011) Nutritional Genomics - The Impact of Dietary Regulation
of Gene Function on Human Disease. CRC Press
Nitratna direktiva - http://www.zm.gov.lv/doc_upl/950799_binnenwerk_en(2).pdf
61
NEUROBIOLOGIJA 40 p + 20 s + 30 v
ECTS 6
CILJ: Neurobiologija je grana znanosti koja producira najviše znanstvenih radova u
posljednjem desetljeću, a kompleksnost građe živčanog sustava je izazov za razvoj novih
metoda i tehnologije. Direktna primjena znanstvenih spoznaja iz ovog područja kreće se od
tehničkih znanosti (npr. robotika) do društvenih (npr. psihofiziologija). Zato je cilj predmeta
osposobiti studente za sudjelovanje u eksperimentalnom radu laboratorija što uključuje
sposobnost pronalaženja i primjene kritičnih metoda stanične i molekularne biologije,
rukovanje bazama podataka i stručnu komunikaciju sa ekspertnim multidisciplinarnim
timovima.
SADRŽAJ PREDAVANJA: Predavanja obuhvaćaju osnove anatomije, fiziologije,
molekularne biologije i genetike razvoja, sazrijevanja, regeneracije i starenja mozga. Sadržaj
predavanja podijeljen je u pet velikih cjelina: 1. Neuronska signalizacija; 2. Procesiranje
osjeta; 3. Motorika i sustavi njene kontrole; 4. Razvoj, regeneracija i plastičnost; 5. Više
moždane funkcije. Studenti će po završetku predmeta poznavati molekularnu osnovu procesa
koji su karakteristični za funkciju neurona i glija stanica, razumjeti procesiranje osjeta, građu i
funkciju osjetnih organa, sustave motoričkih neurona i razine njihove modulacije te
kompleksne moždane funkcije kao što su govor, emocije i pamćenje.
SADRŽAJ SEMINARA: Cilj seminara je razviti sposobnost pronalaženja, razumijevanja i
kritičnog ocjenjivanja relevantne znanstvene literature. Svaka cjelina predavanja biti će
popraćena obaveznim znanstvenim radovima koji su bili točke preokreta ili u načinu
promišljanja ili u metodama koje su do tada korištene (2 sata po cjelini), a zatim će studenti
imati priliku pronaći i komentirati radove za koje oni misle da doprinose novom promišljanju
unutar obrađivane cjeline (2 sata po cjelini).
SADRŽAJ PRAKTIKUMA: Smisao praktikuma je osposobiti studente za pronalaženje
prikladnih metode kojima se rješavaju neki eksperimentalni problemi. U svakom od 15
praktikuma u dvosatu biti će postavljen eksperimentalni zadatak kroz koji će student imati
priliku upoznati, primijeniti i procijeniti uporabivost metoda kao što su: klasična histologija,
imunokemija, stanične kulture, tehnike stereotaksijske lezije i mikrodisekcije, tehnike
označavanja molekula i stanica (tracing), bihevioralni testovi, manipulacija genima i
rukovanje bazama podataka.
ISPIT: pismeni i usmeni
LITERATURA - osnovna: Purves D., Augustine G.J., Fitzpatrick D., Hall W.C., LaMantia
AS., White L. E. 'Neuroscience' (5th ed.) Sinauer Associates, INC, Sunderland, Massachusetts
U.S.A., 2012.
LITERATURA – dopunska: Judaš M., Kostović I. Temelji neuroznanosti. Udžbenik na
internetu. (http://www.hiim.unizg.hr/dokumenti/Judas&Kostovic-Temelji_Neuroznanosti.pdf)
Kandel E.R., Schwartz J. H., Jessell T.M. 'Principles of Neural Science' (4th ed.) McGraw-
Hill, Health Professions Division, New York, London, Tokyo, 2000.
62
Programi ponuđenih tečajeva
MATEMATIKA 30 p + 30 s + 0 v
CILJ: Svrha kolegija je upotpuniti znanje matematike nužno za učenje bioloških i kemijskih
sadržaja na studiju. Kolegij je namijenjen studentima koji su iz srednje škole došli s
nedostatnim znanjem matematike.
SADRŽAJ PREDAVANJA: Algebra. Geometrija. Trigonometrija. Funkcije. Nizovi, pojam
limesa. Derivacije (tangenta funkcije, brzina). Ispitivanje funkcija. Integrali (neodređeni i
određeni – računanje površina i zapremina). Elementi kombinatorike. Pojam vjerojatnosti,
osnovni poučci.
SADRŽAJ VJEŽBI: Na primjerenim zadacima studenti će samostalno primjenjivati zananje
stčeno na predavanjima.
ISPIT: pismeni i usmeni
LITERATURA – osnovna:
KUREPA, S., 1989: Uvod u matematičku analizui Školska knjiga, Zagreb.
LITERATURA – dopunska:
Udžbenici matematike za gimnazije.
63
FIZIKA 30 p + 0 s + 15 v
CILJ: Svrha kolegija je upotpuniti znanje fizike nužno za učenje bioloških i kemijskih
sadržaja na studiju. Kolegij je namijenjen studentima koji su iz srednje škole došli s
nedostatnim znanjem fizike.
SADRŽAJ PREDAVANJA: Mehanika: temeljni pojmovi kinematike i dinamike (put, brzina,
ubrzanje, sila, masa, težina, kružno gibanje); mjerne jedinice. Toplina: temperatura, tlak,
količina tvari – molarna masa, jednadžba stanja idealnog plina; mjerne jedinice. Elektricitet i
magnetizam: naboji i struja, snaga i rad električne struje; elektroliti, gibanja iona u strujnom
polju; kapacitet – kondenzatori; induktivitet zavojnice; zračenje elektromagnetskih valova i
njihov spektar (valna duljina, učestalost, UV, vidljivo, IC zračenje); mjerne jedinice. Optika:
refleksija, apsorpcija, lomljenje i polarizacija emg valova. Optički instrumenti. Kvantna
fizika: valno-čestična narav mikrosvjetla; valovi De Broglia, valna duljina elektrona; tunel
efekt. Struktura atoma i molekula i njihovi linijski spektri. Apsorpcija i emisija – foton.
Fluorescencija. Kvantna priroda kemijskih veza (kovalentna, ionska, Van der Waallsova).
Struktura jezgre: zračenje (alfa, beta i gama), nuklearni raspad – fisija, princip rada nuklearne
elektrane. Pretvorba lakših u teže elemente – fuzija, kako žive zvijezde. Standardni model
elementarnih čestica i četiri temeljna međudjelovanja.
SADRŽAJ VJEŽBI: Na primjerenim zadacima studenti će samostalno primjenjivati zananje
stčeno na predavanjima.
ISPIT: pismeni i usmeni
LITERATURA – osnovna:
CINDRO, N., 1980: Fizika 1. Školska knjiga, Zagreb.
CINDRO, N., 1980: Fizika 2. Školska knjiga, Zagreb.
LITERATURA – dopunska:
HILYARD, N.C., BIGGIN, H.C., 1989: Fizika za biologe. Školska knjiga, Zagreb.
Udžbenici fizike za gimnazije.
64
ENGLESKI JEZIK 0 p + 0 s + 30 v
CILJ: Svrha kolegija je dostatno naučiti studente engleski jezik kao bi im literatura na
engleskom jeziku bila pristupačna. Studentima koji imaju takvo osnovno znanje pružiti će se
mogućnost usavršavanja.
SADRŽAJ: Sadržaj tečaja ovisiti će o utvrđenom predznanju polaznika:
ISPIT: pismeni i usmeni
LITERATURA:
Udžbenici engleskog jezika za gimnazije.
Stručna literatura na engleskom jeziku.
65
TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA 0 p + 0 s + 30 v
CILJ: Temeljni je cilj kolegija osigurati fizičke aktivnosti koje doprinose dobrom razvoju i
zdravlju mladom organizmu studenata. Uz to, važan je cilj poticanje studenata na bavljenje
športom.
SADRŽAJ: Realizacija zadataka tjelesne i zdravstvene kulture provodi se u 4 programa: 1.
osnovni program,
2. program za studente oštećenog zdravlja,
3. fakultativni program,
4. program izbornih aktivnosti.
Sadržaj osnovnog programa određuje se na osnovi slobodnog izbora studenata za pojedine
kineziološke aktivnosti. Kriterij za slobodan izbor određen je: interesima i motivima studenata
za pojedine sadržaje, nivoima funkcionalnih sposobnosti organizma i zdravstvenim statusom
studenta, nivoima usvojenosti motoričkih informacija, spolom. Programske sadržaje studenti
mogu birati iz slijedećih kinezioloških aktivnosti: košarka, odbojka, nogomet, rukomet, stolni
tenis, judo, hrvanje, karate, plesovi, sportska i ritmička gimnastika, atletika.
66
Izborni modul kemija 1
Naziv kolegija
Opća kemija 2
Šifra K016 Status kolegija Izborni – modul kemija
Studij Preddiplomski studij biologije
Semestar Treći
Nositelj kolegija Doc. dr.sc. Božica Šuveljak
Suradnici na kolegiju
Mr.sc. Vlatka Gvozdić
Okvirni sadržaj kolegija
Napredni studij opće kemije: struktura tvari, kemijske veze, molekulske
orbitale i periodni sustav kemijskih elemenata. Plinski zakoni, svojstva
krutina i otopina. Elektrokemija, kemijska kinetika i ravnoteža. Uvod u
kemiju kompleksnih spojeva, radio i nuklearnu kemiju.
Na seminarima se stječu potrebne rutine u rješavanju stehiometrijskih
zadataka, utvrđuje gradivo predavanja i praktikuma uz korištenje
suvremenih nastavnih pomagala.
Opća i posebna znanja koja se stječu na kolegiju (cilj)
Usvajanje i proširenje temeljnih znanja iz kemije potrebitih za nastavak
studija svih ostalih kemijskih kolegija.
Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati/tjedan) 2 1 - (ukupno) 30 15 - Oblici provođenja nastave i način provjere znanja
Predavanja i seminari - obvezni. Kolokviji i domaće zadaće vezane uz
gradivo. Pismeni ispit polovicom semestra.
Literatura potrebna za studij i pripremanje ispita
I. Filipović i S. Lipanović, Opća i anorganska kemija, I. Dio, Školska
knjiga, Zagreb, 1995.
P. Atkins i L. Jones, Chemistry, 4. izd., Freeman, New York, 2000.
M. Silberberg, Chemistry, 2. izd., McGraw-Hill, Inc., New York, 2000.
M. Sikirica, Stehiometrija, Šk. Knjiga, Zagreb, 1989.
Dopunska literatura
J.B. Rusell, General Chemistry, 2. izd., McGraw-Hill, Inc., New York,
1992.
R. Weiss, Student Solution Manual to Accompany Russel General
Chemistry, 2. izd., McGraw-Hill, Inc., New York, 1992.
N. Eatough, Study Guide to Accompany Russel General Chemistry, 2. izd.,
McGraw-Hill, Inc., New York, 1992.
C.H. Mortimer, Chemistry, 6. izd., Wadsworth, Inc., Belmont, 1996. Bodovi (ECTS) sa obrazloženjem
3 bodova od kojih se 1 dodjeljuju za potpuno izvršavanje obveza (redovito
pohađanje nastave, kolokviji i domaće zadaće) i 2 za uspješno položen
završni ispit Jezik predavanja Hrvatski Način polaganja ispita
Pismeni i usmeni ispit koji se polaže nakon odslušanih predavanja. Konačnu
ocjenu čine: redovito pohađanje i aktivno sudjelovanje u nastavi – 10%,
kolokviji i domaće zadaće – 20%, uspjeh na ispitu polovicom semestra –
20%, te uspjeh na završnom ispitu – 50%.
67
Način praćenja kvalitete i uspješnosti
Razgovori sa studentima i anonimne ankete.
Uvjeti za upis koolegija
Naziv kolegija
ORGANSKA KEMIJA II
Šifra K 042 Status kolegija Obvezan
Studij Preddiplomski studije kemije
Semestar Četvrti Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Spomenka Kovač Suradnici na kolegiju
Kaja Lukić, znanstveni novak
Okvirni sadržaj kolegija
Predavanja:
Uvod. Nomenklatura spojeva s karakterističnim skupinama. Alkil –
halogenidi. Alkoholi. Eteri. Karboksilne kiseline i funkcionalni derivati
kiselina. Aldehidi i ketoni. Amini. Diazonijeve soli. Fenoli. Terpeni.
Ugljikohidrati. Heterociklički spojevi. Karboksilne kiseline s više
funkcionalnih skupina (dikarboksilne, oksi-, okso- i amino kiseline). Lipidi.
Seminari:
Računski primjeri, primjeri iz nomenklature ugljikovih spojeva, te
stereokemije. Opća i posebna znanja koja se stječu na kolegiju (cilj)
Tijekom kolegija student stječe osnovna znanja o strukturi i reaktivnosti
organskih molekula, s posebnim naglaskom na mehanizme reakcija i
stereokemiju. Osim toga upoznaje organske spojeve zastupljene u živim
sustavima i hrani.
Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati/tjedan) 2 1 0 (ukupno) 30 15 0 Oblici provođenja nastave i način provjere znanja
Ispit se polaže pismeno i usmeno.
Tijekom semestra polažu se pismeni kolokviji. Prolaz na kolokvijima
oslobađa studenta polaganja ispita. Literatura potrebna za studij i pripremanje ispita
Pine: Organska kemija, Školska knjiga, Zagreb, 1994.
Rapić, V.: Postupci priprave i izolacije prirodnih spojeva, Školska knjiga,
Zagreb, 1994.
Vodič kroz IUPAC-ovu nomenklaturu organskih spojeva, preveli: Bregovec,
Horvat, Majerski, Rapić, Školska knjiga, Zagreb, 2002.
V. Rapić: Nomenklatura organskih spojeva, Školska knjiga, Zagreb, 2004. Dopunska literatura
Clayden, Greeves, Warren and Wothers: Organic Chemistry, Oxford
University Press, 2001.
F.A. Carey: Organic Chemistry, McGraw Hill, 2000.
Solomons, Fryhle: Organic Chemistry, John Wiley&Sons, New York, 2000.
Lewis: Organic Chemistry a modern Perspective, Brown Publishers, USA,
1996. Bodovi (ECTS) sa obrazloženjem
3 bodova od kojih se 1 dodjeljuju za potpuno izvršavanje obveza (redovito
pohađanje nastave, kolokviji) i 2 za uspješno položen završni ispit. Jezik predavanja Hrvatski (engleski)
68
Način polaganja ispita
Ispit se polaže pismeno i usmeno.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti
Razgovori sa studentima i anonimne ankete
Uvjeti za upis kolegija
Opća kemija i organska kemija 1
Naziv kolegija
Analitička kemija 1
Šifra K031 Status kolegija Izborni – modul kemija
Studij Preddiplomski studij biologije
Semestar Četvrti
Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Milan Sak-Bosnar Suradnici na kolegiju
Mr.sc.Elvira Andrić Kovač
Okvirni sadržaj kolegija
Uloga analitičke kemije u znanosti; Kemikalije, uređaji, osnovne operacije i
izračunavanje u analitičkoj kemiji; Kemijske ravnoteže u otopinama
značajne za kemijsku analizu (kiselinsko-bazne, redoks, stvaranje
kompleksa, topljivost), Uzorkovanje, razgradnja i otapanje uzorka
Titrimetrijske metode analize-teorija i primjena (neutralizacijske, redoks
titracije, kompleksometrijske i taložne, titracije), Načela gravimetrijske
analize (odabrani primjeri gravimetrijskih metoda analize)
Opća i posebna znanja koja se stječu na kolegiju (cilj)
Usvajanje temeljnih znanja potrebnih za razumijevanje i izvođenje klasičnih
metoda kemijske analize
Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati/tjedan) 2 1 - (ukupno) 30 15 - Oblici provođenja nastave i način provjere znanja
Predavanja, seminari i domaće zadaće. Student je tijekom nastave dužan
izaći na 2 parcijalna ispita. Položeni parcijalni ispiti ulaze u konačnu
ocjenu sa završnim ispitom. Literatura potrebna za studij i pripremanje ispita
D.A.Skoog, D.M.West i F.J.Holler, Osnove analitičke kemije, Školska
knjiga, Zagreb
D.A.Skoog, D.M.West, F.J.Holler, S.R.Crouch, Fundamentals of Analytical
Chemistry, 8th
Edition, Thomson,Brooks/Cole, Belmont CA,2004. Dopunska literatura
M. Kaštelan-Macan, Kemijska analiza u sustavu kvalitete, Školska knjiga,
Zagreb, 2003.
Z.Šoljić, Kvalitativna kemijska analiza anorganskih tvari, Fakultet
kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb, 2003.
P.W.Atkins, Physical Chemistry, 6th
Edition,Oxford University Press,1998. Bodovi (ECTS) sa obrazloženjem
1+1 = 2
Jezik predavanja Hrvatski
69
Način polaganja ispita
Pismeni i usmeni ispit koji se polaže nakon odslušanih predavanja. Konačnu
ocjenu čine: redovito pohađanje i aktivno sudjelovanje u nastavi – 10%,
seminarski rad i domaće zadaće – 20%, uspjeh na parcijalnim ispitima –
20%, te uspjeh na završnom ispitu – 50%. Način praćenja kvalitete i uspješnosti
Razgovori sa studentima i anonimne ankete.
Uvjeti za upis kolegija
Opća kemija 2
Naziv kolegija
Praktikum analitičke kemije 1
Šifra K033 Status kolegija Izborni – modul kemije
Studij Preddiplomski studij biologije
Semestar Četvrti Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Milan Sak-Bosnar Suradnici na kolegiju Dr.sc. Ružica Matešić-Puač
Mr.sc.Elvira Andrić-Kovač Okvirni sadržaj
kolegija Kvalitativna analiza kationa, aniona i čvrstih tvari; Odabrani primjeri
titrimetrijskih, gravimetrijskih i instrumentnih metoda analize
Opća i posebna
znanja koja se stječu
na kolegiju (cilj)
Upoznavanje temeljnih postupaka i vještina. Izvođenje izabranih metoda
titrimetrijske, gravimetrijske i instrumentne kemijske analize
Nastava Predavanja Seminari Vježbe
(sati/tjedan)
(ukupno) 0 0 30
Oblici provođenja
nastave i način provjere
znanja
Laboratorijske vježbe, ulazni kolokviji, referati.
Literatura potrebna
za studij i
pripremanje ispita
Praktikum iz analitičke kemije - skripta za internu uporabu
Dopunska literatura
M. Kaštelan-Macan, Kemijska analiza u sustavu kvalitete, Školska knjiga,
Zagreb, 2003.
Z.Šoljić, Kvalitativna kemijska analiza anorganskih tvari, Fakultet
kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb, 2003.
D.A.Skoog, D.M.West i F.J.Holler, Osnove analitičke kemije, Školska
knjiga, Zagreb Bodovi (ECTS) sa
obrazloženjem ECTS 1+1=2
Jezik predavanja Hrvatski Način polaganja
ispita Pismeni ispit koji se polaže nakon završetka svih vježbi. Konačnu ocjenu
čini prosjek ocjena pojedinih vježbi (70%) i uspjeh na završnom ispitu
(30%). Način praćenja
kvalitete i uspješnosti Razgovori sa studentima i anonimne ankete.
Uvjeti za upis
kolegija
70
Naziv kolegija
Anorganska kemija 2
Šifra K021 Status kolegija Izborni – modul kemije
Studij Preddiplomski studij biologije
Semestar Peti
Nositelj kolegija Doc.dr.sc. Berislav Marković
Suradnici na kolegiju
1 suradnik
Okvirni sadržaj kolegija
Osnovni pojmovi elektronske strukture, kemijske veze i strukture molekula
i kristala. Veza strukture i svojstava elemenata i spojeva. Kemija izabranih
aniona. Koordinacijska kemija, Otopine, kiseline i baze. Periodni sustav
kemijskih elemenata. Kemija elemenata glavnih skupina: vodik, 1. skupina,
2. skupina, bor i elementi 13. skupina, ugljik i elementi 14. skupine. Na
seminarima se obrađuju aktualne teme iz područja anorganske kemije na
temelju radova iz znanstvene literature (studenti sami referiraju radove), te
utvrđuje gradivo kroz rješavanje zadataka. Opća i posebna znanja koja se stječu na kolegiju (cilj)
Usvojiti osnovna znanja o strukturi i svojstvima anorganski tvari –
elemenata i spojeva sa posebnim osvrtom na one koji se susreću u
svakodnevnom životu.
Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati/tjedan) - (ukupno) 30 15 - Oblici provođenja nastave i način provjere znanja
Predavanja, studentski seminari i domaće zadaće. Pismeni ispit polovicom
semestra.
Literatura potrebna za studij i pripremanje ispita
F.A. Cotton, G. Wilkinson and P.L. Gaus, Basic Inorganic Chemistry, 3.
izd., John Wiley & Sons, New York, 1995.
Filipović i S. Lipanović, Opća i anorganska kemija, 9. izd., Školska knjiga,
Zagreb, 1995.
D. Grdenić, Molekule i kristali, 4. izd., Školska knjiga, Zagreb, 1987. Dopunska literatura
F.A. Cotton and G. Wilkinson, Advanced Inorganic Chemistry, 5. izd., John
Wiley & Sons, New York, 1995.
D.F. Shriver, P.W. Atkinson and C.I. Langford, Inorganic Chemistry,
Oxford University Press, Oxford, 1994.
A.F. Wells, Structural Inorganic Chemistry, 5. izd., Claredon Press, Oxford,
1984. Bodovi (ECTS) sa obrazloženjem
ECTS 1+2=3
Jezik predavanja Hrvatski (engleski) Način polaganja ispita
Pismeni i usmeni ispit koji se polaže nakon odslušanih predavanja. Konačnu
ocjenu čine: redovito pohađanje i aktivno sudjelovanje u nastavi – 10%,
domaće zadaće – 10%, seminarski rad – 20%, ispit polovicom semestra -
20% te uspjeh na završnom ispitu – 40%. Način praćenja kvalitete i uspješnosti
Razgovori sa studentima i anonimne ankete
Uvjeti za upis kolegija
Položeni ispiti kolegija Opća kemija 1 i 2
71
Naziv kolegija
Analitička kemija 2
Šifra K032 Status kolegija Izborni – modul kemije
Studij Preddiplomski studij biologije
Semestar Peti Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Milan Sak-Bosnar Suradnici na kolegiju
Mr.sc.Elvira Andrić Kovač
Okvirni sadržaj kolegija
Separacijske tehnike (taloženje, ekstrakcija, kromatografija, ionska izmjena)
Spektrometrijske analitičke metode-principi, instrumentacija i primjena
(UV/VIS, IR, NMR, spektrometrija masa);
Opća i posebna znanja koja se stječu na kolegiju (cilj)
Upoznavanjem s principima i primjenom osnovnih instrumentnih metoda
analize
Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati/tjedan) (ukupno) 30 Oblici provođenja nastave i način provjere znanja
Predavanja, seminari, seminarski rad i domaće zadaće. Student je tijekom
nastave dužan izaći na 2 parcijalna ispita. Položeni parcijalni ispiti ulaze u
konačnu ocjenu. Literatura potrebna za studij i pripremanje ispita
D.A.Skoog, D.M.West i F.J.Holler, Osnove analitičke kemije, Školska
knjiga, Zagreb
D.A.Skoog, D.M.West, F.J.Holler, S.R.Crouch, Fundamentals of Analytical
Chemistry, 8th
Edition, Thomson,Brooks/Cole, Belmont CA, 2004. Dopunska literatura
M. Kaštelan-Macan, Kemijska analiza u sustavu kvalitete, Školska knjiga,
Zagreb, 2003.
D.A.Skoog,F.J.Holler,A.Nieman, Principles of Instrumental Analysis, 5th
Edition, Saunders College Publishing, New York, 1998. Bodovi (ECTS) sa obrazloženjem
1+1 = 2
Jezik predavanja Hrvatski Način polaganja ispita
Pismeni i usmeni ispit koji se polaže nakon odslušanih predavanja. Konačnu
ocjenu čine: redovito pohađanje i aktivno sudjelovanje u nastavi – 10%,
domaće zadaće i seminarski radovi – 20%, uspjeh na parcijalnim ispitima –
20%, te uspjeh na završnom ispitu – 50%. Način praćenja kvalitete i uspješnosti
Razgovori sa studentima i anonimne ankete.
Uvjeti za upis kolegija
Analitička kemija I
72
Naziv kolegija
PRAKTIKUM IZ ORGANSKE KEMIJE
Šifra K 043 Status kolegija Obvezni
Studij Preddiplomski studije kemije
Semestar Peti Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Spomenka Kovač Suradnici na kolegiju
Kaja Lukić, znanstveni novak
Okvirni sadržaj kolegija
Uvodne vježbe (obrada stakla, određivanje tališta, ekstrakcija,
prekristalizacija). Esterifikacija. Elektrofilna aromatska supstitucija.
Grignardova reakcija. Određivanje brzine kemijske reakcije. Tankoslojna
kromatografija. Kromatografija na koloni. Završne vježbe.
Opća i posebna znanja koja se stječu na kolegiju (cilj)
Tijekom kolegija student stječe osnovna znanja i vještine rada u
laboratoriju.
Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati/tjedan) (ukupno) 0 0 30 Oblici provođenja nastave i način provjere znanja
Obvezni ulazni kolokviji i referati o napravljenim vježbama.
Literatura potrebna za studij i pripremanje ispita
Pine: Organska kemija, Školska knjiga, Zagreb, 1994.
Rapić, V.: Postupci priprave i izolacije prirodnih spojeva, Školska knjiga,
Zagreb, 1994.
Dopunska literatura
Clayden, Greeves, Warren and Wothers: Organic Chemistry, Oxford
University Press, 2001.
F.A. Carey: Organic Chemistry, McGraw Hill, 2000. Bodovi (ECTS) sa obrazloženjem
1+1=2
Jezik predavanja Hrvatski (engleski) Način polaganja ispita
Usmeni ispit koji se polaže nakon završetka svih vježbi. Konačnu ocjenu
čini prosjek ocjena pojedinih vježbi (70%) i uspjeh na završnom ispitu
(30%). Način praćenja kvalitete i uspješnosti
Razgovori sa studentima i anonimne ankete.
Uvjeti za upis kolegija
Organska kemija 1 i 2
73
Naziv kolegija
Praktikum analitičke kemije 2
Šifra K099 Status kolegija Izborni – modul kemije
Studij Preddiplomski studij biologije
Semestar Četvrti Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Milan Sak-Bosnar Suradnici na kolegiju Dr.sc. Ružica Matešić-Puač
Nikola Sakač, asistent Okvirni sadržaj
kolegija Potenciometrijske metode: mjerenje pH vrijednosti staklenom elektrodom,
kiselo-bazne titracije (titracija jake kiseline jakom bazom, slabe kiseline
jakom bazom, slabe baze jakom kiselinom, poliprotonske kiseline), redoks
titracija, mjerenje s ionsko-selektivnim elektrodama.
Spektrofotometrijske metode: snimanje spektara u ultraljubičastom i
vidljivom području, kvantitativna spektrofotometrijska analiza, snimanje
spektara u infracrvenom području.
Opća i posebna
znanja koja se stječu
na kolegiju (cilj)
Stjecanje temeljnih znanja o najčešće korištenoj analitičkoj instrumentaciji.
Primjena odabranih metoda instrumentalne analize: potenciometrije,
spektrofotometrije u ultraljubičastom i vidljivom, te infracrvenom području.
Nastava Predavanja Seminari Vježbe
(sati/tjedan)
(ukupno) 0 15 30
Oblici provođenja
nastave i način provjere
znanja
Laboratorijske vježbe, ulazni kolokviji, referati.
Literatura potrebna
za studij i
pripremanje ispita
Praktikum iz analitičke kemije - skripta za internu uporabu
Dopunska literatura
M. Kaštelan-Macan, Kemijska analiza u sustavu kvalitete, Školska knjiga,
Zagreb, 2003.
D.A.Skoog, D.M.West i F.J.Holler, Osnove analitičke kemije, Školska
knjiga, Zagreb
Bodovi (ECTS) sa
obrazloženjem 1+2 =3
Jezik predavanja Hrvatski Način polaganja
ispita Pismeni ispit koji se polaže nakon završetka svih vježbi. Konačnu ocjenu
čini prosjek ocjena pojedinih vježbi (70%) i uspjeh na završnom ispitu
(30%). Način praćenja
kvalitete i uspješnosti Razgovori sa studentima i anonimne ankete.
Uvjeti za upis
kolegija Analitička kemija 2
74
Naziv kolegija
Anorganska kemija 3
Šifra K022 Status kolegija Izborni – modul kemije
Studij Preddiplomski studij biologije
Semestar Šesti Nositelj kolegija Doc.dr.sc. Berislav Marković Suradnici na kolegiju
1 suradnik
Okvirni sadržaj kolegija
Kemija elemenata glavnih skupina: dušik i elementi 15. skupine, kisik i
elementi 16. skupine, halogeni elementi, plemeniti plinovi, kemija nekih
metala. Kemija prijelaznih metala i svojstva kompleksnih spojeva sa
stanovišta strukture, prirode kemijske veze, spektroskopskog i
magnetokemijskog ponašanja. Na seminarima se obrađuju aktualne teme iz
područja anorganske kemije na temelju radova iz znanstvene literature
(studenti sami referiraju radove), te utvrđuje gradivo kroz rješavanje
zadataka. Opća i posebna znanja koja se stječu na kolegiju (cilj)
Usvojiti osnovna znanja o strukturi i svojstvima anorganski tvari –
elemenata i spojeva sa posebnim osvrtom na one koji se susreću u
svakodnevnom životu.
Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati/tjedan) 3 1 - (ukupno) 45 15 - Oblici provođenja nastave i način provjere znanja
Predavanja, studentski seminari i domaće zadaće. Pismeni ispit (mid-term)
na polovici semestra koji se računa u konačnoj ocjeni sa završnim ispitom.
Literatura potrebna za studij i pripremanje ispita
F.A. Cotton, G. Wilkinson and P.L. Gaus, Basic Inorganic Chemistry, 3.
izd., John Wiley & Sons, New York, 1995.
Filipović i S. Lipanović, Opća i anorganska kemija II, 9. izd., Školska
knjiga, Zagreb, 1995.
D. Grdenić, Molekule i kristali, 4. izd., Školska knjiga, Zagreb, 1987. Dopunska literatura
F.A. Cotton and G. Wilkinson, Advanced Inorganic Chemistry, 5. izd., John
Wiley & Sons, New York, 1995.
D.F. Shriver, P.W. Atkinson and C.I. Langford, Inorganic Chemistry,
Oxford University Press, Oxford, 1994.
A.F. Wells, Structural Inorganic Chemistry, 5. izd., Claredon Press, Oxford,
1984. Bodovi (ECTS) sa obrazloženjem
4 bodova od kojih se 2 dodjeljuju za potpuno izvršavanje obveza (redovito
pohađanje nastave, domaće zadaće, izrada seminara) i 2 za uspješno
položen završni ispit. Jezik predavanja Hrvatski (engleski) Način polaganja ispita
Pismeni i usmeni ispit koji se polaže nakon odslušanih predavanja. Konačnu
ocjenu čine: redovito pohađanje i aktivno sudjelovanje u nastavi – 10%,
domaće zadaće – 10%, seminarski rad – 20%, ispit polovicom semestra -
20% te uspjeh na završnom ispitu – 40%. Način praćenja kvalitete i uspješnosti
Razgovori sa studentima i anonimne ankete
75
Uvjeti za upis kolegija
Položeni ispiti kolegija Opća kemija 1 i 2, te odslušan kolegij Anorganska
kemija 1
76
Naziv kolegija
Praktikum iz anorganske kemije
Šifra K023 Status kolegija Izborni – modul kemije
Studij Preddiplomski studij biologije
Semestar Šesti Nositelj kolegija Mr.sc. Vlatka Gvozdić Suradnici na kolegiju
Okvirni sadržaj kolegija
Priprava anorganskih i kompleksnih spojeva. Upoznavanje s metodama
instrumentalne analize. identifikacija spojeva metodama kemijske i
instrumentalne analize(IR spektroskopija , difrakcija roentgenskih zraka na
priređenim uzorcima). Opća i posebna znanja koja se stječu na kolegiju (cilj)
Stjecanje praktičnog i teorijskog znanja iz kemije koje omogućava
uspješno praćenje nastave i usvajanje znanja na višim godinama studija.
Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati/tjedan) - - 4 (ukupno) - - 60 Oblici provođenja nastave i način provjere znanja
Samostalne i grupne laboratorijske vježbe. Obvezatni ulazni kolokviji,
referati o završenim vježbama.
Literatura potrebna za studij i pripremanje ispita
M. Cindrić, Z. Popović i V. Vrdoljak, Priprava anorganskih spojeva,
2000(II izmjenjeno izdanje skripata za internu upotrebu).
Dopunska literatura
D. Grdenić, Molekule i kristali, 4. izd., Školska knjiga, Zagreb, 1987.
Bodovi (ECTS) sa obrazloženjem
4 boda od kojih se 2 dodjeljuju za uspješno završene vježbe sa kolokvijima i
referatima, a 2 za završni ispit Jezik predavanja Hrvatski Način polaganja ispita
Usmeni ispit koji se polaže nakon završetka svih vježbi. Konačnu ocjenu
čini prosjek ocjena pojedinih vježbi (70%) i uspjeh na završnom ispitu
(30%). Način praćenja kvalitete i uspješnosti
Razgovori sa studentima i anonimne ankete.
Uvjeti za upis koolegija
Praktikum iz opće kemije
77
U izbornom modulu kemija 1 studenti trebaju izabrati jedan od slijedećih kolegija:
Naziv kolegija
Kemija u svakodnevnom životu
Šifra K083 Status kolegija Izborni – modul kemija
Studij Preddiplomski studij biologije
Semestar
Nositelj kolegija Doc. dr.sc. Astrid Gojmerac Ivšić Suradnici na kolegiju
Mr.sc.Elvira Andrić-Kovač
Okvirni sadržaj kolegija
Kroz primjere iz svakodnevnog života (lijekovi, detergenti, plastika, dodaci
hrani, , kozmetički preparati, gnojiva), odabrane probleme i rješenja,
prikazat će se značaj i uloga kemije u kriminalistici, ekologiji, tehnološkim
postupcima, prometu, zbrinjavanju i recikliranju otpada, proizvodnji hrane i
drugim djelatnostima.
Bolje upoznavanje i razumijevanje kemije i kemijskih zakonitosti,
omogućuje kontrolu uporabe kemikalija uz maksimalnu korist i minimalnu
štetu vezanu uz njihovu uporabu..
Opća i posebna znanja koja se stječu na kolegiju (cilj)
Bolje razumijevanje živih organizma, okoliša i svijeta u kojem živimo.
Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati/tjedan) 1 1 0 (ukupno) 15 15 0 Oblici provođenja nastave i način provjere znanja
Predavanja, pisanje seminarskih i izlaganje seminarskih radova
Literatura potrebna za studij i pripremanje ispita
J.W.Hill, Chemistry for Changing Times, McMillan Publishing Company,
1988
Chemistry in context - Applying Chemistry to Society, American Chemical
Society ,1994. Dopunska literatura
H.C.Lee, R.E.Gaensslen, Advances in Fingerprint Technology, CRC Press,
New York, 2001
Svjetska iskustva u zbrinjavanju otpada, Ministarsvo za zaštitu okoliša,
Zagreb 1991.Journal of Chemical Education Bodovi (ECTS) sa obrazloženjem
2 boda od kojih se 1 dodjeljuje za potpuno izvršavanje obveza (redovito
pohađanje nastave, izrada seminara) i 1 za uspješno položen završni ispit. Jezik predavanja Hrvatski Način polaganja ispita
Pismeni i usmeni ispit koji se polaže nakon odslušanih predavanja. Konačnu
ocjenu čine: redovito pohađanje i aktivno sudjelovanje u nastavi – 10%,
referati – 20%, seminarski radovi tijekom semestra – 20%, te uspjeh na
završnom ispitu – 50%. Način praćenja kvalitete i uspješnosti
Razgovori sa studentima i anonimne ankete.
Uvjeti za upis kolegija
Osnovni kemijski kolegiji
78
Naziv kolegija
Toksikologija i kemija okoliša
Šifra K081 Status kolegija Izborni – modul kemije
Studij Preddiplomski studij biologije
Semestar
Nositelj kolegija Doc.dr.sc. Božica Šuveljak-Žuljević Suradnici na kolegiju
1 suradnik
Okvirni sadržaj kolegija
Uvod. Osnovni pojmovi toksikologije. Podjela i klasifikacija kemikalija
opasnih za zdravlje. Upoznavanje s akutnim i kroničnim štetnim
djelovanjem. Mjere zaštite i opreza pri radu. Osnovni načini zagađivanja
okoliša. Kemijski zagađivači, tipovi kemijskih zagađivača i utjecaj na
ljudsko zdravlje. Metode identifikacije i monitoring. Opća i posebna znanja koja se stječu na kolegiju (cilj)
Usvojiti znanja o štetnim tvarima, opasnostima u laboratoriju, mjerama
opreza i zaštite, te upoznati odnos kemije i okoliša.
Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati/tjedan) 1 1 - (ukupno) 15 15 - Oblici provođenja nastave i način provjere znanja
Predavanja, studentski seminari i zadaće.
Literatura potrebna za studij i pripremanje ispita
F. Plavšić, A. Wolf-Čoporda, Z. Lovrić i K. Capak, Osnove toksikologije,
O-tisak d.o.o., 2001.
J. Wright, Environmental Chemistry, Routledge, New York, 2003.
S. Manahan, Toxicological Chemistry, 2. izd., Lewis publishers, Bocca
Raton, 1992.
C.E. Gorman, Working Safely with Chemicals in the Laboratory, 2. izd.,
Genium Publishing Corporation, 1996. Dopunska literatura
B.M. Francis, Toxic Substances in Environment, 1. izd., John Wiley &
Sons, 1994.
J.N. Lowe, Chemistry, Industry and Environment, 1. izd., Wm.C. Brown
Publishers, 1993.
F.W. Fifield and P.J. Haines, Environmental Analytical Chemistry, Blackie
Academic & Professional, London, 1996. Bodovi (ECTS) sa obrazloženjem
2 boda od kojih se 1 dodjeljuje za potpuno izvršavanje obveza (redovito
pohađanje nastave, zadaće, izrada seminara) i 1 za uspješno položen završni
ispit. Jezik predavanja Hrvatski Način polaganja ispita
Usmeni ispit koji se polaže nakon odslušanih predavanja. Konačnu ocjenu
čine: redovito pohađanje i aktivno sudjelovanje u nastavi – 10%, zadaće –
10%, seminarski rad – 30%, te uspjeh na završnom ispitu – 50%. Način praćenja kvalitete i uspješnosti
Razgovori sa studentima i anonimne ankete
Uvjeti za upis kolegija
Osnovni kemijski kolegiji
79
Naziv kolegija Uvod u znanstveni rad - informatologija i dokumentacija u kemiji i biologiji
Šifra K087 Status kolegija Izborni
Studij prediplomski studij biologije
Semestar
Nositelj kolegija Doc.dr.sc. Kata Ivić Suradnici na kolegiju
Okvirni sadržaj kolegija
Dokumenti. Povijest pisanih dokumenata. Proces pohranjivanja i upotrebe
dokumenata. Znanstvene informacije. Konvencionalne i nekonvencionalne
publikacije. Izvori informacija. Primarne, sekundarne i tercijarne
publikacije. Rangiranje časopisa. Informacijske ustanove i službe.
ETAKSA-kompleks. Selektivna diseminacija informacija. Svjetska mreža
informacija. INDOK-centri. CARNet, INTERNET. MULTIMEDIJ,
višekomponentna kreativna pismenost. Strukovna društva. Znanost na tlu
Hrvatske od Srednjeg vijeka do danas. Znanost o informacijama. Uvod u
znanstveni rad. Metode i tehnike znanstvenog rada. Priprema znanstvenog
rukopisa.
Seminar u kemijskoj knjižnici: (1) Primarne, sekundarne, tercijarne
publikacije (tvrde kopije); (2) Računalsko pretraživanje: CD ROM,
CARNet, Internet. Studentski seminari: sastavljanje sažetaka i pretraživanje
na temu.
Posjeti informacijskim ustanovama u Zagrebu: Nacionalna i sveučilišna
knjižnica, Hrvatski državni arhiv, CARNet. Opća i posebna znanja koja se stječu na kolegiju (cilj)
Usvojiti znanja o ulozi i važnosti pohranjivanja i širenja informacija u
znanosti.
Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati/tjedan) 1 - 1 (ukupno) 15 - 15 Oblici provođenja nastave i način provjere znanja
Predavanja i seminari – obvezni.
Literatura potrebna za studij i pripremanje ispita
Težak, Đurđica: Pretraživanje informacija na internetu, Hrvatska
sveučilišna naklada, Zagreb, 2002.
Težak, Đurđica: Opće preporuke za pisanje i tehničku opremu diplomskih
radova, skripta Kemijskog odsjeka PMF, Zagreb, 1996.
Silobrčić, V.: Kako sastaviti i objaviti i ocijeniti znanstveno djelo,
Medicinska naklada, Zagreb, 1998.
Kniewald, Jasna: Metodika znanstvenog rada, Multigraf, Zagreb, 1993.
Primjena metodologije stručnog i znanstvenog istraživanja, grupa autora,
Ekonomski fakultet, Osijek, 2000.
Tuđman, M., Boras, D., Dovedan, Z.: Uvod u informacijsku znanost,
Školska knjiga, Zagreb, 1992.
Schultz, Hedda, Georgy, Ursula: From CA to CAS online, Databases in
Chemistry, Springer-Verlag, Berlin, 1988.
80
Dopunska literatura
Directions for Abstractors, Chemical Abstracts Service, Division of the
American Chemical Society, Columbus, Ohio, 1975.
Instructions to Authors, Croatica Chemica Acta, 69, 1, (1996) B1-B4.
Wiggins, G.: Chemical Information Sources, McGraw_Hill, New York,
1991. Bodovi (ECTS) sa obrazloženjem
2 boda od kojih se 1 dodjeljuje za potpuno izvršavanje obveza (redovito
pohađanje nastave, izrada seminara) i 1 za uspješno položen završni ispit. Jezik predavanja Hrvatski Način polaganja ispita
Usmeni ispit koji se polaže nakon odslušanih predavanja.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti
Razgovori sa studentima i anonimne ankete
Uvjeti za upis kolegija