Econ
omic
Ann
als n
o 17
0, Ju
ly 2
006
- Sep
tem
ber 2
006
125
SAOPŠTENJA/COMMUNICATIONS
APSTRAKT: Tehnička analiza (T.A.) je oblik analize tržišta hartija od vrednosti zasnovan na proučavanju cena i obima trgovanja. Upotrebom odgovarajućih metoda, cilj T.A. je identifikovanje cenovnih trendova na tržištu akcija, fjučersa ili valuta. T.A. analiza je, u jednoj rečenici, proces kojim se „na osnovu kretanja cena akcija u prošlosti, formuliše se stav o budućim tokovima.“Koreni T.A. nalaze se u radu Čarsla Daua i njegovim zaključcima o globalnom ponašanju tržišta, i u teoriji Eliotovih talasa. Dau nije smatrao svoju teoriju oruđem za predviđanje kretanja tržišta ili vodičem za investitore, već nekom vrstom barometra opštih tržišnih trendova.Pod pojmom metode T.A. objedinjene su sve one metode koje se koriste pri praćenju cena, a u cilju što jasnijeg sagledavanja toka događaja. U tu grupu spadaju vrlo raznorodni, uglavnom statistički metodi, među kojima su najpopularniji: utvrđivanje i praćenje trenda, upotreba pokretnih proseka, prepoznavanje cenovnih kontura, izračunavanje indikatora i oscilatora, kao i analiza ciklusa (indikatora strukture). Potrebno istaći i to da T.A. nije nauka, u pravom smislu reči i da metodi koji se koriste često odstupaju od konvencionalnog načina njihove upotrebe. Prednost ovih metoda jeste u relativno jednostavnoj upotrebi, sa ciljem da za što kraće vreme daju što jasniju sliku o kretanju cena, uz izbegavanje
upotrebe komplikovanih i kompleksnih metoda zasnovanih na matematici. Razlog za navedeno je jednostavan i ogleda se u dinamici finansijskih tržišta, gde se promene dešavaju u kratkim vremenskim rokovima, tako da je brzina donošenja odluka od suštinskog značaja.KLJUČNE REČI: finansijska tržišta, cena akcija, predviđanje, tehnička analiza
ABSTRACT: Technical analysis (TA) is a form of analysing market encompassing supply and demand of secu-rities accord-ing to the study of their prices and trading volume. Using the appropriate methods, TA aims to identify price movements in the stock market, futures or currencies. In short, TA analysis is the process by which „future price movements are formulated according to the price history”.TA originates from the work of Charles Dow and his conclusions about the global behaviour of the market, as well as from Elliot Wave Theory. Dow did not regard its theory as a tool for stock mar-ket move-ment prediction, nor as a guide for inves-tors, but as a kind of barometer of general market movements.The term TA methods encompasses all the methods used in tracking prices aiming to clearly pre-dict future events. Many different methods, mainly statistical, are used in tech-nical analysis, the most popular ones being:
Aleksandra Bradić-Martinović * DOI: 10.2298/EKA0670125B
PREDvIđANJE CENA AKCIJA POmOćU TEhNIČKE ANALIzE
STOCK mARKET PREDICTION USINg TEChNICAL ANALySIS
* Beogradskabankarskaakademija,ITmenadžer
Ekon
omsk
i ana
li br
170
, jul
200
6. -
sept
emba
r 200
6.
126
Aleksandra Bradić-Martinović
JEL: G1, G11
1. UvOD
Tehničkaanaliza(T.A.)jeoblikanalizetržištakojaobuhvataponuduitražnjuhartijaodvrednostinaosnovuproučavanjacena(price)iobimatrgovanja(vol-ume). Upotrebom odgovarajućih metoda, cilj T.A. je identifikovanje cenovnihtrendovanatržištuakcija,fjučersailivaluta.
UovomraduprikazivanjeT.A.analizebiće sprovedeno sa stanovištakre-tanjaipredviđanjacenaakcija.
T.A.analizaje,ujednojrečenici,proceskojimse„na osnovu kretanja cena akcija u prošlosti, formuliše se stav o budućim tokovima.“(Dugalić,2002,s.3).Ona počiva na pretpostavci da se sve poznate informacije relevantne za ponašanje učesnika mogu iskoristiti u svakom momentu tekućih aktivnosti na tržištu,odnos-nodasezaključciobudućemponašanjuučesnikanatržištumoguizvućiiznji-hovogprethodnogponašanja(Nikolić,1995,s.47).
Termintehnička analiza,unjenojprimeninafinansijskimtržištima,dobijapotpunospecifičnoznačenjeuodnosunauobičajenoznačenjepojma.Ukonkret-nomslučajuodnosisenaproučavanjeponašanjasamogtržišta,aneproučavanjerobekojomsetrgujenatomtržištu.T.A. je metod beleženja (najčešće u obliku grafikona) istorije trgovanja konkretnog finansijskog instrumenta (akcija, fjučersa, valuta1) i na osnovu toga, procenjivanja mogućeg trenda u budućnosti (EdwardsD.R.,MageeJ,1992,s,4).
MetodT.A.jekarakterističanipotomeštoseunjegovojprimenineinsistirananaučnojfundiranosti,većsepotenciraprimenljivostupraksi.Upravoprimen-ljivostirezultatitrgovanjanaosnovuodlukadonetihpomoćuT.A.dovoljnisudaopravdajuupotrebumetoda.
1 Poznatjestavdajezauspešnuupotrebutehničkeanalizeneophodnoveomalikvidnotržište,pamnogianalitičarismatrajudatržišteakcijanijedobarterenzauspešnuanalizuiokrećusevisokolikvidnimtržištimaderivata.
establishing and following trends, using mov-ing average, recognising price mo-mentum, calculating indicators and oscillators, as well as cycle analysis (structure indicators). It is also necessary to point out that TA is not a science in the true meaning of the term, and that methods it uses frequently deviate from the conventional manner of their use. The main advantage of these methods is their relative ease of use, aiming to give as clear
picture as possible of price move-ments, while at the same time avoiding the use of compli-cated and complex mathematical methods. The reason for this is simple and is reflected in the dynamics of financial markets, where changes occur during short periods of time and where prompt decision-making is of vital importance.KEy WORDS: Financial markets, share prices, prediction, technical analysis
Econ
omic
Ann
als n
o 17
0, Ju
ly 2
006
- Sep
tem
ber 2
006
127
Predviđanjecenaakcijapomoćutehničkeanalize
2. TEORIJSKI KORENI
„ZarazumevanjeDauteorijeneophodnojekratkopodsećanjenadogađajeizprošlosti.Naime,03.jula1984.Godineu„VolStritŽurnalu“(Wall Street Journal)pojaviosečlanakpodnaslovom„Stogodišnjica izvanrednihdelaČarlsaDaua“(The Centennial of Charles Dow’s Coptivating Index).Istovremenoulistu„Baron“(Barron),kojiimaistogizdavačakaoiJournalpojavilasepriča„Investitoritokomčitavog veka dobro koriste Dauovu teoriju“ (For a Century Theory Has Served Investors Well).ObačlankasuobjavljenapovodomstogodišnjiceprvogizdanjastatističkihpodatakaoberzanskomtržištuČarlsaDaua(Charles H. Dow),kojejepublikovano3.jula1884.godine.“(Dugalić,2001,s.71).
Nakonnjegovesmrti,1902.godine,S.A.Nelsonobjavio jeknjigu„Osnoveberzanskihšpekulacija“(The ABC of Stock Speculation).Ureprintuizdanjakojisepojavio1978.(Fraser Publishing Company, Burlington), prviputjeupotrebljeniz-razDauovateorija(Dow Theory)iodtadajetajterminušaouupotrebu.„Upred-govoruovogizdanja,RičardRasel(Richard Russell)uporediojeDauovdoprinosberzanskojteorijiFrojdovimdoprinosompsihijatriji.“(Dugalić,2002,s,3).
Dau nije smatrao svoju teoriju oruđem za predviđanje kretanja tržišta ili vodičem za investitore, već nekom vrstom barometra opštih tržišnih trendo-va.Drugaprimedbaseodnosinapoljenjegovogistraživanja.Daunijeposmatraopojedinačneceneakcijavećnjihoveproseke.ČakidavnoprenoštojeDauizneosvojepretpostavke,bankariiostaliučesnicinafinansijskomtržištudošlisudozaključkasudaseceneakcijavelikih i stabilnihkompanijanatržištukrećuuistompravcu,tj.darastuipadajuistovremeno.NaosnovutihpretpostavkiDaujeformiraoberzanskiindekskojijeuosnovibioprosek.PrviDauovindeksbiojeunajvećembrojusastavljenodakcijaželezničkihkompanija,jerjetaoblastbiladominantna u tom periodu. Dobio ime Dau-Džons Industrijski indeks (Dow-Jones Industrial Average - DJIA)iobuhvataoje11akcija(9izoblastiželeznice).2.1. OSNOvNI DAUOvI PRINCIPI
Praćenjemkretanjaproseka,Daujeizveoodređenezaključke,aupravoonipredstavljajuosnovneprincipenjegoveteorije.Izdvojenisuosnovni:
1. Proseci odražavaju globalno mišljenje i procene.Svakiindividualni(iliinstitucionalni)investitorseprilikomdonošenjaodlukeotrgoviniakci-jamaoslanjanaprocenu.Oddobreililošeprocenezavisiishodtrgovineudužemilikraćemroku.Razvijenotržište,uodnosimaponudeitražnjesučeljavahiljade takvih investitora,a timeobuhvata injihoveprocene.Dau je smatrao da proseci sadrže u sebi zbir svih tih procena i mišljenja in-vestitora i da se praćenjem proseka može steći uvid u globalni stav učesnika.Unapredsemoguizuzetisamosituacijekojeseklasifikujupodvišasila
Ekon
omsk
i ana
li br
170
, jul
200
6. -
sept
emba
r 200
6.
128
Aleksandra Bradić-Martinović
(Act of God),kaoštosuzemljotresi,požari,ratovi,alisamodotrenutkadokseoninedogode.Ubrzo, ionibivajuuključeni iukalkulisanikaoelementiprocene.
2. Cene akcija se kreću u skladu sa tri osnovna trenda. Prviinajdužije,ta-kozvani,Primarni trend(Primary trend).Onprikazujeglavnokretanjekoje,uproseku,trajegodinudanailiduže,auzrokujepromenucenazavišeod20%.Utokutrajanjaprimarnogtrendajavljajuseizvesnekore-kcijecenakojesesuprotstavljajuglavnomtrendu.TokretanjesenazivaSekundarni trend(Secondary trendilireaction)ionotrajeodnekolikonedeljadonekolikomeseci.Najkraćeoscilacije,kojepredstavljajudnevnepromenecenanazivajuseMinorni trendovi ilidnevnepromene(Daily fluctuations),amogusekretatiuistomilisuprotnomsmeruodprimar-nogtrenda.
Kretanjeprimarnogtrendadefinišestanjetržištakaorastuće (bull market)iliopadajuće (bear market)2.Mnogitrgovciiinvestitoripokušalisudapronađupouzdanmetodzapredviđanjepromeneprimarnogtrenda,alistvarnostihdem-antujedokazujućidanikonemožeznatipravitrenutakpromene.
Primarnitrendsenekrećepravolinijski,doksusekundarnitrendovikorek-tivnakretanja.Primerprimarnogisekundarnogtrendaprikazanjenaslici1(naapscisijeprikazanovreme,anaordinaticenenazatvaranju).
Slika 1. TrendovikretanjacenaakcijakompanijeCoca-Cola
2 »Rastuća tržišta su ona gde u jednom dužem periodu vremena (na primer par meseci iliponekad čak i par godina) dolazi do rasta cena većine finansijskih instrumenata. Takvatržištaseužargonuoznačavajupojmom–bull market–tržištabikova.Ukolikoimamosu-protantrendukretanjucena,tj.akojedanduživremenskiperiodcenepadajutakvatržištaseoznačavajupojmom–bear market–iliuslovnotržištamedveda.«prema(ErićD,2003,s.69).
Econ
omic
Ann
als n
o 17
0, Ju
ly 2
006
- Sep
tem
ber 2
006
129
Predviđanjecenaakcijapomoćutehničkeanalize
3. Primarni trendovi imaju tri faze.Uslučajurastućeg tržištarazlikujusefaza akumulacije-periodukomedalekovidiinvestitoripredviđajupre-okret i počinju da kupuju3, zatim sledi faza koja karakteriše rast cena,atrećafazajeekspanzija tržišta(svefinansijskevestisupovoljne,arastcenajemunjevit).Opadajućetržišteimaprvufazukojasenazivadistrib-utivni period(prviinvestitorishvatajudajetržištenavrhuncuipočinjudaprodaju),zatimnastupafazapanike,anakrajujedugotrajniperiodsekundarnogoporavka.
Nabrojanefazeikarakteristikeovihfazasuokvirne,jernepostojedvarastućailiopadajućatržištakojaseponašajuidentično.
Osimtriosnovnazaključka,Daujenaveojošnekolikododatnih,međukoji-masunajvažniji:dva indeksa se moraju potvrđivati(natržištusenemožepoja-vitinijedanznačajansignalkojibiuticaosamonajedanindeks,adaistovremenoneizvršiuticajnadrugi);obim prometa kreće se paralelno sa trendom cena.2.2. ELIOTOvI TALASI
Ralf Nelson Eliot (Ralph Nelson Elliott), profesionalni knjigovođa, razviojemodelfinansijskogtržištakojijenazvaoPrinciptalasa(The Wave Principle).Posmatrajućidešavanjana tržištu,praćenjemDauDžons indeksa,došao jedozaključkadasetržištekrećepotipiziranomciklusukojejenazvaotalasom.SvojazapažanjavezanazaponašanjetržištaizneojeuknjizipodistimnazivomPrinciptalasa,izdatoj1938.godineiuserijičlanakaučasopisuFinancial World maga-zine1939.godine.
Takođe je uvideo da se šabloni talasa baziraju na Fibonačijevom nizu4, idaoniodražavajupostupkeiliosećanjaučesnikanatržištuimogusesmatratimatematičkimodrazimapsihologijemase.
Osnova Eliotovih talasa leži u pravilu da svaka akcija izaziva reakciju.Svaki skok ili pad cena (impuls) na tržištu izaziva reakciju. Impulsi su deloviprimarnogtrenda,doksureakcijesamosporednekorekcije.
3 Mislisenainvestitorenakonkurentnomtržištu,gdejeupravljanjetržištemnemoguće.4 Fibonačijev niz se formira tako što zbir dva prethodna broja formira naredni
(1,2,3,5,8,13,21,34...).Niz,posebi,nijetolikobitan,većodnosikojesemogupostavitiizmeđutihbrojeva.Ukolikoodaberemounizubilokojibrojistavimogauodnossanarednimbro-jemdobićemouvekistikoličnik0,618;aukolikoodaberemobilokojibrojunizuistavimogauodnossaprethodnimdobićemokoličnik1,618(kojisejošnazivaizatni presek).Najbol-japrimenazatnogpresekanafinansijskimtržištimapoznata jepodnazivomFibonačijevaputanja (Fibonacci Retracement).Onapočivana tvrđenjuda sekorektivni talasi javljajuuodnosunaimpulsniurazmerama38,2%,50%ili61,8%sadovoljnovelikomučestalošćudaovukarakteristikuučineznačajnom.
Ekon
omsk
i ana
li br
170
, jul
200
6. -
sept
emba
r 200
6.
130
Aleksandra Bradić-Martinović
GrafičkiprikaztipičnogEliotovogtalasadatjenaslici2.Akosepažljivopo-gleda,možeseuočitidakompletanciklusčiniosamtalasa–petuzlaznihitrisilazna.Talasi1,3i5,kojisenazivajuimpulsnitalasi,surastući,a2i4sukore-ktivnitalasiionisekrećuusuprotnotrendu.Poštosepetotalasnonumerisanonapredovanjezavrši,počinjetalasnakorekcija.TrikorektivnatalasaobeleženasuslovimaA,BiC(Dugalić,2002,s.8).UovomdeluAiCsuimpulsnakretanja,aBjekorektivno.
Osimpostavljanjaosnovnogtalasa,Eliotjeutvrdiodajesvakivećitalassas-tavljenodnizamanjihtalasa,amanjisastavljenodjošmanjih,svedoformiranjapotpunogtržišnogciklusa.
Slika 2.OsnovniEliotovtalas
Proučavanje Eliotovih talasa nalazi svoju specifičnu primenu u trgovanju.Ukolikojetrgovacustanjudaodredistepentalasaitrendnatržištu,toćemudatiodređeneprednostiuodnosunaostaletrgovce.Proučavajućišablonetalasatrgovacmožepokušatidaprocenigdesenalaziuodnosunacelokupnotržište.Međutim,pozicioniranjeušablonunijeuvekjednostavno.
***VrlojasnosemožeuočitivezaizmeđuDauovetrifazenapretkatržištaiEl-
iotoveidejeopettalasakojinapreduju.JasnojedaseEliotovaidejaotriuzlazatalasa,uzdveintervalnekorekcije,slažesaDauteorijom.
BrojnekritikeDauteorijeuglavnomsusesvodilenatodaonnijeformulis-aoteoriju,dajeonateškoprimenljivaupraksiidajepredviđanjeveomakom-plikovano,akoneinemoguće,apresvegazbogtogaštosusignalizakasneli.Ipak,iporedkritičkogstavaDauteorijapredstavljanezaobilaznuosnovuisateorijomEliotovihtalasačinibazuT.A.
Econ
omic
Ann
als n
o 17
0, Ju
ly 2
006
- Sep
tem
ber 2
006
131
Predviđanjecenaakcijapomoćutehničkeanalize
2. gRAfIČKA INTERPRETACIJA T.A.
AnalizaitumačenjegrafikonacenauT.A.samojejedanodsegmenatanjeneupotrebe.„OvajpristupT.A.poznatjekaojedanodnajstarijihinajpopularni-jih. On se oslanja na pretpostavku, da će šabloni (obrasci) koji se ponavljaju,omogućitianalitičarudauspešnoprognoziraznačajnakretanjacena.“(Dugalić,2001,s.71).
T.A. se, praktično oslanja na analizu cene5 iobimatrgovanja.Naosnovuovadvaparame-tramogućejenacrtatigrafikonecenananeko-likorazličitihnačina.Najvišesekoristesledećigrafikoni (dijagrami): linijski,bardijagrami6,grafikoni„japanskihsveća“(Japanese Candle-stick)7 i grafikoni poena i cifara(Point&Figure),
Slike u narednom tekstu će se uglavnom oslanjati na prikazivanje cenapomoćubardijagrama.OvavrstadijagramasečestonazivaOHLC, štopred-stavljaskraćenicudnevnihcenakojeodređujunjegovustrukturu:O(open,cenanaotvaranju),H(high,najvišatrgovanacena),L(low,najnižatrgovanacena)iC(close,cenanazatvaranju).
Slika 3.–ardijagram Slika 4.–Bardijagramsaobimom
Izvor:Achelis B. S,Technical Analysis from A to Z,preuzetosaadresehttp://www.marketscreen.com/help/atoz/default.asp?hideHF=&num=203-INTRODUCTION-Charts
5 UT.A.akcijakoristesednevnecenenazatvaranju(close price).6 Pojambardijagramajeudomaćojliteraturiprevedenkaoštapičastidijagram,alisezadržava
ioriginalninazivbardijagram.7 OvajspecifičnimetodpredstavljanjainformacijaocenovnomkretanjurazvijenjeuJapanuu
XVIIveku.
Ekon
omsk
i ana
li br
170
, jul
200
6. -
sept
emba
r 200
6.
132
Aleksandra Bradić-Martinović
Prethodnomgrafikonusemožedodatiiobimtrgovanjakojisegrafičkipri-kazujedužapcise,aliveomačestojetainformacijarelativnogkaraktera,tj.neprikazujesemernaskala.Uglavnomjepodatakoobimudostupanunumeričkomobliku.
Odabir tipa grafikona zavisi isključivo od sklonosti analitičara ili kodeksakojijepostavljenufirmiukojojseanalizavrši.
3. mETODE TEhNIČKE ANALIzE8
Pod pojmom metode T.A. objedinjene su sve one metode koje se koristepripraćenjucena,auciljuštojasnijegsagledavanjatokadogađaja.Utugrupuspadajuvrloraznorodni,uglavnomstatističkimetodi,međukojimasunajpop-ularniji:utvrđivanje ipraćenje trenda,upotrebapokretnihproseka,prepozna-vanjecenovnihkontura, izračunavanje indikatoraioscilatoraianalizaciklusa(indikatorastrukture).Ipak,moždajeinaovommestupotrebnoistaćidaT.A.nijenauka,upravomsmislurečiidametodikojisekoristečestoodstupajuodkonvencionalnognačinanjihoveupotrebe.Primertogodstupanjabićeuočenvećkodprvogmetoda–trenda.
Prednostovihmetodajesteurelativnojednostavnojupotrebi,saciljemdazaštokraćevremedajuštojasnijuslikuokretanjucena,uzizbegavanjeupotrebekomplikovanihikompleksnihmetodazasnovanihnamatematici.Razlogjejed-nostavan i ogleda se u dinamici finansijskih tržišta, gde se promene dešavajuu kratkim vremenskim rokovima i brzina donošenja odluka je od suštinskogznačaja.3.1. IzOLOvANJE TRENDA
JednaodosnovnihpremisaDauoveteorije,opisanaiuovomradu,jestedasecene kreću u trendovima.Trendovisemereigrafičkipredstavljajutrendlinija-ma.Statističkidefinisano,linijatrendapokazujeprosečnokretanjeserijenadugirok,apritomsemoravoditiračunadalinijatrendatrebadaizravnavarijacijeserijeiizraziprosečnokretanjepojave–opšturazvojnutendenciju.Toznačidaonalinijakojabiprolazilakrozsvetačkenadijagramu,nebipredstavljalanajboljiizbor.Onabi,umestodaizravna,izražavalasvevarijacijekojepokazujeiempiri-jskaserija(Žižić,Lovrić,Pavličić,2003,s.400).
Uknjizi“Novanaukatehničkeanalize”(The New Science of Technical Analy-sis), Tomas de Mark (Thomas DeMark) ističe da je ucrtavanje9 trend linija, za
8 Sobziromnatodaseradioskupuveomapraktičnihmetoda,uT.A.ovemetodesenazivajuialatke(tools).
9 Uovomslučajukoristiseizrazucrtava,štonijeslučajno,zatoštosetrendneračuna,većsecrtapovezivanjemtačakanacenovnomdijagramu
Econ
omic
Ann
als n
o 17
0, Ju
ly 2
006
- Sep
tem
ber 2
006
133
Predviđanjecenaakcijapomoćutehničkeanalize
potrebe T.A, proizvoljno. On tvrdi da će na osnovu istih podataka različitianalitičaricrtatirazličitetrendove,padaće,čak,iistianalitičaricrtatirazličitelinijena istimcrtežimaurazličitimperiodima,a još jednaspecifičnostodvajaovajnačinodkonvencionalnog–linijesecrtajusdesnanalevo(Schwager,D.J,1996,s.34).
Dazaključimo,utvrđivanjelinijatrenda,kadajeupitanjuT.A,razlikujeseodstatističkogutvrđivanja.Ustatistici,kaoštojevećnavedeno,potrebnojeodreditilinijukojaimanajmanjizbirkvadrataodstupanjaodposmatranihvrednostipo-jave,akadaselinijatrendaodređujezapotrebeT.A.onasecrtanagrafikonuspa-janjemnajvišihilinajnižihcenovnihvrednosti,kaoštojeprikazanonaslikama5i6.
Uslučajurastućeg trendapovezujusedveilivišenajnižihtačaka,pritomesvakanarednanajnižatačkamorabitiiznadprethodne,štočinidatrendlinijaimapozitivannagib.Ovasituacijaukazujenapojavurastatražnjeuprkosrastucena i označava globalni rast tržišta (bullish situaciju). Za razliku od rastućegtrenda,opadajućitrendkarakterišenegativninagib,aformirasepovezivanjemdveilivišenajvišihtačakanagrafikonu.Pritom,svakanarednatačkamorabitinižaodprethodne.Karakterišesituacijuukojojponudarastebezobziranapadcena,tzv.padtržišta(bearish situacija).
Trend linije se proučavaju da bi se bar približno odredilo kada se možeočekivati promena primarnog trenda. Osnovna ideja je isključiti emocionalnoukoristracionalnog,zameniti“Mislimdajevremedaprodam....”sa“Zadržaćuakcijesvedotrenutkadokselinijatrendaneprekine...”.
Slika 5.–Linijarastućegtrenda Slika 6.–Linijaopadajućegtrenda
Izvor:www.stockcharts.com
Sastavnideografikonapraćenjatrendačineilinije potpore i otpora(support & resistence lines).Linijapotporejenivoceneispodkogaseneočekujedaljipad,alinijaotpora,nasuprotprethodnoj,označavatrenutakkadabiponudatrebalodaprevaziđetražnju,acenapočnedapada.
Ekon
omsk
i ana
li br
170
, jul
200
6. -
sept
emba
r 200
6.
134
Aleksandra Bradić-Martinović
„Pristaliceovogmodelaverujudaćesenekitrend,kadasejednomuspostavi,verovatnijenastavitinegoobrnuti.Zbogtogajeneophodnosamoidentifikovatipostojanjetogtrendaiodreditikakoseidentifikujenjegovkraj.Ustvari,dotičnipratilac trendakupuje snagu,aprodaje slabost tržišta.Onpriličnovolida sa-vetujetrgovcedaiduukoraksatržištemilidaseneboresatrendom.“(Dugalić,2001,s.85).3.2. POKRETNI PROSECI
MetodpokretnihprosekaspadaujednuodnajpopularnijihmetodakojimaseslužekorisniciT.A.Možesesvrstatiiumetodekojepratetrend.
Osnovni cilj ovog metoda je da se, odstranjujući tekuća kolebanja, istakne osnovni tok pojave.Pokretniprosecimogusesmatrativeštačkomkonstrukci-jomvremenskeserijeukojojjesvakiempirijskipodatakzamenjenaritmetičkomsredinomtogapodatka,određenogbrojaprethodnihiistotolikonarednihpo-dataka(poznatoikao„smutovanje“ili„peglanje“serije)(Žižić,Lovrić,Pavličić,2003,s.402).
Pokretniprosecimogubiti aritmetički ili prosti (Simple Moving Averages – SMA)igeometrijski ili eksponencijalni (Exponential Moving Averages – EMA).
Slika 7.–Grafikoncenapredstavljenlinijskimgrafikonomilinijomprostogpokretnogproseka10
Trebaimatiuvidudasupokretniproseciodloženipokazatelji,tj.daseuveknalaze»iza«cene.Tosemožeuočitiinaslici7.Nakondesetogperiodacenaak-cijajeuporastu,apokretniprosekidaljepokazujetendencijupada.Ovajprob-lem donekle rešava upotreba eksponencijalnog pokretnog proseka, jer on dajevećuvažnostcenamazabeleženimuskorijemperioduuodnosunaonestarije.Određivanjeperiodanakojiseračunapokretniprosekzavisiodpotrebasamoginvestitora,aliseokvirnodelena:
10 Grafikonjepravljennaosnovuhipotetičkogprimera.
Econ
omic
Ann
als n
o 17
0, Ju
ly 2
006
- Sep
tem
ber 2
006
135
Predviđanjecenaakcijapomoćutehničkeanalize
Trend Dužina u danimaVeomakratakrok 5-13danaKratakrok 14-25danaSrednjikraćirok 26-49danaSrednjirok 50-100danaDugirok 100-200dana
Izvor:Achelis B. Steven,Technical Analysis from A to Z,preuzetosaadresehttp://www.marketscreen.com/help/atoz/default.asp?hideHF=&num=203
Poreddvadetaljnoobjašnjenapokretnaprosekakoristesejošdva,alinetakočesto.Tosutrouglastipokretniprosek(Triangular Moving Average)ukomeseposebanznačajdajesrediniposmatranogperiodaipokretniprosekkojidajesva-kompojedinačnomperiodurazličitiznačaj(Weighted Moving Average).
„Unameridakorisnoupotrebepokretnusrednjuvrednostkojaukazujenatrenditakotrgujunatržištu,sveonoštoizrađivačgrafikonamoradauradijestedonošenjeodlukekolikodugomožekoristitijednuprosečnuvrednostikakodadefinišeprobijanje.Kratkivremenskiperiodikojisukorišćenizaizračunavanjepokretnesrednjevrednostićekaorezultatdativelikuosetljivostnapromenuceneiomogućitiizrađivačimagrafikonadabrzoprepoznajupromenecene.“(Dugalić,2001,s87.).3.3. OBRASCI PONAšANJA CENA, CENOvNE KONTURE (PRICE PATTERNS)
TrendoviuT.A.formirajuraznekonturenavremenskojosi.Pojedinisuslabodefinisani,doksudrugizapanjujućeuočljivi.Posmatrajućigrafikone,poznavao-ciovogmetodaT.A.ustanjusudaprepoznajuodređenekarakteristične oblikeinjihnazivajucenovne konture.„Ukolikotehničaruspedaprepoznapočetaktipične konture, on će moći da predvidi kako će se cena te akcije kretati ubudućnosti.Uskladusatimsaznanjem,trgovanjeakcijama,čijecenovnešabloneprati,bićemanjeilivišeuspešno.“(MayesR.T, Internetizvor).
Pionir u oblasti prepoznavanja i razumevanja cenovnih kontura je RičardŠabaker(Richard Schabacker)injegovradiz1932.podnazivom„Tehničkaanal-izaiprofititržištaakcija“(„Technical Analysis and Stock Market Profits: A Course in Forecasting“).Onnavodi:
„Nauka čitanja grafikona nije jednostavna poput prostog pamćenja različitih kontura i slika i njihovim primenjivanjem u konkretnim slučajevima. Svaki, pojedinačni grafikon je kombinacija bezbroj različitih kontura i njihovo ispravno tumačenje mora biti rezultat neprekidnog praćenja, velikog iskustva i pažljive pro-cene kako tehničkih tako i fundamentalnih činilaca, a iznad svega, mogućnosti razdvajanja suprotnih indikatora od svih ostalih.”
Ekon
omsk
i ana
li br
170
, jul
200
6. -
sept
emba
r 200
6.
136
Aleksandra Bradić-Martinović
Konturemožemopodelitinadvegrupe.Uprvugrupuspadajuonekonturekojeoznačavajupreokretnatržištu(Reversal Patterns),audrugu,konturenakonkojihseneočekujepromenatrenda(Continuation Patterns).Pojedinekonturesenemogujasnosvrstatiujednuilidrugukategoriju,većsetomožeizvršitisamonakondetaljneanalizesvihostalihčinilaca(prethodnitokcena,obimtrgovineiostaliindikatori).
Slika 8.–Kontura„Glavairamena“ Slika 9.–Konturanaprimeruakcija kompanijeAdvancedMicroDvcs(AMD)
Izvor:www.stockcharts.com
Jednaodnajpoznatijihkonturaje,svakako,Glava i ramena (Head and Shoul-der). Ona se prepoznaje na osnovu sledećih preokreta na tržištu:11 „Primarni trend” – veomajevažnodefinisatirastućiprimarnitrend(uovomobjašnjenuprikazana jepodverzijaovekonturekojasenazivaVrh).Ukoliko jeovaj trendneprepoznatljiv, nema potrebe za očekivanjem formiranje konture Glava i ra-mena – vrh.;„Levo rame”–zavremetrajanjarastućegtrenda,cenadostiževrhujednomtrenutku,azatimpočinjedapada,formirajućilevoramekonture.Ipak,padceneuovomperioduneugrožavaprimarnitrend;„Glava” – sanajnižetačke„levogramena”počinjenagliusponkojipremašujevrh„ramena”,svedonajvišetačkeprimarnog trendagdenastupaprelom, tj. vrh„glave”.Nakondostizanja
11 http://stockcharts.com/education/ChartAnalysis/headShouldersTop.html
Econ
omic
Ann
als n
o 17
0, Ju
ly 2
006
- Sep
tem
ber 2
006
137
Predviđanjecenaakcijapomoćutehničkeanalize
vrha,cenanaglopadasvedonajniže tačke,koja jeunivoudonjegranice„ra-menâ”.Tatačkaujednopredstavljaipočetnutačku„desnogramena”ionačestodrastičnougrožavaprimarnitrend;„Desno rame” – predstavljajošjedanopora-vakcena,alinjegovvrhjenižiodvrha„glave”,anajčešćeunivouvrha„levogra-mena”.Simetričnostjepoželjnauovojkonturi,alimogusetolerisatiidelimičnaodstupanja.Opadajućalinija„desnogramena”trebalobidaprobija„linijuvrata”;„Linija vrata” - jelinijakojaseucrtavanagrafikpovezivanjemdvenajnižetačkepreloma između ramena i glave, na slici 8. predstavljen crvenom bojom. Ovalinijamožeimatipozitivanilinegativannagib,amožebitiihorizontalna;Obim–jeobaveznideoovekonture,jersebezuvidauobimnebimoglosasigurnošćuutvrditinjenopostojanje.Međutim,trebaimatinaumudajeobimrelativanpo-datak.Kadasekaževisok obimmislisedajeobimtrgovanjautomperioduvišiodobimauprethodnomtrenutku,dokjetačanbrojakcijakojimasetrgovalo,irelevantan(Edwards,D.R,MageeJ,1992,s.66).Obimsemožemeritipomoćuindikatora(On Balance Volume – OBViChaikin Money Flow)ilisemožesamoanalizirativisinaobima;Prelom (proboj) „linije vrata” -kontura„glava i ra-mena”nemožesesmatratikompletnom,završenomdotrenutkadokopadajućitrenddesnogramenaneprobijelinijuvrata;Linija potpore prelazi u liniju ot-pora – atosedešavanakonproboja„linijevrata”;Očekivana cena (price target) – nakonprobojalinijepotpore(„linijevrata”)planiranipadceneotkrićemome-renjemrazdaljine između„linijevrata” ivrha„glave”.Ovarazdaljinasezatimoduzmeod„linijevrata”dabisedobilanajnižaočekivanacena.
Uuslovimanatržištukadasejavljakontura„glavairamena”trgovciopreznovršesvojetransakcije,jerjetržištesuvišenestabilno,arizikveliki(Dugalić,2001,s.81).
Osimnavedene,veomajepoznataikontura„Skok i beg” (Bump and Run reversal - BARR). PrviputjepomenutaodstraneTomasaBulkovskog(Thomas Bulkowski)1997.godine.Nastajekaorezultatneumerenihberzanskihšpekulacijakoje dovode do visokog i naglog skoka cena. Nakon skoka nastupa nagli pad.Konturaseodvijautrifaze:uvod,skokipad(beg).Izgledovekontureprikazanjenaslici10.
Ekon
omsk
i ana
li br
170
, jul
200
6. -
sept
emba
r 200
6.
138
Aleksandra Bradić-Martinović
Slika 10.–Kontura„skokibeg“
Ukonturekojeoznačavajupreokret na tržištuubrajajuse:a)„Duplivrh“(Duble Top),b)„Duplodno“(Duble Bottom),c)„Opadajućiklin“(Falling wedge),d)„Rastućiklin“ (Rising wedge), e) „Trostrukivrh“ (Triple Top), f) „Trostrukodno“ (Triple Bottom) i drugi; a u konture koje ukazuju na nastavak kretan-ja tržišta u pravcu trenda: a) „Simetrični trougao“ (Symmetrical Triangle), b)„Simetrični trougao u rastućem trendu“ (Ascending Triangle), c) „Simetričnitrougaouopadajućemtrendu“(Descending Triangle),d)„Činijicaitanjirić”(Cup with Handle)idrugi.
Analiza kontura, generalno posmatrano, pomaže u određivanju trenutnepozicijeukojimasenalazetrgovciiinvestitorinatržištu.Ovaanalizajeupotre-bljivakakozapravljenjekratkoročnih,takoidugoročnihprognoza,akaobazaprocene mogu se koristiti informacije o cenama nastale u toku tekućeg dana,dnevne,nedeljneilimesečneinformacije.Iscrtanigrafikonimogupokrivatiperi-odeodpardana,aliidonekolikogodina.3.4. INDIKATORI BUDUćIh KRETANJA CENA
Jasnouočavanjeidefinisanjetrenda,kaoiprocenasituacijenatržištu,čestomožedabudekomplikovanoiteškouočljivo,takodajepraćenjegrafikonanedo-voljnopouzdanmetod,arazlogtomesusuvišenagletržišnepromene.Problemse,uizvesnojmeriprevazilaziupotrebomindikatora,kaododatnogmetoda.
Econ
omic
Ann
als n
o 17
0, Ju
ly 2
006
- Sep
tem
ber 2
006
139
Predviđanjecenaakcijapomoćutehničkeanalize
„UkontekstuT.A.indikatorjematematičkiproračunkojiuključujecenei/iliobim trgovanja akcije. Rezultat se koristi da bi se predvidelo buduće kretanjecena.”12Pojediniindikatorikoristesamocenunazatvaranju,apojediniuključujuporedceneiobim,iostaleelemente.
Opšteposmatranoindikatoriimajutriosnovnefunkcije:13
• omogućujuvišistepenoprezausituacijamakadaslikanagrafikonucenaneukazujedovoljnojasnonakretanjecena;
• koristesekaopotvrdaostalih„alatki”tehničkeanalizei• koristesekao„alatka”zapredviđanjekretanjacenaubudućnosti.
Upraksisekoristivelikibrojcenovnihindikatora,akorisnicisvakodnevnokreirajunove.Konkretno,računarskiprogramizatehničkuanalizusadržeusebidesetineugrađenihindikatora,aliomogućujukorisnikudapomoćutzv.makro-jezika(macro language)kreirasopstvene,popotrebi.
Indikatorisemogupodelitinadvegrupe:I. Prethodeće (Leading indicators) kreirani sa namenom da predvide
cenovnakretanjaiII. Prateće (Lagging indicators), kreirani da prate trend i da ukažu na
mogućnostnjegovepromene.Najboljesepokazujuusituacijamakadajetrendjakoizražen.
Mnogi indikatoripredstavljeni suu formioscilatora.Oscilatori suposvo-jojnameni identični indikatorima,s tomrazlikomštosu izračunatevrednostimodifikovane,odnosnoaritmetičkimprocesomprilagođenena intervalod+1do-1.14
Brojraspoloživihcenovnihindikatorautehničkojanalizi,kaoštojevećna-vedeno,jeveliki.Kojeindikatorećekoristianalitičarzavisi,presvega,odličnepreferencije,zatimodiskustva,aliiodsituacijenatržištu.
Upotrebuindikatoračestopratiizraz:It’s more art, than a science(Tojevišeumetnostnegonauka),jersezahtevavelikiudeosubjektivneprocene,bezjasnihinedvosmislenihmetodološkihodrednica.Jedanindikatormožedavatirazličiterezultateakoseprimeninarazličitefinansijskeinstrumente.
Preporuka jedasenekoristivišeoddva ili tri indikatora, jerbiupotrebavećegbrojaunelazabunuupercepcijurealnogstanjanatržištu.Takođe,prilikomizboratrebavoditiračunadasekoristekomplementarniindikatori,umestoonihkojibidavaliidentičnesignale.Unarednomdelučlankabićeopisanjedanodnaj-
12 http://www.investopedia.com/terms/i/indicator.asp13 http://stockcharts.com/education/IndicatorAnalysis/indicators1.html14 www.incademy.com/courses/technical-analysis-II/average-share-prices/181032/10002
Ekon
omsk
i ana
li br
170
, jul
200
6. -
sept
emba
r 200
6.
140
Aleksandra Bradić-Martinović
popularnijihindikatoratehničkeanalize,saciljemdasepribližisuštinaupotrebeindikatorauciljupredviđanjakretanjacena,kaoipraktičanaspektkorišćenja.
Unarednomdelutekstabićedetaljnijeopisanatriveomapopularnaindika-tora:Momentum,IndeksrelativnesnageiBulindžerovegranice.
Momentum oscilator.Opšteposmatranomomentummeribrzinu, intenz-itetpromenecenetj.meriubrzanjeiliusporavanjetržišta(Schwager,D.J,1996,s.523).Onsemožeračunatiza,naprimer,desetodnevnifiksniperiodjednostavnimoduzimanjecenenazatvaranjupredesetdanaodcenenazatvaranjuposlednjegdanaposmatranja.Dobijenapozitivnailinegativnarazlikasezatimnanosiokotzv.nultelinije(zero line).15
M=V–Vn
V–poslednjacenaVn–cenanazatvaranjuprendana
Vrednosti M mogu biti manje ili veće od 0, a možemo razlikovati sledećesituacije:
a)M>0–označavadasuceneu tekućemperioduvišenegostosubileuprethodnomperiodui
b)M<0–označavadasuceneutekućemperiodunižeuodnosunapre-thodniperiod.
Praktičnoposmatrano,kadaovajindikatorukažedarastućitrendgubimo-mentum,tojeopominjućisignaldaćetrendverovatnobitizaustavljenurastuilićesečakprelomitiuopadajućitrend.Slično,kadaoscilatorukažedaopadajućitrend gubi momentum, može se očekivati njegov kraj (Schwager, D.J, 1996, s.523).Primermomentuma,grafičkipredstavljenmožesevidetinaslici11.
Indeks relativne snage (Relative Strength Index – RSI).Ovajindeksnika-konebitrebalomešatisaindikatoromrelativnesnage(RS).Indikatorrelativnesnageporedi snagu (cena)dve različite akcije, aunajvećembroju slučajeva sekoristizapoređenjepojedineakcijesatržišnimindeksom.Indeksrelativnesnagemerisnagu(cena)samojedneakcijeimogaobisenazivati iunutrašnji indekssnage(Internal Strength Index)(Schwager,D.J,1996,s.523).
15 Shaun Taylor,MomentumandRelativeStrenght,čanaknaadresi:www.investopedia.com/article/tehnical/03/070203.asp
Econ
omic
Ann
als n
o 17
0, Ju
ly 2
006
- Sep
tem
ber 2
006
141
Predviđanjecenaakcijapomoćutehničkeanalize
Slika 11.-Momentumoscilator
RSIporedirelativnusnagudobitakaudanimakadajecenanazatvarajuvišaodcenenazatvaranjuprethodnogdana(prosekrastacena)igubitkaudanimakadajecenanazatvaranjunižaodcenenazatvaranjuprethodnogdana(prosekpadacena)(Schwager,DJ,1996,s.542).
Matematičkaformulakojasekoristizaizračunavanjeovogindeksaje:16
gdejeRSindikatorrelativnesnage.Prvojepotrebnoizračunatirazlikuizmeđutekućecenenazatvaranjuipre-
thodnecenenazatvaranju,dabisezaključilodalijedošlodorastailidopada.
Ukoliko računamo indeks za period od n dana, dobićemo n-1 promena;prebrojavamon1pozitivnihpromena(rasta) in2 negativnihpromena(padova),n1+n2=n-1iizračunavamonjihoveproseke.Dobijajusenasledećinačin:
• prosekrasta
16 www.oir.com
Ekon
omsk
i ana
li br
170
, jul
200
6. -
sept
emba
r 200
6.
142
Aleksandra Bradić-Martinović
• prosekpada
Izračunatiprosecisuneophodnidabisedobioindeksrelativnesnage(RS)poobrascu:
Autorovog indeksa sugerisao jeda jeperiodod14dananajbolji, ali su sekasnijepokazalikorisniiperiodiod9i25dana.
Interpretacija indeksarelativnesnagemožesesvestinanekolikoosnovnihprimedbi:
a. Ukazivanje na preteranu prodaju (oversold) ili pretranu kupovinu(overbought). Izračunatevrednostinalazeseuopseguod0do100,alizaokviruzimajusevrednosti30i70(madaseuslučaju9-dnevnogRSIkoristiopsegod20do80).Ukolikovrednostindeksapadneispod30tooznačavada jena tržištu situacijapreteraneprodaje, tj. situacijuuko-jojjecenaveomaniskajersusviiliprodalisvojeakcijeiliušliukratkupoziciju,idajejošveomamaloonihkojisuspremnidaprodajupoovojceni.Obrnuto,vrednostindeksapreko70ukazujedajenatržištusitu-acijapreteranekupovine,tj.dajetržišteufaziizrazitograstacenaidajemoždaboljedasesačekamaloboljasituacijazakupovinu.Ipak,trebaimatinaumudajeupotrebasamoovogoscilatoranedovoljnopouzdanaidagatrebakoristitiukombinacijisadrugimindikatorima.
b. SituacijeodstupanjaRSIodcenovnihkretanja–dešavaseuslučajukadajecenadostiglasvojnovivrh,aliindeksnepotvrđujeusvomkretanjutajvrh.Toukazujedapostignutivrhnemasnagukaoprethodni,potvrđeniskokomRSIaidasemožeočekivatislabljenjerastućegtrenda.Naslici1.toodstupanjemožeseuočitiuperiodupočetakjanuara–početakaprila.Jasnosevididajeutomperiodutrendcenabioopadajući,atrendkojijeformiraoRSIrastući,atobitrebalodaukažekakocenenećenastavitiuopadajućemtrendu,većmožemoočekivatirast,štosekasnijeidogodilo.
Econ
omic
Ann
als n
o 17
0, Ju
ly 2
006
- Sep
tem
ber 2
006
143
Predviđanjecenaakcijapomoćutehničkeanalize
Slika 12.–Indeksrelativnesnage
Izvor:www.oir.com
IndikatorBulindžerovegranice(Boolinger Bands),kreiraojeDžonBulindžer(John Boolinger)ranihosamdesetihionomogućujekorisnikudaporedivolatil-nost17inivorelativnecenutokomodređenogvremenskogperioda.Konstrukcijasevršinaosnovutrielementa:
1. Linijaprostogpokretnogprosekausredini,2. Linijagornjegranice(Upper Band)–prostpokretniprosekplusdvestan-
dardnedevijacijei3. Linija donje granice (Lower Band) – prost pokretni prosek minus dve
standardnedevijacije.Bulindžer je, u opštem slučaju, preporučio upotrebu dvadesetodnevnih
prosekazaformiranjecentralnelinijeidvestandardnedevijacijezaformiranjegranica, mada se dužina može prilagođavati i konkretnoj situaciji, po procenianalitičara.18
17 Volatilnost pokazuje koliko je hartija od vrednosti podložna oscilaciji cene. Izražava se uprocentualnomoblikuištojeprocenatvišitojevećaverovatnoćaoscilacijecene.
18 Period izračunavanja indikatora na osnovu dvadestodnevnog proseka Bulindžer je sug-erisaozasrednjoročnuanalizu,dokjezakratakrokpreporučiodesetodnevneproseke,azadugoročnoposmatranjepedesetodnevneproseke.
Ekon
omsk
i ana
li br
170
, jul
200
6. -
sept
emba
r 200
6.
144
Aleksandra Bradić-Martinović
Slika 13.–Bulindžerovegranice
Izvor:http://stockcharts.com/education/IndicatorAnalysis/indic_Bbands.htmlZa razliku od prethodno navedenih indikatora, Bulindžerove granice ne
ukazujunapravacbudućihpromenacena.Ovaj indikatordajevizuelniprikazperioda niske i visoke volatinosti i perioda u kojima cene dostižu ekstremnevrednosti,odnosnoprobijajugranice.Situacijeukojimaceneprobijajugraniceukazujunanjihovuneodrživostnadatomnivouudužemperiodu,aliseodlukeokupoviniiprodajinemogudonositisamostalnimkorišćenjemindikatora,većsamokombinovanjemsaostalimindikatorom.
Osimdetaljnoobjašnjenihindikatora,poznatisui:a)Stohastika,b)Pokret-ni prosek odstupanja i podudaranja (Moving Average Covergence Divergence–MACD),c)Fibonacci arcs and retrecement,d)On Balance Volume,e)William’s %19,aimaihpraktičnoneograničenbroj,jersvakitrgovacmožekreiratisopst-veni.Uovomspiskunalazesesamonajpopularniji.
4. KRITIČKI OSvRT NA T.A.
Nabrojnimmestimauliteraturimožesesrestiporuka:„Nikadasenemojteupotpunostipouzdatiu tehničkuanalizuprilikomdonošenjevaše investicioneod-luke.“(Never rely completly on technical analysis in making your investment decision).
KritičariT.A,atakvihjedosta,tvrdedajekompletnonastojanjepraktičnogu-bitakvremenainapora.Takođe,tvrdedajenemogućepredvidetibudućekretanjecena,ukolikokoristimoceneizprošlosti.Onidokazujudaanalizasamogtrgovanjanepružadovoljnopodatakanaosnovukojihsemožezaključitisposobnostkompani-jedasvojimakcionarimaobezbedinovac.Međutim,akobismopostavilianalogiju,
19 Velikibrojovihindikatoranemaodgovarajućiprevodnanašjezik.
Econ
omic
Ann
als n
o 17
0, Ju
ly 2
006
- Sep
tem
ber 2
006
145
Predviđanjecenaakcijapomoćutehničkeanalize
kardiologpratiradsrcauprošlostiprekoEKGcrtežainatajnačinodređujenjegoveperformanseipredviđastanjepacijentaubudućnosti,ameteorolozivršepredviđanjevremena koristeći brojne metode koji uključuju i modele ponašanja vremena uprošlosti.Svakodnevnoseoslanjamonaproceneovihstručnjaka.
Kaoštojedanstatističkiteksttoiznosi:„Prvi korak u prognoziranju poslovne ekonomije ili ekonomije budućnosti se, tako, sastoji od prikupljanja zapažanja iz prošlosti. Analiza pomoću grafikona nije ništa drugo do, analiza vremenskihserija.Jedinavrstapodataka,sakojimasvakomoradanastavidaljedaradi,susamopodaciizprošlosti.“(Dugalić,2001,s.103)
Pokušajidasepredvidetokovikretanjacenaakcijasu,najčešće,bezuspešni.Bezobziranamnogobrojnanastojanjadaseotkrijetajnaalhemijenaberzi,idasebezrizikautvrdistepenismerpromenecenaakcija,ceneipakostajuvankontrole.
5. PERSPEKTIvA UPOTREBE T.A. NA DOmAćEm TRžIšTU
PrimenaT.A.zahtevaispunjenjeodređenihuslova.Najvažnijijekonstantniinputusistem,odnosnostalnainformacijaoceniiobimutrgovanjaakcijama.
Mišljenjastručnjakasusesvodilanasledeće:„OdpoznavanjaprincipatehničkeanalizeuSrbijiimatejošmanjekoristi.Upotrebutrendlinija,analizanivoapokret-nogprosjeka(engl.MovingAverage),RelativeStrenghtIndex-a(RSI),MACD-ailiot-vorenihdugihpozicija,kojesuosnovnialatsvakogčartiste20,ovdjemožetezaboraviti,prijesvegakaoposljedicunepostojanjakontinuelnogtrgovanjaakcijama.Grafikonsaaukcijanašihfirmidajesamoinformacijeoostvarenojcijeniiprometu,štojenedo-voljnozaioleozbiljnijuanalizuovogtipa.“(www.ekonomist.co.yu).
Na Beogradskoj berzi, počev od 18. oktobra 2004. godine, počelo je sva-kodnevnokontinuiranotrgovanjeakcijamačetiridruštvaizrazličitihoblastide-latnosti:(1)„Energoprojekt holding“ a.d.,Beograd(osnovna delatnost: „holding poslovi“),(2)„Hemofarm koncern“ a.d.,Vršac(proizvodnja farmaceutskih proiz-voda),(3)„Metalac“ a.d.,GornjiMilanovac(proizvodnja ostalih metalnih proiz-voda) i (4)„Toza Marković“ a.d., Kikinda (proizvodnja opeke i crepa od cigle).Teorijskiposmatrano,tadasustvoreniminimalniuslovizaprimenuT.A,alitojesamopotreban,aneidovoljanuslov.Dvarazlogasemogunavesti.Prvijetajštonanašemtržištujošuveknema dovoljno istorijskih podatakadabisemogladobitipotrebnaperspektivadešavanjauprošlosti,adrugiještojenaše tržište još uvek plitko,takodabipokazateljidobijeninaosnovuT.A.bilinepouzdani,atimeineprimenljivi.
20 KorisniciT.A.dobilisunazivčartistipoengleskojrečichart(grafikon),zbogtumačenjacenapomoćugrafikona.Čestoseovajnazivkoristiiupogrdnesvrhe,odstraneoštrihkritičaraprimeneT.A.
Ekon
omsk
i ana
li br
170
, jul
200
6. -
sept
emba
r 200
6.
146
Aleksandra Bradić-Martinović
6. zAKLJUČAK
Poredbrojnihnastojanjadaseotkrijemetodakojombisestepenismerpromenecenaakcijautvrdiobezrizika,ceneseidaljenemogupouzdanopredviđati.Shodnotome,nitehničkuanalizunetrebashvatitikaopokušajotkrivanjatajnealhemijenaberzi,većkaopomoćnosredstvousituacijamaukojimajeneophodnohitnodonetiodluku.Presvega,tehničkaanalizaomogućujedasenabrzijednostavannačindođedo informacionogminimumaneophodnogzaodlučivanje, anjenimdugotrajnimkorišćenjem se stiče veoma značajno iskustvo za brzo reagovanje na novonastaletržišnepromene.Zato je iporedsvihosporavanjazbognedostatkanaučnefundi-ranostitehničkaanalizazadržalasvojupopularnostmeđuinvestitorima.
LITERATURA
Dugalić, V, »Teorijska fundiranost tehničkeanalizecenaakcija«,Finansije,god.57,1-2,2002.
Dugalić, V, Cene akcija: fundamentalna i tehnička analiza, Stubovi kulture,Beograd,2001.
Edwards, DR, Magee J.,Technical analysis of stock trends,seventhedition,JohnMageeInc,Chicago,Illinois,1992.
Erić, D, Finansijska tržišta i instrumenti,Čigojaštampa,Beograd,2003.
Nikolić, G,»Sveća«grafikoniinjihovaupotre-baprilikompredviđanjakursahartijaodvrednosti i deviznog kursa«, Berza, broj11,Beograd,1995.
Schabacker, R, Tehnička analiza i profiti tržišta akcija(Technical Analysis and Stock Market Profits: A Course in Forecasting»),PrenticeHall,2001.
Schwager, DJ, Shwager on Futures, Tehnical Analysis,JohnWiley&Sons,Inc.,1996.
DeMark, T, Nova nauka tehničke analize, AWiley Finance Edition & Sons, Canada,1994.
Žižić M, Lovrić M, Pavličić D, Metodi statističke analize, Ekonomski fakultet uBeogradu,2003.
Internet izvori:
Achelis B. S, Technical Analysis from A to Z, preuzeto sa adrese http://w w w.ma rketscreen.com/ help/atoz/default.asp?hideHF=&num=203 -INTRODUCTION-Charts
http://www.investopedia.com/terms/i/indica-tor.asp
„Interpreting Technical Indicators”, OptimaInvestment Research Inc., 1998, pdf ma-terijalskinutsaadresewww.oir.com
Shaun Taylor, Momentum and RelativeStrenght, čanak na adresi: www.investo-pedia.com/article/tehnical/03/070203.asp
"Technical Analysis", Mayes R. Timothy, Ph.D. FIN 3600: Chapter 8, prezentacijau Power Point-u (http://clem.mscd.edu/~mayest/FIN3600/3600home.htm)
www.ekonomist.co.yu/magazin/em152/bif/bif5.htm
www.stockcharts.comw w w.incademy.com/courses/technica l-
a n a l y s i s - I I / a v e r a g e - s h a r e -prices/181032/10002