Download pdf - Kako Preživjeti u Prirodi

5/19/2018 Kako Preivjeti u Prirodi

1/43

-KAKO PREIVJETI U PRIRODI

ajno bilje u pustolovini preivljavanja.

Danas u vam pisati o ajnim biljkama i njihovoj ulozi u preivljavanju u prirodi. U preivljavanju imaju neosporno svoje mjesto. Kao prvo njihovi ajevi su ljekoviti a drugougodni su kao napitak. Naravno ima ih po prilino no ja u vam ovaj puta pisati o etiri naj rasprostranjenije. To su menta majina duica kadulja i crveni glog koji ima nevjerojatna ljekovita svojstva a i ugodan je kao napitak.

MENTHA ili metvica:U prirodi postoji veliki broj razliitih vrsta metvice koje nalazimo na razliitim stanitima irom nae zemlje. Skoro sve su izvanrednog aromatinog mirisa. Koriste se zapripremanje izvanrednih ajeva koji su pritom vrlo ljekoviti.

MAJINA DUICA Thymus serpyllum:Majina duica ili divlji bosiljak viegodinja je biljka sa drvenastim prizemnim dijelovimai mnogobrojnim izdancima. Listovi su sitni jajolikog dugaki do 15 mm i iroki do 7mm sa manjim zadebljanjima u kojima se nalaze kesice sa aromatinim uljem. Cvjetovi su sitni svjetlo crveni do ruiasto ljubiasti. Zbijeni su okruglasto valjkaste cvasti prikrajevima ogranaka. Rasprostranjena je po cijeloj zemlji u vie vrsta i pod vrsta. Raste po suhim sunanim mjestima na niskim kamenitim travnjacima ibljacima i rubovimauma ne rijetko u grupama. Cvate od proljea skoro do jeseni. Mirisni i aromatini dijelovi zajedno sa listovima i cvijetom za spravljanje vrlo aromatinih ajeva koji su pri
http://prevoz-zelengora-jezera-maglic-perucica.com/zanimljivosti/boravak_u_prirodi/kako_prezivjeti.htm#translate


2/43

tom vrlo ljekoviti.KADULJA Salvia officinalis:

Kadulja ili alfija jednogodinja je biljka raste kao grm ili polu grm sa drvenastim etverokutnim izdancima 20 90 cm visine ugodnog mirisa na donjem dijelu izdanka.Korijen dobro razvijen ima sposobnost prodiranja i u kamenjaru. Listovi su sitno nazubljenog ruba hrapave povrine debeli 2 9 mm 05 5 cm iroki na peteljci 1 5cm dugoj vrlo aromatini. Cvijetovi u klasastim prljenovima 2 4 cm dugi. Kadulja je rasprostranjena po cijeloj naoj zemlji raste po svijetlim umarcima i kamenjarima.Kadulja je od davnina poznata kao aromatina zainsko ajna biljka.Ovo su uglavnom naj ee ljekovite biljke izmeu mnogih koje se koriste za spravljanje vrlo ukusnih ajeva i napitaka koji su pri tom i ljekoviti. U mojem iduem nastavkupisat u vam o zainskom bilju koje je takoer bitno za preivljavanje u prirodi jer jelima koje spravljate od bilja daje poseban okus i miris.


Jestive biljke i salate u pustolovini preivljavanja.

Koliko je vano jestivo bilje u preivljavanju u prirodi govori vam ve trei nastavak o istom. U bilju je sve to vam je potrebno za organizam posebno vitamini. Ukoliko gadobro poznajete nije vam problem ni pronai ga. No treba ga znati i spremiti za jelo zato vam piem i o tome. Za pisanje o ovoj temi koristim osobno iskustvo kao i vojniprirunik komando obuke.

Ovaj nastavak poinjemo sa:

Rogoz-Typba- latifolia.


3/43

Rogoz ima debeli korijen koji raste u mulju pod vodom. Iz korijena izbijaju zeleno plavkasti listovi dugaki do dva metrauski i uzdu isprugani. Cvjetovi se razvijaju u treojgodini na vrhu cvjetne stabljike i sloeni su u uspravan klip dug od 20-40 cm. Korijen rogoza sadri jako puno kroba pa ga se sui i melje ili tuca kako bi se od njegapripremio kruh ili lepinja. Isto tako se priprema i kaa za zguivanje variva. Mlade stabljike se koriste kao povre. Zreli klasovi koji lie na klip kukuruza peku se i takokonzumiraju.

Jagorevina-Primula vulgaris.

U Hrvatskoj poznat kao Jaglac i jedan je od vjesnika proljea uz visibabu. Vie godinja je zeljasta biljka. Listovi su prizemni ukasto zelene bojeduguljastojajasti naborani sa izraenim lisnim ilama koje se suavaju u sasvim kratku stabljiku. Cvijetovi su jasno uti a raste po livadama pokraj uma i rijetkim umama kao i blizubunja.

Listovi sadre velike koliine vitamina (c) i spadaju u najvee izvore tog vitamina. Listovi se svjei spremaju kao salata no koriste se za variva kao i pire. Dokazano je dasamo nekoliko svjeih listova zadovolji dnevnu potrebu jednog ovjeka za tim vitaminom. No ne treba ih koristiti u veim koliinama. Listovi se isto tako mogu koristiti zaspravljanje vitaminskih ajeva. Isto tako ne postoji mogunost zamjene sa nekim drugim slinim biljem.

Maslaak-Taraxacum-officinale

utenicamlekaatalijanska salata regrad viegodinja je zeljasta biljka. Listovi su joj si prizemni i poredani u krug oko cvjetne stabljike. Stabljika je uplja na vrhu nosisloenu cvjetnu glavicu sastavljenu od velikog broja zbijenih utih cvjetova. Cvate od treeg do devetog mjeseca. U itavoj biljci se nalazi bijeli mlijeasti gorkasti sok. Podzemljom se nalazi debeli vretenasti korijen ute boje. Raste po vrtovima uglavnom kao korovpo livadama i po zaputenim oranicama.


4/43

Mladi listovi u proljee su jako bogati vitaminom ca sprema se na salatu kuha kao varivo i pire. Treba birati mlade listove bez cvijeta jer su listovi sa cvijetom jako gorki.Korijen maslaka vaen u kuhan se koristi kao mrkva ili krumpir. A peeni korijen se koristi kao zamjena za kavu.

Krasuljak-Bellis perennis.

U Hrvatskoj najpoznatiji pod nazivom tratinica. Viegodinja zeljasta biljka sa omanjim listovimalopatiastog oblika poredanih u krug oko cvjetne stabljike visine od 5-15cm. Cvjetna glavica je po jedna na stabljici i u sredini je uta a po krajevima bijela ili malo crvenkasta. Cvate od proljea pa do kasnog ljeta a ponekad i u jesen. Raste polivadama i travnjacima kao i po umskim proplancima. Mladi listovi se pripremaju na salatu kao i za kuhanje variva i pirea.

Kiseljak-Rumex acetosa.

Poznata kao kiselica u Hrvatskojveliki kiseljakkisovec i ajdovec. Viegodinja zeljasta biljka koja moe narasti i do 100 cm. Stabljika je uzduena izbrazdana estocrvenkasta. Najee se iz jednog korijena razvije vie stabljika. Listovi su strelastog oblika. Mnogobrojni crvenkasti cvijetovi sloeni su u metlasti cvast pri vrhu stabljike.Cvate od 5-7 mjeseca a kad kad ponovno u jesen. Raste po vlanim livadama i travnjacima u blizini potoka.


5/43

Mladi listovi upotrebljavaju se za salate poto su kiselkastog okusa. Od nje se spremaju variva i pireia koristi se kao mjeavina ostalim jestivim biljkama kod pripremanjahrane. Zbog velike koliine oksalne kiseline ne treba ga koristiti puno u jednom obroku. Na isti nain se sprema i mala kiselica.


Divlje bilje i salate u programu preivljavanja u prirodi.

Da su bilje i salate neophodno za pustolovno preivljavanje u divljini ve sam napisao u prolom nastavku. to je najvanije najrasprostranjenije je u prirodi.

No moram skrenuti panju da postoje endemske vrste koje se smiju brati samo u situaciji kad vam je ivot u opasnosti. U ovom nastavku u vam pisati osljedeim biljkama: Kaun, Branjenik, Bokvica, Cigansko perje i Plunjak.

KAUN Orchis morio zovu ga jo (divlji krumpir).

Viegodinja je zeljasta biljka, visoka od 10 do 40 cm, koja ispod zemlje razvija dva okrugla jajolika gomolja. Jedan prolo godinji manji a drugi ovo godinjivei. Listovi su mu iroki kopljasti, soni i obrastaju cvjetnu stabljiku, koja pri vrhu nosi vie crvenih, crvenkasto ljubiastih ili radije bijelih cvjetova. Cvatutravnju i svibnju. Rasprostranjen je skoro u cijeloj zemlji. Raste po suhim, sunanim livadama i rijetkim svijetlim umama i umarcima, es to u veimkoliinama na jednom mjestu.

Gomolj kauna sadrava vee koliine kroba, sluzi , bjelanevina, dekstrina i drugih materija.


6/43

Mogu se pei kao mladi krumpiri i da se kuhaju na razne naine. Poto su dvije do tri minute drani u kipuoj vodi, a zatim osueni i samljeveni u brano,daju poznati (salep), napitak koji se moe mijeati sa drugim sirovinama za peenje kruha i raznih kaa. Zatim za kuhanje vrlo zdravog i hranjivog zimskogpia, za razne poslastice.

BRANJENIK Cbenopodium bonus benricus

Zovu ga jo divlji pinat, ciganski pinat i dragi jurko. Viegodinja je zeljasta biljka, koja naraste od 30 do 80 cm, sa uspravnom uglastom stabljikom malorazgranatom, po kad ,kad crvenkastom. Listovi su tamno zelene boje, kopljasto tro uglasti, prizemni su i imaju duge peteljke, a gornji su kao branom posuti.Mnogo brojni sitni neugledni cvjetovi s loeni su pri vrhu stabljike u vreasti cvat. Cvate od svibnja do rujna. Rasprostranjen je po cijeloj zemlji, od brdskihpredjela pa sve do 2000m nad morem, gdje raste na nagnojenom tlu, najvie na mjestima gdje se kree i zadrava stoka, oko obora u okolini planinskih

naselja, tala, pored putova i slinim mjestima esto u velikoj koliini.

Mali listovi i soni vrhovi stabljike se spremaju kao variva, pirei, nadjevi i sl. Sami ili jo bolje pomjeani sa drugim divljim povrem

BOROVICA Plentago medija

A zovu ih jo brokva, ilavka , trputac, tepavac, petoil i puhaa. Viegodinja zeljasta biljka. Listovi su okruglasti, neto i postepeno prelaze u drku, a nanjima su vrlo paralelno lisne ile. Lee skoro pri zemlji, a rasporeene su u krug oko cvjetne stabljike. Pri vrhu cvjetne stabljike nalaze se valjkasta cvat,sastavljena od velikog broja sitnih neuglednih cvjetova. Cvatu u lipnju. Rasprostranjena je po cijeloj zemlji, a raste po slabije obraslim travnjacima ilivadama, po manje gaenim stazama, pokraj putova, po jarcima i po manje niskoj travi.


7/43

Priprema za jelo:

Mali listovi i bez ilave drke mogu se bez ogranienja upotrebljavati za spremanje variva, pirea i za nadjeve tijesta, a sasvim mladi za mijeane salate.Mogu se brati od ranog proljea do sredine ljeta prije cvjetanja biljke.

CIGANSKO PERJE asclepias syriaca

Zovu ga jo svilenaca, svilolan, svileni dubac i svionica. Viegodinja je zeljasta biljka, koja naraste u visinu preko jednog do dva metra. Stabljika jeuspravna, uplja, obrasla sitnim dlaicama. Listovi su nasuprotni, duguljasto jajasti, dugaki oko 20 cm, po krajevima cijeli, a nalaze se na kratkoj peteljci.Cvjetovi su mali, bijelo ruiasti ili crvene boje, skupljeni u titaste cvati. Biljka cvate od lipnja do kolovoza. Ima razgranati podzemni korjen. Cigansko perje

je rasprostranjeno u mnogim krajevima zemlje. esto raste u velikoj mnoini i nizinama kraj rijeka, po ivicama iblja i niskih pri rijenih uma.

Spravljanje:

Mladi proljetni izdanci, koji su debeli i soni za jelo kao vrlo hranjivo i ukusno povre mogu se upotrebljavati za variva i pire. Mogu se brati krajem oujka ipoetkom lipnja.


Divlje bilje i salate u programu preivljavanja u prirodi.

Divlje bilje i salate teko je sa bilo im zamijeniti u programu pustolovnog preivljavanja u prirodi. U prirodi postoji velika koliina divljeg bilja koje se koristi kao hrana kodpreivljavanju u prirodi. Neosporno je da su biljke i salate neogranien izvor vitamina potrebnih organizmu za normalno funkcioniranje. Da je tako pokuat emo vamdokazati prezentacijom divljeg bilja koje moete nai u prirodi.


8/43

KOPRIVA Urtica dioicaKopriva je viegodinja zeljasta biljka. Moe narasti preko metra u visinu. Stabljika je vrsta, listovi su jajoliko duguljasti sa produljenim iljastim zavretkom, po ivicizupasti. Stabljika i listovi obrasli su sa mekim dlaicama punim kiseline koja pri dodiru sa koom radi opekline. Cvate u estom i sedmom mjesecu.Vrlo je rasprostranjena irom nae zemlje, a nalazimo je posvuda od gorja do nizina. Tu naravno ubrajamo movare i zaputene njive.Pripravljamo je za jelo na slijedei nain:Mladi izdanci i listovi upotrebljavaju se za spremanje variva i pirea. Takoer se mogu dinstati na ivotinjskoj masti. Nema opasnosti da se kopriva zamjeni sa nekom drugombiljkom.

TAVELJ Rumeks crispus ( poljsko zelje)tavelj je viegodinja zeljasta biljka koja naraste do metra u visinu. Stabljika mu je jaka slabije razgranata. Listovi su duguljasti pri tlu deblji i iri a uz stabljiku ui i malomanji. Svi listovi su naborani i kovravi. Cvjetovi su sitni zelenkasti i mnogobrojni u klasastom obliku. Cvate u estom i sedmom mjesecu. Rasprostranjen je u cijeloj naojzemlji od visina 1500 nad morem pa do nizina. Uglavnom na zaputenim i vlanim mjestima.

Za jelo ga spremamo na slijedei nain:Mlade listove koristimo za spremanje variva i pirea i to u neogranienim koliinama.Sve vrste divljih zelja moe se koristiti bez opasnosti da se zamjene sa nekim tetnim ili otrovnim biljem.


9/43

BUJAD Pteridium aguilinum. (velika paprat)Bujad je viegodinja biljka koja naraste u visinu do metar i pol. Ima velike listove na jakim i vrlo dugim drkama koje su sa donje strane ulebljeni. Tro uglastog su oblika idvostruko do trostruko podijeljeni.Rasprostranjen je po cijeloj zemlji od niih breuljaka pa do visokih planina. Raste na suhim i mjestima u svjetlijim umama. esto ga nalazimo na velikim povrinama uogromnoj koliiniZa jelo ga spremamo na slijedei nain:Mladi soni izdanci ubrani rano u proljee na kojima se listovi jo nisu razvili koriste se za spremanje variva i pirea. Razvije ni listovi su tetni i nije ih uputno upotrebljavati zajelo. Podzemna stabljika bogata je krobom pa se mljevenjem i mrvljenjem od nje dobiva brano koje se koristi za zgunjavanje variva ili za peenje lepinja (kruha).


Slatkovodne ribe u pustolovini preivljavanja.

Zapravo nam je poznato da su potoci, rijeke i jezera bogati raznim vrstama slatkovodnih riba.Ribe nije ni najmanje lako loviti pogotovo onima koji nemaju to iskustvo. Stoga vam dajem savjet koje jenaj pogodnije vrijeme za ribolov,potom mjesta naj pogodnijaza ribolov, zatimkoje vrste mamaca moemo koristiti naravno u naem sluaju naj zanimljiviji je ribolov improviziranim sredstvima.Naj pogodnije vrijeme za ribolov:Zapravo o vrstama riba ovisi koje je vrijeme naj pogodnije za ribolov. No po pravilu, naj bolje je loviti pred jutro i u suton, potom predoluju ili nou pri mjeseini.


10/43

Mjes to naj pogodnije za ribolov:To ovisi od vrste vode i doba dana. U brzim potocima, ili rjeicama u toplom dijelu dana treba riboloviti u dubljim dijelovima potoka ilirjeica. Predveer i rano u jutro treba loviti na brzacima te oko podvodnih panjeva, potkopanih od vode obala ili pod bunjem nadvijenim nad vodu. Na jezerima riba je uljetnom periodu na veoj, dubini poto je tamo voda hladnija. No u veer i rano u jutro uz obalu, poto se riba voli hraniti na pliim dijelovima jezera. U proljee i kasnujesen ribolov uz obalu jezera je obilatiji, poto riba zbog toplije vode ide u plii dio koji se nalazi uz obalu.Vrste mamaca: Po pravilu, riba grize mamac koji potie iz njene prirodne hrane. Zato pored obale treba potraiti raie, ikru, sitnu ribu a na obali gliste ili insekte kao tosu skakavci i slino. Ulovljenoj ribi treba pregledati utrobu kako bi vidjeli to je jela i onda takvu hranu koristiti kao mamac. Ako nemate drugi mamac, kao mamac moetekoristiti utrobu ulovljene ribe. Kod koritenja gliste za mamac treba voditi rauna da glista prekrije cijelu udicu. Kod izrade umjetnog mamca treba voditi rauna da izgledato prirodnije te ga vui po vodi polako imitirajui pokrete prirodnih mamaca.

Ribolov improviziranim sredstvima,moe se obavljati na nekoliko naina: lov rukama ispod panjeva ije je korijenje ispod vode i tu se riba naj radije zadrava, skretanjepotoka na drugu stranu tei je nain, isuivanje potoia snijegom, trovanje biljkom divizmom no ovaj nain je dozvoljen u situaciji kad vam je ivot u opasnosti zbog gladi.Ribolov nou pod svijetlom lov pomou vilice vezane na dui tap.


11/43

Naj uobiajene vrste slatkovodnih riba: Pastrva, aran, som, smu, babuka, tuka, mladica i jo neke vrste, no ove su naj brojnije. Vjerujem da vam je jasan nainlovljenja riba u rijekama, rijeicama, potocima i jezerima. Naravno u bilo kojem sluaju nije loe uvijek pored sebe kad ste se uputili u prirodu ,a i u svojoj naprtnjai zanepredviene prilike imati pribor za preivljavanje u prirodi ili u divljini. Pitat ete se gdje ga nabaviti? Ja sam svoj pribor nabavio u American SHOPU u Jarunskoj 17 uZagrebu. Mislim da svi vei gradovi imaju sline trgovine.Za vas napisao istraiva Likih bespua i putopisac Mijo Jai.Isto tako bi vas molio da vas ne zbuni preivljavanje u prirodi koje pie Dean Rostohar. Naime on kao strunjak i instruktor Specwoga pie uglavnomvojni nain preivljavanja u prirodi. Taj dio vam takoer moe puno pomoi u situacijama koje vas iznenada mogu snai.

PREIVLJAVANJE: SKLONITE (prvi dio) Tekst i slike: Dean Rostohar, Specwog

Evo, ljudi sa ovakv im iskustvom su jedini koji mogu pisati na ovoj stranici.

Sklonite je, u situacijama preivljavanja, jedan od prvih prioriteta. U nekim podrujima, naa potreba za sklonitem moe imati ak i vei prioritet nego potreba za hranom,ili potreba za vodom. Sklonite nam omoguava zatitu od prirodnih elemenata - titi nas od sunca, vjetra, kie, od snijega, od preniskih ili previsokih temperatura. Pruanam zatitu od kukaca, gmizavaca, divljih ivotinja, ali nas titi i od neprijatelja. Bez obzira trebamo li koristiti sklonite za preivljavanje samo za jednu no ili nam ono trebaza dui period, sklonite nam prua mjesto gdje e nam fiziki biti bolje i gdje emo se, to je esto jo i vanije, psihiki osjeati bolje. Sklonite nam omoguava daodmorimo svoje tijelo i zagrijemo ga. Omoguava nam da se 'napunimo' energijom i obnovimo svoje snage.

Pravljenje sklonita u prirodi moe biti vrlo jednostavno. Ali, moe zahtijevati i tei rad. Ukoliko elite napraviti neto 'na brzinu', to vam se kasnije moe razbiti o glavu. Naraznim seminarima koje sam odrao, viao sam ljude koji su se slabo potrudili oko svog sklonita. To im se znalo osvetiti, primjerice - u hladnoj i kiovitoj noi. Ukoliko se

i di i i j kl i d b bi i i i i i i ij k ih i


12/43

Vrstu naeg sklonita odreuju vremenski i zemljopisni uvjeti. Nae sklonite ovisi o mjestu (terenu) gdje se nalazimo. Naravno, ovisi i o godinjem dobu. Vrstu sklonitauvjetuju i materijali koji su nam dostupni ono to iz prirode moemo iskoristiti. Takoer karakteristike terena uvjetuju kakvo e biti nae sklonite ono e biti drugaijenalazimo li se u praumi, u planinskom podruju, u polarnom podruju ili u pustinji. Nae sklonite moe ovisiti i o opremi koju kod sebe imamo ili nemamo. Kako smo prijenaveli, postoji preivljavanje s opremom i preivljavanje bez opreme. Naravno preivljavanje s opremom je puno lake u pogledu svega, pa i u pogledu izrade sklonita.

to bolje izgradite svoje sklonite, to e vam biti udobnije i bolje ete se moi odmoriti. Biti odmoran od velikog je psihofizikog znaaja za ovjekovo zdravlje ipreivljavanje. Odmor e vam pomoi da budete senzibilniji i da lake opaate sve to se oko vas dogaa. Ako ste odmoreni, biti ete loginiji u pogledu razmiljanja. Imatete i veu sposobnost donoenja dobre prosudbe. Odmor e vam tako dati snagu da se u tjelesnom i psiholokom smislu bolje suoite s preivljavanjem.

U situacijama kampiranja i preivljavanja u prirodi, od vitalnog je znaaja izabrati pravo mjesto za logorovanje i sklonite. Kao to sam ve naveo, postoje dvije vrsteboravka u prirodi: boravak s opremom i boravak bez opreme. Takoer postoje i dvije vrste sklonita koja moemo napraviti. Moemo sklonite raditi s opremom - ator,atorsko krilo, najlonski pokriva, itd. Moemo ga raditi i bez opreme, od prirodnih materijala - drvee, granje, lie, kamenje, trava, snijeg, pijesak, i sl. Moemo koristiti iprirodna sklonita kao to su pilje, peine, rupe i sl. Vrlo je vano znati napraviti razne vrste sklonita i sluiti se dobro s oba naina njihove izrade.

Prije nego se izabere mjesto za izradu sklonita, potrebno je tono utvrditi koju vrstu zatite trebate sebi osigurati. Pri tome je potrebno razmotriti sljedee: Hoe li namsklonite moi pruiti potrebnu zatitu? Imamo li potreban alat za izradu sklonita? Ukoliko ga nemamo, moemo li improvizirati? Kako? Imamo li dovoljno potrebnogmaterijala? Ukoliko ga nemamo, moemo li potrebni materijal pronai u svom okruju, u okolini?

Gdje ete podignuti svoj logor, odnosno gdje ete napraviti sklonite, ovisi o mnogo faktora. Ako ste vojnik, prilikom odabira mjesta za kamp/sklonite morate jako pazitina sigurnost. Mjesto za izvianje terena nije nikada protraeno. Obavezno morate paziti da odaberete mjesto logora na vrijeme. Logor morate poeti raditi nekoliko satiprije sumraka. Dok boravite u prirodi, uvijek planirajte svoje vrijeme. Uvijek sebi morate dati dovoljno vremena za izvianje mjesta za logor, dovoljno vremena zapripravljanje i namjetanje atora i opreme, te zatim vrijeme za postavljanje cjelokupnog logora. Dakle, uzmimo da mrak pone padati u 6 sati poslije podne. Vi u 3 sataposlije podne morate ve razmiljati o mjestu vaeg logora, a u 4 sata ve morate postavljati va logor.

Zatitu od neprijatelja postii ete tako da smanjite visinu profila naeg sklonita. Potrebno je maskirati konturu oblika sklonita i prilagoditi njegove boje okolini. Moemose zato posluiti kronjama granja i grmljem. Moemo se u ovu svrhu posluiti i asimetrino poduprtom mreom, na koju emo zakvaiti granje i lie. Sklonite ne smije bitipreveliko, jer smo na taj nain vidljivi. Takoer, ukoliko je sklonite veliko, lako gubimo toplinu ona se lake gubi u velikom prostoru. Stoga, prije nego ponete izraivatisklonite, legnite na tlo i oznaite mjesta koja e vam pokazati koliko tono treba biti veliko vae sklonite. Ukoliko radite sklonite od prirodnih materijala, tada prvonapravite leaj. Naravno, morate taj leaj prethodno izmjeriti. Nad leajem ete raditi sklonite, da bi vam kasnije bilo lake.

Sklonite se ne smije postavljati blizu vode, jer takav poloaj priguuje zvukove ivotinja i zvukove koja stvara dolazak naih neprijatelja. Postavite sklonite uvijek dovoljnodaleko, ali i dovoljno blizu pitke vode. Blizu sklonita mora biti i dovoljno drvea, za loenje vatre.


13/43

Uvijek provjerite iz kojeg smjera puu vjetrovi. Sklonite uvijek, ukoliko je mogue, mora biti zatieno od vjetra. Takvu zatitu moe initi uma ili padina. Sklonite moratepostaviti tako da gleda leima prema vjetru. Odnosno, tako da vjetar pue na suprotnu stranu od ulaza sklonita, zato da ne pue unutra. Sklonite morate postaviti niz vjetaru odnosu na vatru, ali i u odnosu na mjesto gdje vrite nudu, tako da vam dim i neugodni mirisi ne smetaju.

Sklonite je najbolje postaviti na povienom mjestu, koje e u sluaju kie omoguiti slobodno otjecanje vode. Ne bi ga se trebalo postavljati na udubljenom mjestu, jer se uudubinama skupljaju voda i magla. Sklonite nije dobro postaviti ni na nagnutom terenu, jer nije dobro za spavanje. Takoer provjerite teren na kojem radite sklonite provjerite da se ispod njega ne nalaze grbe. Osigurajte da ispod sklonite nije kamenje, granje, da na mjestu gdje radite sklonite nisu mravinjaci i druge rupe u kojima iveivotinje i sl.

Nemojte postavljati sklonite na mokrom mjestu, niti u gustoj travi. Visoka i bujna trava je najpouzdaniji znak da je tlo vlano! Nikada ne postavljajte sklonite blizu planine

ili stijenja. Na takvim moe lako doi do odrona stijenja, ili ukoliko je zimsko vrijeme, do odrona snijega. Ne postavljajte sklonite ni blizu ivotinjskih pojilita. Na takvapojilita, naime, osim bezopasnih ivotinja, esto dolaze i opasnije divlje zvijeri (vukovi, medvjedi, divlje svinje i sl.), pa postoji opasnost od njihovog napada.

Od velike vanosti je da unutar sklonita pripremimo podlogu na kojoj emo spavati. Nae tijelo ne smije biti u direktnom dodiru sa tlom, jer na taj nain moemo izgubiti ido 80% tjelesne temperature, to nam moe stvoriti dodatne probleme i izazvati nepotrebne napore. Podlogu moemo napraviti tako da prvo prostremo deblje grane. Zatimna njih stavimo manje granje, a nakon toga dodamo lie i borove grane, ili travu. Ukoliko imamo padobran, moemo iskoristiti njegovu 'kupolu' i za sklonite, te kaopodmeta ili pokriva. Ako je vrijeme hladnije i ako imamo uvjete za to, moemo napraviti i pregradu za reflektirajuu vatru koja e nas grijati unutar sklonita.

Za brzu zatitu moramo odabrati sklonite koje emo moi najbre napraviti. Ukoliko imamo vremena, moramo se vie potruditi oko svog sklonita. Ako se kreemo,napravit emo privremeno sklonite, koje e nas tog trenutka zatititi i koje e biti lagano. Ukoliko pak imamo opremu, sklonite moemo i ponijeti sa sobom.

Sklonite moemo napraviti samo rukama, bez upotrebe bilo kakvih posebnih alata ili uadi. Prirodni nam zaklon moe biti sve to se nalazi u prirodi, a to moemo iskoristitiza sklonite. Srueno drvo sa svojim granjem moe nam, primjerice, posluiti kao sklonite, titei nas od vjetra, kie ili snijega. Za sklonite takoer moemo iskoristitiprirodne pilje i rupe u stijenama.


14/43

KAKO PREIVJETI U PRIRODI (10)

Gmizavci koji se daju koristiti u prehrani

Naravno da u situaciji preivljavanja u prirodi ovisimo o hrani. No moram priznati da neku od hrane koju u spomenuti u normalnom ivotu, nikad ne bi izabrali iz razno,raznih razloga. Jedan od razloga je gadljivost koju osjetite na spomen guter, aba, pu ili zmija. Ali isto tako elja za preivljavanjem i opstankom kod vas tu gadljivosteliminira, veliku ulogu tu ima i glad koja vas tjera u potragu za hranom kako bi preivjeli.

Gmizavci koje moemo koristiti u prehrani njihov lov i priprema:

abe,razne

Stanita su im u barama jezerima znai u vodi i pored nje. Loviti ih moemo improviziranim mreama, nou rukama uz baterijskih svjetiljke rukama, udicom na koju kaomamac stavljamo zeleni list najpoeljniji je list koprive.

Kod pripremanja abi odsijeemo glavu, skine joj se koa i izvade iznutrice koje bacamo. Tako dobiveno meso se opere i sprema peenjem na aru ili kuhanjem.

Poljski ili vinogradarski pu


15/43

Stanita su im u zaputenim jarcima, pored obale potoka te u umama. Najdrai dijelovi u prirodi su oni gdje raste kopriva. Najlake ih je pronai poslije kie. Pripremaju seza jelo na slijedei nain, bacamo ih u kipuu vodu potom ih vadimo iz kuice i odstranjujemo iznutrice operemo meso. Potom ih kuhamo ili peemo na aru po elji.

Guterzelemba

Stanita su mu uglavnom suha i topla podruja (kamenjari). Lovimo ih pomou raljastog tapa ili sa omom. Odree mu se glava te oguli koa odstrane iznutrice, meso seopere potom se po elji kuha ili pee na aru.

Zmije razne

Stanita su im na sunanim stranama kamenjara, u blizini rijeka ili potoka. Lovimo ih raljastim tapom pored glave, ali vrlo oprezno jer ako ne razlikujemo otrovne od

neotrovnih zmija oprez je neophodan. Kod pripreme odsjee im se glava, skine koa i izvadi iznutrica. Meso se nakon pranja priprema kuhanjem ili peenjem.

koljke rijene ili jezerske

Stanita su im dna potoka, rijeka ili jezera jednim djelom su zakopane u mulj. Vadimo ih rukama to je jedini nain. Dobro se oiste i operu, a zatim otvaraju pomou noa.Zainimo ih biberom ili paprikom ako imamo a zatim ih peemo u njihovoj ljuturi.

Kornjae

Stanita su im pored potoka i rijeka uglavnom na vlanim terenima. Skupljaju se rukama nakon to ih pronaemo. Pripremamo ih tako da ih stavljamo na ar kako bi jeprimorali da isprui glavu potom joj se glava odstrani. Nakon kraeg stajanja na aru razbija im se oklop potom se odstranjuje iznutrica. Od kornjae pripremamo kuhamo

juhe uz trave koje su namijenjene za kuhanje juha


16/43

juhe uz trave koje su namijenjene za kuhanje juha.

KAKO PREIVJETI U PRIRODI Lov sa zamkama i ostalim pomagalima

Ve sam vam pisao o divljim ivotinjama i dao naznaku da u vam pisati kako se one love na primitivan nain. Prije svega zamke i ostala pomagala za lov divljai sunehumani nain lova i smiju se koristiti samo u sluaju da vam je ivot zbog nedostatka druge hrane ugroen.

PRAVILA KOJIH SE MORAMO PRIDRAVATI KOD POSTAVLJANJA ZAMKI

Kao prvo na osnovu tragova trebamo utvrditi staze po kojima se kree divlja i koja.

Zatim na osnovu tragova ustvrujemo gdje se hrani ili napaja.

Zatim trebamo odluiti koju vrstu divljai emo loviti, po tom odabiremo mjesto te

najpogodniju zamku kao i odgovarajui mamac


17/43

najpogodniju zamku kao i odgovarajui mamac.

Zamke i klopke najbolje je postavljati na izlazima iz sklonita ili jazbina. Potom na uskim prolazima gdje se vide svjei tragovi divljai te na mjestima gdje se hrane. Kaomamac dobro je postaviti iznutrice ve zaklane ivotinje koja je ostavljena na posebno mjesto da dobije neugodan miris.

Divlja se moe istjerati iz jazbina pomou dima, a hvatamo je potom u zamke postavljene na izlazima iz jazbine.

Tekunice i drugi glodavci koji obitavaju u jazbinama u zemlji mogu se istjerati sipanjem vode u njihove kanale , a hvatamo ih rukama ili pomou omi.

Glodavci poput zeeva, puhova, vjeverica, i tekunica lake se love od krupnije divljai jer imaju ustaljene navike i ogranieno podruje svojih aktivnosti.

Zamke, klopke i ostala pomagala pri primitivnom nainu lova postavljaju se predveer, a ujutro ih se obavezno obilazi. Jer divlja najee odlazi u potragu za hranompredveer, nou i rano u jutro.

Znai ova vrsta i bilo koja druga vrsta lova je zabranjena osim ako vam ivot nije u opasnosti. Pravo na lov van lovostaje imaju samo lovci iz tog lovita poto sukoncesionari. O pripremanju divljai za jelo u jednom od iduih nastavaka.


18/43

Za vas napisao israiva Likih bespua i putopisac Mijo Jai

U slijedeem nastavku u vam pisati o gmizavcima koji se jedu i na koji nain ih hvatamo.

KAKO PREIVJETI U PRIRODI Sve o divljim ivotinjama i pticama drugi dio

U prvom dijelu pisao sam vam o divljim ivotinjama ili makar o jednom dijelu njih. U ovom dijelu pisat u vam, o ostalim ivotinjama te pticama i nainu lova. Naravnospominjati u vam takoer o stanitima pojedinih od ivotinja. Sve ovo u vam prikazati kroz tablice.


19/43

Divlje ivotinje ije se meso moe koristiti u prehrani

Red.br.

Naziv Stanite iligdje ivi

Gdje traiti Kad je upotrazi zahranom

Vrijemeparenja

Koti se uvremenu

1 2 3 4 5 6 7

1. Jelen U starim

nizinskimhrastovimumama, uniimplaninskimmijeanimumama

Na mladim

itima ikukuruzitimapoprosjekama iproplancimaoko movarai bara gdje sekaljuaju

U svanue i

predveerje.Poslije kie.Zimi cijelidan

U Rujnu Svibanj i

Lipanj

2. Srna Po nizinskim i Na mladim Rano ujutro U Svibanj i

visinskim itnim i u suton Kolovozulipanj


20/43

visinskimumama

itnimpoljima,prosjekama iproplancima

i u sutonkao i poslijekie, zimicijeli dan

Kolovozulipanj

3. Divljasvinja

U hrastovim ikestenovimumama

Na stalnimstazama tepored bara ikaljua, pokrumpiritima

Predveer inou

OdStudenogdoSijenja

Cijelegodine

4. Zec Na rubovimauma, tepoljimaitarica

Oko mladihita,dijeteljine nalivadamaproplancima isl

Predveer inou

3-4 putagodinje ito odVeljaedoKolovoza

Odoujka doKolovoza

5. TekunicaNapanjacima iitorodnim

poljima

Oko rupa ukojima ivi

Prekocijelog dana

Oujak itravanj

Travanj isvibanj

6. Puh U,kestenovimhrastovim ibukovimumama

Po tavanimaumskih kuapo upljemdrveu

Cijelu no Svibanj iLipanj

Lipanj iSrpanj

7. Vuk U starimmalopristupanimumama i

vrletima

Okomrcinita ileina drugihivotinja

Nou Sijeanj iVeljaa

Travanj iSvibanj

8. Jazavac U umamablizu itarica imovara,umarcima ijazbinama

U jesen okokukuruzita ioko jazbina

Pred suton inou

Kolovoz irujan

Oujak itravanj


21/43

Meso i jaja svih ptica se mogu jesti. Ptice nije lako loviti jer one odlino vide i uju. Stoga na vrijeme osjete blizinu ovjeka i odlete.Za vrijeme leanja na jajima manje se

boje ovjeka pa se lake mogu uloviti u proljee i ljeto.

Praenjem leta ptica mogu se otkriti gnijezda. Ptice se love uglavnom improviziranim zamkama sa mamcima u vidu hrane. Sve je ovo dio pustolovine u kojoj smo se nesvojom voljom nali.

KAKO PREIVJETI U PRIRODI

Divlje ivotinje:


22/43

Prije nego ponem pisati o divljim ivotinjama moram spomenuti jednu vrlo bitnu stvar, a to je da se sve ovo to ete proitati u tekstu, a to je kako hvatati na zamke divlje

ivotinje. Zapravo divlja se smije hvatati zamkama i na ostale naine jedino ako vam je ivot u opasnosti. Isto to vai i za endemske zatiene biljke.

Divlje ivotinje su odlina zamjena mesu domaih ivotinja. Dobar su izbor kalorija, masti a naroito bioloki puno vrijednih bjelanevina , koje su potrebne za normalan radorganizma.

Kod nas se uglavnom jedu od divljai zeevi, srne, divokoze, divlje svinje razne ptice kao to su recimo fazani, divlji golubovi, divlje patke, guske, morske i rijene ribe.

Meutim, postoji niz vrsta divljih ivotinja od kojih se mogu pripremiti vrlo hranjiva i ukusna jela, a u praksi se vrlo rijetko ili nikako ne koriste za jelo. To su vukovi,lisice,jazavci,jeevi, vjeverice, puhovi, hrci, razne ptice, kornjae, rakovi, puevi, abe, guteri, zmije i drugo. U mnogim zemljama ovo su poslastice dok se kod nas zbogpredrasuda i gadljivosti ove ivotinjske vrste ne konzumiraju.

Po kalorijskoj vrijednosti i sadraju bjelanevina u 100g mesa divljai ravna je sa vrijednostima mesa domaih ivotinja. Meso divljih ivotinja uglavnom se priprema za jelona isti nain kao i meso domaih ivotinja. Prije upotrebe treba se dobro termiki obraditi kuhanjem i peenjem. Kako bi se unitili paraziti ili ostali nametnici ukoliko ih ima.


23/43

Do ove vrste hrane puno se tee dolazi nego do bilja, pa je potrebno znati gdje i kada se moe nai. Zatim na koji nain se lovi i kako se upotrebljava za jelo. ivotinjske

vrste najee se nalaze u umama, rijekama, jezerima, barama i oko njih pa ih prvenstvenu tu i treba traiti.

Poznavanje divljai:

Prema naunom razvrstavanju divlja dijelimo na rodove, razrede, redove, obitelji i vrste

Prema zakonskom razvrstavanju divlja dijelimo nezatienu i zatienu ( trajno zatienu i zatienu lovo stajom)

Prema lovnom razvrstavanju divlja dijelimo :

1. Na dlakavu divlja (divlji sisari obrasli dlakom) a to su jelen, medvjed, vuk, ris, lisica, zec, kozorog, divokoza, divlja svinja i srna

2. Pernatu divlja (divlje ptice) orao, tetreb, sova, jarebica, prepelica, divlja guska, divlja patka i grlica

3. Zatim na krupnu divlja: jelen lopatar, srna, divokoza, kozorog, muflon, medvjed, ris, divlja svinja, tetreb, tetreb, ruevac, droplja, orao, dral i labud.

4. Te na sitnu divlja: zec, lisica, ljuka, fazan, jarebica, prepelica, i sva ostala lovna divlja.

Meso divljai je uz malo masti lako probavljivo, razliitog je okusa, ovisno o vrsti, starosti i spola divljai.

Sam miris mesa je poseban, ovisan o vrsti divljai, a boja je prirodno crvena, ljubiastog tona.


24/43

KAKO PREIVJETI U PRIRODI (6)Gljive i kako ih prepoznati?

Danas u vam pisati o gljivama koje su za razliku od ostalog divljeg bilja, izuzetno dobar izvor bjelanevina. No da bi konzumirali i za hranu pripremali gljive moramo ihizuzetno dobro poznavati. Razlog je to gljive dijelimo na jestive, nejestive, otrovne i smrtno otrovne.

No tu postoji jedna teorija mojeg prijatelja inae strastvenog sakupljaa gljiva i poznavaoca istih. On kae da su uglavnom smrtno otrovne gljive, one koje rastu iz jajeta a neiz korijena. No jedna od gljiva obino zavara berae a to je zelena pupavkakoju bi zamijenili sa izuzetno kvalitetnom gljivom koja raste isto iz jajeta a to je blagva. Stogaja osobno ni ne pokuavam konzumirati gljive koje izrastaju iz jajeta

.

No mi idemo na one jestive gljive, i na koliinu bjelanevina koje se nalaze u njima. Recimo u 100 g vrganja ima 4,2 g bjelanevina. Ove bjelanevine imaju priliko visoku


25/43

j gj , j j j g g j , g j j j pbioloku vrijednost, pa gljive donekle mogu zamijeniti namirnice ivotinjskog porijekla, meso, mlijeko, jaja i nadoknade njihov nedostatak u ishrani.

Od gljiva se mogu pripremiti vrlo ukusna jela. Jako su pogodne za konzerviranje suenjem, mariniranjem ili kiseljenjem.

Za konzerviranje koriste se iskljuivo mlade gljive jer ih organizam lake probavlja i bolje iskoritava. Hranjivu vrijednost naih najeih gljiva prikazat u vam na tabeli.

IME voda bjelanevine ugljikohidrati masti kalorijaVRGANJ 85,0 4,2 7,2 0,8 48

LISIICA 89,0 1,9 5,6 0,9 36

PUHARE 91,0 3,5 3,8 0,2 27

SUNANICA 94,0 7,3 4,6 0,7 47

RUDNJAA 92,0 4,2 1,0 0,4 20

REDUA 82,0 4,0 9,2 1,3 60

MLIJENICA 92,0 2,8 3,8 0,6 29

MEDENJAA91,0 2,6 4,5 0,4 30SMRAK 91,0 2,8 4,0 0,3 28

ZEKICE 90,0 2,2 4,8 0,7 32

Namjerno sam izbjegao latinske nazive gljiva jer emo svaku posebno opisati u jednom od sljedeih nastavaka. No u iduem nastavku u vam pisati o divljai.


26/43

Kako preivjeti u prirodi (5)Samoniklo bilje i njihove kalorijske i vitaminske vrijednosti:

U prva etiri nastavka sam vam pisao o stvarima koje su najvanije za preivljavanje u prirodi, u sluaju nezgode ili katastrofe koja nas moe u ova udna vremena zadesitive sutra.

Danas u vam pisati o samoniklom bilju i njegovoj kalorijskoj i vitaminskoj vrijednosti.

Prema namjeni i hranjivoj vrijednosti jestivo divlje bilje smjestili smo u slijedee grupe:

AJNE BILJKEbogate su vitaminima. To su biljke iji se cvjetovi, lie ili cjelokupni nadzemni dijelovi koriste za pripravke ajeva ili vitaminskih napitaka. To su ipak,


27/43

g j j j j p j p p j p pmalina,jagoda list, rua planinska list, gospin plat, borove iglice te majina duica.

KRUNE BILJKEbogate su kalorijama. To subiljke iji su pojedini dijelovi kao korijen, lukovica ili plod izuzetno bogati krobom, te se mogu koristiti za spravljanjepirea, kaa ili kruha. Jedna od vrlo rasprostranjenih samoniklih kruarica je plod hrasta ir.

ZAINSKE BILJKEbogate su kalorijama a koriste se u prirodi umjesto poznatih zaina, te ih se koristi za poboljanje okusa jela. Koristimo im plod, lie ili korijen, azamjenjuje bijeli luk papar, papriku i druge zaine. Neke od njih su medvjei luk i borovica.

DIVLJE VOEbogato vitaminima i kalorijama. Koristimo ga kao sokove cijeenjem i kao zamjenu za kultivizirano voe.

Hranjive vrijednosti samoniklog bilja:

Sjemenke:bogate masnoom, bjelanevinama i vitaminima.

Korijenje i lukovice:bogate su krobom,(kalorijama) eerom kod nekih i masnoama.


28/43

Lie:bogato vitaminima.

Divlje povre je najveim dijelom ope poznato i uglavnom najpristupanije koje raste u obilju samo ga treba poznavati. Ope je poznato, a i sretna okolnost da sunajukusnije i najzdravije vrste divljeg povra i najrairenija.

Hranjiva vrijednost jestivog divljeg bilja:

U zelenom divljem povru ima puno vie od 85% vode, razmjerno toliko celuloze, a malo energetskih sastojaka (ugljiko hidrata, bjelanevina i masti). Meutim, listovisadre bioaktivnih sastojaka koji pospjeuju izmjenu tvari. Neke od tih supstanci imaju vanu ulogu u metabolizmu i neophodno je da ih svakodnevno primamo sa hranom.

To su prvenstveno askorbinska kiselina ili vitamin (c) zatim karotin (ili beta karoten), uti , u masti topljiv pigment , iz kojeg se u organizmu stvara vitamin A (retinol) temnogi enzimi.

Koliina spomenuta dva vitamina u svjeim biljnim dijelovima istraene su u mg %, to jest u broju miligrama na 100 grama svjeeg povra. Uzmemo li u obzir da dnevnapotreba odrasle osobe za vitaminom C iznosi 50 -75 mg, a za karotinom oko 3 mg, lako emo kod pojedinih vrsta ocijeniti njihovo znaenje kao izvora tih vanih vitamina.

SADRAJ VITAMINA (C) I KAROTINA U 100 GRAMA POJEDINIH DIVLJIH BILJAKA:

Jaglac 305 mg vitamina (C) i 2,8 karotina

Kopriva 105 mg vitamina(C) i 5,6 mg karotina

Maslaak 33 mg vitamina (C ) i 5,3 mg karotina


29/43

tavalj 123 mg vitamina(C) i 6,3 mg karotina

Srijemu list 45 mg vitamina(C ) i 4,8 mg karotina

Branik 115 mg vitamina ( C ) i 3,8 mg karotina

Kiselica 66mg vitamina ( C ) i 3,6 mg karotina

Trainica 34mg vitamina (C ) i 2,6 mg karotina

Samonikle biljke po prehrambenoj vrijednosti su puno bogatije korisnim sastojcima od vrtnog povra salata, plodova i voa.

VITAMINSKA VRIJEDNOST:

Na prvom mjestu po vitaminskoj vrijednosti su samonikle biljke bogati vitaminom C i karotinom. Dok su ajne biljke izuzetno bogate vitaminom C. Podzemni dijelovi biljakane sadre karotina a vitamina C imaju malo. Bobice, voe i sjemenke su hrana visoke vitaminske vrijednosti. Najvaniji prisutan vitamin C lako je topljiv u vodi. umskovoe je bogatije vitaminima od plodova dobivenih u uzgoju.

SADRAJ VITAMINA C U 1000 GRAMA POJEDINIH AJNIH BILJAKA:

ipak 368 mg


30/43

Malina (list).137 mg

Jagoda (list).118 mg

Rua planinska (list)..126 mg

Gospin plat.132 mg

Borove iglice..82 mg

Majina duica..44 mg

KALORIJSKA VRJEDNOST:

Kalorijska vrijednost listova i zeljastih dijelova biljaka je relativno mala. Dok je kalorijska vrijednost podzemnih dijelova korijenja, lukovica znatno je vea no u krumpira.Otuda se u 100 grama oienih krunih biljaka ( kruarica) dobije 30 140 kalorija. Naroito visoku kalorijsku vrijednost imaju ljenjaci, ir te kesten.


31/43

Po prehrambenoj vrijednosti podzemni biljni dijelovi su slini itaricama ali su od njih siromanije od bjelanevinama. Sjemenke su po svojem sastavu najkompletnija i

najzdravija hrana, jer sadre veliku koliinu visoko vrijednih bjelanevina, puno vitamina E. gotovo sve vitamine grupe B i vane minerale. Od vanih mineralnih sastava udivljem povru na prvom je mjestu kalcij. Lisnato je povre najbogatiji izvor tog elementa, vanog za izgradnju kostiju i zuba. Od ostalih mineralnih sastava vaan je fosfor.Omjer kalcija i fosfora u divljem povru upravo je takav da organizmu najvie pogoduje za izgradnju kostiju. Mnoge su vrste divljeg povra bogate kalijem, magnezijem ieljezom, elementima takoer vanim za normalno odvijanje funkcija organizma.

Iskustvo pokazuje da su jela ukusnija, ako se pripremaju od mjeavine nekoliko vrsta divljih biljaka nego samo od jedne vrste.

Kako preivjeti u prirodi

Pronalaenje hrane u prirodi (prvi dio) bilje plodovi gljive:

Uz neophodnu vodu koja ivot znai i bez nje se ne da preivjeti je hrana sa kojom priroda obiluje. Na zemlji raste negdje oko 350. 000 biljnih vrsta od kojih je jednatreina jestiva. No ljudi koriste tek oko 600 vrsta od te ogromne koliine. Glavni razlog ovome su uglavnom neznanje, ukorijenjene navike u prehrani, predrasude, strah odtrovanja i gadljivost.


32/43

U prirodi nae zemlje krije ogromno bogatstvo jestive flore i faune. Naime po naim planinama, umama livadama i poljima uz rijeke i potoke kao i uz more po otocima raste

na stotine vrsta biljaka koje imaju jestive plodove. Listove, stabljike ili mlade izdanke, sjemenke, cvjetove, korijenje, lukovice i gomolje.

U naoj zemlji postoji najmanje 1000 biljaka koje se mogu na bilo koji nain koristiti u prehrani a nalaze se u prirodi. Koliine nekih od glavnih vitamina i minerala u prirodisu skoro neograniene i to u svakom godinjem dobu.

No da bi te blagodati koje nam priroda prua mogli koristiti moramo poznavati prirodu, jer priroda je puna blagodati ali isto tako za ne poznavaoce i prijetnji. Stoga da bito bolje mogli koristiti blagodati koje nam priroda prua u smislu ishrane moramo se upoznati sa vrstama biljaka i ivotinja koje su jestive. Isto tako moramo nauiti gdje istepronai te kako razlikovati jestive od otrovnih ili ne jestivih. Potom kako se pripremaju za jelo i kako ih sauvati ili konzervirati za due vrijeme.

Poznavanje jestivih biljnih vrsta svim onima koji se izgube u prirodi ili zbog bilo kojeg drugog razloga budu prisiljeni u njoj preivjeti.

Potrebe uenja ishrane u prirodi su slijedee:

Razbijanje straha od gladi, razvijanje snalaljivosti, sigurnosti da ste u stanju u prirodi u svakom trenutku uspjeti preivjeti.


33/43

Upotreba divlje flore i faune:

Razne vrste biljaka gljiva i ivotinja mogu se upotrijebiti u prehrani, jer sadre hranjive tvari koje su nune za ivot ovjeka. Jestive divlje biljke kao i ivotinje mogu sekoristiti isto tako kao dopuna u redovnoj ishrani. No u krajnjoj nudi kao jedini izvor za preivljavanje pojedinaca ili manjih grupa. No kad god je to mogue treba koristitiproizvode iz prirode kao dodatak redovnoj prehrani. Naravno uvjet je dobro poznavanje jestivih, a posebno otrovnih vrsta.

Prema hranjivoj vrijednosti, jestive divlje biljke svrstavaju se u slijedee grupe:

a). Povrtne biljke i salate bogate su vitaminima. To su zeljaste biljke, iji se listovi i njene stabljike koriste za pripremu salata, juha i variva.

b). ajne biljke bogate su vitaminima. Biljke su to iji se cvjetovi, lie ili cjela stabljika koriste za pripremu ajeva ili vitaminskih napitaka.

c). Krune biljke bogate su kalorijama. To su biljke iji su poje dini dijelovi korijen, gomolj, lukovica ili plod bogati krobom i koriste se za pripremanje pirea, kaa ili kruha.

d). Zainsko bilje bogato kalorijama. Tu vrstu bilja koristimo za poboljanje okusa i mirisa hrani. Koristi se lie, plod ili korijen a zamjenjuju luk, enjak, papar, papriku ili


34/43

druge zaine.

e). Divlje voe bobice i sjemenke bogate vitaminima i kalorijama. To su biljni sokovi i plodovi koji se koriste kao zamjena za kultivirano voe. Prava je pustolovina pokuatiivjeti uz prirodno bilje i plodove. to se u danom momentu moe pokazati kao spasitelj ivota stoga nije loe znati sve o tome.

U iduem nastavku koje je to bilje i njihove vitaminske te kalorijske vrijednosti.


Voda i kako je u prirodi pronai?

Ne znam dali ste znali da je najvea ljudska potreba voda. Ona je sastav 70% tjelesne teine svake osobe. Moramo je piti redovno kako bi nadoknadili izgubljenu koliinutenosti kroz mokrenje znojenje izmetom i izdahnutim zrakom


35/43

tenosti kroz mokrenje, znojenje, izmetom i izdahnutim zrakom.

U ovisnosti sa klimatskim prilikama ovjek moe izdrati bez vode 8 10 dana. Dok bez hrane moe izdrati 3 4 puta vie ako ima vode. to nam govori da naboravak, u nepredvienim prilikama u prirodi ovisi o vodi. Stoga sa raspoloivim zalihama vode trebamo postupati vrlo tedljivo, te je troiti vrlo oprezno.

Opasnost od troenja higijenski neispravne vode!!

Za pie moemo koristiti vode iz spremita napravljenih ljudskom rukom. To su gusterne, atrnje i cisterne no te vode treba svakako prije upotrebe termiki obraditikuhanjem. Potom moemo koristiti vode iz prirodnih izvora, potoka, rijeka, jezera, bara i lokvi. Naj poeljnija je voda iz prirodnih izvora.

No to napraviti kad se naemo na terenima oskudnim sa vodom?

U takvim prilikama naroito u planinskim predjelima moemo ovisiti naalost samo, o atmosferskim vodama, a to su kinica zaostali snijeg i led ali i skupljenom jutarnjomrosom.

No prilikom koritenja vode moramo voditi rauna da is te mogu biti zagaene!

Takve vode mogu biti uzronici raznih zaraznih oboljenja, od ega su naj ei trbuni tifus i dizenterija, koja je posebno opasna zbog gubljenja tenosti iz organizma.

To je razlog zbog kojeg se trebamo drati slijedeih uputstava.


36/43

1. a) Za pie koristiti svakako podzemne vode ukoliko postoji i najmanja mogunost.

2. b)Na bezvodnim terenima kod koritenja kinice, snijega, leda i rose tako dobivenu vodu trebamo svakako termiki obraditi kuhanjem te je tako dezinficirati.Naravno govorim o vodama koje nisu iz istog planinskog izvora.

No voda se moe dobiti iz jestivog bilja na razne naine.

Za gaenje ei mogu se koristiti i jestive biljke. Pogotovo ako znamo da je voda glavni sastav mnogih jestivih biljaka. Tako na primjer svjee voe sadri 90% vode uobliku soka. To znai da se iz svjeeg voa moe iscijediti iz 1kg oko 900g tenosti u obliku soka.

Cijeenjem sonih plodova, listova i stabljika jestivih biljaka moe se dobiti sok za gaenje ei. Naravno ovo je varijanta dok jo uvijek traite vodu.

e moete gasiti i vakanjem pojedinih jes tivih biljaka.

Na primjer uvarkua, kiseljak, zeja kiselica i svjee voe gase e vakanjem sirove.

Dobivanje vode iz stabala drvea.

Vjerujem da se u javnosti malo za da se iz stabala odreenih drvea da dobiti sok. Drvee iz ijih se stabala dobiva sok ili voda su breza, poljski brijest, planinski bor gorskijavor i slino. Od breze se dobiva naj vie soka u periodu od travnja do polovice svibnja, sok osim to je odlian za gaenje ei ima i ljekovita svojstva. Sok od javora ibrijesta se dobiva u periodu od oujka do kraja travnja.


37/43

Kako dobivamo sok iz stabla iz ovih drvea?

picom otrog noa koji nosimo u svojoj naprtnjai na stablu u visini metar iznad panja izbuimo rupu promjera 1,5cm i dubine do 4cm koja je izbuena blago prema doljeradi lakeg istjecanja soka. U rupu se stavi cjevica od lijeske duine do 20cm a ispod nje se stavi posuda za skupljanje soka. Recimo jedna prosjena breza da dnevno litrusoka.

Na koji nain traimo vodu u prirodi?

Da bi pronali vodu treba znati slijedee:

Ako se zadesimo u prirodi na mjestima krtim vodom tada pratimo tragove ivotinja koji su jako uoljivi i vode do mjesta gdje se nalazi voda. No i ptice obino nadlijeu

takva mjesta. No izvore i vodu obino traimo na padinama, u usjecima, jarugama i u podnoju brda.

Zatim na mjestima gdje raste drvee i bilje koje trai vlagu iz zemlje. Vodu traimo takoer i na mjestima gdje je bilje jako zeleno, zatim na mjestima gdje se zimi brzo topisnijeg, te na mjestima gdje je zemlja jako vlana.

Podzemna voda se moe pronai, i u koritima potoka koji preko ljeta presue no moda treba traiti vlana mjesta na kojima kopanjem doemo do vode. Na krakimpodrujima voda se trai na mjestima gdje voda stvara peine, vrtae i krape

.

U planinskom podruju na padinama i jarugama na sjevernoj strani, dugo se zadrava snijeg koji topljenjem u posudi na vatri pretvaramo u vodu.No da bi se upoznali sasvim mogunostima preivljavanja u prirodi www.pustolovina.com priprema programe i ponude u kojima ete moi u ivo sve ovo nauiti .Zainteresirani e

nas moi kontaktirati preko kontakata koji su na naoj stranici.


38/43


Moda sam u samom predgovoru preskoio neke bitne stvari, a vrlo su vane kako se snai i preivjeti u prirodi. Naravno sve vam ovo piem za situacije koje su zadananje vrijeme velikih nepogoda nepredvidive. Zaboravio sam vam napisati da je u naprtnjau dobro staviti barem dva metra najlona sa metar,a lagan je. Uz sve dobro jeimati i malu rasklopivu lopaticu kao i malu sjekiricu. I to bi bile naj bitnije stvari koje bi u priuvi trebao imati svatko.Ovu naprtnjau sa opremom bi svatko trebao imati u svojem automobilu kad kree na dulji put. Jer nikad se ne zna ta nas na putu moe snai. Jer svako due putovanje jena neki nain pustolovina.Kako se smjestiti u prirodi u nepredvidivim situacijama?Prvenstveno odabiremo mjesto boravka ili kampa. Jako je bitno da je mjesto suho dalje od vlanog terena. Naravno ako je mjesto kampa u nizinskim bjelogorinim

umama. No ako je mjesto vaeg problema u visinskim podrujima tada se previla mijenjaju.Naj bitnije je u umi pronai mjesto na kojem ete se smjestiti.


39/43

Pravljenje sklonita:

Naj bitnije je kod pronalaenja sklonita da bude udaljeno od visokog drveta kako nebi dolo do pogibelji od groma.Pronalazak prirodnih zaklona:Prvenstveno ih koristimo kao zatitu padalina, vjetra, hladnoe i sunca. Kao zakloni se u brdskim podrujima mogu koristiti peine, krape i sruena velika stabla. Noukoliko nemamo takvih situacija i prilika radimo sklonita od prirodnih materijala kojih takoer imamo vie vrsta. Naravno u sklonite se unosi suho lie ili sitne granicepreko kojih se stavlja vrea za spavanje da bi leaj bio to ugodniji.

Kad je sklonite zavreno pribjegavamo loenju vatre.Paljenje vatre:Prije svega pribjegavamo prikupljanju goriva (drva) U svakom sluaju prvo se skupe naj sitnije suhe granice koje se lako upale. Nakon upaljenih sitnih granica i suhe travestavljamo malo deblja suha drva i kad se ona upale dodajemo sve deblje obino suharke kojih dosta sakupimo. Kad se vatra razgori stavljamo i sirovija drva da usporavasagorijevanje suharaka.

Nisam spomenuo a jako je vano! Mjesto na kojem se pali vatra treba oistiti do zemlje u krugu dva metra kvadratna da se ne upali lie i suha trava te

tako izazove umski poar.Koliko vrsta vatre imamo?


40/43

o o v sta vat e a o?Mi obino znamo jednu vrstu vatre koja se naj ee koristi a to je piramidalna vatra, no postoji i maori vatra, dakota, vatra za vlana i hladna podruja, vatra za vjetrovitapodruja, hram vatra, vatra za pripremu peenja, vatra zmijska rupa i rovovska vatra.Nakon paljenja vatre bitno je suenje ogrijeva iznad i oko vatre.

Kad je sklonite ureeno i vatra upaljena pribjegavamo ureenju kampa.Pravljenje wc-aNa pristojnoj udaljenosti od smjetaja ili kampa radi se wc u obliku rupe koju iskopamo u zemlji, a nakon svakog vrenja velike nude zatrpava se sa zemljom i tako redomdok se rupa ne zatrpa. Nakon toga kopamo drugu rupu. I tako redom prema potrebi.Pravljenje hladnjaka u zemlji:

Hladnjak u koji moemo spremiti prikupljenu haranu, a pogotovo meso divljai jako je bitan, a kopa se isto u zemlji i ako je napravljen po pravilima u njemu svjee mesomoe trajati naj manje sedam dana. Naravno meso se moe sauvati i na druge naine a to je izradom sunice mesa na kojem se ono sui dimljenjem.

Namjerno smo izostavili traenje vode koja je jako bitna za preivljavanje zapravo naj vanija naravno o tome emo u treem nastavku. Traenje vode je vrlozahtjevna stavka kojoj emo posvetiti trei nastavak .

Kako preivjeti u prirodi?


41/43

Vjerujem da ete se upitati, u toplim sobama svojih kua i stanova, dok sjedite ispred svojih raunala i TV prijemnika ta e to meni? Pa ja ionako ne mislim ii u prirodu, nezanima me. Dovoljno mi je da proeem parkom.Da danas ste u pravu, hrane imate jer vam je trgovina dolje ispod stana, ili pored kue a tamo ima svega i hrane i vode. Uostalom i trnica vam nije daleko, gdje seljacidonose svoje proizvode od salate krumpira luka i svega ostalog to vam je potrebno. Tu su i robni centri, koji vam nude na jednom mjestu sve.

No ja u vam sad postaviti jedno pitanje sa kojim vas ne elim uznemiriti, naprotiv elim vas samo upozoriti.to ako ba noas va grad zadesi zemljotres ili ne daj boe poplava ili neka druga tragedija u kojoj ete ostati ivi?Va udobni stan ili kua pretvori se u ruevinu, trgovina ispod vas nestane, a sa njom ne stane hrane i vode, koja je vama i vaoj djeci ako je imate neophodna za ivot. Viste na ulici po kojoj glavinjaju uspanieni ljudi i trae hranu i vodu. Naravno i vas hvata panika, jer izgubili ste sigurno utoite postajete edni, i gladni kao i oni koji su savama. Mislite da izlaza nema da jednostavno ne postoji.

Zbog ega vam ovo spominjem? Pa zar nismo svaki dan svjedoci nekog zemljotresa, koji sve oko sebe razara ili cunamija koji pred sobom odnosi sve, od ivota doimovine. Da sve je to na izgled daleko od nas, a tako blizu. I to se dogaa nekome drugom, a ne nama pa evo izdvojimo sto kuna i savjest nam je ista.


42/43

Malo tko ne zna da nai gradovi nisu veliki kao oni u svijetu, koje je zadesila nevolja cunamija i zemljotresa. A sa samim time nai gradovi i nisu daleko od prirode, koja

obiluje sa bogatstvom hrane i vode koje moe u vaim gradovima i mjestima u trenu nestati.to je zapravo priroda?Priroda je neiscrpni bazen zdrave hrane i pitke vode. Ne nije to hrana koju dovoljno poznajemo iako je sreemo svakim naim izlaskom u naj blii park. No to bilje kojevidimo u parku nije zdravo zbog gradskih zagaenja, pa nije preporuljiva za prehranu.No vratimo se mi nazad na nezagaenu prirodu. Zapravo je priroda izvor ivota iz prirode je Bojom voljom htjeli mi to priznati ili ne sve nastalo. Tamo u prirodi je hrana odbiljne do ivotinjske, tamo je ogrjev i mjesta za sigurna sklonita, samo ih treba znati napraviti kao i zapaliti vatru. Stoga prirodu ne treba shvatiti samo kao pustolovinu, veje treba shvatiti kao uiteljicu ivota, i spasiteljicu u pogibeljnim situacijama.No priroda ima dva lica, dobro i loe, ono loe lice prirode moe vam se ukazati u koliko je ne poznajete. A dobro lice pokazuje onima koji je poznaju, i drue se sa njom.

Poto se ekipa pustolovine drui stalno sa prirodom, i u prirodi provodi vei dio vremena pokuat emo vas kroz par nastavaka pribliiti prirodi. Naravno imat emo iprograme u kojima e polaznici direktno imati priliku vidjeti i nauiti kako preivjeti u prirodi. No o tome emo u naim ponudama na kojima radimo paljivo kako bi vamboravak sa nama bio to ugodniji. No tko god e se sa nama druiti doivjet e pravu pustolovinu, koja e ga u svakom sluaju nauiti kako preivjeti u nemoguimuvjetima.

Kako se prvenstveno u kui pripremiti za iznenadne situacije?Prvenstveno bi svaka osoba trebala imati svoju naprtnjau, u kojoj bi bile slijedee stvari. ibice ili upalja, no, pribor za jelo, konopac dui, konzerve trajne za eventualnodva dana uz to naravno ostale sitnice koje osoba smatra potrebnima. Uz to je naj bitnije imati jako dobru vreu za spavanje, a i lagani ator koji danas financijski nepredstavlja neki problem. Sve ovo spremite na mjesto koje vam je dostupno u svakom trenutku. Sve ovo vam piem iz osobnog iskustva poto su mi sitnice iz naprtnjaevie puta spaavale ivot.U iduem nastavku vam elimo savjetovati kako se smjestiti u prirodi u nepredvienim situacijama. Nemojmo zaboraviti i ivot je pustolovina sa kojom negospodari ovjek ve joj se treba prilagoditi jer je ne predvidiva.


43/43

This ad is supporting your extension PageRank: More info| Privacy Policy| Hide on this page
http://prevoz-zelengora-jezera-maglic-perucica.com/zanimljivosti/boravak_u_prirodi/kako_prezivjeti.htm#http://chrome-extension//pneoplpmnpjoioldpodoljacigkahohc/support/pages/privacy_policy.htmlhttp://chrome-extension//pneoplpmnpjoioldpodoljacigkahohc/support/pages/adoptions.html