Download pdf - OKVIR UPR IR UPRAVLJANJA OKOLIŠ DRUŠ DRUŠTVENIM … summary_loc_24 9.pdfStrana 2 Okvir upravljanja okolišnim i društvenim uticajima (ESMF) Septembar 2013 1 UVOD Rijeka Sava duga

PROJEKAT REH

OKVIR UPRDRUŠ

BROJ UGOVORA. BA-SWRP

BOSNA I HERCEGO

MINISTARSTVO PROM

KOMUNIKACIJA

AT REHABILITACIJE PLOVNORIJEKE SAVE

IR UPRAVLJANJA OKOLIŠDRUŠTVENIM UTICAJIMA

(ESMF) Sažetak

SWRP-TF526-QCBS-CS-11-01

Konsultant: AECOM, Institut za hidrotehnik

EGOVINA PROMETA I

ACIJA

SVJETSKA BANKA

SEPTEMBAR 2013

OVNOG PUTA

KOLIŠNIM I JIMA

tehniku, Prism Research i Projekt

Strana 1

Okvir upravljanja okolišnim i društvenim uticajima (ESMF) Septembar 2013

SARDŽAJ

1 UVOD .............................................................................................................................. 2

2 REGIONALNA DIMENZIJA .............................................................................................. 3

3 STUDIJA IZVODLJIVOSTI, 2008 ..................................................................................... 4

4 ZADATAK KONSULTANTA ............................................................................................. 5

5 PREGLED NACIONALNIH I INTERNACIONALNIH ZAHTJEVA ZA OKOLIŠ .................. 6

6 ALTERNATIVE PROJEKTA ............................................................................................. 6

7 OKVIR PROCJENE UTICAJA NA OKOLIŠ ZA PROJEKAT............................................. 8

8 OKVIR PROCJENE DRUŠTVENIH UTICAJA ZA SVE INVESTICIJE ............................ 12

9 OSNOVNI PODACI O OKOLIŠU I DRUŠTVU ............................................................... 13

10 OKVIR ZAJEDNIČKIH UTICAJA NA OKOLIŠ I DRUŠTVO............................................ 16

11 KUMULATIVNI UTICAJI ................................................................................................ 18

12 OKOLIŠNI I DRUŠTVENI OKVIR UBLAŽAVANJA ........................................................ 19

13 OKVIR MONITORINGA OKOLIŠNIH I DRUŠTVENIH UTICAJA ................................... 24

14 OKVIR POLITIKE RASELJAVANJA ............................................................................... 25

15 KAPACITETI INSTITUCIJA ZA IMPLEMENTACIJU OUODU I MONITORING .............. 25

16 JAVNA RASPRAVA ....................................................................................................... 28

Lista slika Slika 1. Rijeka Sava sliv I, Karl Musser, zasnovano na podacima Geološko topografskog instituta SAD-a. ............ 2

Lista tabela Tabela 1. Relevantne aktivnosti iz nacionalnih propisa koje podliježu procjeni utjecaja na okoliš ............................ 8 Tabela 2. Pregled iskorištenih politika Svjetske banke koje se tiču očuvanja okoliša ............................................... 9 Tabela 3. Zahtjevi za procjenu utjecaja na okoliš ................................................................................................... 11 Tabela 4. Potencijalni utjecaj sanacijskih radova na lokacije utvrđene u Studiji izvodljivosti 2008. godine............. 13 Tabela 5. Uticaji na okoliš tokom faze izgradnje ..................................................................................................... 17 Tabela 6. Uticaji na okoliš toko Operativne faze ..................................................................................................... 18 Tabela 7. Društveni uticaji ...................................................................................................................................... 19 Tabela 8. Mjere ublažavanje uticaja prije i tokom gradnje ...................................................................................... 20 Tabela 9. Mjere ublažavanje uticaja tokom operativne faze ................................................................................... 22 Tabela 10. Uloge različitih institucija koje su uključene .......................................................................................... 26

Strana 2


1 UVOD

Rijeka Sava duga je 945 km i navodnjava 95,719 km2 površine. Druga je po veličini pritoka Dunava i predstavlja važan ekosistem, zbog svoje biološke raznolikosti i krajolika. Dom je najvećem kompleksu aluvijalnih poplavnih i močvarnih područja na Dunavskom slivu kao i najvećih nizinskih šuma. Rijeka Sava je okaraketrisana kao međunarodni plovni put, te formira granicu između Bosne i Hercegovine (BiH) i Srbije dužine od 32,8 km kao i granicu između BiH i Hrvatske u dužini od 304 km. U BiH, rijeka Sava protiće kroz dva entiteta, Federaciju BiH (Posavski kanton) i Republiku Srpsku (region Banja Luke, Doboja i Bijeljine) kao i kroz Brčko Distrikt. U Srbiji rijeka Sava teče u blizini gradova Sremska Mitrovica i Šabac te prolazi kroz urbani dio Beograda gdje se ulijeva u rijeku Dunav. Ukupna količina tereta prenesenog preko rijeke Save je iznosila 5,2 miliona tona 1990.godine, što je primarno obuhvatalo prevoz rasutog tereta. Od 1995. godine, Sava je zanemarivana – uz manje pa čak i bez troškova održavanja ili ulaganja u transportnu infrastrukturu. Donedavno obim prevoza je bio dosta skroman, manje od 400,000 tona godišnje (u poređenju sa 5,2 miliona tona prije 1990.), što dijelom oslikava ograničenja pri plovidbi tokom većeg dijela godine. Predloženi projekat Rekonstrukcije plovnog puta rijeke Save koji obuhvata sekciju rijeke od Brčkog do Beograda (Projekat) lociran je na geografskom području rijeke Save, u Bosni i Hercegovini i Republici Srbiji, na dionici od Brčkog (grad na sjeveru BiH na granici sa Hrvatskom koja ide duž rijeke Save) dalje kroz teritoriju Republike Srpske (zeleno područje označeno na Slici 0.1) pa sve do njenog ušća u Dunav, u Beogradu; ukupna dužina ove sekcije rijeke je 234 km računajući od Brčkog do Beograda (0 km), koja u Republici Srbiji također protiče pokraj gradova Sremska Mitrovica i Šabac (Slika 0.1.).

Slika 1. Rijeka Sava sliv I, Karl Musser, zasnovano na podacima Geološko topografskog instituta SAD-a.

Projekat finasiran od strane Svjetske Banke (SB) uključuje dvije glavne komponente sa posebnim aktivnostima kako slijedi:

• radove na rekonstrukciji rijeke koji će se izvršiti na profilima u Bosni i Hercegovini (Republici Srpskoj) i Srbiji uključujući i potrebne građevinske radove, bagerovanje i pripremne radove, zaštitu obale i gdje je potrebno eksproprijaciju zemljišta, čišćenje lokacije, postavljanje kamena ili blokova, ili geotekstila kako bi se Sava vratila na Klasu Va plovnog puta na sekciji između Brčkog i Beograda.

• određene Investicije za poboljšanje radne učinkovitosti luke Brčko smještene u Brčko Distriktu (BiH) uključujući radove na (i) završetku rekonstrukciji obalnog zida; (ii) uvezivanju glavnog željezničkog kolosjeka sa kolosjecima unutar luke: (iii) preusmjeravanje željezničke pruge van centra grada uključujući asfaltiranje približno 2,5 km prilaznog puta za luku kao i nabavku viljuškara i novih kašika za pokretne kranove.

Projekat također uključuje i treću komponentu vezanu za radove na deminiranju južne obale rijeke Save u BiH (Republika Srpska) između Brčkog i međunarodne granice sa Srbijom na ušću rijeke Drine; ova komponenta je finansirana od strane Europske komisije (IPA fond) a njom upravlja Svjetska

Strana 3


Banka sa odgovarajućim građevinskim radovima u skladu sa Standardnim Radnim procedurama (SRP) za deminerske aktivnosti.

2 REGIONALNA DIMENZIJA

Međunarodna komisija za sliv rijeke Save (Savska komisija)1 je formirana na osnovu Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save, koji su potpisale pribrežne zemlje (Republika Slovenija, Republika Hrvatska, Republika Bosna i Hercegovina i Republika Srbija) u Kranjskoj Gori (Slovenija) u decembru 2002. godine. Savska komisija je oformljena kako bi implementirala Okvirni sporazum te realizovala ciljeve koji su uzajamno dogovoreni između pribrežnih zemalja:

(i) Uspostavljanje međunarodnog režima plovidbe rijekom Savom i njenim plovnim pritokama; (ii) Uspostavljanje održivog upravljanja vodama; (iii) Preduzimanje mjera za sprječavanje ili ograničavanje od opasnosti, kao i uklanjanje štetnih

posljedica nastalih zbog poplava, leda, suša i nesreća koje uključuju materije opasne za vode. Dodatno, Savska komisija je konstantno uključena u odluke sa različitim interesnim stranama iz sektora plovidbe i zaštite okoliša na procesima razvoja i implementacije Zajednička izjava o vodećim principima za razvoj unutarnje plovidbe i zaštite okoliša u slivu rijeke Dunav, donešena zajednički od strane Međunarodne komisije za zaštitu sliva Dunava, Dunavske komisije i Savske komisije. Ova Zajednička izjava2 je vodeći (usmjeravajući) dokument koji reflektuje zajedničko razumjevanje glavnih interesnih strana o potrebi zaštite rijeke Dunav i okoliša njenih pritoka kao i da razvije potrebne uslove za održivu unutrašnju plovidbu u netaknutom pejzažu rijeke. Ovo uključuje način na koji se može održavati postojeća infrastruktura kao što su plovidbeni kanali, otvori za vodu i luke i kako da unaprijedi plovidbu ne uzrokujući konflikte. Nadalje da bi se poticala saradnja i osigurala sinergija u postizanju ciljeva, Savska komisija ima pravo da formira stalne i ad-hoc ekspertne grupe, sastavljene od delegiranih eksperata od svake strane. Stalne ekspertne grupe (SEG) pokrivaju glavna pitanja u slivu rijeke Save, dok ad-hoc ekspertne grupe (AH EG) rješavaju više specifična pitanja i zadatke. Stalne ekspertne grupe za kontrolu i prevenciju nezgoda (SEG PKN) su osnovane sa ciljem implementacije Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save a između ostalih zadataka odgovorni su i za:

• Obavijest o područjima gdje su opasne substance prisutne; • Identifikacija statusa nacionalnog sistema za hitne slučajeve i procedure kod poplava, rizika

od leda, suša i incidenata uključujući opasne substance, u pogledu nesreća i prirodnih katastrofa na rijeci Savi;

• Razvoj i implementacija polica i strategija za smanjenje rizika od izvanrednih uticaja na vodu i vodni eko-sistem i poboljšanje mjera za sprečavanje, pripremu i odgovor, uključujući mjere obnavljanja.

• Uspostavljanje usklađenog ili zajedničkog sistema mjera, aktivnosti, upozorenja i alarma u slivu rijeke Save za izvanredne uticaje na vodu i vodni eko-sistem, kao što su iznenadna i slučajna zagađenja, pražnjenje vještaćkih akumulacija i zadržavanja uzrokovana kolapsima ili nestručnim rukovanjem, poplavama, ledom, sušama, nedostatkom vode i prekidima u plovidbi;

Strane potpisnice FASRB su se složile da poduzmu sve neophodne mjere za održavanje plovnih puteva na njihovoj teritoriji da bi se garantovalo stanje za plovidbu kao i da se poduzmu mjere na poboljšanju uslova plovidbe, te su se obavezale da ukolone sve prepreke za plovidbu. Strane su se također složile da regulišu, prema odvojenom Protokolu o režimu plovidbe, sva pitanja vezana za plovidbu, kao što su institucionalni sporazumi (pravila plovidbe, tehnička pravila za plovila, označavanje i održavanje plovnih puteva itd.) i troškove vezane za održavanje plovnih puteva i za režim plovidbe.

1 www.savacommission.org 2 Zajednička izjava kao i njeni prilozi se mogu preuzeti na stranici www.icpdr.org.navigation-ecology-process

Strana 4


3 STUDIJA IZVODLJIVOSTI, 2008

Različiti dokumenti pominju transportnu politiku i razvoj transporta u Srbiji, na Balkanu i u Europi, od kojih vrijedi spomenuti Transportnu politiku EU za 2010, Bijela knjiga, Studiju o infrastrukturi za region Balkana (2003) i Transportnu politiku i strategiju Republike Srbije (2003.). Prva dokumentacija o procjeni izvodljivosti rehabilitacije plovnog puta rijeke Save je urađena 2006. unutra Master plana i Studije izvodljivosti za transport na unutrašnjim vodama u Srbiji. Master plan je pokrivao 1.600 km plovnog puta na Dunavu, Savi, Tisi, Temiši i hidrosistemu DTD u Vojvodini. Nadalje, Savska komisija je naručila izradu nekoliko tehničkih dokumenata čija je izrada finansirana od strane pribrežnih zemalja a koji uključuju: (i) Studije pred-izvodljivosti za rehabilitaciju i razvoj plovnog puta rijeke Save od Siska do Beograda (2007.), (ii) Studiju izvodljivosti, projektnu dokumentaciju i odgovarajuću početnu procjenu uticaja na okoliš za obnovu i razvoj transporta i plovnosti na plovnom putu rijeke Save (2008.) (od Siska do Beograda). Studija izvodljivosti (2008) identificirala je mnoge dionice duž rijeke koji se protežu od km 0,0 (Beograd) – km 579,5 (Sisak) koje ne zadovoljavaju minimum uslova za plovidbu. Ove dionice identificirane kao “usko mjesto” uglavnom zbog ograničenog gaza tokom dužih perioda kao i zbog širine plovnog puta, oštrih riječnih krivina koje ograničavaju dužinu i širinu plovila i konvoja koji bi mogli ploviti Savom. Studija izvodljivosti (2008) je također dala procijenu troškova za potrebne građevinske intervencije na plovnom putu kako bi se obezbjedila Klasa Va i/ili Klasa IV na rijeci Savi, zavisno od dionice. Klasifikacija Klase IV (prema Ekonomskoj komisiji Ujedinjenih naroda za Evropu i Evropskog Sporazuma u vezi transporta na unutrašnjim vodama od međunarodnog značaja) podrazumjeva da tok rijeke između Siska i Beograda dopušta plovidbu plovila maksimalne dužine 80 do 85 m (260 do 279 stpa), maksimalne širine trupa od 9,5 m (31 stopa), maksimalnog gaza od 2,5 metra (8 stopa i 2 inča) i težine plovila do 1,500 tona (1500 dugih tona i 1700 kratkih tona). Klasa Va zahtjeva gaz između 2,5 i 2,8 metara, te dopušta povidbu plovila teških između 1,500 do 3,000 tona. Konačna odluka vezana za klasu i podjelu infrastrukturnih radova u faze je donijeta od strane Savske komisije i pribrežnih zemalja, u odlukama br. 13/09, maj 2009., i br. 21/09, u augustu 2009. U odluci br. 13/09 su detaljno dati parametri za klasifikaciju unutrašnje plovidbe prema UN/ECE, ŽENEVA 1996. U Odluci br. 21/09 je odlučeno da će Glavni projekat plovnog puta rijeke Save biti razvijen u skladu sa parametrima za klasu Va samo na dionici od ušća rijeke (rkm 0) do Brčkog (rkm 234). Također je utvrđeno da će Hrvatska biti zadužena za izradu Glavnog projekta plovnog puta rijeke Save na dionici od Brčkog (rkm 234) do Siska (rkm 579,5) dok će se BiH i Srbija međusobno dogovoriti o izradi Glavnog projekta plovnog puta rijeke Save na dionici od Beograda (rkm 0) do Brčkog (rkm 234). Republika Hrvatska je već preuzela odgovornost za pripremu Studije uticaja na okolinu i društvo na dionici rijeke Save od Siska (rkm 594) do Račinovaca (rkm 211) kao i za glavni projekat od Siska (rkm 594) do Brčkog (234). Priprema ovih dokumenata je finasirana iz dostupnih IPA fondova (IPA 2007). Studija uticaja na okolinu i društvo je završena pred kraj 2010 ali je trenutno prerađena sa informacijama dobivenim paralelno sa glavnim projektom kao i prema primjedbama dobivenim od nekoliko interesnih strana (uključujući i NVO); glavni projekat za dionicu Sisak – Brčko za plovidbu IV klase je dodjeljen i trenutno je u početnoj fazi, dok je glavni projekat za dionicu Brčko – Beograd u fazi pregovora sa najboljim ocjenjenim iz faze ponude. U tom kontekstu, BiH i Hrvatska su potpisale sporazum o načinu finasiranja i pripreme glavnog projekta i o izdavanju potrebnih dozvola prije izvršenja radova. U sporazumu je navedeno da će BiH pripremiti Glavni projekat za dionicu od Brčkog do Beograda za klasu plovnog puta Va, dok će Hrvaska pripremiti Glavni projekat za dionicu Brčko – Sisak za klasu plovnog puta IV.

Strana 5


4 ZADATAK KONSULTANTA

Cilj zadatka je pomoći BiH i Srbiji u integrisanju okolišnih i društvenih faktora u predložene investicije za rehabilitaciju na klasu Va između Beograda i Brčkog. Krajnji cilj zadatka je razvoj (i) Okvira upravljanja društvenim i okolišnim uticajima (ESMF) koji je pripremljen u skladu sa Zajedničkom izjavom o vodećim principima za razvoj unutarnje plovidbe i zaštite okoliša u slivu rijeke Dunav zajedno sa odgovarajućim Okvirom politike rasljevanja (RPF) za fazu ocjene od strane Svjetske Banke i (ii) Okolišna i društvena procjena uticaja (ESIA uključujući Plan upravljanja okolišnim i društvenim uticajima) vezana za glavni projekat planiranih radova za unapređenje plovnog puta rijeke Save na klasu Va od Brčkog do Beograda. Kako Glavni projekat za glavne radove predložene duž obale rijeke Save od Brčkog do Beograda neće biti završen do dana ocjene projekta od strane Svjetske Banke, dokumenti Okvir upravljanja društvenim i okolišnim uticajima (ESMF) i Okvir politike rasljevanja (RPF) trebaju opisati: (i) procese procjene uticaja na okoliš i procjene uticaja na društvo koji će biti izvršeni tokom implementacije projekta onda kada potrebni tehnički detalji na nivou glavnog projekta budu dostupni; (ii) postojeće referentne informacije na području na koje će uticati projekta, uključujući i potencijalne uticaje na ekosisteme koji se nalaze nizvodno i koji ovise o režimu voda; generalno razmatranje uticaja projekta (koji trebaju biti poboljšani u ESIA na osnovu predloženog glavnog projekta u dodatnih prikupljenih podataka po potrebi); i (opet na općem nivou) odgovarajuće mjere ublažavanja da bi se izbjegli ili smanjili uticaji kao i odgovarajući plan monitoringa. ESMF dokument koji će opisati procese procjene okoliša i društvenu procjenu sa sve investicije finansirane od strane Banke kao i pokriti predložene posebnosti u projektu uključuje: (a) ESIA proces za radove na vodi; (b) analizu okolišne procjene (sažetak EIA izvještaja) za investiciju u luku Brčko (pokrivajući četiri dogovorene specifične investicije); (c) proces procjene okoliša za predložene deminerske radove (finansirane iz EU fondova) kojim će se upravljati prema SOP odredbama.; (d) sažetak statusa EIA pripremljenog za radove na vodi i finansiran od strane Hrvatske i (e) RPF. Kao što je naglašeno u Projektnom zadatku, ESMF (uključujući RPF) će dati pregled relevantno zakonodavstvo i odgovarajuće procedure, uključujući bezbjednosne procedure Svjetske banke primjenjive na ovom projektu, će naglasiti glavne uticaje radova na okoliš kao i uticaj rada sanoranog plovnog puta, te će predložiti izvodive mjere ublažavanja kao i monitroing. Konsultant će također pomoći Klijentu u sprovođenju javnih rasprava kao i procesu objavljivanja ovog ESMF-a. Kompletna ESIA (uključujući ESMP) koja će biti pripremljena u ovom zadatku kao nastavak ovog ESMF-a i nadopunit će analizu koja se nalazi u procjeni okoliša datoj na nivou Studije izvodljivosti pripremljene od strane Savske komisije 2008. Svrha kompletne ESIA studije je osiguranje da su predložene investicije implementirane kroz projekat u skladu sa postojećim zakonima, propisima i standardima o očuvanju okoliša u BiH i u Srbiji, kao i u skladu sa radnom politikom i procedurama Svjetkse Banke kao i odgovarajućim smjernicama o okolišu zaštiti na radu IFC; i neće imati trajan negativan uticaj na stanovništvo i njihova staništa, na prirodu ili na vrijednosti kulturno-historijskog nasljeđa. Kompletna ESIA između ostalih aspekata će: (i) odrediti okolišne i društvene referentne uslove na lokaciji projekta kao i na području uticaja i nizvodno; (ii) procijeniti okolišne i društvene askpekte izgradnje i rada određenih infrastrukturnih investicija vezanih za projekat, uključujući prethodnu procjenu uticaja na okoliš u skladu sa odlukom relevantnih institucija u BiH (Republika Srpska, Federacija BiH i Brčko Distrikt) i u Republici Srbiji; i (iii) identifikovati troškove vezane za mjere ublažavanja, kao i organizovati javne rasprave, fokusirajući se posebno na ljude na koje utiče projekat, ako ih ima, i ostale glavne zainteresovane strane da razmotre sve okolišne i društvene uticaje, kao i glavne koristi projekta. ESMP će biti pripremljen na način da okolišni i društveni zahtjevi (mjere ublažavanja i monitoringa, tehničke specifikacije) vezane za fazu izgradnje mogu biti uvrštene u tendersku/ugovornu dokumentaciju. Nacrt i finalni ESIA (sa ESMP) će biti revidovani prema komentarima relevantnih zainteresovanih strana uključujući NVO, vlasti u BiH (Republika Srpska, Federacija BiH i Brčko Distrikt), u Republici Srbiji i Svjetsku Banku.

Strana 6


5 PREGLED NACIONALNIH I INTERNACIONALNIH ZAHTJEVA ZA OKOLIŠ

Procjena zaštite okoliša u okviru ovog zadatka će biti u skladu sa nacionalnom i internacionalnom politikom, zakonima, propisima i procedurama procjene zaštite okoliša za dvije zemlje na koje se donosi projekat (BiH i Srbija), a posebno u BiH će biti u skladu sa politikom zaštite okoliša za dva dijela na koja utiče projekat (Republika Srpska i Distrikt Brčko). Dalje, kompletna procjena zaštite okoliša će biti u skladu sa Radnim policama i procedurama Svjetske banke kao i u skladu sa drugim primjenjivim internacionalnim zakonadavnim okvirima. Zaštitne police Banke kao i procedure koje se odnose na ovaj projekat u skladu sa Projektnim zadatkom uključuju OP/BP 4.01 (procjena zaštite okoliša), OP/BP 4.04 (Prirodna staništa); OP/BP 4.11 (Prostorni kulturni resursi); OP/BP 4.12 (Prisilno raseljavanje); OP/BP 7-50 (Projekti na internacionalnim plovnim putevima) kao i smjernice Banke u vezi objavljivanja informacija. Raskorak između nacionalnog zakonodavstva na polju okoliša i procedura Banke (uključujući i primjenu) su identifikovani na osnovu detaljne revizije trenutnih propisa i sumirani kasnije u poglavlju 8. Glavni nedostaci su fokusirani na potrebu za provedbom procjene kumulativnih uticaja, alternativa za projekat i analize njihovih povezanih okolišnih uticaja, posebne aktivnosti monitoringa uključujući parametre izvodljivosti i procjenu troškova i cjelokupan proces javnih rasprava. Strožija okolišna pravila i standardi će preovladati tokom implementacije projekta. Postoje i drugi internacionalni propisi, konvencije i EU Direktive koje trebaju biti uzete u obzir,a između njih su značajne:

- Zajednička izjava o vodećim principima za razvoj unutarnje plovidbe i zaštite okoliša u slivu rijeke

Dunav (objavljena 2007. od strane ICPDR u saradnji sa Dunavskom komisijom i Savskom komisijom, usvojena od ICPDR i Dunavske komisije 2007 a od strane Savske komisije 2008.);

- Zaštita okoliša u slivu rijeke Dunav i Konvencija o zaštiti rijeke Dunav, koje formiraju ukupan zakonski instrument za saradnju na prekograničnom upravljanju vodama u slivu rijeke Dunav (potpisana 1994. u Sofiji, Bugarska od strane 11 pribrežnih zemalja – Austrija, Bugarska, Hrvatska, Češka, Njemačka, Mađarska, Moldavija, Rumunija, Slovačka, Slovenija i Ukrajina – i Evropske zajednice; a stupio na snagu 1998.);

- Okvirni sporazum o slivu rijeke Save (potpisan od svih zemalja sliva Save 2002.; ratificiran od strane svih strana 2003, stupio na snagu 2004.);

- Davanje saglasnosti zakona o ratifikaciji sporazuma između vlade Hrvatske i vijeća ministara BiH o plovidbi međunarodnim plovnim putem, označavanje i održavanje (NN 9/09)

- Konvencije o procjeni uticaja na okoliš u međugraničnom kontekstu (Espoo 1991) Republika Hrvatska je preuzela odgovornost za pripremanje ESIA na dionici rijeke Save od Siska (rkm 594) do Račinovaca (rkm 211), i pripremu glavnog projekta od Siska (rkm 594) do Brčkog (rkm 234). Priprema ovih dokumenata je finasirana od strane dostupnih IPA izvora (IPA 2007).

6 ALTERNATIVE PROJEKTA

Prema projektnom zadatku, sva tehnička dokumentacija se mora pregledati da sumiramo alternative predložene u toku razvoja projekta, i da ih uporedimo u smislu okolinskih i društvenih uticaja, troškova i koristi, i da naglasimo uzvodnu analizu kumulativne i sekundarnih/izazvanih uticaja i mogućih sukoba. Usljed nedostatka informacija iz glavnog projekta, slijedeće dvije glavne moguće projektne tehničke alternative su prepoznate i razmatrane: (i) rehabilitacija rijeke na klasu IV naspram klase Va i (ii) ispravljanje riječnih krivina naspram kontrole riječnog saobraćaja.

1. Radovi na rehabilitaciji rijeke i poboljšanje na Klasu Va naspram Klase IV

Strana 7


Trenutni fizički parametri na rijeci Savi prouzrokuju nepovoljne uslove za plovidbu zbog ograničenog gaza i širine plovnog puta tokom dugih vremenskih perioda; oštre riječne krivine ograničavaju dužinu i širinu plovila. Stoga, javila se potreba za razmatranje opcije poboljšanja plovnosti nekoliko različitih sekcija , ili na Klasu IV ili na višu klasu Va. Razlike za plovidbu između obje klase uključuju tehničke detalje kao što je dubina plovnog kanala (2,4 m za klasu Va naspram 2,3 m za klasu IV tokom perioda malih voda); širina plovnog puta u krivinama (90 m za klasu Va naspram 75 m za klasu IV), i ukupni horizontalni razmak između mostova (55 m za klasu Va i 45 m za klasu IV). U okviru za pripremu Studije izvodljivosti i projektne dokumentacije za rehabilitaciju i razvoj transporta i plovidbe na rijeci Savi koji je uspostavljen u 2008/2009, razmatrano i analizirano je da li da se dionica od Siska do Beograda (594 rkm) rehabilituje na klasu IV i/ili Klasu Va. Na osnovu istraživanja, studija izvodljivosti je preporučila rehabilitaciju cijele dionice od Siska do Beograda na klasu Va kao najbolje rješenje uzimajući u obzir ekonomsku „cost-benefit“ analizu. Međutim, analiza uključujući razmatranje troškova i koristi poboljšanja okoliša za obje opcije je dala zaključak da bi dionica od Brčkog do Beograda trebala biti unaprijeđena na klasu Va, dok bi dionica Sisak – Brčko trebala biti unaprijeđena na klasu IV. Za dionicu Brčko – Beograd, rehabilitacija na klasu Va nego na klasu IV može biti napravljena uglavnom kroz dodatna bagerovanja sa kojima se mora dobro upravljati i neće zahtjevati značajno povećanje broja inžinjerskih intervencija nasipa, pragova i zaštite obale što može proizvesti više negativnih uticaja na okoliš koji mogu zatjevati ublažavanja. Sa druge strane, unaprijeđenje dionice Sisak – Brčko na klasu Va bi zahtjevalo značajne građevinske intervencije u poređenju sa rehabilitacijom na klasu IV. Na osnovu gore pomenute procjene, Savska komisija je odlučila da se sektor Sisak – Brčko rehabilituje na klasu IV a sektor Brčko – Beograd na klasu Va (Odluka 21/09 usvojena tokom pisane procedure 29.Juna.2009.).

2. Alternativa koja razmatra ispravljanje riječnih krivina naspram kontrole riječnog saobraćaja (npr. jednosmjerni saobraćaj naspram dvosmjernog na određenim dionicama gdje je radijus krivine manji od 360 m)

Na sektoru rijeke Save od Siska do Brčkog nalazi se 8 riječnih krivina sa radijusem većim od 240m ali manjim od 360 m (240 < R 360 m). Minimum za klasu IV je 360 m. Tokom pripreme Idejnog projekta i Studije izvodljivosti, dvije mogućnosti su razmatrane: usjecanje riječnih krivina ili korištenje jednosmjernog saobraćaja sa dijelovima na kojima bi plovila čekala. Mogućnost zasjecanja riječnih krivina da bi se omogućio dvosmjerni saobraćaj bi zahtjevalo veće troškove i veće nezeljene efekte na okoliš uključujući mogućnost promjene granice između BiH i Hrvatske. Alternativa za uspostavljanje jednosmjernog saobraćaja na ovim područijima gdje je prirodni radijus manji od 360 m, sa odgovarajućom signalizacijom je odabrana kao bolje rješenje i sa aspekta troškova i sa okolišnog aspekta.

3. Alternativa za nivo Glavnog projekta – upravljanje iskopanim sedimentima ESIA na nivou Glavnog projekta će ocijeniti i procijeniti moguće uticaje nastale tokom aktivnosti na bagerovanju a koje su potrebne da bi se riječno korito rijeke Save dovelo na klasu Va na sektoru od Brčkog do Beograda. Posebne alternative vezane za nekoliko tipova metoda bagerovanja, odabira odlagališta i transporta iskopanog materijala će biti procijenjene kao dio glavnog projekta. Izgradnja i održavanje bagerovanja, i odlaganje otpada, može uticati na staništa i predstavlja značajnu opasnost za ljudsko zdravlje i okoliš, posebno ako su sedimenti zagađeni usljed dugovremenih odlaganja i akumulacije opasnih materijala, bilo zbog aktivnosti na lokaciji ili van nje. Iskopavanje i metode odlaganju bi trebale biti odabrane na način da minimiziraju suspenziju sedimenata, minimiziraju uništavanje životnih staništa, poveća tačnost rada, održi gustoću iskopanog materijala, posebno ako iskopani materijal uključuje kontaminirana područja. Postoji nekoliko metoda bagerovanja (sumirane ispod) koje se često koriste ovisno o dubini sedimenata i okolišu kao što je potreba da se odlaganje sedimenata minimizira i poveća tačnost bagerovanja. Odlaganje iskopanog materijala bi trebala biti analizirana da bi se odabrala odgovarajuća metoda odlaganja (npr. ameloriacijam, otvoreno ispuštanje vode, ili sadržani otpad). Nadalje, ponovno korištenje

Strana 8


nezagađenog, iskopanog materijala bi trebalo biti razmotreno (npr. za stvaranje ili poboljšanje močvara, revitalizacija staništa, ili izrada prilaza za javnost /rekreacionih objekata). Nekoliko alternativa za iskopane sedimente bi trebalo biti ocjenjeno tokom izrade Glavnog projekta i to kako slijedi:

• Razmotriti uronjeno pražnjenje hidrauličkih otpada iskopanog materijala; • Korištenje bočnog zadržavanja u pražnjenju u otvorenoj vodi (također korištenje građevinskih

jama ili nasipa što reducira rasprostiranje sedimenata i efekata na žive organizme.; • Korištenje materijala zadržanog čepom sa čistim materijalima; kao čep na dnu ili kombinacija

građevinskih jama/nasipa sa čepom redukuje podvodno širenje kontaminiranog materijala; • Pouzdani objekti za odlaganje bi trebali biti korišteni, ili blizu obale ili na brdu, kada nije moguće ili

poželjno odlaganje u vodu. Ako je otpadni materijal kontaminiran, sigurna postrojenja bi trebala uključiti brodove ili druge opcije da bi se spriječilo ispiranje onečišćenja u susjedne dijelove ili podzemnu vodu. Tretman za odvodnju tekućina (npr. metala i postojanih organskih onešćivača) može biti zahtjevan prije pražnjenja. Standardi kvalitete za ta tačna mjesta pražnjenja bi trebali biti ustanovljeni ovisno o tipu i toksičnosti otpadnih voda i lokacije pražnjenja;

Na kraju, pošto mnoga zagađenja sedimenata imaju porijeklo od korištenja zemljišta obližnjih vodnih područija, upravnici luke bi trebali raditi sa državnim i lokalnim vlastima, kao vlasnicima postrojenja i radnicima na vodnom području na smanjenju izvora glavnih zagađivača. Ovo bi moglo uključivati informisanje vlasti o problemima pri odlaganju iskopanog materijala; aktivno učestvovanje u programima zaštite vodnih područja finasiranim od strane lokalnih i državnih agencija ili na dozvolama za pražnjenje na površinskim vodama, ako ih ima, za izvore na vodnom području luke; i aktivno učešće u zonskim procedurama.

7 OKVIR PROCJENE UTICAJA NA OKOLIŠ ZA PROJEKAT

Relevantne aktivnosti koje podliježu procjeni utjecaja na okoliš i davanja dozvola prema nacionalnim propisima u BiH i Srbiji su date u tabeli 8-1. Tabela 1. Relevantne aktivnosti iz nacionalnih propisa koje podliježu procjeni utjecaja na okoliš

LOKACIJA PROPIS VRSTA AKTIVNOSTI

Bosna i Hercegovina: Republika Srpska

Uredba o projektima za koje se sprovodi PUŽS i kriterijima za odlučivanje o obavezi provođenja i obimu PUŽS (Službeni glasnik RS, 124/12).

Unutarnji plovni putovi i luke za unutrašnji vodni saobraćaj koji omogućavaju saobraćaj plovila od preko 1.350 t. Trgovačke luke, pristaništa za utovar i istovar koja su povezana sa kopnom i vanjskim lukama (izuzev pristaništa za trajekte) koja mogu da prime plovila od preko 1.350 t. Obalni radovi na sprečavanju erozije koji kroz izgradnju mogu izazvati promjene na obali uslijed izgradnje jaraka, molova, pristaništa i ostalih objekata, izuzev održavanja i rekonstrukcije takvih objekata.

Uredba o postrojenjima koja mogu biti izgrađena i puštena u rad samo ako imaju ekološku dozvolu (Službeni glasnik RS 124/12).

Nema identificiranih postrojenja.

Bosna i Hercegovina: Brčko Distrikt

Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna PUŽS i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju ekološku dozvolu (Službeni glasnik BD, 19/04).

Unutarnji plovni putovi i luke za unutrašnji vodni saobraćaj koji omogućavaju saobraćaj plovila od preko 1.350 t.

Trgovačke luke, pristaništa za utovar i istovar koja su povezana sa kopnom i vanjskim lukama (izuzev pristaništa za trajekte) koja mogu da prime plovila od preko 1.350 t. Obalni radovi na sprečavanju erozije koji kroz izgradnju mogu izazvati promjene na obali uslijed izgradnje jaraka, molova, pristaništa i ostalih objekata, izuzev održavanja i rekonstrukcije takvih objekata.

Strana 9


LOKACIJA PROPIS VRSTA AKTIVNOSTI

Republika Srbija

Uredba o utvrđivanju liste projekata za koje je obavezna PUŽS i liste projekata za koje se može zahtijevati PUŽS (Službeni glasnik RS, 114/08)

Unutrašnji plovni putevi na kojima važi međunarodni ili međudržavni, kao i luke i pristaništa koje se nalaze na unutrašnjem plovnom putu na kojem važi međunarodni i međudržavni režim plovidbe, regulacioni radovi na unutrašnjim plovnim putevima kojim se omogućava prolaz plovnim objektima od preko 1.350 t. Unutrašnji plovni putevi na kojima ne važi međunarodni ili međudržavni režim plovidbe, kao i luke i pristaništa koje se nalaze na unutrašnjem plovnom putu na kojem ne važi međunarodni ili međudržavni režim plovidbe, uključujući i luke, odnosno pristaništa namijenjene za ukrcavanje ili iskrcavanje putnika ili robe.

Uredba o vrstama aktivnosti i postrojenja za koje se izdaje integrirana dozvola (Službeni glasnik RS, 84/05)

Nema identificiranih aktivnosti.

Uzimajući u obzir nacionalne propise za okoliš i gore nabrojane činjenice, slijedeći zaključci su izvedeni a u vezi zahtjeva o procjeni okoliša u predmetnim zemljama:

• podprojekt (1) – neophodni radovi na rehabilitaciji rijeke u Bosni i Hercegovini (entitet Republika Srpska) nalaze se na listi projekata za koje je potrebna Procjena utjecaja na okoliš (PUO). Prema tome, oni moraju slijediti zahtjeve državnih zakona i propisa o procjeni utjecaja na okoliš praćene zahtjevima za okolišnu dozvolu. Treba spomenuti da se o radovima na rijeci u Distriktu Brčko (BiH) govori u Hrvatskoj Studiji procjene utjecaja na okoliš za sanaciju vodotoka rijeke Save na dionici Sisak – Račinovci, te da je ovaj dio podprojekta podvrgnut procesu dobivanje okolišne dozvole i da je već dobivena okolišna dozvola od strane nadležnog sektora Vlade Distrikta Brčko.

• podprojekt (2) – investicije da se unaprijede operativna učinkovitost u Luci Brčko koja se nalazi na listi projekata za koje je potrebno pribaviti okolišnu dozvolu. Treba spomenuti da je projekt investiranja u Luku Brčko podvrgnut procesu dobivanje okolišne dozvole i da je već dobivena okolišna dozvola od strane nadležnog sektora Vlade Distrikta Brčko.

• podprojekt (3) – radovi na deminiranju ne podliježu proceduri procjene utjecaja na okoliš. Prema procjeni SB, cjelokupni projekt se smatra kao procjena utjecaja na okoliš kategorije A i prema tome treba da zadovolji zahtjeve okoliša operativne politike OP/BP 4.01 o procjeni utjecaja na okoliš i ostale slične politike, uključujući: OP/BP 4.04 o prirodnim staništima, OP/BP 4.11 o kulturnim resursima, OP/BP 4.12 o prisilnom raseljavanju, OP/BP 7.50 o projektima koji se tiču međunarodnih plovnih puteva i BP 17.50 o objavljivanju informacija od strane banke. Tabela 2. Pregled iskorištenih politika Svjetske banke koje se tiču očuvanja okoliša

POLITIKA OČUVANJA OKOLIŠA OPIS

OP/BP 4.01 o procjeni utjecaja na

okoliš

Osigurati okolišni i društveni odjek i održivost investicijskih projekata, kao i obezbijediti podršku za uključivanje okolišnih i društvenih aspekata projekata u proces donošenja odluka. Projekt sanacije vodotoka rijeke Save smatra se PUO – kategorija A, PUO je obavezna u skladu s državnim zakonodavstvom.

OP/BP 4.04 o prirodnim staništima

Promovirati okolišno održivi razvoj kroz osiguravanje podrške za zaštitu, očuvanje, održavanje i sanaciju prirodnih staništa i njihovih funkcija. Banka podržava i očekuje od korisnika kredita da primjenjuju jedan obazriv pristup upravljanja prirodnim resursima kako bi se osigurale mogućnosti za okolišno održivi razvoj. Intervencije u okviru Projekta sanacije vodotoka rijeke Save locirane su ili su u blizini zaštićenih područja, za što će biti potrebno osigurati odgovarajuće mjere ublažavanja i očuvanja tokom radova. O ovome mora biti riječi o Studiji o procjeni utjecaja na okoliš i društvo.

OP/BP 4.11 Banka je vrlo osjetljiva po pitanju fizičkih kulturnih dobara koja bi potencijalno mogla biti pod utjecajem projektnih aktivnosti ili investicija. Utjecaji na kulturne

Strana 10


POLITIKA OČUVANJA OKOLIŠA OPIS

o kulturnim resursima resurse trebali bi se izbjeći ili ublažiti. PUO u fazi Studije izvodljivosti identificirala je prisutnost arheoloških nalazišta u koritima rijeke Save ili priobalnim područjima u Republici Srbiji. Institut za zaštitu spomenika Republike Srbije zahtijeva da bude konsultovan tokom pripreme projektne dokumentacije kako bi izdao listu zahtjeva i saglasnosti. Plan upravljanja kulturnim resursima bit će pripremljen kao dio projektnog Plana upravljanja okolišem.

OP/BP 4.12 o prisilnom raseljavanju

Raseljenom stanovništvu koje ostane bez izvora zarade kao rezultat projekta mora se omogućiti preseljenje i obezbijediti kompenzacija za sve gubitke. Zatim, za stanovništvo se mora obezbijediti stanje koje u najmanju ruku odgovara stanju prije projekta, tj. u najmanju ruku ponovno uspostaviti životni standard i omogućiti izvore zarade. Kada je u pitanju Projekt sanacije vodotoka rijeke Save, pripremit će se Okvirna politika raseljavanja zato što tačna zona na koju će sve projektne komponente imati utjecaj nije poznata i ne može se utvrditi prije perioda ocjene projekta. Okvirna politika raseljavanja bit će urađena za BiH zato što samo ova zemlja ima pristup fondovima Svjetske banke. Kada je u pitanju podprojekt (2), dubinska ocjena društvenih utjecaja pokazala je da će doći do određenih manjih utjecaja na stambene objekte i zemljišne parcele. Kako bi se ublažili ovi utjecaji, bit će pripremljen skraćeni Akcijski plan raseljavanja baziran na principima i odredbama Okvirne politike raseljavanja. Kada je u pitanju realizacija podprojekta (1) u BiH, priprema Akcijskog plana raseljavanja nije moguća prije perioda ocjene projekta iz razloga što tačne lokacije radova nisu još uvijek finalizirane. Ako to bude izvodljivo, Akcijski plan raseljavanja za podkomponentu (1) za BiH bit će urađen prije objavljivanja javnog konkursa za odgovarajuće građevinske radove. Prekogranične utjecaje ublaživat će nadležni entiteti prema potrebi.

OP/BP 7-50 o projektima koji se tiču međunarodnih plovnih

puteva

Banka obraća posebnu pažnju na pribrežna područja putem osiguravanja pravovremenih informacija o projektima o međunarodnim vodotocima. Rijeka Sava je međunarodna rijeka i čini dio rijeke Dunav i Crnog mora. Međunarodna komisija za sliv rijeke Save (u daljem tekstu: Komisija) formirana je kroz Okvirni sporazum o slivu rijeke Save (u daljem tekstu: Okvirni sporazum) koji su potpisale četiri pribrežne države za rijeku Savu. Komisija je ove države obavijestila o projektnim ciljevima (uključujući aktivnosti deminiranja) tokom Trećeg zajedničkog sastanka o realizaciji projekta održanom u Beču u aprilu 2011. godine. Kopija finalnog proglasa ovog sastanka, dnevni red, relevantne prezentacije i Zapisnik sa sastanka dostavljeni su Banci radi interne evidencije kako bi se ispunile odredbe OP 7.50.

Politika WB o objavljivanju informacija

Propisuje da svi oni koji žive u datim projektnim područjima imaju pravo da budu obaviješteni o predloženom razvojnom projektu. Okolišna legislativa u obje države nalaže učešće javnosti tokom procesa procjene utjecaja na okoliš i društvo.

Pregled procedura i dokumentacije potrebne za projekt u okviru državnih propisa i propisa Svjetske banke dat je u Tabeli 8-3. Svjetska banka traži da se dodatne specifične informacije (na primjer, diskusije o projektnim alternativama i ukupnim utjecajima, izvodljivi parametri za monitoring okoliša, i najmanje 2 adekvatna javna konzultiranja) razviju, naglase i objave (blagovremeno Odboru, u državi i u Infoshop-u) putem Okvira za procjenu upravljanja zaštitom okoliša i socijalnih pitanja i odgovarajućeg Sažetka; pored toga, ovi dokumenti i Okvirna politika raseljavanja pripremaju se blagovremeno kako bi se ispunili uvjeti za ocjenu projekta.

Strana 11


Tabela 3. Zahtjevi za procjenu utjecaja na okoliš

PODPROJEKT DRŽAVNI ZAHTJEVI ZAHTJEVI SVJETSKE BANKE Radovi na rijeci u Republici Srpskoj (podprojekt 1)

Korak 1: Obaviti proceduru za procjenu utjecaja na okoliš i pripremiti dokumente prema sljedećem redoslijedu:

• Zahtjev za Prethodnu PUO • Studija o procjeni utjecaja na okoliš

Korak 2: Obaviti proceduru za dobivanje okolišne dozvole i pripremiti Zahtjev za okolišnu dozvolu

OP/BP 4.01 za kategoriju A za projekt i sve podprojekte nalaže provođenje politike za procjenu utjecaja na okoliš i društvo i pripremu sljedećih dokumenata:

• Okvir upravljanja okolišnim i

društvenim utjecajima • Okvir politike raseljavanja • Studija o procjeni utjecaja na okoliš i

društvo (Izvještaj o procjeni utjecaja na okoliš za projekte kategorije A sa Planom upravljanja okolišnim i društvenim utjecajima)

OP/BP 4.12 za kategoriju A za projekt i sve podprojekte nalaže provođenje politike raseljavanja i pripremu sljedećih dokumenata: • Okvir politike raseljavanja • Skraćeni Akcijski plan raseljavanja

za investiranje u Luku Brčko • Akcijski plan raseljavanja za radove

na rijeci, ako bude potrebno.

Napomena: za deminiranje, zahtjevi SB nalažu da se slijede Standardne radne procedure izrađene na principima Međunarodnih standarda za radove na raščišćavanju od mina

Radovi na rijeci u Brčko Distriktu (podprojekt 1)

Procedure za PUO i okolišnu dozvolu bit će završene od strane nadležnog odjela BD. Analizom razlika utvrđeno je da Studija na osnovu koje će biti izdana dozvola ne zadovoljava zahtjeve Svjetske banke i mora se doraditi.

Radovi na rijeci u Republici Srbiji (podprojekt 1)

Obaviti proceduru za procjenu utjecaja na okoliš i pripremiti dokumente prema sljedećem redoslijedu:

• Zahtjev za utvrđivanje potrebe za PUO • Zahtjev za utvrđivanje obima i sadržaja

Studije PUO • Studija o procjeni utjecaja na okoliš

Investicije u Luku Brčko (podprojekt 2)

Okolišnu dozvolu izdaje nadležni odjel u Brčko Distriktu

Radovi na deminiranju (podprojekt 3)

Nema zahtjeva ali će biti obavljena procjena kao dio projektnih radova na rijeci u Republici Srpskoj

Detalji procesa procjene utjecaja na okoliš za svaki podprojekt koji će zadovoljiti i državne i zahtjeve SB detaljno su prikazani u poglavlju 3 ovog dokumenta. U cilju informiranja svih pribrežnih zemalja o aktivnostima na rijeci Savi, Međunarodna komisija za sliv rijeke Save (Savska komisija) je osnovala Upravni komitet za nadzor i koordinaciju implementacije projekta: Rekonstrukcija i razvoj saobraćaja i plovidbe na rijeci Savi. Pored toga, MPK BiH zajedno sa Konsultantom je organiziralo prvi sastanak konzultacija 24.01.2013. i poslalo pozive za raspravu u Republiku Srbiju, Hrvatsku i BiH, te Savskoj komisiji. Tokom ovog prvog sastanka konzultacija, predstavnici Republike Hrvatske su se obavezali da će imenovati svoje članove. Međutim, predstavnici Republike Srpske i Srbije nisu prisustvovali sastanku iako su bili pozvani. Početkom februara 2013., predstavnici MPK BiH su imali sastanak u Beogradu sa predstavnicima Republike Srbije (Ministarstvo saobraćaja i Plovput), gdje se razgovaralo o međudržavnom sporazumu o plovnom putu rijeke Save kao i o formiranju međuvladine komisije za praćenje implementacije sporazuma. Također se razgovaralo o pravnim mogućnostima (pravnoj bazi) da Srbija imenuje člana za Upravni odbor, ne samo za praćenje implementacije ugovora o PUOD nego i za cijeli projekt. Sljedeći javni sastanak održan je u aprilu u Srbiji (detalji o tom sastanku su dati u poglavlju o ukupnom procesu javnih konzultacija).

Strana 12


8 OKVIR PROCJENE DRUŠTVENIH UTICAJA ZA SVE INVESTICIJE

Okvir procjene društvenih uticaja unutar Okvira upravljanja okolišnim i društvenim uticajima (OUODU) opisuje proces procjene društvenih uticaja za slijedeće investicije finansirane od strane Banke i pokrivene sa predloženim projektima. Radovi na rijeci (Brčko – Beograd), investicija u luku Brčko i radovi na deminiranju. Okvir procjene uticaja na društvo je posebno povezan sa Okvirom politike raseljavanja. Okvir procjene uticaja na društvo za ove tri investicije će provjeriti usklađenost sa postojećim zakonima, propisima i standardima u BiH i Srbiji o zaštiti, kao i sa Radnom politikom i praksom Svjetske Banke a vezano za moguće i trajne negativne uticaje na ljude koje živi na području obuhvaćenom projektom i na njihovu egzistenciju. Fokus ovog Okvira procjene uticaja na društvo je da se:

(i) Odrede referentni društveni uslovi na području projekta; (ii) Procijene uticaji na društvo od izgradnje i rada odabranih investicija vezani za projekat,

uključujući prethodnu procjenu uticaja na društvo u skladu sa odlukom relevantnih institucija u BiH (Republika Srpska, Federacija BiH i Brčko Distrikt) i u Srbiji.

(iii) Identifikuju troškovi vezani za mjere ublažavanja i aktivnosti na monitoringu, te organizovati javne rasprave, fokusirajući se posebno na ljude na koje projekat utiče, ukoliko ih ima, i na druge glavne interesne strane da se razmotre bilo kakvi uticaji na društvo, pozitivni ili negativni kao i ključne dobiti projekta.

(iv) Procijene različiti elemeti mogućeg plana ublažavanja koji identifikuju i sumiraju sve očekivane potencijalne uticaje na društvo, opiše svaka mjera ublažavanja sa tehničkim detaljima uključujući tip uticaj na društvo za koji se veže i uslove pod kojima je to potrebno, i omogući veza sa svim drugim planovima ublažavanja (okvir prisilnog raseljavanja/eksproprijacije ili akcioni plan, ako ih ima) potrebnih za projekat.

(v) Predlože odgovarajući elementi plana monitoringa uključujući poseban opis mjera monitoringa (povezane sa mjerama ublažavanja predloženim u planu ublažavanja) sa parametrima koji će biti mjereni, metodama koje će biti korištene, uzorkovanjem na lokacijama, učestalost mjerenja, poseban opis institucionalnih aranžmana, i procedura izvještavanja; i

(vi) Predloži raspored implementacije mjera ublažavanja i mjerenja predloženih u gornjim planovima.

Međutim, glavni zadatak Okvira procjene uticaja na društvo je da predvidi ulazne podatke za integrisanje društvenih faktora u tri velike investicije projekta onda kada tehnički detalji budu poznati. Jedan od glavnih elemenata ovih faktora je vezan za moguću eksproprijaciju zemljišta. Iz ovog razloga, tokom implementacije projekta, biti će neophodno organizovati prikupljanje podataka kroz posjete na terenu za sve tri investicije projekta da bi se sakupile potrebne informacije (npr. upotreba zemljišta, vlasništvo nad zemljištem itd.) što može dopustiti razumjevanje potencijalnih uticaja na društvo vezanih za tri velike investicije projekta. Tokom ovog obilaska terena posebna pažnja će biti posvećena identifikaciji lokalnih zajednica (ljudi na koje utiče projekat), njihovih pogleda na direktne, indirektne i izazvane uticaje na okoliš i društvo tokom radova na rehabilitaciji u okviru projekta. Procjena uticaja na društvo će biti provedena u četiri faze:

Faza 1: Pregled postojećih podataka i priprema instrumenata; Faza 2: Kvalitativno istraživanje; Faza 3: Kvantitativno istraživanje; Faza 4: Analiza rezultata i zaključci na osnovu rezultata istraživanja.

Strana 13


9 OSNOVNI PODACI O OKOLIŠU I DRUŠTVU

Prostorno okruženje

Projektna interesna zona za procjenu potencijalnih učinaka na prostorno okruženje je određena kao područje rijeke Save i njezine okolice, uključujući aluvion koji se proteže na dužini od 500 m od obje strane riječnog korita. Područje uz rijeku Savu (potez Brčko – Beograd ) sastoji se od različitih vrsta Kvartarnih (Q) litoloških članova, kao što su: Aluvijalne naslage (a), Močvarni sediment (b), Sediment povodnje (ap), Sedimenta napuštenih riječnih korita-mrtvaje (am)/(b). Šljunkovito-pjeskoviti akvifer smješten je između Bosanskih planina (po mogućnosti Majevice i Trebovca), zatim planina Srbije na desnoj obali rijeke Drine i dijelom planine Dilj u Slavoniji, a također i Fruške Gore u Sremu. Mala debljina sloja gline se nalazi unutar obloženih naslaga i ne čini prepreku za neposrednu hidrauličku vezu između površinske vode rijeke Save i podzemnih voda unutar aluviona koji su u direktnoj vezi. Najznačajnija infiltracija dolazi od rijeke Save. Utjecaj radova na kvalitetu izvorišta, koja opskrbljuju velika urbana područja (Brčko, Sremska Mitrovica i Šabac), svakako je važan aspekt. Radovi na produbljivanju korita rijeke Save mogu imati negativne utjecaje. Na izvorištima u Brčkom, Sremskoj Mitrovici i Šabcu, voda se crpi iz dubine od oko 40-60 m. Prosječna provodljivost akvifera na području Brčkog obično iznosi oko >1,0 m/dan. Područja u vertikalnom stupcu uglavnom su karakterizirana naslagama slabe vodopropusnosti do nepropusnih naslaga u gornjim barijerama, i u tom smislu predstavljaju povećani faktor sigurnosti u smislu zaštite izvorišta od potencijalnog zagađenja uzrokovanog površinskim terenskim radovima. Ne očekuje se utjecaj radova na registrirana izvorišta pitke vode zbog njihove pozicije u odnosu na predviđene lokacije radova i hidro-geološke karakteristike (Error! Reference source not found.). Međutim, u toku razvoja Procjene utjecaja na okoliš i društvo, kada specifične lokacije mjesta za sanaciju budu potvrđene, ovi utjecaji će biti ponovo ocijenjeni, što uključuje i razmatranje svih drugih korisnika koji bi mogli biti pod utjecajem konkretnih radova. Utjecaj radova na registrovanim izvorima pitke vode nije očekivan zbog svoje pozicije u odnosu na predviđene lokacije radova i hidro-geoloških obilježja (Tabela 9.1) međutim, tokom ESIA razvoja, kada su određene lokacije rehabilitacije potvrđene, ovi utjecaji će ponovo biti ispitane kaoi i razmatranje svih drugih korisnika koje bi mogle biti pogođene na konkretnim dijelovima. Tabela 4. Potencijalni utjecaj sanacijskih radova na lokacije utvrđene u Studiji izvodljivosti 2008. godine

Lokacija Izvor vodosnabdijevanja Udaljenost od sanacijskih lokacija iz Studije izvodivosti

Mogući utjecaj

Brčko

Aluvijalni izvor Rijeke Save - Plazulje Izvorište uključuje neogenske krečnjake sa sjevernog ruba planine Majevica Podzemna voda unutar miocenskih karstificiranih krečnjaka (Thornton- M2

2 and Sarmatian M3

1) crpi se iz bunara, na dubini od 150 metara

24 km uzvodno od najbliže lokacije S1.1, uzvodni položaj Sedimenti ovih akvifera uglavnom su zastupljeni glinom, laporom, glinovito-laporovitim i laporovito-pješčanim komponentama, sa mjestimičnom pojavom pijeska i šljunka, ukupne debljine do 100 m, što osigurava dobru izolaciju od aluvijalnih akvifera, tj. sprječava njihovu hidrauličku vezu

Utjecaji se ne

očekuju.

Utjecaji se ne

očekuju.

Šabac Aluvijalni izvor Rijeke Save Tabanovići i Mali Zabran

Izvor Tabanović je smješten uzvodno, na udaljenosti od oko 3 km od građevinske zone (S1.4) na rijeci Savi. Istovremeno, lokalitet Mali Zabran predstavlja izvorište i djelomično je smješten (nizvodno) u neposrednoj blizini izvođenja građevinskih radova na produbljivanju korita rijeke Save. Međutim, važno je naglasiti da je sam izvor

Utjecaji se ne

očekuju

Strana 14


Lokacija Izvor vodosnabdijevanja Udaljenost od sanacijskih lokacija iz Studije izvodivosti

Mogući utjecaj

smješten otprilike 5 km od lokacije izvođenja radova, uz važnu napomenu da grad Šabac, zbog svoje pozicije, ima ulogu barijere u ovom slučaju, s obzirom da je smješten između gore spomenute lokacije izvođenja radova i navedenog izvorišta.

Sremska Mitrovica

Aluvijalni izvor Rijeke Save u Sremskoj Mitrovici, kao i aluvijalni akvifer u Martincima

Najbliža lokacija je smještena (S1.4) 10 km nizvodno od toka rijeke Save

Utjecaji se ne

očekuju Na dionici od Brčkog do Beograda, rijeka Sava prolazi kroz nekoliko gusto naseljenih područja kao što su Brčko, Sremska Mitrovica, Šabac i Beograd i nekoliko područja niže gustoće naseljenosti kao što su Gunji, Sremska Rača, Bosut, Ravnje, Jarak, Hrtkovci, Drenovac, Mrđenovac, Kupinovo, Obrenovac, Boljevci, Barić, Umka i Ostružnica. Prema prostornim planovima tih općina, gore spomenuta gusto naseljena područja imaju djelomično izgrađene kanalizacijske mreže, većinom u urbanim područjima. Ruralna područja imaju septičke jame. Prostorni planovi za Šabac pokazuju da je 21% od ukupnog stanovništva priključeno na kanalizacijski sistem, dok je taj postotak u Beogradu mnogo veći i iznosi 80%. Otpadne vode u svim općinama se izravno ispuštaju bez tretmana u rijeku Savu, što je glavni uzrok pogoršanja kvalitete vode rijeke Save. U razdoblju od 2004. do 2012. godine, rijeka je konstantno pripadala klasi kvalitete I / II (granične vrijednosti za svaku klasu prikazane su u Aneksu 2, Tabela1). Na lokacijama Sremska Mitrovica i Šabac, u razdoblju 2005-2007.,povremeno je dolazilo do manjih povećanja koncentracija ukupnog fosfora koji određuje kvalitetu vode za klasu II / III. U istom razdoblju, nisu zabilježene značajnije promjene zasićenosti kisikom, kao ni drugih parametara koji bi mogli biti pokazatelji organskog opterećenja (KPK i BPK5). Prema Međunarodnoj komisiji za zaštitu rijeke Dunav, kvaliteta vode je konstantno pripadala klasi III zbog koncentracije teških metala, izuzimajući živu, čija je koncentracija pripadala klasi II. Na postojećim stanicama za monitoring, povremeno su bilježene veće koncentracije žive (npr. 2008.), što je kvalitetu vode na tim dionicama rijeke svrstalo u klasu V, prema graničnim vrijednostima Međunarodne komisije za zaštitu rijeke Dunav (Aneks 2, Tabela 7). Opširnije informacije o kvaliteti i razredu kvalitete vode, za period 2003-2009, prikazane su u Tabeli 36 i na Slici 16. Na teritoriji Republike Srbije analiza sedimenta provedena na sve četiri stanice (Jamena, Sremska Mitrovica, Šabac i Ostružnica), pokazala je povišene koncentracije žive i nikla (među teškim metalima analiziranima 2003. godine), bez značajnih povećanja koncentracije olova. Međutim, vrijednosti žive, iako povećane, daleko su ispod vrijednosti za intervenciju prema “SQO Netherlands Value”, (uključen u legislativu “Canadian Quality Sediment Guideline for the Protection of Aquatic Life”).Stoga, vjerojatno ne treba očekivati značajan utjecaj na kvalitetu vode uzrokovan pokretanjem sedimenta prilikom produbljivanja korita na uskim grlima (Jamena i Sremska Mitrovica). Kao sastavni dio Procjene utjecaja na okoliš i društvo, biti će dovršena specifična procjena koncentracije nikla u ovom projektnom području. Na teritoriji Bosne i Hercegovine, na profilu Rača, zabilježene su povećane koncentracije nikla u nanosu, dok su na ušću rijeke Drine u rijeku Savu izmjerene dosta povećane koncentracije nikla, olova i cinka. Spomenuto ušće Drine u Savu također predstavlja usko grlo, i stoga je mogući veći utjecaj na zatečeno stanje najvjerojatnije posljedica blizine rudnika olova i cinka. Intenzivni radovi na ovom profilu mogli bi pokrenuti veću količinu suspendiranih materija sa moguće dosta visokim sadržajem olova, budući da su izmjerene vrijednosti prelazile PEL vrijednost koja se odnosi na minimalno toksične utjecaje prema legislativi “Canadian Quality Sediment Guideline for the Protection of Aquatic Life”. Obim utjecaja će ovisiti o vrsti radova i tehnologiji kojom se isti izvode. Bliska suradnja između konsultanta za glavni projekt i konsultanta za Studiju utjecaj na okoliš i društvo biti će ključna za zajedničku procjenu specifičnih utjecaja analiziranih alternativa na okoliš naspram lokacije odabrane za investiciju i prirodnog okoliša. Biološko okruženje

Strana 15


Sliv rijeke Save je od posebne važnosti zbog svoje iznimne krajobrazne raznolikosti. Područje karakterizirano najvećim kompleksom aluvijalnih poplavnih močvarnih područja u slivu rijeke Dunav i prostranom područjima pokrivenim nizinskim šumama. Na rijeci Savi postoje mjesta gdje su poplavna područja još uvijek netaknuta, pogotovo u središnjem slivu Save. Središnji sliv Save odlikuje se mozaikom prirodnih poplavnih područja i kulturnih krajobraza, nastalih tradicionalnim načinom korištenja zemljišta. Rijeka Sava se može smatrati kao jedan od "dragulja na kruni europske prirode“, te je odabrana kao središnja regija Paneuropske strategije biološke i krajobrazne raznolikosti (PEBLDS) razvijene od strane Vijeća Europe (Plan upravljanja slivom rijeke Save- nacrt2011). Za potrebe procjene potencijalnog utjecaja na biološki okoliš, utvrđena interesna projektna zona je 500 m dug koridor duž lijeve i desne strane obale rijeke Save. Lokacije staništa od mogućeg interesa duž rijeke Save, od Brčkog nizvodno do Beograda te unutar 500 m koridora duž lijeve i desne obale su: Rača (BiH, RS) zajedno sa ušćem rijeke Drine, Majzecova bašta (RS) zajedno s Viničnom (RS), Obedska Bara (RS) i Orlača (RS). Unutar gore navedenih područja registrirani su sljedeći važni tipovi staništa: vegetacija slatkih voda, vegetacija plutajućih cvjetnica, vegetacija močvarnih biljaka, obalna vegetacija slatkih voda, vegetacija obradivih površina, vegetacija šuma hrasta jasena i johe. Neka od staništa prepoznata su kao potencijalna Natura 2000 područja, uključujući vegetaciju slatkih voda (NATURA 2000 kod 3130 i 3270),vegetaciju plutajućih cvjetnica (NATURA 2000 kod9180 i 91E0) i vegetacija šuma hrasta jasena i johe (NATURA 2000 kod 91F0). Od gore spomenutih lokacija, 4 su proglašene prirodnim rezervatima: Šuma Majzecova bašta, Obedska Bara, Ključ Bara i Gornje Njive Bara3. Lokacija Viničina, zajedno sa Majzecovom baštom, čini kompleks šuma pod nazivom Morovičko-Bosutske šume, iako su oba mjesta zaštićena zasebnim odlukama. Međutim, lokacija Vinična je oko 5 km udaljena od lijeve obale rijeke Save i ne preklapa se sa interesnom projektnom zonom. Dakle, rijeka Sava, na profilu Majzecova Bašta i Obedska Bara, označena je kao Zona velikog opreza (pojedinosti se nalaze u Aneksu 1-6). Plan upravljanja za posebni rezervat prirode Obedska Bara ne zabranjuje radove na Savi, ali propisuje mjere opreza kako bi se izbjegli eventualni nizvodni utjecaji na ovom zaštićenom području4. Prema procjeni iz izvješća WWF-a za 2010.godinu5,postoji 28 drugih poplavnih područja s potencijalom za ponovno povezivanje s rijekom Savom i njezinim pritokama. Obedska Bara, kao dio poplavnog područja Save u Srbiji, trenutno je jedini službeno planirani projekt za ponovno povezivanje poplavnih područja u cijelom slivu rijeke Save. Procjena utjecaja na okoliš i društvo će revidirati i ažurirati informacije o bilo kakvoj postojećoj povezanosti s ostalih 27 poplavnih područja. Najnovija istraživanja pokazuju da nekoliko ugroženih vrsta živi u rijeci Savi i okolnom području, od kojih nijedna ne pripada kopnenoj ili vodenoj flori. Među registriranim ugroženim vrstama faune, nalazi se sedam vrsta ribe (Dunavski losos,Obični šaran, Vijunica, Dunavska uklija, mrena, vijun, Europska crnka), i jedna vrsta sisavaca (Europski dabar). Vrijedno je napomenuti da se ove vrste ne mogu naći u bilo kojem dijelu rijeke Save, s obzirom da su njihovo prirodno stanište pritoke Dunav i Save. U ovoj fazi izrade Okvira upravljanja okolišnim i društvenim utjecajima, jedino značajno utvrđeno mrijestilište nalazi se 48-62 kod ušća Save u Dunavu. Međutim, Procjena utjecaja na okoliš i društvo će pozorno procijeniti i utvrditi hoće li radovi na odabranim dionicama rijeke na bilo koji način utjecati na ovo identificirano važno mrijestilište ili na druga ugrožena riblja staništa koja u ovoj fazi projekta još uvijek nisu identificirana.

Očekuje se da proces jaružanja rijeke i radovi na regulaciji rijeke mogu uticati na vodni režim u rijekama i močvarnim područjima u širem slivu rijeke Save. Ovakav utjecaj nije trenutačan, već se radi o sporom procesu koji se razvija polako, tokom godina, nakon završetka radova. Mogu se očekivati promjene 3http://ec.europa.eu/enlargement/pdf/croatia/ipa/cbc_hr_srb_annex2_c20076565_of_20122007_en.pdf 4PU Vojvodina sume, Department of Forest Management Sremska Mitrovica (2010): Special Nature Reserve „Obedska Bara“ Management Plan, Sremska Mitrovica 5 WWF (2010) Working paper for the Danube River Basin: Assessment of the restoration potential along the Danube and main tributaries, Final Draft, Vienna

Strana 16


razine podzemnih voda, kao posljedica smanjenog protoka vode u bočnim ograncima i manjih poplava. To potencijalno može negativno utjecati na funkcioniranje močvara, koje predstavljaju važno sklonište, mrijestilište riba i stanište biljaka, ptica, riba, vodozemaca i ostalih životinja. Stoga, kompletirana Procjena utjecaja na okoliš i društvo, pripremljena usporedno s glavnim projektom,obavezno mora sadržavati rezultate hidrauličkog modeliranja i mora biti uzeta u razmatranje pri odabiru izvedivih alternativa s najmanje utjecaja na okoliš na temelju rezultata modeliranja. Kulturno-historijsko nasljeđe Zahvaljujući bogatoj historiji, cijeli tok rijeke Save može se promatrati kao jedno veliko arheološko nalazište. Oko 15 mjesta su registrirani nalazi od čega se njih 10 nalazi u području izvođenja radova, tačnije u samom koritu rijeke Save (Aneks 1-5). Ukoliko se tokom građevinske faze pronađu kulturna dobra, primijeniti će se nacionalni zakoni o kulturnim dobrima. Proces jaružanja i drugi radovi na rijeci mogu potencijalno vršiti negativan utjecaj na potencijalna arheološka nalazišta, ali ovakav utjecaj se pažljivijom prevencijom može izbjeći. Plan upravljanja kulturno-historijskim nasljeđem (PCR) biti će pripremljen na razini Procjene utjecaja na okoliš i društvo/ glavnog projekta te će se provoditi u fazi izvođenja radova. Društvo i ekonomija Što se tiče strukture zajednice oko područja luke Brčko, popis aktivnosti zajednice i sistema produkcije (npr. ribolov, industrija, uzgoj, mala poduzeća), razina prihoda, bilo kakva javna infrastruktura i socijalne usluge, robe i usluge i opis svih direktnih, indirektnih i izazvanih utjecaja na egzistenciju i skloništa će biti identificirani tokom promatranja mjesta. Ne postoji zvanična statistika na nivou zajednice Brčko Distrikta, osim procjene o broju domaćinstava i poslova u promatranom području. Ovaj pregled će biti urađen u okviru terenskih radova i kvantitativnog promatranja tokom faze Procjene utjecaja na okoliš. Međutim, tokom dvije terenske posjete i promatranja, identificirali smo 4 pojedinačne stambene jedinice, izgrađena u neposrednoj blizini projektnog područja. Utvrdili smo da je samo jedna stambena jedinica izravno pod utjecajem planiranih projektnih aktivnosti. Pored toga, očekujemo da će vrlo mali broj pojedinačnih parcela zemljišta biti pod utjecajem kao i dio parcele koja je u posjedu Kompanije Brčko Gas. Na temelju trenutno dostupnih informacija iz tehničke dokumentacije, ne očekujemo nikakvo raseljavanje kao rezultat izvođenja radova. Što se tiče situacije sa minama, mapiranje područja pod minama je urađeno od strane MAK-a. Glavni problem je identifikacija veličine područja pod minama i vlasništvo nad zemljom zahvaćenom minama. Normalno je da deminerski radovi imaju pozitivan efekt zbog povećanja sigurnosti lokalnog stanovništva i pristupa zemljištu. Međutim, analiza broja i strukture domaćinstava i djelatnosti koje će biti pod utjecajem deminiranja, izvršiti će se kroz fazu kvalitativnog istraživanja tokom faze Procjene utjecaja na okoliš.

10 OKVIR ZAJEDNIČKIH UTICAJA NA OKOLIŠ I DRUŠTVO

Analiza negativnih i pozitivnih uticaja Projekta je provedena koristeći tipične, poznate aktivnosti i način na koji oni međusobno djeluju sa okolišem. Analiza uticaja je uključivala utvrđivanje uticaja i kvalitativnu procjenu koristeći indikatore. Generalni uticaji su bili analizirani tokom faze izgradnje i upotrebne faze. Posebni uticaji na gradilištu biće analizirani u Glavnom projektu i uključeni u Procjenu uticaja na okoliš. Nakon početne analize dostupnih informacija, slijedeći negativni uticaji bi trebali biti razmotreni:

Strana 17


Uticaji na okoliš

Tabela 5. Uticaji na okoliš tokom faze izgradnje

FAZA IZGRADNJE

OKOLIŠ EFEKTI/UTICAJI

Kvaliteta vazduha Nema posebnih uticaja tokom faze građevinskih radova.

Voda

Očekuju se uticaji izazvani bagerovanjem, transportom sedimenata. Koncentracija žive u sedimentima su daleko ispod vrijednosti za intervenciju prema „SQO Holandske vrijednosti“ u Srbiji. Povećane koncentracije olova nisu uočene ni na jednom mjernom profilu na teritoriji Srbije u 2003. Stoga, značajan uticaj na kvalitetu vode, prouzrokovan pomjeranjem sedimenata zbog bagerovanja korita rijeke na „uskom grlu“ (Jemena i Sremska Mitrovica) ne očekuju se. Potencijalni uticaj na izvore pitke vode hidrološki povezanih sa rijekom Savom se također mora istražiti. U BIH na profilu Rača, povišene koncentracije nikla u sedimentima su zabilježene, dok na ušću rijeke Drine u rijeku Savu su izmjerene veće količine nikla, olova i cinka. Intenzivni radovi na ovom profilu bi mogli prouzrokovati kretanje većih količina suspendiranih čestica sa poprilično većim sadržajem olova, pošto su izmjerene vrijednosti premašile PEL vrijednosti – mogući toksični efekti prema „Kanadskim smjernicama za kvalitetu sedimenata za zaštitu vodenog svijeta“. Obim uticaja će ovisiti od tipa radova na lokaciji i tehnologije rada. Biće neophodna koordinacija između konsultanata zaduženih za glavni projekat i Studiju uticaja na okoliš, da bi se procijenili uticaji na okoliš za varijante razmatrane od strane projektanta te da se ocijeni sa okolišne tačke gledišta.

Tlo i geologija Stepen uticaja će ovisiti od tipa radova i tehnologije korištene da se iskopa i raspolaže sa izvađenim materijalom iz rijeke. Neadekvatno raspolaganje sedimentima potencijalno zagađenim teškim metalima može negativno uticati na obale rijeke.

Flora i fauna

Potencijalni uticaj nizvodno od promjene režima vode na rijeci i obalnih močvarnih područja na širem razvodu rijeke Save. Obim uticaja će ovisiti o tipu i lokaciji radova, radovi će biti provedeni u blizini dva zaštićena područja, Obedska Bara i Majzecova Bašta koja se smatraju ekstremno Oprezna područja (vidjeti Prilog 1-6), i ostala potencijalno osjetljiva područja su također utvrđena u okviru područja uticaja projekta. Potencijalno uništenje obale i vodenih biljnih zajednica. Potencijalni direktni uticaj na vodene organizme i fibe na počvarnim dijelovima. Privremeni gubitak prirodnih staništa u rijeci i na njenim obalama. Privremeni uticaj na faunu izazvan bukom i vibracijom.

Kulturno naslijeđe

Procesi bagerovanja i ostali radovi mogu imati negativan uticaj na slijedeća arheološka staništa:

• Sremska Rača – arheološka nalazišta u riječnom koritu iz ranog rimskog perioda, • Ušće Drine – arheološka nalazišta iz neolitskog perioda, • Korito rijeke Save ispod željezničkog mosta blizu Šabca – lokacija u koritu rijeke

datira od 14 stoljeća, • Korito rijeke Save u Šabcu – ostaci Rimske ville rustike, • Korito rijeke Save (95-96 km) – nalazišta bronzanog mača iz bronzanog doba i • Obala rijeke u Šabcu – ostaci Rimske ville rustice.

Istraživanja gore pomenutih nalazišta bi trebalo biti urađena prije građevinskih radova te bi trebalo biti provedeno od strane Republičkog Instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu na trošak Investitora u skladu sa odobrenim Planom upravljanja historijsko-kulturnim bogatstvom.

Buka i vibracije Možda postoji ograničeno povećanje buke i vibracije u okolini rijeke i obližnjim područijima tokom aktivnosti na izgradnji. Buka i vibracije mogu imati negativan uticaj na gnijezda ptica i migraciju riba koja je povoljna tokom perioda parenja/mrještenja.

Vizuelna kvaliteta Gubitak, i šteta na geološkim i fiziografskim obilježijima, smanjenje pokrivača vegetacije, promjena sastava biljaka, uglavnom na obalama rijeke.

Izvanredne situacije Radovi na izgradnji a također i deminiranje bi mogli naškoditi ljudima direktno ili indirektno. Fizičke nesreće se mogu desiti tokom ove faze. Moguća incidentalna zagađena usljed prosipanja meašinskog ulja iz mašina za bagerovanje.

Strana 18


Tabela 6. Uticaji na okoliš toko Operativne faze

OPERATIVNA FAZA

OKOLIŠ EFEKTI/UTICAJI

Kvaliteta vazduha Povećani nivoi i efekti emisije tokom normalnog rada (pomijeranje trgovačkih plovila). Korištenje plovnih puteva je u smislu energije ekonomičnije od saobračajnica i željeznica.

Voda Efekti na kvalitet vode zbog plovidbe plovila (slučajna izlijevanja ulja ili hemikalija, zagađenje vode sa trajnim i aktivnim izvorima fenola, teških metala i ostalih ispusnih gasova, otpadnih voda i balastne vode).

Tlo i geologija Zagađivanje tla, upravljanje čvrstim otpadom, promjene u plodnosti i prikladnosti hidromorfnog tla van poplavljene zone.

Flora i fauna

Potencijalni uticaj nizvodno od promjene režima vode na rijeci i obalnih močvarnih područja na širem razvođu rijeke Save. Direktna ili indirektna šteta na divljač i floru, posebne promjene u okolnom ekosistemu (staništa, biloška aktivnost, vazduh, buka, zagađenje) od strane plovila, gubitak biodiverziteta i negativan uticaj na vlažna i močvarna staništa (npr. ako postoji pad nivoa vode zbog razvoja projekta). Uticaji nastali od slučajnih izlijevanja opasnog transporta, otpadnog materijala i vode balasta. Veći mortalitet vodenih organizama izazvan prolaskom propelera. Vodeni promet može izazvati povećanje organskog zagađenja u rijeci, povećanje istalih tipova zagađenja (dijelovi brodova itd.), i povećanje zagađenosti rijeke uzrokovano nesrećama na brodovima i tegljačima.

Prirodno naslijeđe Oštećenja na obližnjim ekosistemima (staništa, biološka aktivnost, vazduh, buka, zagađenost) od strane plovila. Pozitivan uticaj obnavljanjem obala rijeke.

Kulturno naslijeđe Negativne efekte na arhitekturu i historijsko naslijeđe, arheološke značajke, groblja, i druge ljudske predmete ovisno o njihovoj udaljenosti od obale rijeke i mjesta gdje se izvode novi radovi.

Buka i vibracije Uticaji na osjetljive lokalne receptore kao što je blizina naselja može se također dogoditi zbog povećanja prometa na rijeci.

Vizuelna kvaliteta Vizuelni efekti razvoja na okolno područje i pejzaž. Otpadi Povećanje odlaganja otpada i otpadnih voda.

Izvanredne situacije Ispuštanje uljnih derivata u okoliš što može rezultirati zagađenjem rijeke Save. Ne tretirana ispuštanja kanalizacije i otpada u rijeku može proizvesti štetu.

11 KUMULATIVNI UTICAJI

U ovoj fazi, procesa ESMF-a, nekoliko predviđenih kumulativnih uticaja je utvrđeno kao smjernice za procjenu potencijalnih kumulativnih uticaja na projektnoj lokaciji. ESIA će obezbijediti detaljniju ocjenu mogućih kumulativnih uticaja jednom kada su određene lokacije radova na rehabilitaciji obezbijeđene da se dopusti nepristrasna ocjena ovih aktivnosti u vezi sa drugim tekućim investicijama, projektima, uticajima na urbani razvoj koji bi kumulativno mogli uticati na nizvodno područje projekta. Potencijalni kumulativni uticaji bi trebali biti ocijenjeni u kontekstu postojećih, planiranih i predloženih propisa za rijeku i projekata upravljanja otpadom utičući na rijeku Dunav i njene najveće pritoke uključujući rijeku Savu. Tipovi uticaja projekta koji bi trebali biti ocijenjeni u svjetlu potencijalnih kumulativnih uticaja uključuju: Abiotičke elemente:

• Gubitak kvalitete vode i uslova ljudskog zdravlja (zbog slučajnih izlijevanja usljed micanja zemlje, sve u sinergiji sa područjem poslovanja, uglavnom papir, hidro i neki proizvedeni metali, pića, keremike, drvo).

• Efekti klimatskih promjena vezani za smanjenje vodnog toka na nacionalnom nivou očekuju se u dolazećem periodu (do 2100) prema informacijama UNFCCC; nadalje pretpostavlja se da će klimatske promjene u budućnosti vjerovatno uzrokovati suše, nizak vodotok i nestašicu vode na cijelom slivu rijeke Save.

• Smanjen fizičko hemijski i biološki kvalitete vodnog sistema. • Zatrpana ili ilegalna odlagališta otpada i zbog odlaganja povećanih neprimjernih količina

otpadnog materijala.

Strana 19


• Uticaji nizvodno (sedimenti). Direktno upravljanje vodotokom može uticati na sjenčenje vodotoka i temperaturu te također može ukloniti drveće da nema velikih stabala koja mogu formirati bazene i ostale strukture neophodne za vodotok i vegetaciona staništa. Nadalje, tokom građevinskih radova toksični sedimenti se mogu nataložiti duž vodotoka i prouzrokovati zagađenje vode.

Biološke elemente:

• Gubitak vegetacije i kretanje divljači (za povećano bagerovanje rijeke, veće dubine i čišćenje vegetacije);

• Uticaj na vodeni svijet (ribe, vodene sisare, vodozemce i gmizavce), buku, kretanje vode, nestašica vode tokom izgradnje;

• Uticaji nizvodno (sedimenti). Površinska erozija može nanijeti sitne sedimente koji ispinjavaju šljunak i ugušiti inkubirana riblje jaja i također mogu naštetiti ribljim staništima.

Društvene elemente:

• Smanjenje ili gubitak rekreacionih aktivnosti (za veliko bagerovanje koje omogučava kretanje velikih brodova, omogučavajući provođenje aktivnosti kao što je kupanje, pecanje ili druge rekreacione aktivnosti).

• Privlačenje migracione populacije da bi uspješne zajednice koje poboljšavaju infrastrukturu rijeke rezultirajući pretrpanošću, trošenje izvora (npr. prostora, zaliha, vode itd.).

Prema nivou uticaja poznatih u ovoj fazi projekta (prije glavnog projekta), okolišni rizici projekta se primarno očekuju u vezi sa povećajem zagađenosti vode (teški metali i ostale otpadne vode) i buke zbog riječnog saobraćaja i planiranog bagerovanja. Kumulativni uticaji bi mogli uticati na projektno područje nizvodno uključujući hidrologiju rijeke i zaštićenih zona zbog aktivnosti na bagerovanju sedimenata (i transporta i odlaganja iskopanog materijala). Svaki uticaj vezan za rijeku i izazvan zbog projekta, blizu područja uticaja, će biti proučeni u ESIA radi ocjenjivanja i potvrde mogućih kumulativnih uticaja nabrojanih iznad. Ova analiza će se fokusirati na vremenske i prostorne skale pri čemu uticaj na kratkoj, srednjoj i dugoj skali može biti procijenjen. Slijedeći najčešći društveni uticaji su predviđeni za projekat:

Tabela 7. Društveni uticaji

DRUŠTVENI UTICAJI EFEKTI/UTICAJI

Raseljavanje stanovništva Na osnovu informacija analiziranih do sada, zaključili smo da se ne očekuje raseljavanje kao rezultat ovog projekta

Uticaji na najranjivije grupe

Na osnovu informacija analiziranih do sada, nekakve posebne ranjive grupe nisu identifikovane a da će biti direktan uticaj na njih prouzrokovan projektom.

Eksproprijacija Nije jasno da li se očekuje privremena ili trajna eksproprijacija na nekim lokacijama projekta. Ovo se treba još pojasniti jednom kada sve projektne aktivnosti budu u potpunosti definisane.

Privreda Potencijalno povećan nivo poslovnih aktivnosti i povećan stepen zaposlenosti u nekim općinama se očekuje kao rezultat implementacije aktivnosti projekta.

Sigurnost Povećan nivo sigurnosti na lokalno stanovništvo zbog deminerskih radova.

Međutim, svi društveni uticaji će biti detaljno obrađeni tokom obilaska terena i onda kada radovi koji će biti rađeni na rijeci budu poznati.

12 OKOLIŠNI I DRUŠTVENI OKVIR UBLAŽAVANJA

Postoje tri utemeljene strategije (i mjere vezane za njih) za ublažavanje uticaja: izbjegavanje, smanjenje i sanacija. Biramo mjere pokušavajući da odredimo prioritet u ova tri aspekta.

Strana 20


Zajednička izjava daje „smjernice“ za budući tehničko-ekološki dizajn. Okolinske mjere će biti preciznije definisane u toku ESIA faze prema odredbama svake države (entiteta) koja učestvuje u ovom projektu. Slijede neke predložene mjere zaštite tokom gradnje, korištenja, uključujući mjere prevencije i ublažavanja mogućih ekoloških posljedica. Neke od ovih mjera možda nisu neophodne i one će biti finalno definisanje u ESIA fazi kada se bude znao pristup glavnog projekta.

Tabela 8. Mjere ublažavanje uticaja prije i tokom gradnje

Komponenta okoliša koja je pod uticajem

Mjere ublažavanja uticaja

Kvalitet zraka

- Vršiti redovan servis opreme i motora vozila i gradilišta i kontrolisati kvantitet i kvalitet emisije gasova.

- Transportovati prosuti teret (npr. građevinski materijal) adekvatnim vozilima i držati ga vlažnim i pokrivenim posebno tokom vjetrovitih dana.

- Kvasiti transportne puteve unutar gradilišta i radne zone tokom sušne sezone. - Ograničiti brzinu prevoza do 30 km/h

Voda

- Područje za sipanje goriva u opremu i za servis mašinerije (područje koje se koristi skupljanje i rukovođenje prosutom naftom preko separatora nafte i masti) mora uključivati poseban (od nepropusnog materijala otpornog na hemikalije) kanal. Održavanje i popravci opreme treba biti izvođeno na prikladnoj površini.

- Svi popravci mehanizacije se vrše izvan interventnog područja (izvan treće zone zaštite od vode).

- Punjenje sredstava transporta se vrši van interventnog područja (izvan treće zone zaštite od vode).

- Osigurati dovoljan broj hemijskih toaleta tokom gradnje i obezbjediti redovno pražnjenje od strane ovlaštene kompanije.

- Odlaganje građevinskog materijala/otpada i formiranje deponije je zabranjeno u poplavljenoj zoni i koritu rijeke Save (u krugu od minimalno 50 m od korita).

- Definisati sve aktivnosti koje se trebaju izvršiti u zoni plavljenja i u koritu rijeke Save u saradnji sa ovlaštenom kompanijom za upravljanje vodom.

- Postaviti znake upozorenja u prolazu na putu kroz područje gdje su moguća zagađenja vode.

Tlo i geologija

- U toku izvođenja zemljanih radova, treba postaviti „sloj humusa“ i nakon završetka radova, treba ga koristiti za uređenje krajolika.

- Građevinske materijale ni u kom slučaju ne treba širiti, polagati ili privremeno odlagati na poljoprivredno ili šumsko zemljište. Ako će se iskopani materijal ponovo koristiti potrebno je da se ispita plodnost i eventualni nivo zagađenosti iskopanog materijala prije svega, nakon čega se donosi odluka o njegovom korištenju za poljoprivredno ili šumsko tlo.

- Tokom gradnje koristit će se postojeća mreža pristupnih staza. Potrebno je da se prvo ispita stanje postojeće mreže staza i seoskih puteva, i da se po potrebi obnove ili rekonstruišu, uzimajući u obzir predstojeća kretanja teške građevinske mašinerije na postojećim stazama koje nisu pravljene u tu svrhu.

- Tokom projektovanja pristupnih cesta, presjecanje većih poljoprivrednih područja treba izbjeći, tako da ceste prate granice parcela poljoprivrednog zemljišta gdje god je to moguće, na takav način da ne ugroze niska staništa (žive ograde, sama stabla, grupe stabala, bare i livade).

- Pristupne ceste se grade samo za potrebe gradnje i to samo ako se nekim dijelovima ne može pristupiti postojećim cestama i stazama. Tamo gdje su pristupni putevi potrebni ili je potrebna ostala pomoćna infrastruktura, ista će biti pokrivena ESIA/ESMP. Ograničiti kretanje teške mašinerije tokom radova na rehabilitaciji tako da šteta na površinskim dijelovima poljoprivrednog zemljišta i mreža puteva uništena usljed radova bude što manja.

- Nakon završetka gradnje, putna mreža tj. seoske staze odmah trebaju biti u potpunosti obnovljene.

- Neophodno je da se vrše česta i kontrolisana odlaganja otpada na pravilan način, tj. zabraniti privremeno i/ili stalno odlaganje gore navedenog otpada na okolno tlo.

- Sav suvišni materijal koji se neće koristiti za gradnju, treba biti odložen na područjima predviđenim za to, i građevinski otpad treba sistematski ukloniti.

- Vršiti analize tla prije započinjanja radova i naknadne analize nakon obnove, tako da se potrebe za kasnijim nadgledanjem mogu ustanoviti.

Flora i fauna - Definisati puteve za građevinsku mehanizaciju unaprijed, u cilju zaštite vegetacije. - Izbjeći sječu stabala i grmlja; dozvoliti sječu stabala koje direktno ometaju gradnju;

Strana 21




zaštititi sve druge biljke koje ne ometaju gradnju. - Definisati sve aktivnosti koje će biti vršene u zoni plavljenja i koritu rijeke Save u

saradnji sa ovlaštenom kompanijom za upravljanje vodom. - Šteta na rubnim stablima i njihovom korijenju tokom gradnje će biti izbjegnuta pažljivim

radom i praćenjem propisanih mjera i procedura. Odmah poslije sječe na zaposjednutom području, šumski red će biti uspostavljen i održavan, tj. svi panjevi će biti uklonjeni, i sva posječena masa odnešena. Treba se pobrinuti da sva oštećena i slomljena stabla budu posječena i odnešena da ne bi postala izvor zaraze. Uspostavljanjem šumskog reda omogućeno je za preostala stabla, pogotovo ona na novonastalom rubu, da naprave novi zaštitni rub za društvo, koje će ga zaštititi od direktnog i indirektnog negativnog uticaja.

- Bagerisanje treba vršiti sa najmanjom mogućom količinom izlijevanja i u periodima sa niskim proticajem da bi izbjegli širenje otrovnih supstanci. Odlaganje iskopanih sedimenta mora se činiti u kontrolisanim uslovima i u specijalno pripremljenim odlagalištima.

- Posebnu pažnju treba obratiti na lako zapaljive materijale i otvoren plamen. Zbog ovoga će se sve uredbe i procesi o zaštiti šuma od vatre poštovati.

- Razviti pravilnik o normama ljudskog ponašanja i aktivnosti vezanih za okolinu, postaviti znake opreza i zabrane, posebno za aktivnosti koje mogu uzrokovati požar (pušenje, paljenje otvorene vatre, itd.)

- Izbjeći radove tokom perioda mriještenja ribe. - Izbjeći bagerisanje preblizu obalama rijeke. - Radovi bagerisanja se mogu izvesti tek nakon analize sedimenata. - Redovno čistiti nakupljeni sediment prije građevinskih aktivnosti. - Obnoviti obale rijeke sa izvornim društvima biljaka. - Izbjeći iskope preblizu močvarnim ekosistemima. - Pažljivo planirati gradnju sa stručnjacima u biologiji. - Odlaganje otpada sa brodova treba zabraniti zakonom. Upravitelji luka bi trebali

uspostaviti alternativne objekte za pravilno odlaganje otpada sa brodova i osigurati pravilnu implementaciju.

- Napraviti plan aktivnosti za sve vrste nesreća na vodi.

Prirodno nasljedstvo

- Radnici su dužni da djeluju na način koji najmanje šteti prirodi, i nakon završetka intervencije dužni su da uspostave stanje prirode koje je prethodilo intervenciji ili da mu se bar približe.

- Tokom izvršenja intervencije u prirodi i upotrebe prirodnih resursa što utiče na staništa taksona divljine, mjere, metode i tehnički resursi se primjenjuju u cilju doprinosa održanju zdravog stanja vrsta, tj. gdje su taksoni divljine ili staništa njihovih populacija izmjenjeni najmanje moguće. U međunarodno bitnim područjima za ptice, radovi će se vršiti van perioda gniježdenja.

- Pronalasci fosila i minerala koji bi mogli predstavljati zaštićene prirodne resurse trebaju biti prijavljeni prikladnim administrativnim tijelima, i treba poduzeti neophodne mjere zaštite od uništenja, oštećenja ili krađe.

Kulturno nasljedstvo

- Prije početka zemljanih radova, izvršit će se arheološki istraživački radovi na lokacijama Sremska Rača – arheološka nalazišta u riječnom koritu iz ranog rimskog perioda; Ušće Drine – arheološka nalazišta iz neolitskog perioda; Korito rijeke Save ispod željezničkog mosta blizu Šabca – lokacija u koritu rijeke datira od 14 stoljeća; Korito rijeke Save u Šabcu – ostaci Rimske ville rustike; Korito rijeke Save (95-96 km) – nalazišta bronzanog mača iz bronzanog doba i Obala rijeke u Šabcu – ostaci Rimske ville rustice. Obim istraživanja će biti definisan od strane Republičkog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu.

- Hidro - arheološki i arheološki nadzor će biti obezbjeđen na početku i tokom svih zemljanih radova u područjima potencijalnih arheoloških nalazišta. Investitor snosi troškove ovih istraživanja.

- Arheološki nadzor može biti obavljen samo nakon deminiranja i uklanjanja vegetacije koji prethode početku zemljanih radova, kada se vrši arhitektonska izvidnica trase.

- Ako se tokom zemljanih radova pronađu predmeti od arheološkog interesa, radovi se moraju zaustaviti i pronalazak prijavljen nadležnom odjelu za očuvanje umjetnosti.

- Implementirati usko Plan upravljanja kulturno-historijskim izvorima.

Buka - Samo mašine koje rade bez greške će se koristiti i njihovo pravilno funkcionisanje će se

redovno provjeravati. - Radovi u blizini stambenih zgrada će se vršiti samo tokom dana i večernjih sati (6-22).

Vizuelni kvalitet

Obratiti posebnu pažnju na radove na unaprijeđenju riječnog zavoja unutar prirodnih i pejzažnih područja zaštićenih zakonom. - Glavni nacrt se mora pripremiti u saradnji sa arhitektom krajolika. - Pripremiti morfološku studiju zajedno sa glavnim nacrtom. - Umanjiti regulaciju korita rijeke.

Strana 22




- Unaprijed definisati puteve za građevinsku mehanizaciju da bi se zaštitio postojeći krajolik.

- Izbjeći sječu stabala, grmova, živih ograda; dozvoliti sječu stabala koja direktno ometaju gradnju; zaštitit sve biljke koje ne ometaju gradnju.

- Izgraditi sve hidrotehničke objekte u skladu sa okolnim krajolikom. - Nakon završetka gradnje, putna mreža tj. seoske staze odmah trebaju biti obnovljene. - Nakon završetka gradnje sva uništena područja (područja uništene vegetacije,

obešumljena područja) moraju biti potpuno obnovljena.

Upravljanje otpadom

- Otpad nastao usljed aktivnosti na gradnji će biti uklonjen u skladu sa zakonom, dok će otpad koji je na zemlji zahtijevati odgovarajući plan upravljanja otpadom.

- Obezbjediti dovoljan broj kontejnera za komunalni, građevinski i opasni otpad i organizovati redovno istovaranje od strane ovlaštene firme.

- Vršiti organizovano pražnjenje kontejnera s otpadom od strane ovlaštene firme, razvrstavajući korisni otpad (staklo, karton, plastična ili metalna pakovanja i gume na primjer) i opasni otpad (mineralna ulja, masti i akumulatori na primjer).

- Otpadna nafta i mast iz mašina i vozila (uključujući krpe i druge materijale natopljene mašću), kao i drugi opasni otpadi će biti posebno skupljeni u prikladno označene kontejnere, koji, kad se napune, budu prepisani licenciranom sakupljaču opasnog otpada.

- Vršiti registar o odlaganju tečnog i čvrstog otpada i drugu dokumentaciju koju nalažu odredbe.

Nesretni slučajevi

- Ograničiti sve aktivnosti koje mogu izazvati požar, podići ograde oko gradilišta i postaviti znakove koji zabranjuju neovlašten pristup.

- Održavanjem požarnih puteva osigurati neometan pristup za interventna vozila u slučaju vatre.

- Svaka mašina mora biti opremljena sa protiv požarnim aparatom koji ne sadrži halon. - Ukloniti zagađivače nakon gašenja požara (pjena za gašenje požara) skupljanjem

površinskog sloja alatom – lopate i kante ili burad, i odložiti opasan otpad na pravilan način – dostavljanjem pravnoj osobi registrovanoj i ovlaštenoj za rukovanje i skupljanje opasnog otpada.

- Neophodno je imati najmanje 1000 litara neutralizatora za gorivo i ručne alate za uklanjanje zagađivača dostupno na gradilištu.

- Supstance koje se koriste tokom procesa popravka neočekivanog zagađenja vode moraju imati licencu za korištenje sa vodom.

- Posebnan oporavak okoline će biti potreban samo nakon većih, izuzetnih, situacija kao što su eksplozije, požari ili zemljotresi većeg intenziteta.

- Obavijestiti ljude o minskim poljima. - Osigurati sigurnosnu zonu oko područja predviđenog za deminiranje. - Označiti područja na kojima se vrši deminiranje. - Razvoj poslova deminiranja prema odgovarajućim sigurnosnim protokolima. - Osigurati potpunu ličnu zaštitu i osiguranje za deminere kao i za lokalno stanovništvo

koje živi u zoni udara deminiranja. - Osigurati osvještenost i obavještenost o gradnji, o opasnostima, sa odgovarajućim

znakovima, upozorenjima, pravilima ponašanja u građevinskoj zoni za zaposlenike i lokalno društvo.

Društvo i ekonomija - Omogućiti novčanu kompenzaciju za oduzimanje zemljišta prema odgovarajućim zakonima, procedurama i pravilima.

Tabela 9. Mjere ublažavanje uticaja tokom operativne faze



Kvalitet zraka

- Smanjiti zagađenje zraka korištenjem napredne tehnologije (npr. filteri, učinkovitiji motori, itd.). Stalni nadzor i bilježenje emisija SO2, NOX, i COR treba vršiti na predodređenim mjestima duž rijeke Save. Dozvoliti saobraćanje samo brodovima koji ispunjavaju tehničke zahtjeve (propisane mjerodavnim državnim pravom) za ispušne gasove.

Kvaliteta vode

- Pažljivo i sigurno odložiti otpad, obezbijediti efikasnu prevenciju od prosipanja, kontrolisati mjerenja i sekundarne procedure zagađivanja da bi se izbjegle akcidentalne i namjerna ispuštanja zagađenih tekučina.

- Monitoring kvalitete površinske vode u rijeci Savi bi trebao biti rađen redovno u skladu sa nacionalnim zakonima.

- Nabaviti hvatača nafti u slučaju slučajnog izlijevanja nafte. - Obezbjediti sigurno odlaganje otpadne vode iz sanitarija sa brodova u lukama. Brodovi

Strana 23




bi trebali poduzeti mjere upravljanja balastnom vodom u skladu sa Međunarodnom konvencijom za kontrolu i upravljanje balastnom vodom i sedimentima brodova.

- Naftu, hemikalije, teške metale i druge opasne materijale treba skladištiti na brodovima na takav način da se umanji mogućnost izlijevanja i zagađenja.

- Obezbjediti adekvatne procese za upravljanje skladišnim prostorima hemikalija i goriva. Sipanje goriva, utovar i istovar na brodovima treba biti provedena od strane obučene osobe prema unaprijed utvrđenim formalnim postupcima.

Tlo i geologija - Ne razmatra se u ovoj fazi (obradit će se u ESIA fazi)

Flora i fauna

- Zabraniti riječni saobraćaj na poznatim mrijestilištima u skladu sa preporukama datim tokom izrade ESIA

- Redovno godišnje nadgledanje kvaliteta i kvantiteta sastava riječne i kopnene flore i faune.

- Vršiti analize potencijalne smrtnosti i povreda divljeg svijeta izazvanih plovidbom. - Godišnje vodeno elektro-ribarsko nadgledanje bar tri godine nakon gradnje. - Nadgledanje i kontrola napretka revegetacije i održavanje revegetacije (gdje je

urađena). Redovna kontrola invazivne riječnih i kopnenih biljnih i životinjskih vrsta (vjerovatno dovedena od strane čamaca i teretnih brodova).

- Nadgledanje križanja sa faunom (ptice, sisari, itd.).

Prirodno nasljedstvo

- Zabraniti rekreacijski saobraćaj i saobraćaj čamaca visoke brzine u blizini područja zaštite ptica, kao i sidrenje i vezanje u posebnim prirodnim rezervatima u toku perioda mart – juli.

- Zabraniti brodski saobraćaj u područjima odmora za ptice selice.

Kulturno nasljedstvo

- Zabraniti saobraćaj čamaca visoke brzine u blizini poznatih arheoloških nalazišta. - Poznata arheološka nalazišta u koritu rijeke bi trebala biti označena na navigacijskim

kartama. - U slučaju otkrivanja arheološkog nalazišta, zabraniti plovidbu u određenom dijelu rijeke

dok se istraživanja ne završe. Buka - Mjerenja buke blizu relevantnih izvora da bi se obezbjedio pravni okvir. Vizuelni kvalitet - Održavanje vegetacije na obalama rijeke i održavanje plutajuće vegetacije na rijeci. Otpadi - Pravilno rukovanje otpadom u radnom području prema pravnom okviru.

Nesretni slučajevi - Obezbjediti prolaz brodova koji prevoze opasni teret i supstance (hemikalije, nafta, itd.) samo uz policijsku pratnju.

Eksproprijacija faza izgradnje

- Dopustiti novčanu kompenzaciju za privremenu ili trajnu eksproprijaciju u skladu sa odgovarajućim zakonima, procedurama i politikom.

Radovi na deminiranju – faza izgradnje

- Obezbijediti potpunu ličnu zaštitu i osiguranje za sve radnike na deminiranju kao i za lokalno stanovništvo koje živi u zoni uticaja deminerskih radova.

Radovi na gradnji – faza izgradnje

- Osigurati informisanost i objaviti informacije o građevinskim radovima, i mogućim opasnostima, sa odgovarajućim znakovima, upozorenjima, pravilima ponašanja u zoni građenja za zaposlenike i lokalno stanovništvo.

Što se tiče mogućih uzroka uticaja i ublažavanja uticaja i mjera za društveno-ekonomske elemente tokom operacije, najbitnije je obezbjediti mehanizme za učestvovanje lokalne zajednice kojima oni mogu apelovati na moguće probleme koji su možda vezani za operativnu fazu. Što se tiče deminiranja, ne očekujemo da će ono imati ikakve negativne uticaje, jer će deminiranje osloboditi zemlju i život oko područja kojima do sad nije bilo pristupa. Ali moramo obratiti pažnju na jako bitno pitanje, a to je da se treba pobrinuti da lokalno stanovništvo zna u potpunosti da je deminirano zemljište sigurno. U slučaju luke Brčko, bitne mjere ublažavanja u operativnoj fazi je vezana za regulaciju vode, otpada, buku i upravljanje saobraćajem luke, kao i povećan nivo zaposlenosti i poslovne aktivnosti u lokalnoj zajednici zbog povećanog saobraćaja kroz luku Brčko. Za sve predložene radove na rijeci Savi u Srbiji, ne očekujemo nikakav negativni uticaj u operativnoj fazi, kad se završe sva pitanja vezana za eksproprijaciju privatnog zemljišta.

Strana 24


13 OKVIR MONITORINGA OKOLIŠNIH I DRUŠTVENIH UTICAJA

Analiza kvaliteta sedimenata bi trebala biti provedena prije i tokom izgradnje da bi se dobile specifične informacije o mogućim akumulacijama teških metala u dubljim slojevima sedimenata. Aktivnosti na monitoringu bi trebale prikupiti informacije o koncentraciji nutrijenata i promjene u koncentraciji otopljenog kisika. Ako su nađeni povišeni nivoi prema nacionalnim i internacionalnim standardima, različita mjerenja bi mogla biti usvojena kao što je filtracija vode ( čišćenje privremenih kanala), ili biološki tretmani. Nekim od ovih efekata treba vremena da dopuste rijeci da se vrati na prvobitni status zbog svog prirodnog toka. Trebao bi se provoditi konstantan monitoring flore i faune posmatrajući tokom izvođenja radova unutrašnji plovni put i kasnije tokom eksploatacije. Slijedeća tabela daje pregled mogućih aktivnosti na monitoringu koje će biti finalizirane tokom faze glavnog projekta i ESIA:

Minimalni parametri

monitoringa

Učestalost monitoringa Odgovorni organi za

monitoring

Lokacija monitoring

Procjena troškova Tokom faze

izgradnje Tokom faze

upotrebe

Voda Na

mjesečnoj bazi

Dva puta godišnje

Konsultant imenovan od

strane odgovornog ministarstva

Duž cijele rijeke (tačne lokacije će

biti utvrđene tokom ESIA)

30 -90 €*

Zrak Jednom godišnje Jednom godišnje



Jedna mjerna stanica /40.000

m2 500 €*

Tlo

Ako je to potrebno na

osnovu uslova na

lokaciji

Jednom godišnje



~20 - 25 uzoraka podjednako

raspoređene na testnoj lokaciji

50-100 €*

Buka Samo u slučaju žalbe

Jedan mjesec godišnje



Lokacije blizu naselja 500 €*

Otpadne vode ---

Konstantan monitoring blizu lokacije gdje je

poznato/ustanovljeno da će biti ispuštanje

otpadne vode



Blizu lokacija gdje su moguća

pražnjenja otpadnih voda

(npr. fabrike, itd.)

200 €*

* Zavisi od broja testova koji će biti vršeni na uzorku Periodično pregledati hidrauličke objekte i u slučaju da je potrebna njihova rekonstrukcija, uraditi ih na način da su u harmoniji sa planiranim pejzažem. Tokom eksplotacije neophodno je provesti monitoring i promjene pejzaža kao i ostvarenja planiranog pejzaža. U slučaju bilo kakvih neobičnih dešavanja na području uticaja, kao što je pretjerano zapjenjavanje ili mrtve ribe na površini rijeke Save i njenih pritoka, klijent bi trebao obavijestiti odgovornu instituciju za zaštitu okoliša na području u skladu sa Planom za slučajna zagađenja.

Strana 25


14 OKVIR POLITIKE RASELJAVANJA

Svi projekti finansirani od strane Svjetske banke a koji uključuju komponente raseljavanja stanovništva podliježu Operativnoj politici (WB OP) SB 4.12 o prisilnom raseljavanju, revizija od decembra 2001, i procedurama Banke (BP) 4.12 od decembra 2001, koji opisuju instrumente i procedure za eliminaciju negativnih ekonomskih, socijalnih ili okolinskih problema koji se mogu javiti. Ova politika se ne primjenjuje samo u slučaju fizičke relokacije, nego i kod pojava bilo kakvih gubitaka zemljišta koji dalje mogu dovesti do relokacije ili gubitka skloništa, gubitka imanja ili prihoda, te gubitka pristupa imanju. Za podprojekte koji trebaju biti pripremljeni tokom implementacije projekta, Banka zahtjeva da okvir politike raseljavanje koji je u skladu sa okvirom politike i Prilogom A o Instrumentima prisilnog raseljavanja bude pripremljen i predat Banci na odobrenje. Svrha okvira politike raseljavanja je da pojasni principe raseljavanja, organizacione aranžmane, projektne kriterije da budu aplicirani na podprojekat da budu pripremljeni tokom projekta implementacije. Politika raseljavanja koja se primjenjuje u projektu je odvojen dokument od ESMF-a, i temelji se na sljedećim principima:

• raseljene osobe će biti informirane o svojim opcijama i pravima koja se odnose na raseljavanje; • raseljene osobe će biti konsultovane, ponudiće im se izbor i pružiti tehničke i ekonomski izvodljive

alternative za raseljavanje; • raseljenim osobama će se osigurati brza i učinkovita naknada u punoj zamjenskoj vrijednosti za

imovinu izgubljenu direktno zbog projekta. Prednost treba dati strategijama raseljavanja baziranim na zamjeni zemljišta prije nego naknadi u gotovinskom plaćanju, pogotovo za raseljene osobe čiji životni standard se zasniva na korištenju zemljišta.

• ako uticaji uključuju fizičko preseljenje, raseljenim osobama će se osigurati pomoć (kao što je naknada za preseljenje) tokom preseljenja, zatim stambeni objekat ili stambena lokacija, ili prema potrebi, poljoprivredni lokalitet za koji su kombinacija proizvodnog potencijala, lokacijske prednosti, i drugi faktori barem jednakih prednosti kao na prethodnom lokalitetu.

• raseljenim osobama će se pružiti podrška nakon preseljenja, za prijelazni period, na osnovu razumne procjene vremena koje bi moglo biti potrebno za obnavljanje životnog standarda.

• raseljenim osobama će se omogućiti mehanizam za pritužbe tj. pristupačne i dostupne procedure za rješavanje ekspropriacionih sporova putem trećih lica.

• Aktivnost raseljavanja će se nadzirati od strane agencije za implementaciju.

15 KAPACITETI INSTITUCIJA ZA IMPLEMENTACIJU OUODU I MONITORING

Uloga različitih institucija u implementaciji Ulogu menadžera u fazi implementacije projekta će preuzeti Ministarstvo prometa i komunikacija BiH i Ministarstvo saobraćaja Republike Srbije. Za BiH nadležnost nad projektom može biti prenešena na Ministarstvo saobraćaja i veza RS i Odjel za javne poslove Brčko Distrikta. Implementacija Okvira upravljanja okolišnim i društvenim uticajima (ESMF), Plan upravljanja okolišem (ESMP) i Okvirnog plana raseljavanja (RPF) će biti odgovornost korisnik kredita i projektanta (u fazi planiranja); izvođača građevinskih radova i nadzora nad radovima (u fazi izgradnje) i menadžera Sistema plovnog puta rijeke Save u svakoj od zemalja/entiteta (u fazi implementacije). Učešće interesne strane je važan element cjelokupnog procesa procjene uticaja na okoliš i društvo za projekat rehabilitacije plovnog puta Save, te da je utvrđivanje i analiza interesnih strana u ranoj fazi projekta je od ključne važnosti u procjeni interesa, brige, odnosa, pretpostavki, njihov nivo uticaja i način na koji utiču na rizik projekta.

Strana 26


Utvrđivanje interesnih strana i njihov aganžman je počeo rano, od samog kocepta projekta i biti će konstantan kroz razvoj Studije procjene uticaja na okoliš.

Tabela 10. Uloge različitih institucija koje su uključene

INTERESNA STRANA ULOGE

SVJETSKA BANKA Obezbijeđuje sredstva i savjetuje o provođenju usluga na implementaciji projekta.

ORGANI IZ OBLASTI SAOBRAĆAJA (Ministarstvo prometa i komunikacija BiH i Ministarstvo saobraćaja Srbije)

Koordinira, prati i nadzire sve isporučene dokumente. Konsultuje se sa relevantnim interesnim stranama o svim aktivnostima. Upravlja svim investicijama i prenosi sve informacije.

ORGANI IZ OBLASTI OKOLIŠA (Ministarstvo okoliša i turizma BiH, Ministarstvo prostornog planiranja, građevinarstva i ekologija RS, Vlada Brčko Distrikta, Odjel za poljoprivredu, šumarstvo i upravljanje vodama, Ministarstvo energetike, razvoja i životne sredine Srbija)

Pitanja vezana za okoliš (BiH, RS i Srbija), prati aktivnosti i savjetuje organe iz oblasti saobraćaja o svim aktivnostima u zaštiti okoliša i održivoj upotrebi prirodnih resursa.

ORGANI IZ OBLASTI VODA Agencija za sliv rijeke Save u RS, Odjel za poljoprivredu, šumarstvo i upravljanje vodama u Brčkom, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Srbiji

Ovi organi će obezbijediti vodna odobrenja

Savska komisija

Njihov glavni zadatak je da ustanove međunarodni režim plovidbe, održivo upravljanje vodoma i poduzimanje mjera na spečavanju ili ograničavanju opasnosti. Stoga, Savska komisija će učestvovati i nadzirati sve procese unutar procjene uticaja na okoliš i društvo

NEVLADINE ORGANIZACIJE (WWF Srbija,Asocijacija organizacija za zaštitu životne sredin Srbija, Ekos Šabac, Pro Vitae, Sremska Mitrovica, Centar za održivi razvoj okoliša, REC B&H predstavništvo B&H; Centar za životnu sredinu Banja Luka)

Pomažu da se realizuju pitanja vezana za okoliš na području projekta.

OSTALE INTERESNE STRANE Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture Hrvatska Agencija za sliv rijeke Save BiH Ministarstvo saobraćaja i veza RS Vlada Brčko Distrikta JP Luke Brčko Brčko Distrikt Ostali

Izraze zabrinutost za uticaje projekta i također obezbijede prijedloge o održivim opcijama.

LJUDI/LOKALNE ZAJEDNICE NA KOJE PROJEKAT UTIČE Izraze probleme i moguće uticaje projekta i također omoguće prijedloge o održivim opcijama.

Procjena kapaciteta različitih institucija Jedinica za implementaciju projekta (JIP) će biti osnovana u Ministarstvu komunikacija i prometa BiH da bi se upravljalo implementacijom projekta u BiH kao i u Srbiji. Uključivat će specijalizovano osoblje, stručnjake iz različitih područja i ministarstvo bi je trebalo realizovati iz svojih resursa i drugih konsultanata ako je potrebno. Još jedna JIP će biti formirana a vezana za aktivnosti planirane u Brčkom (podprojekt/komponenta 2). Njihove obaveze uključuju upravljanje projektom i tekhničke zadatke kao što je glavni projekat radova ili trening osoblja ili krajnjeg korisnika projekta. Oni ocjenjuju i prate koji zadatak projekta može biti završen u skladu sa vremenskim ograničenjima, dostupnim izvorima, i standardima kvalitete.

Strana 27


IA – izvršna agencija, ImA – implementaciona agencija, R&O – radna i implementaciona, JIP – jedinica za implementaciju projekta. Nadležna tijela za okoliš uključena u ovaj projekat će razviti njihov zadatak nadzora. Izdati okolinske dozvole i pratitit uticaje itd. Jačanje kapaciteta i potreba za obukom Efikasna implementacija ovog ESMF-a će zahtijevati tehničke kapacitete u ljudstvu kod institucija koje budu implementirale projekat kao i logistiku. Implementatori moraju da shvate nerazdvojivost društvenih i okolišnih putanja i vrijednosti te da budu sposobni da jasno utvrde njihove indikatore. Dovoljno razumjevanje mehanizama za implementaciju ESMF-a će trebati biti obezbjeđeni za različite interesne strane pod-projekte RPS. Ovo će biti važno za podršku timova uvažavajući njihovu ulogu u omogućavanju nadzora, monitoringa i ocjene uključujući izvještaje o okolišu o aktivnostima projekta. Organizaciona tabela Ministarstva transporta i komunikacija je prikazana ispod. Odjel odgovaran u Odjelu za saobraćajnice, želejznice, plovne puteve, luke i cjevovode uključene u Sektor transportne infrastrukture, pripremu i implementaciju projekta. Ovaj sektor također uključuje pomenuti projekat, jedinicu za pripremu i implementaciju sa espertizama i sposobnostima da se razviju radovi.

Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine

Ministar

Šef kabineta, savjetnici

Zamjenik ministra

Zamjenik ministra

Šef kabineta, savjetnici

Sekretar

Sekretar

Organizaciona struktura

Sektor za pravne i finansijske poslove

Odsjek za normativne djelatnosti

Odsjek za personalne i opšte poslove

Odsjek za finansijsko materijalne poslove

Sektor za transport

Odsjek za drumski i željeznički promet

Odsjek za vazdušni, vodni i cjevovodni transport

Karakteristike agencije koja finasira projekat

IA/ImA karakteristike

Karakteristike projekta

Karakteristike državnog konteksta

Kapaciteti menadžmenta projekta

Kapaciteti implementacije projekta

Kapacitet u R&O infrastrukture

Kapacitet u isporuci usluga

Kapacitet u polici/institucionalnom razvoju

Karakteristike JIP

Strana 28


Sektor za transportnu infrastrukturu, pripremu i implementaciju projekata

Odsjek za puteve, želejznice, plovne puteve, luke i cjevovode

Jedinica za pripremu i implementaciju projekata

Sektor za komunikacije i informatizaciju

Odsjek za komunikacije

Odsjek za informatizaciju

Inspektorat

Direkcija za civilno vazduhoplovstvo BiH

Regulatorni odbor željeznica BiH

Organizaciona struktura

Kabinet direktora

Odjeljenje za pravne i finansijske poslove

Odjeljene za analitičke poslove, certificiranje i kontrolu Aranžman osoblja za implementaciju Tim za implementaciju bi trebao razmotriti bilo kakve dodatne aranžmane osoblja koji bi mogao biti potreban da bi se osiguralo da projekat protekne efikasno i sigurno. Ukoliko bilo kakva tehnička podrška ili podrška u osoblju sa iskustvom u okolišu bude potrebna tokom procesa, onda Organi uključeni će morati obezbijediti iskustvo upošljavajući konsultantsku podršku, dodavanjem novih eksperata ili treniranjem njihovog osoblja da se poveća takav kapacitet.

16 JAVNA RASPRAVA

Proces javne rasprave ima za cilj da poboljša efikasnost, transparentnost i uključi javnost, i garantuje da će interesne strane iz BiH, Srbije i Hrvatske biti uključene tokom cijelog procesa. Prema projektnom zadatku, proces javnih rasprava će se sastojati od minimalno tri javne rasprave: (i) prva rasprava u Početnoj fazi ESMF-a (prvi mjesec); (ii) druga rasprava nakon odobrenja Nacrta ESMF-a i RPF-a od strane Klijenta i Svjetske Banke i (iii) Treća javna rasprava nakon odobrenog nacrta ESIA od strane Svjetske Banke i Klijenta (ESIA se radi paralelno sa Glavnim projektom). Te rasprave će biti održane na lokacijama i na način koji je najpovoljniji za sve učesnike. Ipak ćemo se potruditi da na vrijeme obavijestimo (putem elektronske pošte, nacionalnih/lokalnih novina i ostalih mjesta zvaničnih sastanaka) o svrsi i lokaciji pomenutih rasprava. Prva Javna rasprava je održana u srijedu 24. januara u 12 h u prostorijama Ministrastva prometa o komunikacija u Sarajevu. Prisutni su bili pozvani od strane Ministarstva transporta i komunikacija BiH kao zvaničnog organizatora i domaćina Prve javne rasprave. Konsultant je pomogao Ministarstvu u organizaciji i prezentaciji projekta. Spisak pozvanih sudionika se nalazi u Prilogu 3 – Javna rasprava, pozivna pisma, zapisnici i prezentacija. Glavni cilj prve javne rasprave je bio da se uključe relevantne interesne strane u izradi procjena uticaja na okoliš i društvo u okviru projekta (ESMF) i to od samog početka. Prva javna rasprava je organizovana u Početnoj fazi ESMF-a i naglasila je da je sadržaj ESIA-a drugačiji od sadržaja ESMF-a. Da bi se obezbjedilo pravo objavljivanje informacija, korisnik kredita prethodno je objavio oglas u tri novine. Oglas je uključivao poziv svim institucionalnim zainteresovanim stranama kao i NVO i običnim ljudima da dođu i iznesu svoje mišljenje o ciljevima projekta i zadacima koji će biti urađeni u budućnosti.

Strana 29


Dodatno, pozivna pisma su poslana određenom broju institucija koje su prethodno na neki način bile uključene u projekat na Savi i njenoj okolini od strane Ministarstva prometa i komunikacija BiH. Na sastanaku su objašnjeni ciljevi projekta, prezentovan Projektni zadatak, definisan obim radova i predstavljen Početni izvještaj interesnim stranama u procjeni uticaja na okoliš i društvo, a sve u cilju dobijanja komentara i sugestija, te da bi se uočile bilo koje naočitosti ili aspekti važni za ispravnu izradu zadatka. Prilogu 3. uključuje zapisnik sa javne rasprave, listu sudionika i prezentaciju (PTT) prezentovanu na sastanku, kao i kopiju pozivnog pisma na Engleskom jeziku i poslane originale na lokalnom jeziku kao i oglas objavljen u novinama. Sastanak je bio interesantan i od pomoći a rasprave koje su se ticale projekta „Razvoj kompletnog izvještaja procjene uticaja na okoliš i društvo zajedno sa Planom upravljanja okolišnim i društvenim uticajima“ za dionicu od Brčkog do Beograda (nadalje „Studija“) kao i studije uticaja na okoliš pripremljene od strane Hrvatske te njenih nedostaka. Svi prisutni su pružili podršku Konsultantu u daljem radu nase studije, a neka od njihovih posmatranja su data ispod:

� Projektna dokumentacija (Projektni zadatak i Studija) bi trebala da spominje propise Hrvatske, a ne samo Srbije i BiH kao i da bude u skladu sa „Zajedničkom izjavom o održivom razvoju providbe i zaštite okoliša u slivu rijeke Dunav“ dokumentom prihvaćenim od strane Međunarodne komisije za zaštitu sliva Dunava, Međunarodna komisija za sliv rijeke Save i Dunavske komisije, jer ova izjava ima za cilj da pomjeri interese zaštite okoliša i relevantna je za projekta. Pojašnjeno je od strane Klijenta da studija za Hrvatsku već postoji te da ovaj zadatak pokriva BiH i Srbiju a takođe prema Projektnom zadatku. Konsultant će naznačiti nedostatke u procesu procjene uticaja na okoliš urađene od strane Republike Hrvatske na osnovu propisa Svjetke Banke.

� Projekat bi trebao uzeti u obzir „Plan upravljanja slivom rijeke Save“ � Prisutni bi trebali biti upoznati sa zakonskim okvirom koji će se slijediti tokom projekta � Projekt se sastoji od tri komponente: rad na samoj strukturi plovnog puta, investicija koja se

odnosi na unapređenje kapaciteta luke Brčko i dio koji se odnosi na deminerske radove. Neke od ovih aktivnosti će biti na teritoriji Republike Srpske, uglavnom deminerski radovi i radovi na rehabilitaciji plovnog puta i u Brčko Distriktu će se odvijati aktivnosti za rekonstrukciju plovnog puta i aktivnosti u luci Brčko.

� Prema trenutnim informacijama i na osnovu kontakata sa vlastima, projekat rehabilitacije luke Brčko je odobren i prihvaćen te je za njega dobivena ekološka dozvola. Ovo znaći da je projekat zadovoljio zahtjeve vezane za okoliš date od strane vlasti Brčko Distrikta.

� U RS će biti deminerskih radova koji ne zahtjevaju okolišnu dozvolu. Osim analize uticaja na okoliš potrebno je uraditi i analizu uticaja na društvo što je zahtjev od strane Svjetske Banke kao i analizu raseljavanja kao rezultat radova.

� Neki podaci su dati u vezi investicije luke Brčko. U okviru kojih se očekuje porast do 60-70 % ukupnog kapaciteta luke.

� Napomenuto je da su za projekta IPA 2008 još uvijek neke okolišne dozvole u proceduri te da ovo treba da bude lekcija za ovaj projekat (vrijeme koje je potrošeno).

� Studija urađena od strane Hrvatske pokriva cijelo područje Brčkog, te je projekat bio nostrifikovan da bi se dobila okolišna dozvola.

� Ovaj projekat će biti urađen u skladu sa propisima Svjetske Banke na lokalnom i Engleskom jeziku, ali će se također uzeti u obzir lokalni propisi i procedure

� Diskutovalo se o problemima sa različitim procedurama za okoliš kao i njihovom napredku. � Također je pomenuta činjenica da glavni projekat još uvijek nije dodijeljen, a sam projekat može

proizvesti neke promjene i dopune na Idejnom projektu. � Komisija za Savu će biti uključena u projekat i biti će uključena u Upravni odbor koji bi se trebao

održati nakon predaje svakog izvještaja od strane Kosultanta. � Iako su bili pozvani, predstavnici Srbije i RS nisu prisustvovali sastanku. Konsultant je ostvario

određene kontakte sa njima radi dobivanja informacija, ali bi njihovo prisustvo bilo poželjnije.

Strana 30


Ovi zaključci su uvedeni u Početni izvještaj kao i u ESMF dokument. Druga javna rasprava o ESMF-u je održana u utorak 9. Aprila u 12:00 u hotelu Queen Astoria Design u Beogradu (Srbija). Glavni cilj druge javne rasprave je bio uključivanje relevantnih zainteresovanih strana u pripremu ESIA te da se objasni nacrt ESMF i RPF kao i da se prikupe komentari i primjedbe da bi se zaključila finalna verzija.

Da bi se obezbjedilo pravo objavljivanje informacija, korisnik kredita prethodno je objavio oglas u dvije novina (jedne u BiH, jedne u Srbiji). Dodatno, pozivna pisma su poslana svim uključenim institucijama, uključujući lokalne zajednice/ljude na koje utiče projekat, NVO, univerzitete ili institute za istraživanje i privatni biznisi i industrije vezane za uticaj projekta. Zapisnik sa javne rasprave, prezentacija, pozivno pismo i oglas objavljen u novinama se nalaze u Prilogu 3. Glavni zaključci dobiveni tokom druge javne rasprave su dati ispod:

� S obzirom da je glavni projekat još uvijek na čekanju, tačne lokacije gdje će biti izvedeni radovi su još uvijek nepoznate. Kako je period za završetak ESIA 12 mjeseci od decembra 2012, Konsultant radi sa lokacijama poznatim iz Generalnog plana i Idejnog projekta;

� Pošto se projekat preklapa sa projektom urađenim od strane Hrvatske na teritoriji Distrikta Brčko, sada vlasti u Brčko Distriktu su zabrinute da će morati ponoviti cijelu proceduru koja je bila veoma zamršena. Konsultant i Minstarstvo su pojasnili da nije potrebno ponoviti ovu proceduru i da će okolinska dozvola biti dopunjena sa novim podacima iz projekta „Procjena uticaja na okoliš i društvo za plovni put na rijeci Savi na dionici od Brčkog do Beograda“.

� Konsultant će uzeti u obzir sva prethodna iskustva posebno ona iz Brčko Distrikta a vezana za procese nostrifikacije studije i izdavanja okolinske dozvole. Još jednom je naglašeno da će Konsultant predati studiju u skladu sa propisima Svjetske Banke ali također i u skaldu sa propisima Republike Srpske, Brčko Distrikta i Srbije. U tom smislu, engleska verzija će biti prevedena na dvojako. Pojašnjeno je od strane Konsultanta da će prva verzija ESIA slijediti Radnu politiku Svjetske Banke i biće na oba jezika, engleskom i lokalnom. Dodatna verzija će biti pripremljena poštući zakone i propise Republike Srpske, Brčko Distrikta i Srbije. To će biti uglavnom isti sadržaj, organizovan različito i neki posebni dijelovi.

� Sve zainteresovane strane su još jednom ponudile svoju podršku i pomoć u daljnim fazama projekta i sastanci sa njima će biti kontinuirani tokom pripreme ESIA, kada je to potrebno.

Dodatni komentari na radnu verziju ESMF-a komentarisani tokom druge javne rasprave su dati odvojeno od strane WWF-a. Među njima su prije svega primjedba o ukupnom opsegu i obuhvatanju analize, kao i to da je potrebno ojačati dokument s više informacija o stanju u Hrvatskoj, analizom ESIA projektnih alternativa i relevantnim prekograničnim uticajima i kumulativni uticaj, pogotovo nizvodnom projektnom području, te diseminacija i proces javnih konsultacija o ESIA (spremiti na temelju ovog ESMF-a). Revidirani ESMF se bazira na većinu ovih komentara na odgovoarajućem nivou te daje smjernice za njihovo rješavanje na određene i materijalne nivoe u ESIA. ESIA koji se razvija paralelno sa projektom će obratiti pažnju na sugestije date tokom javnih rasprava ili koje su primljene naknadno uz ESMF dokumentaciju (predloženo od strane WWF). Javna rasprava o ESIA pronalascima će dati još jednu priliku investitorima, NVO i drugim zainteresovanim licima da se izjasne o svojim komentarima o uticajama projektnim intervencijama i njegove koristi.