Kapitel dvojnog stupa crkve Notre-Dame-en-Vaux u Châlons en Champagne
• prikazuje scenu Isus pere noge svojim učenicima komponiranu unaokolo kapitela dvojnog stupa s karakterističnim oblikovanjem likova prema zakonu kadra gdje su im glave mnogo veće kako bi se uklopile u oblik samog kapitela
• prizor se kontinuirano nastavlja pokoravajući se oblini kapitela kao jedinstvenom kadru• no postoji i određeno kretanje volumena koje je suprotno kadru kapitela, a postiže se uskovitlanoj dubokoj obradi
površine
Nevjerni Toma, reljef na zidu u crkvi Sv.
Dominika u Silosu• prikaz je prilagođen kadru, simetričnost kompozicije određuje lik Krista u mandorli (ovalni okvir oko prikaza Krista
u slavi) i sam osnovni kadar timpana.• likovi različitih dimenzija, određenih hijerarhijom, isprepleću se međusobno, izlaze jedan iz drugog, nadovezavši
se u neprestanoj metamorfozi - horror vacui• površina je stilizirana, oblikovana plićim i dubljim urezima
Djevica planine Cornadore,crkva Saint
Nectaire • oblikovana je kao zatvoren statičan volumen• stav je frontalan, a ruke disproporcionalno uvećane i udaljene od djeteta omeđujući dio prostora• površina je ritmična, linearno oblikovana paralelnim urezima stilizirane odjeće
Rimska Pietà - Michelangelo
• prvo njegovo djelo• skulptura predstavlja mladoliku Gospu koja oplakuje Isusa u svom naručju tvoreći jasnu piramidalnu kompoziciju
na ovalnoj bazi • na ovom prikazu nema isticanja emocija jer se cilj prikaza pomiče sa suosjećanja Gospine tuge na središnji
misterij kršćanstva: Isusa kao Boga u ljudskom obličju koji se žrtvovao kako bi otkupio ljudske grijehe
Noina Arka, freska iz crkve Saint-Savin
• na pozadini,horizontalno i vertikalno organiziranoj u plohama zemljanog, smeđeg i sivog, nalaze se likovi podređeni kadru
• krivulja broda i dvije figure sa obje strane stvaraju napetu kompoziciju• oblici su plošni, linearni i ,u igri linija i boja, apstraktni
Detalj tapiserije iz Bayeuxa s prikazom Normanske flote u E
ngleskom kanalu • dugačka sedamdeset metara, a uska svega pedeset centimetara• Izvezena je sa osam boja, I prikazuje Normansku invaziju nad Engleskom• u maniru romanike, prizori se nižu horizontalno, s lijeva na desno, sve je u prvom planu I izuzetno dekorativno• prikaz prostora je sveden na minimum, gotovo bez, ali zato je vremenska dimenzija itekako prisutna - to se može
zaključiti po nizanju događaja
Iluminacija iz Carmine Burane na pergamentu iz
1230.• kompozicija je potpuno ispunjena, a potezi su zmijoliki i razigrani – direktan utjecaj prikazivanja životinja
Tapiserija iz Bayeuxa • dugačka je 70 m, a uska 50 cm; priča o Normanskom osvajanju Engleske 1066.g.• ona je zapravo izvezena tkanina napravljena vunenim koncem u boji na izbijeljenom lanenom platnu • tkanina je ukrašena vezom u osam boja koji prikazuje normansko osvajanje Engleske• prizori se nižu horizontalno, s lijeva na desno, a praćeni su širokim rubnim trakama (jedna pri vrhu i druga pri dnu)
s prikladnim prikazom životinja (ptice, psi, jeleni, pijetlovi i dr.) i simboličnih radnji (lov s psima i sl.); prati ih i latinski tekst kojim se objašnjava radnja i likovi
• nema podataka o imenima umjetnika - najvjerojatnije se radilo o dvorjankama koje su obično radile ovakve vezove
• neki znanstvenici misle kako je rađena za katedralu u Bayeuxu u Normandiji, na sjevernoj obali Francuske• vjerojatno ju je naručio biskup Odo iz Bayeuxa, polubrat Vilima Osvajača, koji se pojavljuje na jednom prikazu• glatka površina lana je u kontrastu s grubim vezom• za prikaz valova, užadi, pramenove konjske grive i obris svih likova korištena je pojedinačna nit• svaki lik je obrubljen tamnom niti i plohe između linija su ispunjene jednom bojom• svi prizori su izvezeni vezom u osam boja, likovi su plošni, izvedba kompozicije i detalja slijedi zakone romaničkog
oblikovnog reda, s tim da, iako se vremenski slijed primjećuje, nema prostorne dispozicije • tlo je naznačeno vijugavom horizontalnom linijom i osim povremenog preklapanja likova, nema težnje za
prikazom 3D prostora• tapiserija ima jasnu vremensku dimenziju nizanja događaja• narativno kontinuiranje detalja razgraničuje se tek razlikovanjem kompozicijskog ustroja svakog uprizorenja• kronološki slijed događaja i pokreti su naglašeni čestim ponavljanjem sličnih oblika