Klasifikacija rudničkog transporta• Prema mestima na kojima se koriste transportna sredstva rudnički
transport i izvoz može se podeliti na
– jamski - podzemni i
– površinski transport
• U posebnu grupu spadaju izvozna postrojenja koja su predviđena za
izvoz iskopine (jalovine, korisne mineralne sirovine), dopremu
repromaterijala i prevoz radnika vertikalnim prostorijama – oknima
Prema načinu dejstva, transportna sredstva se dele na
- diskontinualna, ili sredstva povremenog – periodičnog dejstva, koja
rade ciklično u određenim intervalima, uzimajući i transportujući
određene količine tereta (skreperi, transport prugom i motornim
vozilima)
- kontinualna, ili sredstva sa neprekidnim dejstvom, koja prenose teret
tako što se neprekidno na njih polaže ili sipa odgovarajući materijal
(transport trakama, grabuljarima, stresaljkama, hidraulični i pneumatski
transport)
Neke vrste transportnih sredstava, kao što su beskonačna užad ili lanci i vazdušne
žičare, zauzimaju mesto između kontinualnih i diskontinualnih transportnih sredstava
JAMSKI – PODZEMNI TRANSPORT
• Postoje sledeće vrste jamskog transporta:
A. transport na otkopima i otkopnim prostorijama,
B. transport glavnim transportnim hodnicima,
C. transport pomoćnim sredstvima
A. Transport na otkopima i otkopnim prostorijama može biti organizovan
- grabuljastim transporterima
- skreperima
- jamskim kamionima
- utovarno-transportnim sredstvima i
- gravitacionim transportom
Dvolančani grabuljasti transporter
Grabuljasti transporteri
• Najvažnije transportno sredstvo na otkopima srednjih i moćnih slojeva uglja
• Jednostavne je konstrukcije, primenjuje se u teškim uslovima rada, ima
mogućnost lakog i jednostavnog premeštanja, promene dužine (skraćenje i
produženje), jednostavno održavanje i sl
• Glavni delovi grabuljastih transportera su: korito (žleb) transportera, lanac
sa grabuljama, pogonska stanica, povratna stanica i zatezni uređaj
Šema grabuljastog transportera
1- lanac, 2- grabulje, 3- korito (žleb), 4- pogonska stanica,
5- povratna stanica sa zateznim uređajem
Grabuljasti transporteri – delovi i primena
• Lanci sa grabuljama kreću se po jednom fiksnom koritu (žlebu) trapezastog
preseka, na koji se tovari materijal
• Kretanje lanca ostvaruje se preko pogona na jednom ili oba kraja, gde se prenos
preko vučne sile sa pogonskog motora prenosi na lance
• Na povratnoj stanici nalazi se uređaj za zatezanje koji omogućuje da lanci ne
spadaju sa pogonske stanice
• Korito grabuljastih transportera sastoji se od više segmenata dužine 1,5–4,0 m.
Segmenti su izrađeni od čeličnog lima, debljine 4–8 mm. Spajanje segmenata korita
ostvaruje se pomoću spojnica, klinova i zavrtnja
• Lanac je vučni deo transportera na koji su učvršćene grabulje. Lanci mogu biti
zglobni ili sa karikama. Brzina lanca je različita (0,2–1,2 m/s i više)
• Grabulje se izrađuju od čeličnog lima ili profilisanog gvožđa debljine 4–10 mm. Mogu
imati pravougaoni, trapezni ili polukružni oblik. Rastojanje između grabulja zavisi od
vrste i granulacije materijala, nagiba trase, visine grabulja (400-1.200 mm)
Grabuljasti transporteri se koriste: u rudnicima uglja, rudnicima gvozdene rude,
rudnicima boksita, pogonima za pripremu mineralnih sirovina, na bunkerskim
postrojenjima, zatim kao utovarno-pretovarno sredstvo i sl
Najveća primena grabuljastih transportera je na otkopima u rudnicima uglja
(na mehanizovanim ili polumehanizovanim otkopima)
Transport skreperima
• Skreperi spadaju u transportno-utovarne mašine sa cikličnim načinom
rada. Koriste se za rad na površini i u podzemnoj eksploataciji
• Na površini nalaze primenu na deponijama uglja i drugog materijala pri
utovaru u vagone i u bunkere veće zapremine
• U jamskim uslovima primenjuju se na otkopima za prenos rude do rudne
sipke, zatim na otkopima za razvlačenje zasipa (zasipavanje otkopanog
prostora), pri izradi podzemnih prostorija i sl
Skreperski utovar se odvija tako što se skreperska kašika naizmenično
odvlači pomoću zadnjeg užeta da zahvati materijal, a dovlači pomoću
prednjeg užeta do otvora gde se vrši utovar u vagonet ili u rudnu sipku.
Učinak zavisi od veličine skreperske kašike i konstrukcije same mašine (10-
45 m3/h)
Po pravilu, skreperski način utovara (pri izradi podzemnih prostorija)
odvija se pomoću vagoneta
Sastoji se od sledećih delova: skreperske kašike; platforme; vagona za
transport; vitla; užeta za povlačenje pune kašike (prednje uže); užeta za
povlačenje prazne kašike (zadnje uže) i koturače
Prikaz skreperskog uređaja
Prikaz skreperskog uređaja
1- skreperska kašika, 2- platforma, 3- vagon, 4- vitao, 5- uže za
povlačenje pune kašike, 6- uže za povlačenje prazne kašike, 7-
koturača
Jamski kamioni - samohodna transportna sredstva
• Imaju sopstveni pogon i kreće su na gumenim točkovima
• Koriste se na otkopima, u otkopnim hodnicima i pri izradi prostorija
• Sve više se koriste kao sredstva glavnog transporta, a vrlo često
služe i za izvoz
• U rudnicima koji su otvoreni potkopom, ili koji imaju spiralni niskop,
jamski kamioni mogu se koristiti za transport iskopine, zatim dopremu
repromaterijala i prevoz radnika
Prema vrsti pogonske energije dele se na
• jamske električne i
• jamske dizel kamione
Utovar u sve vrste kamiona vrši se mehaničkim utovarnim sredstvima
kontinualnog ili diskontinualnog dejstva, ređe iz sipki ili bunkera. Transporter
na dnu sanduka pokreće se pomoću elektromotora i može biti grabuljasti ili
člankasti
Jamski kamion sa elektromotorom
• Jamski električni kamioni – koriste se u rudnicima kamenog uglja, soli,
rudnicima metaličnih mineralnih sirovina i sl
• Glavni delovi električnih kamiona su: šasija sa vodećim i upravljačkim
točkovima, elektropogon pogonskih točkova, sanduk sa pokretnim
transporterom i sistem za upravljanje
Jamski kamion sa
elektromotorom, sa
pokretnim dnom
''šatl kar''
1- sanduk
2- električni motor bubnja
3- bubanj električnog
kabla
4- motor transportera
5- električni kabal
6- grabuljasti transporter
7- motor vozila
Primenjuje za prevoz na
kraćim rastojanjima (100
do 300 m)
Jamski dizel kamioni
• Koriste se u rudnicima metaličnih i nemetaličnih mineralnih sirovina, kao i
u prostorijama većeg profila i sa dobrom ventilacijom
• Primenjuju se na otkopima za transport rude do rudnih sipki, zatim kao
sredstvo glavnog izvoza u rudnicima koji su otvoreni potkopom
• Glavna odlika ovih kamiona je njihova pokretljivost i znatno veći
radijus dejstva. Kreću se brzinom do 50 km/h. Mogu savladati nagibe
do 20o
• Jedan od glavnih nedostaka im je taj što ispuštaju izduvne gasove, a
u jamskim uslovima to može bitno uticati na odluku da se koriste
• Glavni delovi jamskih dizel kamiona su
– Šasija
– uređaj za kretanje
– dizel motor
– sanduk sa uređajem za istresanje
– upravljački mehanizam i
– kočioni uređaj
• Zapremina sanduka kamiona iznosi od 3 do 25 m3
Utovarno-transportna sredstva
• Koriste se pri izradi podzemnih prostorija, raznim metodama
otkopavanja, po principu ''utovari, prevezi i istovari‘’
• Sposobne su da izvrše utovar, zatim izvrše prenos utovarenog
materijala do mesta istovara (transportno sredstvo ili sipka)
• Prednost ovih mašina ogleda se u tome što na svim operacijama, tj. za
utovar, transport i istovar radi samo jedan radnik
• Mašine ovog tipa najčešće su opremljene gumenim točkovima, a
pokreće ih pneumatski ili dizel motor
• Prema načinu rada, utovarno-transportne mašine izrađuju se u dve
varijante:
– utovarno-transportne mašine sa sandukom i
– utovarno-transportne mašine sa lopatom
• Radijus dejstva ovih sredstava kreće se u granicama od 250 do 300m,
sa nagibom trase do 20o, u nekim slučajevima i više
Utovarno-transportne mašine sa sandukom
• Opremljene su utovarnom lopatom manje zapremine i sandukom veće
zapremine koji se prevrće
• Princip rada ovih mašina sastoji se u tome što se uz pomoć utovarne
lopate koja zahvata materijal sa gomile i preko sebe ubacuje u sanduk
smešten pozadi, vrši utovar dok se sanduk ne napuni i odvozi se do
mesta predviđenog za pražnjenje
Šematski prikaz rada utovarno-
transportne mašine sa sandukom
a. utovar, b. transport, c. istovar materijala
Dijagram uticaja dužine prevoza na
kapacitet mašine T2GH Atlas Copco
Utovarno-transportne mašine sa lopatom
• Utovarnom lopatom velike zapremine vrši zahvatanje materijala i prenosi
zahvaćeni materijal do mesta istovara. Punjenje lopate ostvaruje se jednim
zahvatom, čime je vreme punjenja svedeno na minimum
• Kapacitet mašina zavisi od zapremine lopate, dužine puta i brzine kretanja
• Pogon ovih mašina uglavnom je sa dizel motorom, a kretanje se ostvaruje
putem pneumatika
• Ovaj tip mašina uglavnom se koristi pri izradi prostorija velikog profila, izradi
komora, kao i na otkopima
• Brzina kretanja utovarivača iznosi do 40 km/h i zavisi od stanja podloge,
nagiba trase i stepena opterećenja
Utovarno-transportna mašina
na dizel pogon
1- prednji poluram šasije
2- utovarna lopata
3- nosač lopate
4- hidraulični cilindri za pokretanje
utovarne lopate
5- zadnji poluram
6- mehanizam za okretanje mašine
7- kabina
Gravitacioni transport
• Za transport rude sa otkopa do nivoa horizonta moguće je koristiti silu
gravitacije
• Da bi se ostvarilo takvo kretanje materijala, neophodno je izraditi određene
objekte kao što su: sipke (kose ili vertikalne prostorije), bunkeri i sl.
• Da bi došlo do kretanja kroz određene objekte, materijal mora biti u
rastresitom stanju i treba da postoji potreban ugao pada određenog
objekta
Šema uređaja za
gravitacioni transport
za regulisanje brzine
kretanja materijala
a) metalni žleb
b) metalna cev
c) kaskadna sipka
d) zavojna kliznica
Na svim uređajima za gravitacioni transport pri dnu se postavlja
mehanički ili automatski zatvarač, koji služi za regulisanje istakanja
materijala u određena transportna sredstva
B. Transport glavnim transportnim hodnicima
može biti organizovan kao
– transport sa trakama
– šinski transport
– hidraulični i
– pneumatski transport
Transport sa trakama• Ima vrlo veliku primenu u skoro svim poslovima rudarske aktivnosti
• Primenjuje se na površinskim kopovima, u rudnicima sa podzemnom
eksploatacijom, u pogonima za pripremu mineralnih sirovina
• Transport trakama u podzemnoj eksploataciji primenjuje se u otkopnim
hodnicima, glavnim transportnim hodnicima, uskopima, niskopima,
potkopima
• Ovi transporteri odlikuju se kontinuiranim dejstvom
• Transport se obavlja tako što se teret prenosi - transportuje elastičnom
beskonačnom trakom, postavljenom na nosećoj konstrukciji sa valjcima.
Kretanje trake se ostvaruje preko pogonskih bubnjeva koji se pokreću
pomoću elektromotora
Transport sa trakama - podela
• Nagibi transportnih putanja mogu se podeliti na
– Horizontalne - nagib do 5º
– Nagnute - od 5 do 18º i
– Strme - preko 18º
• Prema vrsti materijala koji se prevozi, transportne trake mogu biti
– za ugalj
– meke i
– čvrste stene – rude
Izbor vrste gumenog (nosećeg dela) omotača za trake zavisi od otpornosti
na habanje
• Prema vrsti materijala od kojeg se izrađuju, mogu biti
– trake sa tkaninom
– trake čije je jezgro izrađeno od čeličnih užadi i
– sa čeličnim trakama.
Transport sa trakama - podela
• Zavisno od načina pomeranja, transporteri se razvrstavaju na
– nestacionarne – koji se pomeraju zavisno od napredovanja
otkopavanja
– stacionarne – koje se ne pomeraju tokom dužeg perioda ili
tokom čitavog veka eksploatacije i na
– samohodne – koji imaju svoje pogone za kretanje
• Prema vrsti vučnog i nosećeg dela, trake se mogu podeliti na
– transportere sa trakom kao vučnim i nosećim delom
– transportere sa vučnim užadima
– transportere sa vučnim lancima i
– člankaste transportere
Prednosti transporta sa trakama
Prednosti transportera sa trakom u odnosu na sredstva cikličnog
transporta ogledaju se u sledećem
• veliki kapacitet transporta – do više hiljada tona na čas
• mogućnost savladavanja uspona do 18o i više
• postavljanje trake po izlomljenim i neravnim trasama
• kontinualni transport – koji je u sklopu kontinualne tehnologije otkopavanja
• brza i jednostavna montaža i demontaža, podešavanje, produženje i dr
• mala potrošnja energije po jedinici prevezenog proizvoda
• mali broj zaposlenih pri eksploataciji i održavanju
• visok stepen sigurnosti u radu
• mogućnost potpune automatizacije proizvodnog procesa
Nedostaci transporta sa trakama
Nedostaci transporta sa trakama ogledaju se u sledećem
• ne može se primeniti za selektivna otkopavanja i u složenim ležištima
• brzo habanje trake pri transportu čvrstih i abrazivnih materijala
• zavisnost rada od klimatskih prilika
• kod više serijski povezanih transportera, otkaz jednog dovodi do
zastoja celog transportnog sistema
• kod dužih sistema, veliki broj pretovarnih mesta dovodi do usitnjavanja
i drobljenja materijala
• visoka nabavna cena i relativno kratak vek trajanja nosećeg elastičnog
gumenog dela trake i dr
Delovi transportera sa trakom
• Glavni delovi transportera sa trakom su: transportna traka, valjci,
pogonska stanica, povratna stanica, zatezni uređaj i uređaji za
usmeravanje kretanja trake. U sklopu transportera sa trakom su i uređaji:
za utovar, istovar i pretovar materijala
Opšta šema transportera sa trakom
1- utovarno mesto – levak, 2- istovarno mesto, 3- noseća strane trake,
4- povratna strana trake, 5- noseći valjci – gornji, 6- povratni noseći valjci,
7- pogonski bubanj, 8- pogonski motor 9- povratni bubanj, 10- istovarni bubanj,
11- zatezni bubanj, 12- zatezni uređaj
Delovi transportera sa trakom – traka i noseća konstrukcija
Traka
• Predstavlja noseći deo transportera. Sastoji se od jezgra i gumenog
spoljašnjeg sloja (omotača). Gumeni sloj (omotač) štiti jezgro od
mehaničkih oštećenja. Jezgro može imati od 2 do 12 uložaka (slojeva)
između kojih se postavljaju gumeni proslojci debljine do 0,5 mm.
• Omotač transportne trake izrađuje se od gume. Zavisno od namene,
gumi se dodaju određeni sastojci kako bi se poboljšao kvalitet i traka
prilagodila radnoj sredini
Noseća konstrukcija
• Treba da poveže postrojenje i da nosi na sebi elemente transportera,
kao što su: traka, valjci, bubnjevi, kontrolni uređaji i dr
• Izrađuju se od profilisanih čeličnih elemenata u segmentima dužine od
3 do 10 m
Valjci
• predstavljaju delove transportera sa trakom čija je uloga da nose traku i
usmeravaju je prilikom kretanja
• Traka naleže na sve valjke i svi valjci nose traku zajedno sa teretom
• Mogu se izrađivati od: čelika, livenog gvožđa, gume, plastičnih masa i dr
• Radi smanjenja otpora i dužeg trajanja ležajeva kod valjaka, neophodno
je dobro podmazivanje koje može biti periodično ili trajno
Pogonska stanica
• Čini deo transportera sa trakom koji obuhvata delove neophodne za
ostvarivanje kretanja trake
Uređaj za zatezanje trake
• Neophodan je da bi se ostvarilo potrebno trenje između trake i bubnja i
ograničio ugib trake između valjaka
Delovi transportera sa trakom – valjci, pogonska stanica i
uređaj za zatezanje trake
Šinski transport
• Najzastupljeniji je u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom i to naročito
pri dobijanju metaličnih mineralnih sirovina
• U rudnicima uglja zastupljen je sa oko 50%, a u rudnicima metala i
nemetala preko 80%
• Karakteristika šinskog transporta ogleda se u kretanju punih i praznih
vagona od mesta utovara do mesta istovara. Vagoni se najčešće pokreću
uz pomoć lokomotive, mada se mogu koristiti i druga sredstva kao što su
samohodni - motorni vagoni
• Šinski transport sa vagonima uglavnom je u horizontalnim rudničkim
prostorijama sa malim padom. To su uglavnom prostorije: transportni i
glavni hodnici, potkopi, otkopni, ventilacioni, prečni i drugi hodnici
• Transport vagonima u kosim prostorijama moguć je ako se njihova vučna
sila ostvaruje uz pomoć stacionarnih sredstava sa vučnim užadima ili
lancima
Šinski transport – način ostvarivanja vuče
Prema načinu ostvarivanja vuče, šinski transport može se podeliti na
– ručni transport - na kraćim rastojanjima, najčešće manevrima
– gravitacioni transport - na kranjim stanicama (utovarnim i
istovarnim), navozištima, odvozištima i sl
– transport uz pomoć vučnih užadi i lanaca - koriste se za transport
vagonima u kosim prostorijama, zatim na malim rastojanjima u
horizontalnim prostorijama kada se vrši formiranje kompozicije
– lokomotivski transport - ima visoke kapacitete, pouzdan je i vrlo
siguran
Prednost je što može istovremeno da služi za prevoz iskopine, repro-
materijala i ljudi
Nedostatak lokomotivskog transporta ogleda se u izradi dodatnih
objekata za održavanje i servisiranje lokomotiva i vagona
Trase po kojim se odvija lokomotivski transport predstavljaju rudničke
pruge
Rudničke pruge
sastoje se od gornjeg i donjeg stroja
• Gornji stroj čini k o l o s e k - kolosečni pribor i zastor
• Donji stroj čini podloga i kanal za odvodnjavanje
U kolosečni pribor spadaju: šine, pragovi, šinski ekseri, zavrtnji, spojne
ploče i podložne ploče
Prikaz rudničkog koloseka
bk- širina koloseka
h- visina praga
lp- dužina praga
hz- visina zastora
Š i n e
Izrađuju se od čelika u standardnim dimenzijama i oblicima
Težina šina po m' za potrebe rudnika iznosi od 7 do 49 kg/m’
Dužina jednog komada šine iznosi od 4 m do 25 m, a u rudnicima
sa podzemnom eksploatacijom koriste se šine dužine 6 m i 8 m
Prikaz rudničke šine
Oznaka
Dimenzije i težina šinaOtporni
momenat
,
W (cm3)
Najveće doz.
opterećenje
jedn. točka,
Q (kg)
Visina
šine, H
(mm)
Širina
stope, B
(mm)
Širina
glave, b
(mm)
Debljina
šine, d
(mm)
Težina
šine
(kg/m')
65/7 65 50 25 5 7 15,3 765
70/10 70 58 32 6 10 24,0 1200
80/14 80 70 38 9 14 36,2 1810
93/18 93 82 43 10 18 56,1 2800
100/20 100 82 44 10 20 67,0 3350
115/24 115 90 53 10 24 98,0 4900
134/33 134 105 58 11 33 154,0 7700
148/49 148 125 65.2 14 49 235,0 12500
Karakteristike šina koje se
koriste za rudničke potrebe
Pragovi
• Služe za oslanjanje i nošenje šina
• Izrađuju se od: drveta, čelika i armiranog betona
• U rudnicima se najviše koriste drveni pragovi
• Mogu imati različit poprečni presek
• Debljina zastora u hodnicima kreće se u granicama od 150 do180 mm, a
dimenzije praga i šina zavise od težine transportnih sredstava i važnosti
koloseka
Oblik preseka praga
Širina
koloseka
mm
Oblik
pragaU p o t r e b a
Širina
(a) cm
Širina
(b) (d)
Visina
(h)(h1)
Dužina
(lp) cm
900 A, B Za ind. kolosek
i površ. kopove 14 20 - 15 - 250
600 A Za teške
lokomotive
14 18 - 13 10 120
B Za glavne hodnike 12 15 - 10 - 110
C Za otkopne
hodnike
10 10-12 - 10 - 110
• Zavisno od rastojanja između šina imamo pruge
normalnog (1.435 mm)
uzanog (750 i 900 mm) i
rudničkog koloseka (600 mm)
Vrste lokomotiva
• Lokomotive koje se koriste u rudarstvu mogu se svrstati u tri grupe
– električne lokomotive
– lokomotive na tečna goriva i
– lokomotive na komprimirani vazduh.
• Električne lokomotive prema vrsti pogonske energije koji koriste
mogu biti
– akumulatorske
– trolne (kontaktne) i
– kontaktno-akumulatorske.
• Lokomotive sa pogonom na tečna goriva mogu se podeliti na
– dizel lokomotive i
– dizel električne lokomotive
Trolne (kontaktne) lokomotive• Koriste se u rudnicima sa podzemnom i sa površinskom eksploatacijom za
skoro sve mineralne sirovine
• Ne primenjuju se u rudnicima sa metanom i eksplozivnom ugljenom
prašinom, zbog opasnosti koja može nastati varničenjem na trolnom vodu
Akumulatorske i dizel lokomotive
Akumulatorske lokomotive• Spadaju u grupu sigurnih lokomotiva, uz posebno atestiranje za rad u sredinama
sa metanskim režimom
• Prednosti u odnosu na trolne lokomotive su: nije im potreban trolni vod, zahtevaju
manji profil hodnika, nisu potrebni uređaji za ispravljanje struje
• Nedostaci se ogledaju u tome što akumulatori imaju vremenski ograničen kapacitet
– moraju se zameniti, a takođe su potrebni posebni objekti za punjenje akumulatora
Dizel lokomotive• Spadaju u grupu lokomotiva koje za pogon koriste tečno – dizel gorivo
• Odlika ovih lokomotiva je u njihovoj velikoj manevarskoj sposobnosti, pa se često
koriste kao manevarske lokomotive
• Za dizel lokomotive nisu potrebne posebne instalacije u jami
• Koriste se pri izradi istražnih prostorija, zatim za vuču vagona u glavnim
transportnim hodnicima, kao i za spoljašnji transport
• Glavni nedostatak ogleda se u tome što pri radu stvaraju štetne gasove –
naročito ugljen-monoksid
• Neophodno je da postoji dobra ventilacija za razblaživanje otrovnih sastojaka,
kao i da lokomotive moraju imati posebne prečistače izduvnih gasova
RUDNIČKI IZVOZ
Iz rudnika sa podzemnom eksploatacijim, podzemnim prostorijama
različitog nagiba (horizontalne, vertikalne i kose) na površinu se izvozi
korisna iskopina, jalovina, vrši prevoz radnika i repromaterijala, tako da
se može govoriti o horizontalnom, vertikalnom i kosom izvozu
• Horizontalni izvoz – vrši se izvoznim potkopima, obično uz pomoć
vagona sa lokomotivskom vučom, transporterima sa trakom i jamskim
kamionima.
• Kosi izvoz – obavlja se kosim oknima, kosim niskopima – uskopima, uz
pomoć transportera sa trakom, izvoznim vitlovima i dr.
• Vertikalni izvoz – vrši se izvoznim oknima, i to uz pomoć izvoznih
postrojenja, postrojenja hidrauličkog i pneumatskog transporta i dr.
Izvoz se vrši izvoznim sudovima koji su delovi postrojenja u koji se
smešta materijal za prevoz ili ljudi, ako su za to predviđeni
Izvozni sudovi mogu biti
- izvozna vedra,
- izvozni skipovi,
- izvozni koševi ...