Download pdf - Izvedbeni plan Preddiplomskog sveučilišnog studija ... · Izvedbeni plan Preddiplomskog sveučilišnog studija Geodezija i geoinformatika u ak. god. 2012/13. 1 Kačićeva 26, HR-10000

Izvedbeni plan Preddiplomskog sveučilišnog studija Geodezija i geoinformatika u ak. god. 2012/13. 1

Kačićeva 26, HR-10000 Zagreb www.geof.unizg.hr

Izvedbeni plan Preddiplomskog sveučilišnog studija Geodezija i geoinformatika u ak. god. 2012/13.

Način izvedbe: redoviti Trajanje studija: 6 semestara

Ovaj dokument objedinjenog i konačnog izvedbenog plana za Preddiplomski sveučilišni studij Geodezija i geoinformatika je skup informacija koje se pravovremeno objavljuju i dopunjuju u skladu s Pravilnikom o studiranju na preddiplomskom i diplomskom studiju Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a dostupne su na sljedećim servisima Informacijskog sustava visokih učilišta (ISVU) (www.isvu.hr) te na Intranetu i javnom webu Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (www.geof.unizg.hr): Akademski kalendar – na stranicama ISVU-a – http://www.isvu.hr/javno/hr/vu7/kalendar/2012/kalendar.shtml Nastavni program – na stranicama ISVU-a – http://www.isvu.hr/javno/hr/vu7/nasprog/2012/nasprog.shtml Izvedbeni planovi predmeta – na stranicama ISVU-a – http://www.isvu.hr/javno/hr/vu7/nasprog/2012/nasprog.shtml Tjedni planovi nastave – na Studomatu – http://www.isvu.hr/studomat (nije dio ovog dokumenta) Raspored nastave – na Studomatu – http://www.isvu.hr/studomat Ispitni rokovi za ak. god. 2012/13. – na Studomatu – http://www.isvu.hr/studomat Dokument sastavio: doc. dr. sc. Dražen Tutić, prodekan za nastavu i studente

U Zagrebu, travanj 2013.


Sadržaj 1. Akademski kalendar za ak. god. 2012/13......................................................................................................................... 4 2. Studijski program .............................................................................................................................................................. 6

I. semestar ............................................................................................................................................................................. 6 II. semestar ............................................................................................................................................................................ 7 III. semestar ........................................................................................................................................................................... 7 IV. semestar........................................................................................................................................................................... 8 V. semestar............................................................................................................................................................................ 8 VI. semestar........................................................................................................................................................................... 9

3. Raspored nastave ak. god. 2012/13. .............................................................................................................................. 10 3.1. Raspored za zimski semestar ............................................................................................................................. 11

Raspored za dvoranu 120 ............................................................................................................................................... 11 Raspored za dvoranu 119 ............................................................................................................................................... 12 Raspored za dvoranu 118 ............................................................................................................................................... 13 Raspored za dvoranu 117 ............................................................................................................................................... 14 Raspored za dvoranu 116 ............................................................................................................................................... 15 Raspored za dvoranu 81 – velika predavaonica ............................................................................................................. 16 Raspored za dvoranu 115 ............................................................................................................................................... 17 Raspored za dvoranu 114 ............................................................................................................................................... 18 Raspored za dvoranu 113 ............................................................................................................................................... 19 Raspored za dvoranu 112 ............................................................................................................................................... 20 Raspored za dvoranu 11 ................................................................................................................................................. 21 Raspored za terenske vježbe .......................................................................................................................................... 22 Raspored za vježbe tjelesnog odgoja, I. semestar ......................................................................................................... 23 Raspored za vježbe tjelesnog odgoja, III. semestar ....................................................................................................... 23

3.2. Raspored za ljetni semestar ............................................................................................................................... 24 Raspored za dvoranu 120 ............................................................................................................................................... 24 Raspored za dvoranu 119 ............................................................................................................................................... 25 Raspored za dvoranu 118 ............................................................................................................................................... 26 Raspored za dvoranu 117 ............................................................................................................................................... 27 Raspored za dvoranu 81 – velika predavaonica ............................................................................................................. 28 Raspored za dvoranu 115 ............................................................................................................................................... 29 Raspored za dvoranu 114 ............................................................................................................................................... 30 Raspored za dvoranu 113 ............................................................................................................................................... 31 Raspored za dvoranu 112 ............................................................................................................................................... 32 Raspored za dvoranu 29 ................................................................................................................................................. 33 Raspored za terenske vježbe .......................................................................................................................................... 34 Raspored za terenske vježbe na Jelenovcu .................................................................................................................... 35 Raspored za vježbe tjelesnog odgoja, II. semestar ........................................................................................................ 36 Raspored za vježbe tjelesnog odgoja, II. semestar ........................................................................................................ 36

4. Ispitni rokovi ................................................................................................................................................................... 37 5. Izvedbeni planovi predmeta ........................................................................................................................................... 41

Analitička geometrija i linearna algebra............................................................................................................................. 41 Matematička analiza ........................................................................................................................................................... 42 Fizika .................................................................................................................................................................................... 44 Osnove geoinformatike....................................................................................................................................................... 45 Geodetski instrumenti ........................................................................................................................................................ 47 Inženjerska grafika u geodeziji i geoinformatici ................................................................................................................. 48 Tjelesna i zdravstvena kultura ............................................................................................................................................ 51 Osnove informatike............................................................................................................................................................. 52 Poslovna komunikacija........................................................................................................................................................ 53 Uvod u geodeziju ................................................................................................................................................................. 55 Računalna geometrija ......................................................................................................................................................... 56 Programiranje...................................................................................................................................................................... 58 Izmjera zemljišta ................................................................................................................................................................. 60 Terenska mjerenja............................................................................................................................................................... 61 Vektorska analiza ................................................................................................................................................................ 62 Osnove statistike ................................................................................................................................................................. 64 Tjelesna i zdravstvena kultura ............................................................................................................................................ 65 Osnove engleskog jezika struke .......................................................................................................................................... 65 Osnove njemačkog jezika struke......................................................................................................................................... 66 Sferna trigonometrija.......................................................................................................................................................... 66


Analiza i obrada geodetskih mjerenja ................................................................................................................................ 68 Baze podataka ..................................................................................................................................................................... 70 Diferencijalna geometrija.................................................................................................................................................... 71 Geodetski planovi................................................................................................................................................................ 73 Uvod u informacijsko društvo............................................................................................................................................. 74 Osnove zemljišno-knjižnog prava ....................................................................................................................................... 77 Tjelesna i zdravstvena kultura ............................................................................................................................................ 77 Engleski jezik u funkciji struke ............................................................................................................................................ 77 Njemački jezik u funkciji struke .......................................................................................................................................... 79 Stručna praksa izvan fakulteta............................................................................................................................................ 80 Topografija .......................................................................................................................................................................... 80 Kartografija.......................................................................................................................................................................... 81 Geodetski referentni okviri ................................................................................................................................................. 82 Katastar ............................................................................................................................................................................... 85 Fotogrametrija..................................................................................................................................................................... 87 Modeliranje geoinformacija................................................................................................................................................ 89 Tjelesna i zdravstvena kultura ............................................................................................................................................ 90 Kvaliteta geoinformacija ..................................................................................................................................................... 91 Rukovanje geoinformacijama ............................................................................................................................................. 92 Satelitsko pozicioniranje ..................................................................................................................................................... 94 Inženjerska geodetska osnova ............................................................................................................................................ 96 Daljinska istraživanja........................................................................................................................................................... 98 Uređenje zemljišta .............................................................................................................................................................. 99 Stručna praksa ................................................................................................................................................................... 100 Praktični rad s geodetskim instrumentima....................................................................................................................... 101 Topografska kartografija ................................................................................................................................................... 102 Zemljišni informacijski servisi ........................................................................................................................................... 104 Inženjerska geodezija ........................................................................................................................................................ 105 Državna izmjera................................................................................................................................................................. 108 Kartografske projekcije ..................................................................................................................................................... 110 Hidrografska izmjera ......................................................................................................................................................... 111 Diskretna matematika....................................................................................................................................................... 112 Geoinformacijska infrastruktura....................................................................................................................................... 114 Osnove geodetske astronomije ........................................................................................................................................ 115 Uvod u menadžment ......................................................................................................................................................... 117 Web-kartografija ............................................................................................................................................................... 119


1. Akademski kalendar za ak. god. 2012/13.


Ostali dani u akademskom kalendaru važni za izvedbu nastave:

3-5. 9. 2012. - iskazivanje potreba za demonstratorima za zimski semestar ak. god. 2012/13. 10-14. 9. 2012. - natječaj za demonstratore za zimski semestar ak. god. 2012/13. 12-14. 9. 2012. - upis predmeta iz više nastavne godine (za sljedeću ak. god. 2012/13.), upis izbornih predmeta za sljedeću akademsku godinu 2012/13. 18-21. 09. 2012. - terenski dio Stručne prakse za ak. god. 2012/13. 18. 09. 2012. - kvalifikacijski ispit i objava rezultata razredbenog postupka za upis na diplomski studij u ak. god. 2012/13. 21. 09. 2012. - upis na diplomski studij u ak. god. 2012/13. 7-11. 01. 2013. - predlaganje tema za diplomske radove 15. 01. 2013. - objava tema diplomskih radova 15-31. 01. 2013. - izbor tema diplomskih radova 28-30. 01. 2013. - iskazivanje potreba za demonstratorima za ljetni semestar 4-8. 02. 2013. - natječaj za demonstratore za ljetni semestar 20-23. 02. 2013. - upis predmeta prema preduvjetima za ljetni semestar, upis izbornih predmeta za tekuću akademsku godinu


2. Studijski program

Legenda

P - Predavanja

PK - Vježbe u praktikumu

T - Terenske vježbe

L - Laboratorijske vježbe

S - Seminar

TJ - Vježbe tjelesnog odgoja

A - Auditorne vježbe

PRJ - Projektantske vježbe

* - Predmet se ne polaže

** - Predmet se ne predaje

I. semestar

Šifra Predmet P PK T L S TJ A PRJ ECTS

Obvezni predmeti

33487 Analitička geometrija i linearna algebra 30 0 0 0 0 0 30 0 5.0

79093 Matematička analiza 30 0 0 0 0 0 30 0 5.0

33489 Fizika 30 0 0 0 0 0 30 0 5.0

33490 Osnove geoinformatike 30 0 0 30 0 0 0 0 5.0

33491 Geodetski instrumenti 30 30 0 0 0 0 0 0 5.0

69739 Inženjerska grafika u geodeziji i geoinformatici 15 0 0 30 0 0 0 0 3.0

33495* Tjelesna i zdravstvena kultura 0 0 0 0 0 30 0 0 0.0

Izborni predmeti - Bira se minimalno 2 ECTS-a u izbornim predmetima

33492* Osnove informatike 15 0 0 15 0 0 0 0 2.0

78410* ** Poslovna komunikacija 15 0 0 0 15 0 0 0 2.0

33493* Uvod u geodeziju 30 0 0 0 0 0 0 0 2.0

S drugog fakulteta max 2.0


II. semestar


Obvezni predmeti

33496 Računalna geometrija 30 0 0 0 0 0 0 30 5.0

33497 Programiranje 30 0 0 30 0 0 0 0 5.0

79094 Izmjera zemljišta 30 0 60 0 0 0 0 0 5.0

81766 Terenska mjerenja 30 0 30 0 0 0 0 0 5.0

73797 Vektorska analiza 30 0 0 15 0 0 0 0 3.0

69740 Osnove statistike 30 0 0 15 0 0 0 0 4.0



33501 Osnove engleskog jezika struke 15 0 0 0 15 0 0 0 3.0

33502 Osnove njemačkog jezika struke 15 0 0 0 15 0 0 0 3.0

33503 Sferna trigonometrija 15 0 0 0 0 0 15 0 3.0


III. semestar


Obvezni predmeti

93589 Analiza i obrada geodetskih mjerenja 30 0 0 0 0 0 0 45 5.0

32798 Baze podataka 30 0 0 0 0 0 0 30 5.0

93561 Diferencijalna geometrija 30 0 0 0 0 0 30 0 5.0

93580 Geodetski planovi 30 0 0 0 0 0 0 30 5.0

32802 Uvod u informacijsko društvo 15 0 0 0 15 0 0 0 3.0

78520 Osnove zemljišno-knjižnog prava 30 0 0 0 0 0 0 0 2.0



32803 Engleski jezik u funkciji struke 15 0 0 0 15 0 0 0 3.0

32804 Njemački jezik u funkciji struke 15 0 0 0 15 0 0 0 3.0

33492* Osnove informatike 15 0 0 15 0 0 0 0 2.0

78410* ** Poslovna komunikacija 15 0 0 0 15 0 0 0 2.0

98721* Stručna praksa izvan fakulteta 0 0 80 0 0 0 0 0 3.0

32805 Topografija 30 0 0 0 0 0 0 0 3.0

33493* Uvod u geodeziju 30 0 0 0 0 0 0 0 2.0



IV. semestar


Obvezni predmeti

90470 Kartografija 30 0 0 0 0 0 0 30 5.0

32808 Geodetski referentni okviri 30 0 0 30 0 0 0 0 5.0

78074 Katastar 30 0 0 0 0 0 0 45 5.0

32809 Fotogrametrija 30 0 0 30 0 0 0 0 5.0

32811 Modeliranje geoinformacija 30 0 0 0 0 0 0 30 5.0



32810 Kvaliteta geoinformacija 30 0 0 0 0 0 30 0 5.0

32812 Rukovanje geoinformacijama 30 0 0 0 0 0 0 30 5.0


V. semestar


Obvezni predmeti

32877 Satelitsko pozicioniranje 30 0 0 0 0 0 0 30 5.0

32878 Inženjerska geodetska osnova 30 0 0 0 0 0 0 30 5.0

93607 Daljinska istraživanja 30 0 0 0 0 0 0 30 5.0

93814 Uređenje zemljišta 30 0 0 0 0 0 0 30 5.0

93817* Stručna praksa 0 0 45 0 0 0 0 0 3.0


32882 Praktični rad s geodetskim instrumentima 15 0 0 15 0 0 0 0 3.0

32884 Topografska kartografija 30 0 0 0 0 0 0 15 4.0

32883 Zemljišni informacijski servisi 30 0 0 0 0 0 0 30 5.0



VI. semestar


Obvezni predmeti

32885 Inženjerska geodezija 30 0 10 0 0 0 0 20 5.0

32886 Državna izmjera 30 0 0 30 0 0 0 0 5.0

32887 Kartografske projekcije 30 0 0 0 0 0 0 30 5.0

32888 Hidrografska izmjera 30 0 0 0 0 0 0 30 5.0


32893 ** Diskretna matematika 30 0 0 0 0 0 30 0 5.0

32890 Geoinformacijska infrastruktura 30 0 0 0 0 0 0 30 5.0

32892 Osnove geodetske astronomije 30 0 0 0 0 0 0 30 5.0

78409* ** Uvod u menadžment 15 0 0 0 15 0 0 0 2.0

32891 Web-kartografija 15 0 0 0 0 0 0 15 3.0

S drugog fakulteta max 10


3. Raspored nastave ak. god. 2012/13.

Legenda

Predmet Izvođač, GRUPA

Predavanja


Auditorne vježbe


Projektantske vježbe


Seminari


Vježbe tjelesnog odgoja

12:00 – 13:00 Vrijeme predviđeno za pauzu/ručak


3.1. Raspored za zimski semestar

Raspored za dvoranu 120 zimski semestar ak. god. 2012/13.

Ponedjeljak Utorak Srijeda Četvrtak Petak

08:00

Diferencijalna geometrija Ž. Tutek, 3V04


09:00



10:00

Matematička analiza V. Zadelj Martić, 1V01



11:00




12:00

13:00


14:00


15:00



16:00



17:00

18:00




08:00

Baze podataka D. Medak, P3

Diferencijalna geometrija J. Beban-Brkić, P3

Osnove geoinformatike Đ. Barković, P1

Daljinska istraživanja A. Krtalić, P5

09:00

Baze podataka D. Medak, P3

Diferencijalna geometrija J. Beban-Brkić, P3

Osnove informatike D. Špoljarić, P1

Osnove geoinformatike Đ. Barković, P1

Daljinska istraživanja A. Krtalić, P5

10:00

Geodetski planovi M. Ivković, P3

Analiza i obrada geod. mjerenja, N. Rožić, P3

Uvod u geodeziju M. Ivković, P1

Geodetski instrumenti Z. Lasić, P1

Inženjerska geod. osnova G. Novaković, P5

11:00

Geodetski planovi M. Ivković, P3

Analiza i obrada geod. mjerenja, N. Rožić, P3

Uvod u geodeziju M. Ivković, P1

Geodetski instrumenti Z. Lasić, P1

Inženjerska geod. osnova G. Novaković, P5

12:00

Osn. zem.-knjižnog prava T. Josipović, P3

13:00

Osn. zem-knjižnog prava T. Josipović, P3

Analit. geom. i lin. alg., J. Beban-Brkić, P1

Uređenje zemljišta S. Mastelić Ivić, P5

14:00

Satelitsko pozicioniranje Ž. Bačić, P5

Topografska kartografija S. Frangeš, P5

Satelitsko pozicioniranje Ž. Bačić, P5

Topografska kartografija S. Frangeš, P5

Analit. geom. i lin. alg., J. Beban-Brkić, P1

Uređenje zemljišta S. Mastelić Ivić, P5

15:00

Topografija B. Cigrovski-Detelić, P3

16:00

Topografija B. Cigrovski-Detelić, P3

17:00

18:00




08:00

Analitička geom. i linearna algebra, Ž. Tutek, 1V01

09:00


AIOGM, I. Razumović 3V0001, 3V0002


10:00




11:00


Analitička geom i linearna algebra, Ž. Tutek, 1V02

Praktični rad s geod. instrum., Z. Lasić, P5


12:00

Geodetski planovi I. Ališić, 3V0005

13:00


14:00



15:00

Eng. jezik u funkciji struke B. Fučkan Držić, P3




16:00

Eng. jezik u funkciji struke B. Fučkan Držić, 3V1




17:00


18:00





08:00

09:00

10:00

11:00

12:00


13:00



14:00






15:00

16:00

17:00

Nj. jezik u funkciji struke B. Fučkan Držić, P3

18:00

Nj. jezik u funkciji struke B. Fučkan Držić, P3




08:00

09:00

AIOGM M. Tir, 3V0003, 3V0004

AIOGM M. Tir, 3V0007, 3V0008

10:00

AIOGM M. Tir, 3V0003, 3V0004

AIOGM M. Tir, 3V0007, 3V0008

11:00

AIOGM M. Tir, 3V0007, 3V0008

AIOGM M. Tir, 3V0003, 3V0004

12:00

13:00

14:00

15:00

Zemljišni inf. servisi H. Matijević, P5

16:00

Zemljišni inf. servisi H. Matijević, P5

17:00

18:00


Raspored za dvoranu 81 – velika predavaonica zimski semestar ak. god. 2012/13


08:00

Fizika M. Brkić, P1

09:00

Fizika M. Brkić, P1

10:00

Fizika, M. Brkić 1V01, 1V02, 1V03, 1V04

11:00

Fizika, M. Brkić 1V01, 1V02, 1V03, 1V04

12:00

13:00

Matematička analiza V. Zadelj Martić P1

14:00

Matematička analiza V. Zadelj Martić P1

15:00

Inž. grafika u geodeziji i geoinformatici A. Đapo, P1

16:00

17:00

18:00




08:00

Uređenje zemljišta H. Tomić, 5V002

Inženjerska geodetska osnova, R. Paar, 5V002

Osnove informatike D. Sudar, 1V03

Baze podataka D. Odobašić, 3V0006


09:00



Zemljišni informacijski servisi H. Matijević, 5V04



10:00

Inženjerska geodetska osnova, A. Marendić, 5V004





11:00





12:00


Osnove informatike D. Sudar, 1V04

13:00


14:00

Satelitsko pozicioniranje M. Grgić, 5V005


15:00




16:00




17:00

IGGG M. Triplat Horvat, 1V00002

IGGG L. Babić, 1V00005


IGGG, M. Triplat Horvat, 1V00003

18:00

IGGG M. Triplat Horvat, 1V00002



IGGG, M. Triplat Horvat, 1V00003




08:00

Uređenje zemljišta H. Tomić,5V001

Inženjerska geod. osnova, A. Marendić, 5V001

Osnove informatike D. Ruždjak, 1V01

Baze podataka M. Miler, 3V0005


09:00


Inženjerska geod. osnova, A. Marendić, 5V001

Zemljišni inf. servisi H. Matijević, 5V03



10:00

Inženjerska geodetska osnova, K. Babić, 5V003





11:00





12:00


Osnove informatike D. Ruždjak, 1V02

13:00


14:00

Satelitsko pozicioniranje M. Varga, 5V004


15:00

Satelitsko pozicioniranje D. Šugar, 5V001



16:00




17:00


IGGG, A. Kuveždić Divjak 1V00001




18:00









08:00

Osnove geoinformatike M. Triplat Horvat, 1V00008

09:00


10:00


Osnove geoinformatike R. Vujnović, 1V00007

Topografska kartografija I. Birin, 5V02


11:00




12:00






13:00



14:00


Osnove geoinformatike L. Gracin, 1V00002





15:00




16:00




17:00




18:00







08:00

Daljinska istraživanja Lj. Pleše, 5V003

09:00


10:00



11:00



12:00



13:00



14:00



15:00


16:00


17:00


18:00





08:00

Geodetski instrumenti M. Šljivarić 1V00006


Praktični rad s geod. instrumentima, Z. Lasić 5V008

09:00



Praktični rad s geod. instrumentima, Z. Lasić 5V003, 5V004

10:00




11:00



12:00




Praktični rad s geod. instrumentima, Z. Lasić 5V005

13:00



14:00





15:00

16:00

17:00

18:00


Raspored za terenske vježbe zimski semestar ak. god. 2012/13.


08:00

09:00

10:00

11:00

12:00

13:00

14:00

15:00

Stručna praksa B. Cigrovski-Detelić 5V001- 5V008

16:00


17:00


18:00


Raspored za vježbe tjelesnog odgoja, I. semestar zimski semestar ak. god. 2012/13


07:00

Tjelesna i zdravstvena kultura, D. Vračan, 1TJ01, 1TJ02


08:00

09:00

Raspored za vježbe tjelesnog odgoja, III. semestar zimski semestar ak. god. 2012/13


07:00



08:00

09:00


3.2. Raspored za ljetni semestar

Raspored za dvoranu 120 ljetni semestar ak. god. 2012/13.


08:00

Kvaliteta geoinformacija, M. Tir, P4

09:00

Kvaliteta geoinformacija, M. Tir, P4

10:00

Kvaliteta geoinformacija, N. Rožić, P4

11:00

Kvaliteta geoinformacija, N. Rožić, P4

Vektorska analiza , L V. Zadelj-Martić 2V00001. 2V00002 11:15

12:00

13:00

Vektorska analiza , L V. Zadelj-Martić 2V00003, 2V00004 13:15

14:00

15:00






08:00

Programiranje N. Vučetić, P2

Osnove geod. astronomije D. Špoljarić, P6

Državna izmjera T. Bašić, P6

Kartografske projekcije M. Lapaine, P6

09:00

Katastar, M. Roić, P4

Programiranje N. Vučetić, P2

Katastar, M. Roić, P4 Osnove geod. astronomije D. Špoljarić, P6

Državna izmjera T. Bašić, P6

Kartografske projekcije M. Lapaine, P6

10:00

Sferna trigonometrija N. Radović, P2

Osnove statistike M. Lapaine, P2

Kartografija S. Frangeš, P4

Računalna geometrija N. Radović, P2

Inženjerska geodezija Z. Kapović, P6

11:00

Sferna trigonometrija N. Radović, 2V1

Osnove statistike M. Lapaine, P2

Kartografija S. Frangeš, P4

Računalna geometrija N. Radović, P2

Inženjerska geodezija Z. Kapović, P6

12:00

Sferna trigonometrija N. Radović, 2V2

13:00

Model. geoinformacija D. Medak, P4

Terenska mjerenja Đ. Barković, P2

Hidrografska izmjera A. Đapo, P6

14:00

Rukovanje geoinformac. I. Kljajić, P4

Uvod u informacijsko društvo, B. Mraović, 4V02

Model. geoinformacija D. Medak, P4

Rukovanje geoinformac. I. Kljajić, P4

Terenska mjerenja Đ. Barković, P2

Hidrografska izmjera A. Đapo, P6

15:00

Uvod u informacijsko društvo, B. Mraović, P4 Fotogrametrija

D. Gajski, P4 Geoinf. infrastruktura H. Tomić, P6

16:00


Fotogrametrija D. Gajski, P4

Geoinf. infrastruktura H. Tomić, P6

17:00

Geodetski referentni okviri Ž. Hećimović, P4


18:00

Geodetski referentni okviri Ž. Hećimović, P4





07:00

08:00

Osnove engleskog jezika struke B. Fučkan Držić, 2V2

Osnove engleskog jezika struke B. Fučkan Držić, P2

09:00

Osnove engleskog jezika struke B. Fučkan Držić, 2V1

10:00

Web-kartografija R. Župan, P6

11:00

12:00

13:00

14:00

15:00

16:00


Raspored za dvoranu 117 ljetni semestar ak. god. 2012/13


08:00

09:00

10:00

11:00

12:00

13:00

Osnove njem. jez. struke, B. Fučkan Držić, P2

14:00

Osnove njem. jez. struke B. Fučkan Držić, P2

15:00

16:00

17:00

18:00


Raspored za dvoranu 81 – velika predavaonica ljetni semestar ak. god. 2012/13


08:00

Izmjera zemljišta L. Redovniković, P2

09:00

Izmjera zemljišta L. Redovniković, P2

10:00

Vektorska analiza V. Zadelj-Martić, P2

11:00

Vektorska analiza V. Zadelj-Martić, P2

12:00

13:00

14:00

15:00

16:00

17:00

18:00




08:00

Geodetski referentni okviri M. Pavasović, 4V0006

Modeliranje geoinformacija E. Vela Bagić, 4V0004


Državna izmjera M. Pavasović, 6V003

09:00





10:00

Katastar, B. Stančić, 4V0002




Računalna geometrija N. Radović, 2V00003

11:00







12:00

Geodetski referentni okviri M. Pejaković, 4V0003

Inženjerska geodezija K. Babić, 6V003

Geodetski referentni okviri O. Bjelotomić, 4V0005

Geodetski referentni okviri M. Grgić, 4V0007


13:00






14:00










15:00




Hidrografska izmjera A. Đapo, 6V002

Geoinform. infrastruktura B. Stančić, 6V007

16:00






17:00


Osnove statistike M. Triplat Horvat, 2V00005


Državna izmjera M. Varga, 6V007

Državna izmjera M. Grgić, 6V004

18:00






19:00

Geoinform. infrastruktura H. Tomić, 6V002




Inženjerska geodezija A. Marendić, 6V004

20:00


Web-kartografija R. Župan, 6V2







08:00


Modeliranje geoinformacija I. Medved, 4V0003



09:00





10:00

Katastar, M. Mađer, 4V0001




Osnove geod. astronomije D. Špoljarić, 6V003, 6V004

11:00







12:00


Inženjerska geodezija R. Paar, 6V001




13:00






14:00



Geod. mreže pos. namjena, A. Marendić, 71V01




Geod. mreže pos. namjena A. Marendić, 71V01



15:00



Rukovanje geoinformacijama L. Gracin, 4V0003

Rukovanje geoinformacijama R. Vujnović, 4V0008


16:00






17:00

Hidrografska izmjera V. Miljković, 6V008

Osnove statistike A. Kuveždić Divjak, 2V00001




18:00


Osnove statistike A. Kuveždić Divjak, 2V00004




19:00


Web-kartografija R. Župan, 6V1




20:00








08:00

Kartografija R. Župan, 4V0003

Kartografske projekcije M. Rajaković, 6V002



09:00





10:00


Programiranje N. Vučetić, 2V00004



11:00





12:00





13:00




Programiranje L. Gracin, 2V00008

14:00



Državna izmjera M. Pejaković, 6V002







15:00






16:00






17:00


Osnove statistike M. Rajaković, 2V00002




18:00


Osnove statistike M. Rajaković, 2V00003




19:00



Kartografske projekcije R. Vujnović, 6V001



20:00









08:00

Fotogrametrija L. Pleše, 4V0004



09:00




10:00





11:00





12:00



13:00



14:00


Kartografske projekcije L. Gracin, 6V005

Geoinformacijski sustavi M. Gašparović, 72V04




Geoinformacijski sustavi M. Gašparović, 72V04


15:00

16:00

17:00



18:00



19:00

20:00




08:00

09:00

10:00

11:00

12:00

13:00

Hidrografska izmjera L. Babić, 6V006

14:00




15:00

Hidrografska izmjera A. Đapo. 6V003


16:00



17:00


18:00



Raspored za terenske vježbe ljetni semestar ak. god. 2012/13


08:00

Terenska mjerenja Đ. Barković 2V00003, 2V00004

09:00


10:00

11:00

12:00

13:00


Terenska mjerenja Đ. Barković 2V00005

14:00



15:00



16:00




Raspored za terenske vježbe na Jelenovcu ljetni semestar ak. god. 2012/13


08:00

Izmjera zemljišta R. Vujnović, 2V00008 S. Vranić, 2V00005

09:00

Izmjera zemljišta R. Vujnović, 2V00008 S. Vranić, 2V00005

10:00

Izmjera zemljišta R. Vujnović, 2V00008 S. Vranić, 2V00005 Inženjerska geodezija R. Paar, 6V001

11:00

Izmjera zemljišta R. Vujnović, 2V00008 S. Vranić, 2V00005 Inženjerska geodezija R. Paar, 6V002


12:00

Izmjera zemljišta R. Vujnović, 2V00006 Inženjerska geodezija A. Marendić, 6V005

13:00

Izmjera zemljišta R. Vujnović, 2V00006

Izmjera zemljišta S. Vranić, 2V00001


14:00


Izmjera zemljišta R. Vujnović, 2V00004 Inženjerska geodezija K. Babić 6V003, 6V006


15:00



Izmjera zemljišta S. Vranić, 2V00007 R. Vujnović, 2V00004 Inženjerska geodezija A. Marendić, 6V004



16:00


Izmjera zemljišta S. Vranić, 2V00007 R. Vujnović, 2V00004



17:00


Izmjera zemljišta S. Vranić, 2V00007 R. Vujnović, 2V00004


18:00





Raspored za vježbe tjelesnog odgoja, II. semestar ljetni semestar ak. god. 2012/13


07:00

Tjelesna i zdravstvena kultura, D. Vračan, 2TJ01




08:00

09:00

Raspored za vježbe tjelesnog odgoja, II. semestar ljetni semestar ak. god. 2012/13


07:00





08:00

09:00


4. Ispitni rokovi

Šifra Semestar Predmet Ispitni rok (rok za prijavu)

33487 I. Analitička geometrija i linearna algebra

31.01.2013 (30.01.2013 17:59) 14.02.2013 (11.02.2013 23:59) 13.06.2013 (07.06.2013 23:59) 08.07.2013 (02.07.2013 23:59)

79093 I. Matematička analiza

29.01.2013 (28.01.2013 23:00) 14.02.2013 (08.02.2013 23:59) 09.07.2013 (03.07.2013 23:59) 10.09.2013 (04.09.2013 23:59)

33489 I. Fizika

01.02.2013 (28.01.2013 23:59) 22.02.2013 (16.02.2013 23:59) 05.07.2013 (29.06.2013 23:59) 13.09.2013 (07.09.2013 23:59)

33490 I. Osnove geoinformatike

28.01.2013 (25.01.2013 23:59) 11.02.2013 (05.02.2013 23:59) 10.06.2013 (04.06.2013 23:59) 19.07.2013 (13.07.2013 23:59)

33491 I. Geodetski instrumenti

05.02.2013 (30.01.2013 23:59) 19.02.2013 (13.02.2013 23:59) 11.06.2013 (05.06.2013 23:59) 10.07.2013 (04.07.2013 23:59)

69739 I. Inženjerska grafika u geodeziji i geoinformatici

04.02.2013 (01.02.2013 23:59) 12.02.2013 (10.02.2013 23:59) 06.07.2013 (04.07.2013 23:59) 10.09.2013 (08.09.2013 23:59)

33496 II. Računalna geometrija

12.06.2013 (06.06.2013 23:59) 26.06.2013 (20.06.2013 23:59) 10.07.2013 (04.07.2013 23:59) 04.09.2013 (29.08.2013 23:59)

33497 II. Programiranje

13.06.2013 (07.06.2013 23:59) 27.06.2013 (21.06.2013 23:59) 11.07.2013 (05.07.2013 23:59) 10.09.2013 (04.09.2013 23:59)

79094 II. Izmjera zemljišta

19.06.2013 (13.06.2013 23:59) 03.07.2013 (27.06.2013 23:59) 10.07.2013 (04.07.2013 23:59) 04.09.2013 (29.08.2013 23:59)

33499 II. Terenska mjerenja

12.06.2013 (06.06.2013 23:59) 26.06.2013 (20.06.2013 23:59) 10.07.2013 (04.07.2013 23:59) 04.09.2013 (29.08.2013 23:59)

73797 II. Vektorska analiza

12.06.2013 (06.06.2013 23:59) 02.07.2013 (26.06.2013 23:59) 16.07.2013 (10.07.2013 23:59) 05.09.2013 (30.08.2013 23:59)

69740 II. Osnove statistike

10.06.2013 (04.06.2013 23:59) 24.06.2013 (18.06.2013 23:59) 09.07.2013 (03.07.2013 23:59) 03.09.2013 (28.08.2013 23:59)


33501 II. Osnove engleskog jezika struke

13.06.2013 (07.06.2013 23:59) 01.07.2013 (25.06.2013 23:59) 15.07.2013 (09.07.2013 23:59) 02.09.2013 (27.08.2013 23:59)

33502 II. Osnove njemačkog jezika struke

13.06.2013 (07.06.2013 23:59) 01.07.2013 (25.06.2013 23:59) 15.07.2013 (09.07.2013 23:59) 02.09.2013 (27.08.2013 23:59)

33503 II. Sferna trigonometrija

12.06.2013 (06.06.2013 23:59) 26.06.2013 (20.06.2013 23:59) 10.07.2013 (04.07.2013 23:59) 04.09.2013 (29.08.2013 23:59)

93589 III. Analiza i obrada geodetskih mjerenja

05.02.2013 (01.02.2013 16:59) 19.02.2013 (13.02.2013 23:59) 18.06.2013 (12.06.2013 23:59) 09.07.2013 (03.07.2013 23:59)

32798 III. Baze podataka

31.01.2013 (29.01.2013 23:59) 14.02.2013 (08.02.2013 23:59) 10.07.2013 (04.07.2013 23:59) 05.09.2013 (30.08.2013 23:59)

93561 III. Diferencijalna geometrija

31.01.2013 (30.01.2013 17:59) 14.02.2013 (11.02.2013 23:59) 13.06.2013 (07.06.2013 23:59) 08.07.2013 (02.07.2013 23:59)

93580 III. Geodetski planovi

30.01.2013 (29.01.2013 23:59) 13.02.2013 (07.02.2013 23:59) 12.06.2013 (06.06.2013 23:59) 04.09.2013 (29.08.2013 23:59)

32802 III. (izvodio

se u ljetnom semestru)

Uvod u informacijsko društvo

17.06.2013 (11.06.2013 23:59) 08.07.2013 (02.07.2013 23:59) 22.07.2013 (16.07.2013 23:59) 09.09.2013 (03.09.2013 23:59)

78520 III. Osnove zemljišno-knjižnog prava

01.02.2013 (30.01.2013 23:59) 15.02.2013 (09.02.2013 23:59) 21.06.2013 (15.06.2013 23:59) 05.07.2013 (29.06.2013 23:59)

32803 III. Engleski jezik u funkciji struke

07.02.2013 (01.02.2013 23:59) 20.02.2013 (14.02.2013 23:59) 17.06.2013 (11.06.2013 23:59) 04.09.2013 (29.08.2013 23:59)

32804 III. Njemački jezik u funkciji struke

07.02.2013 (01.02.2013 23:59) 20.02.2013 (14.02.2013 23:59) 17.06.2013 (11.06.2013 23:59) 04.09.2013 (29.08.2013 23:59)

32805 III. Topografija

29.01.2013 (29.01.2013 14:30) 11.02.2013 (05.02.2013 23:59) 11.06.2013 (05.06.2013 23:59) 09.07.2013 (03.07.2013 23:59)

32807 IV. Kartografija

12.06.2013 (06.06.2013 23:59) 26.06.2013 (20.06.2013 23:59) 10.07.2013 (04.07.2013 23:59) 04.09.2013 (29.08.2013 23:59)


32808 IV. Geodetski referentni okviri

10.06.2013 (04.06.2013 23:59) 24.06.2013 (18.06.2013 23:59) 08.07.2013 (02.07.2013 23:59) 02.09.2013 (27.08.2013 23:59)

78074 IV. Katastar

10.06.2013 (04.06.2013 23:59) 01.07.2013 (25.06.2013 23:59) 15.07.2013 (09.07.2013 23:59) 09.09.2013 (03.09.2013 23:59)

32809 IV. Fotogrametrija

11.06.2013 (05.06.2013 23:59) 26.06.2013 (20.06.2013 23:59) 09.07.2013 (03.07.2013 23:59) 10.09.2013 (04.09.2013 23:59)

32811 IV. Modeliranje geoinformacija

13.06.2013 (07.06.2013 23:59) 27.06.2013 (21.06.2013 23:59) 18.07.2013 (12.07.2013 23:59) 06.09.2013 (31.08.2013 23:59)

32810 IV. Kvaliteta geoinformacija

11.06.2013 (05.06.2013 23:59) 18.06.2013 (12.06.2013 23:59) 09.07.2013 (03.07.2013 23:59) 10.09.2013 (04.09.2013 23:59)

32812 IV. Rukovanje geoinformacijama

19.06.2013 (13.06.2013 23:59) 03.07.2013 (27.06.2013 23:59) 17.07.2013 (11.07.2013 23:59) 11.09.2013 (05.09.2013 23:59)

32877 V. Satelitsko pozicioniranje

04.02.2013 (29.01.2013 23:59) 18.02.2013 (12.02.2013 23:59) 17.06.2013 (11.06.2013 23:59) 02.09.2013 (27.08.2013 23:59)

32878 V. Inženjerska geodetska osnova

29.01.2013 (27.01.2013 14:00) 12.02.2013 (06.02.2013 23:59) 18.06.2013 (12.06.2013 23:59) 09.07.2013 (03.07.2013 23:59) 03.09.2013 (28.08.2013 23:59)

93607 V. Daljinska istraživanja

06.02.2013 (04.02.2013 23:59) 18.02.2013 (15.02.2013 23:59) 17.06.2013 (11.06.2013 23:59) 01.07.2013 (25.06.2013 23:59)

93814 V. Uređenje zemljišta

08.02.2013 (02.02.2013 23:59) 22.02.2013 (16.02.2013 23:59) 11.06.2013 (05.06.2013 23:59) 16.07.2013 (10.07.2013 23:59)

32882 V. Praktični rad s geodetskim instrumentima

06.02.2013 (31.01.2013 23:59) 20.02.2013 (14.02.2013 23:59) 12.06.2013 (06.06.2013 23:59) 11.07.2013 (05.07.2013 23:59)

32884 V. Topografska kartografija

05.02.2013 (02.02.2013 23:59) 19.02.2013 (16.02.2013 23:59) 26.06.2013 (23.06.2013 23:59) 04.09.2013 (01.09.2013 23:59)

32883 V. Zemljišni informacijski servisi

28.01.2013 (27.01.2013 12:00) 13.02.2013 (07.02.2013 23:59) 19.06.2013 (13.06.2013 23:59) 04.09.2013 (29.08.2013 23:59)


32885 VI. Inženjerska geodezija

11.06.2013 (05.06.2013 23:59) 26.06.2013 (20.06.2013 23:59) 10.07.2013 (04.07.2013 23:59) 03.09.2013 (28.08.2013 23:59)

32886 VI. Državna izmjera

13.06.2013 (07.06.2013 23:59) 27.06.2013 (21.06.2013 23:59) 11.07.2013 (05.07.2013 23:59) 05.09.2013 (30.08.2013 23:59)

32887 VI. Kartografske projekcije

10.06.2013 (04.06.2013 23:59) 24.06.2013 (18.06.2013 23:59) 09.07.2013 (03.07.2013 23:59) 03.09.2013 (28.08.2013 23:59)

32888 VI. Hidrografska izmjera

13.06.2013 (07.06.2013 23:59) 27.06.2013 (21.06.2013 23:59) 11.07.2013 (05.07.2013 23:59) 05.09.2013 (30.08.2013 23:59)

32890 VI. Geoinformacijska infrastruktura

11.06.2013 (05.06.2013 23:59) 02.07.2013 (26.06.2013 23:59) 16.07.2013 (10.07.2013 23:59) 03.09.2013 (28.08.2013 23:59)

32892 VI. Osnove geodetske astronomije

14.06.2013 (08.06.2013 23:59) 20.06.2013 (14.06.2013 23:59) 17.07.2013 (11.07.2013 23:59) 09.09.2013 (03.09.2013 23:59)

32891 VI. Web-kartografija

12.06.2013 (06.06.2013 23:59) 26.06.2013 (20.06.2013 23:59) 10.07.2013 (04.07.2013 23:59) 04.09.2013 (29.08.2013 23:59)


5. Izvedbeni planovi predmeta

Analitička geometrija i linearna algebra

Kratica: 11A01 Opterećenje: 30(P) + 0(PK) + 0(T) + 0(L) + 0(S) + 0(TJ) + 30(A) + 0(PRJ)

Nositelji: Doc. dr. sc. Jelka Beban-Brkić

Izvođači: Jelka Beban-Brkić (nositelj) - predavanja Grupa, postotak izvođenja nastave P1, 100.00 Željka Tutek - auditorne vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 1V01, 100.00 1V02, 100.00 1V03, 100.00 1V04, 100.00

Opis predmeta: Cilj predmeta Dati osnovna teorijska i praktična znanja iz vektorske algebre, analitičke geometrije prostora, algebre matrica, linearnih sustava i mogućih načina njihovog rješavanja te linearnih operatora kao i znanja vezana uz pojam svojstvenih vrijednosti i dijagonalizacije matrice. Razumjeti i znati primijeniti metodu najmanjih kvadrata. Potaknuti studente na upotrebu interaktivnih alata. Sadržaj predavanja i vježbi Vektori: Pojam vektora. Računanje s vektorima. Linearna nezavisnost vektora. Pojam vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Skalarni, vektorski i mješoviti produkt. Analitička geometrija u prostoru: Ravnina. Pravac. Međusobni položaj pravca i ravnine. Matrice: Pojam matrice. Algebra matrica. Determinanta. Inverzna matrica. Matrične jednadžbe. Vrste matrica. Elementarne matrice. Ekvivalentne matrice. Rang matrice. Linearni sustavi: Matrični zapis sustava linearnih jednadžbi. Gaussova metoda eliminacije. Homogeni linearni sustavi. Kronecker-Capellijev teorem. Određivanje inverzne matrice. Metoda najmanjih kvadrata. Linearni operatori: Baza i dimenzija vektorskog prostora. Promjena baze. Slične matrice. Primjeri operatora u ravnini i prostoru. Algebra operatora. Problem svojstvenih vrijednosti: Dijagonalizacija. Ortogonalna dijagonalizacija. Krivulje i plohe drugog reda. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta. Studenti će nakon uspješno završenog predmeta biti sposobni: - reproducirati temeljne pojmove vektorske algebre i analitičke geometrije prostora te ih primijeniti u rješavanju zadataka - prepoznati i razlikovati vrste ploha drugog reda - objasniti pojmove matrice i determinante, nabrojiti njihova svojstva te ih koristiti u računu matrica i determinanti - razlikovati metode rješavanja sustava linearnih jednadžbi i primijeniti odgovarajuću metodu u rješavanju konkretnog sustava - razumjeti metodu najmanjih kvadrata i primijeniti u rješavanju zadataka - znati pojmove svojstvenih vrijednosti i svojstvenih vektora te poznavati njihove karakteristične primjene - opisati pojmove dijagonalizacije i ortogonalne dijagonalizacije matrica te ih provesti na konkretno zadanim matricama - koristiti sustav za e-učenje Oblici nastave - pradavanja - vježbe - e-učenje - konzultacije - provjere znanja Način izvođenja nastave - mješovita nastava


Metode procjenjivanja postignuća ishoda učenja i bodovanje/ocjenjivanje svake aktivnosti Za dobivanje potpisa obavezno je prisustvovati na najmanje 10 predavanja i najmanje 10 vježbi. Rad studenata/ica će se kontinuirano pratiti tijekom semestra te će tako studenti/ice moći položiti ispit tijekom semestra. Student/ica može postići maksimalno 100 bodova kroz: - 2 kolokvija (zadaci i teorijska pitanja) po 25 bodova - završni ispit (zadaci i teorijska pitanja) koji nosi 50 bodova Dodatni bodovi mogu se postići izradom zadaća u sustavu e-učenja. Ocjena postignuta putem kolokvija i završnog ispita odredit će se prema sljedećoj tablici: 50-61 bodova (50% do 61%) dovoljan (2) 62-74 bodova (62% do 74%) dobar (3) 75-87 bodova (75% do 87%) vrlo dobar (4) 88-100 bodova (88% do 100%) odličan (5) Student/ica s manje od 50 bodova polaže ispit koji se sastoji od pismenog a po potrebi i usmenog dijela.

Jezici na kojima se održava nastava: - - -

Obavezna literatura:

1. Beban Brkić, J., Tutek, Ž.: Analitička geometrija i linearna algebra, Interna skripta, dostupna na e-učenju Elezović, N.: Linearna algebra, Element, Zagreb 2003. Elezović, N., Aglić, A.: Linearna algebra, Zbirka zadataka, Element, Zagreb 2003.

Preporučena literatura:

2. Anton, H., Rorres, C.: Elementary Linear Algebra, John Wiley & Sons, Inc., N. Y. 2000. Internetske aplikacije za vježbu.

Matematička analiza

Kratica: Opterećenje: 30(P) + 0(PK) + 0(T) + 0(L) + 0(S) + 0(TJ) + 30(A) + 0(PRJ)

Nositelji: V. pred. mr. sc. Vida Zadelj-Martić

Izvođači: Vida Zadelj-Martić (nositelj) - predavanja Grupa, postotak izvođenja nastave P1, 100.00 Vida Zadelj-Martić - auditorne vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 1V01, 100.00 1V02, 100.00 1V03, 100.00 1V04, 100.00

Opis predmeta: a) Precizno određivanje ISHODA UČENJA za predmet ( modul) Matematička analiza Nakon uspješno savladanog predmeta Matematička analiza, studenti će moći: - definirati i primijeniti u zadacima pojmove opisane SADRŽAJEM kolegija: 1. Matematička logika i skupovi (sudovi, operacije sa sudovima, skup, operacije sa skupovima) 2. Skupovi brojeva i matematička indukcija (svojstva skupova brojeva, Binomni teorem,binomni koeficijenti, matematička indukcija, potenciranje i korjenovanje kompleksnog broja, Moivreova formula) 3. Realne funkcije realne varijable (definicija funkcija, pojam prirodne domene, injekcija, surjekcija, bijekcija, načini zadavanja, monotonost, parnost i periodičnost funkcija,kompozicija funkcija, inverzna funkcija) 4. Elementarne funkcije (polinomi, racionalne funkcije, eksponencijalna i logaritamska funkcija, opća potencija, trigonometrijske funkcije, ciklometrijske, hiperbolne, area funkcije; svojstva i grafovi)


5. Nizovi i granična vrijednost niza (pojam niza, omeđeni i monotoni nizovi, limes niza, svojstva konvergentnih nizova, računanje s limesima, neki važniji limesi, aritmetički i geometrijski niz) 6. Limes i neprekidnost funkcije ( limes funkcije, svojstva limesa funkcije, neprekidnost funkcije, svojstva) 7. Derivacija i neki teoremi diferencijalnog računa [problem brzine, problem tangente, definicija derivacije, derivacije višeg reda, diferencijal funkcije, pravila deriviranja, derivacija kompozicije funkcija, derivacija elementarnih funkcija, logaritamsko deriviranje, derivacija implicitno zadanih funkcija, derivacija parametarski zadanih funkcija, jednadžbe tangente i normale u točki krivulje, jednadžbe tangente iz točke izvan krivulje, pojam lokalnog minimuma i maksimuma funkcije, Lagrangeov teorem (teorem srednje vrijednosti diferencijalnog računa), Taylorova formula, Maclaurinova formula] 8. Primjena derivacija ( intervali monotonosti, nužan uvjet za ekstrem funkcije, pojam stacionarnih ili kritičnih točaka, dovoljan uvjet za ekstrem funkcije, L`Hospitalova pravila, konkavnost, konveksnost, točka infleksije, definicija asimptote funkcije, horizontalna asimptota, vertikalna asimptota, kosa asimptota, elementi za crtanje grafa funkcije) 9. Neodređeni integral i svojstva ( pojam primitivne funkcije, neodređeni integral ili antiderivacija, svojstva neodređenog integrala, neodređeni integral elementarnih funkcija, metode integriranja: metoda supstitucije i metoda parcijalne integracije) 10. Određeni integral i nepravi integral (gornja integralna suma, donja integralna suma, integrabilna funkcija u Riemannovom smislu, svojstva određenog integrala, Newton-Leibnizova formula, promjena varijabli u određenom integralu; nepravi integral prve vrste, nepravi integral druge vrste, glavna vrijednost nepravog integrala) 11. Primjene određenog integrala (površina između krivulja, duljina luka krivulje, volumen rotacijskog tijela) 12. Funkcije više varijabli (ploha u prostoru, prirodno područje definicije funkcija više varijabli, plohe drugog reda, centralne plohe, plohe koje nisu centralne, nivo plohe i nivo krivulje, limes i neprekidnost funkcije više varijabli, pojam uzastopnog limesa, parcijalne derivacije, geometrijska interpretacija parcijalnih derivacija, parcijalne derivacije višeg reda, Schwarzov teorem, derivacija složene funkcije više varijabli, derivacije implicitnih funkcija, jednadžba tangencijalne ravnine i normale na plohu u zadanoj točki, potpuni ( totalni) diferencijal, Taylorova i Maclaurinova formula i redovi za funkcije dvije varijable, ekstremne vrijednosti za funkcije dvije varijable, vezani ekstremi) 13. Redovi brojeva, redovi funkcija i redovi potencija ( pojam redova brojeva, parcijalna suma, konvergentan red, divergentan red, kriteriji uspoređivanja za redove s pozitivnim članovima, D`Alembertov kriterij, Cauchyjev kriterij, alternirajući red, Leibnizov kriterij, redovi s pozitivnim i negativnim članovima, apslolutna i uvjetna konvergencija reda, redovi funkcija, područke konvergencije redova funkcija, Weierstrassov teorem, redovi potencija, Abelov teorem, radijus i interval konvergencije reda potencija, Taylorov red, Maclaurinov red, Taylorov red elementarnih funkcija) 14. Diferencijalne jednadžbe (diferencijalne jednadžbe prvog reda, Cauchyjev problem, opće rješenje, partikularno rješenje, opći integral, partikularni integral, metoda separacije varijabli, homogene jednadžbe) - prepoznati, diskutirati i objasniti, pojmove opisane sadržajem kolegija, unutar problemskih zadataka/projekta/seminara - primijeniti, analizirati i povezati pojmove iz sadržaja kolegija sa problemima unutar kolegija u nastavku studija Geodezije (npr. pojmove brzine, akceleracije, aproksimacije sinx=x, za male kuteve, površinu između krivulja ili razvoj funkcije jedne ili dvije varijable u Taylorov red, diferencijal funkcije, potpuni diferencijal funkcije) - prosuditi i procijeniti kojom je usvojenom i poznatom metodom iz sadržaja kolegija, optimalno riješiti neki problem u Geodeziji c) Određivanje metode procjenjivanja postignuća za svaki navedeni ishod učenja Kontinuiranim praćenjem tijekom semestra, akumuliraju se bodovi koji, u konačnici, artikuliraju ocjenu kroz: 1. tri neobavezna međuispita (kolokvija) 2. domaće zadaće 3. nazočnost na predavanjima i vježbama 4. sudjelovanje u nastavi d) Određivanje načina bodovanja/ocjenjivanja svake pojedine aktivnosti 1. postignuti ukupni broj bodova kroz sva tri međuispita (kolokvija). Maksimalni broj bodova 51+30 ( zadaci + teorijska pitanja) 2. za 90% domaćih zadaća, postiže se 5 bodova 3. nazočnost na 75% predavanja i 75% vježbi, postiže 5 bodova. 4. za sudjelovanje u nastavi, postiže se maksimalno 9 bodova (51+30+5+5+9=100) VAŽNA NAPOMENA: Za pozitivnu ocjenu nužno je postići ukupno 50% bodova iz zadataka kroz sva tri međuispita (kolokvija) i ukupno 50% bodova iz teorijskih pitanja, kroz sva tri međuispita (kolokvija). U prvom međuispitu (kolokviju) nužno je postići 20% bodova. U drugom i trećem međuispitu (kolokviju) nužno je postići 30% bodova.


Na temelju kontinuiranog praćenja tijekom semestra, studentu se ponudi ocjena, sukladna bodovnoj skali: 40-54 (dovoljan) 55-74 (dobar) 75-89 (vrlo dobar) 90-100 (izvrstan) Ukoliko student ne prihvati ocjenu, pristupa klasičnom ispitu. Za dobivanje potpisa, nužna je nazočnost na 2/3 predavanja i 2/3 vježbi.



1. 1. J. Beban-Brkić, Matematika I, Geodetski fakultet, Zagreb 2. I. Slapničar; Matematika I, II, FESB, Split 3. P. Javor; Uvod u matematičku analizu , Školska knjiga, Zagreb 4. P. Javor; Matematička analiza 2, Element, Zagreb 5. B. P. Demidović; Zadaci i riješeni primjeri iz matematičke analize za tehničke fakultete


2. 1. M. Lapaine; Vektorska analiza, Geodetski fakultet, Zagreb 2. D. Jovičić; Praktikum, Matematika III, Geodetski fakultet., Zagreb 3. B. Apsen; Riješeni zadaci iz više matematike I, II i III 4. E. Kovač-Striko; Matematika 2, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb 5. I Slapničar; http//lavica.Fesb.hr/mat1/ 6. I Slapvičar; http//lavica .Fesb.hr/mat2

Fizika


Nositelji: Prof. dr. sc. Mario Brkić

Izvođači: Mario Brkić (nositelj) - predavanja Grupa, postotak izvođenja nastave P1, 100.00 Mario Brkić - auditorne vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 1V01, 100.00 1V02, 100.00 1V03, 100.00 1V04, 100.00

Opis predmeta: Opis/sadržaj kolegija: Gibanja konstantnom brzinom i ubrzanjem, Slobodni pad, Jednoliko kružno gibanje, Newtonovi zakoni gibanja, Dodirne sile, Newtonov opći zakon gravitacije, Promjena g na površini Zemlje, Gravitacijsko polje, Keplerovi zakoni, Zakon očuvanja energije, Gibanje satelita, Zakon očuvanja količine gibanja, Uvjeti statičke ravnoteže, Zakretni moment, Moment tromosti, Moment impulsa, Rotacija krutog tijela, Očuvanje momenta impulsa, Žiroskop; Jednostavno harmoničko gibanje, Hookov zakon, Njihala; Valovi, Interferencija, Dopplerov efekt; Gustoća; Coulombov zakon, Gaussov zakon, Elektrostatička svojstva vodiča, Električni potencijal, Razlika potencijala, Električna struja, Ohmov zakon, Otpornost, Ampermetri i voltmetri, Baterije, Lorentzova sila, Biot-Savartov zakon, Amperov zakon, Faradeyev zakon, Lenzovo pravilo, Generatori i alternatori, Samoindukcija, Međuindukcija, Transformatori, Izmjenična struja, Elektromagnetski valovi, Elektronika; Refleksija, Refrakcija, Optički instrumenti. Vježbe kolegija integrirane su s predavanjima i uključuju rješavanje zadataka analitičkim, grafičkim i numeričkim metodama. Razvijene kompetencije (znanja i vještine): Uvid u fizikalne temelje geodezije i geoinformatike. Ishodi učenja: razumijevanje temeljnih fizikalnih pojmova. Način izvođenja nastave i usvajanja znanja: predavanja, vježbe, domaće zadaće, konzultacije. Obveze studenta: Prisutnost na predavanjima i vježbama. Prisustnost studenta na predavanjima i vježbama uvjet je za potpis nastavnika u indeks. Izostanke do 2 sata predavanja student ne treba opravdavati; pravovaljanom ispričnicom može


opravdati izostanke do 4 sata; student je obvezan biti prisutan na preostalim satima predavanja. Izostanke do 2 sata vježbi student ne treba opravdavati; pravovaljanom ispričnicom može opravdati izostanke do 4 sata; student je obvezan biti prisutan na preostalim satima vježbi. Pravovaljana ispričnica mora, uz obrazloženje izostanka studenta s predavanja, vježbi, kolokvija ili ispita, sadržavati naziv i adresu ustanove npr. sportskog kluba, doma zdravlja itd. te pečat i potpis odgovorne osobe npr. tajnika kluba, liječnika itd. Kolokviji. Izlazak na oba kolokvija obvezno je i uvjet je za potpis nastavnika u indeks. Student kolokvijima može skupiti bodove za oslobođenje od pisanog dijela ispita. Svaki kolokvij piše se 2 sata. Svaki kolokvij sastoji se iz 10 pitanja, 5 zadataka i 5 pitanja iz pripadne teorije. Potpun odgovor svakog pitanja nosi maksimalno 5 bodova, tako da se na jednom kolokviju može osvojiti maks. 50 bodova, a na oba kolokvija maks. 100 bodova. U slučajevima pravovaljanom ispričnicom opravdanih izostanaka s jednog ili oba kolokvija student ima priliku za ponavljanje kolokvija sukladno planu nastave. Praćenje nastave i praćenje i ocjenjivanje studenata. Uvjeti: I. Uvjeti za dobivanje potpisa nastavnika: sudjelovanje na najmanje 18 sati predavanja i 18 sati vježbi; i izlazak na oba kolokvija. II. Uvjet za oslobođenje od pisanog dijela ispita podrazumijeva zadovoljen uvjet I., te dodatno osvajanje sljedećeg broja bodova na kolokvijima: 50-65 bodova za ocjenu 2 (dovoljan); ili 66-80 bodova za ocjenu 3 (dobar); ili 81-90 bodova za ocjenu 4 (vrlo dobar); ili 91-100 bodova za ocjenu 5 (izvrstan). Student koji je osvojio manje od 50 bodova polaže pisani dio ispita na redovitom roku. III. Uvjet za pisani dio ispita je potpis nastavnika u indeks. Ispiti: Pisani dio ispita. Redoviti rokovi ispita navedeni su u ISVU, gdje student prijavljuje izlazak na ispit. U pisanom dijelu ispita student tijekom 2 sata rješava 5 zadataka i 5 pripadnih teorijskih pitanja. Svako pitanje nosi najviše pola boda. Ukupno student može osvojiti najviše 5 bodova. Za prolazak student mora osvojiti najmanje 2,0 boda, za ocjenu dobar najmanje 2,5 boda, za vrlo dobar 3,5 boda, a za izvrstan 4,5 boda. Rezultati pisanih ispita objavljuju se na ISVU. Usmeni ispiti. Na usmeni ispit izlaze studenti oslobođeni od pisanog dijela ispita, kao i studenti koji su položili pisane ispite. Rokovi za usmene objavljuju se na ISVU. Na usmenom ispitu nastavnik može zatražiti obrazloženje odgovora s pisanog dijela ispita. 'Komisijski' ispiti. Ispit iz predmeta može se u nekoj akademskoj godini polagati najviše četiri puta. ?Komisijski?, četvrti put, student najprije izlazi na redoviti rok iz pisanog dijela ispita. Student dalje odgovara usmeno pred ispitnim povjerenstvom.



1. Temeljna literatura obuhvaća skripta, vježbe, domaće zadaće i numeričke vježbe (http://e-ucenje.geof.unizg.hr/).


2. Serway, Jewett: Physics for Scientists and Engineers, te pripadni Solutions Manual.

3. Benčić, Solarić: Mjerni instrumenti i sustavi u geodeziji i geoinformatici.

Osnove geoinformatike


Nositelji: Prof. dr. sc. Đuro Barković Prof. dr. sc. Nada Vučetić

Izvođači: Đuro Barković (nositelj) - predavanja Grupa, postotak izvođenja nastave P1, 50.00 Nada Vučetić (nositelj) - predavanja Grupa, postotak izvođenja nastave P1, 50.00 Lili Gracin - laboratorijske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 1V00001, 90.00 1V00002, 90.00 1V00004, 90.00 Martina Triplat Horvat - laboratorijske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 1V00001, 10.00 1V00002, 10.00


1V00003, 10.00 1V00004, 10.00 1V00005, 10.00 1V00006, 100.00 1V00007, 10.00 1V00008, 100.00 Radan Vujnović - laboratorijske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 1V00003, 90.00 1V00005, 90.00 1V00007, 90.00

Opis predmeta: Predavanja: Opažana stvarnost. Podjela stvarnosti na elemente. Sličnosti prostora i vremena. Razlike između prostora i vremena. Različiti pogledi na pojave u prostoru. Mjerilo geoprostora. Položaj kao atribut. Koordinatni sustavi. Uspoređivanje karata. Pogled geoprostora utemeljen na položaju. Pogled geoprostora utemeljen na objektu. Pogled geoprostora utemeljen na vremenu. Apsolutna i relativna mjerenja. Geometrijska i proksimalna područja. Osnove teorije grafova. Topologija. Simpleksi i ćelijski kompleksi. Vježbe: Čovjekova percepcija prostora. Modeliranje stvarnosti prostornim podacima. Elementi prostornih podataka (kratki pregled). Analiza modela prostornih podataka. Sustavi za kodiranje položaja objekata. eTrex_Vista. GPS - vježbe na terenu. Ishodi učenja: - formulirati osnovne pojmove i definicije o prostoru, vremenu, prostor-vremenu i stvarnosti - objasniti postupak stvaranja modela pomoću opažane stvarnosti, koncepcijskog modela podataka i specifikacija (percepcija) - objasniti pojam apstraktnog univerzuma - razlučiti i podijeliti stvarnost na elemente (entitete) - objasniti i opisati različite oblike prikaza osnovnih entiteta stavrnosti - povezati sličnosti i razlike prostora i vremena - opisati različite poglede na pojave u prostoru - definirati mjerilo geoprostora i objasniti njegovu važnost - opisati položaj objekta atributom - znati koordinatne sustave - biti u stanju uspoređivati karte - razumjeti pogled geoprostora utemeljen na položaju - razumjeti pogled geoprostora utemeljen na objektu - razumjeti pogled geoprostora utemeljen na vremenu - objasniti apsolutna i relativna mjerenja - razumjeti geometrijska i proksimalna područja - upoznati se s osnovama teorije grafova - upoznati se s osnovama topologije - upoznati se s osnovama simpleksa i ćelijskih kompleksa Oblici nastave: Predavanja Auditorne vježbe Terenske vježbe Način izvođenja nastave: mješovita nastava (primjena e-učenja - razina 2) Ocjenjivanje: Kontinuirana provjera znanja na predavanjima prije izlaganja novog gradiva. Pristupanje obaveznim 2 kolokvijima u semestru. Ispit se sastoji od obaveznog usmenog dijela ispita. Student može pristupiti ispitu ako ima pozitivnu ocjenu iz oba kolokvija te izradi i kolokvira 2 zadaće na vježbama: Konačna ocjena se određuje na temelju ukupnog znanja i zalaganja koje je student pokazao tijekom semestra.




2. Peuquet D. J.: Representations of Space and Time. The Guilford Press, New York, London 2002.

3. Guptill, S. C. & J. L. Morrison (ed.): Elements of Spatial Data Quality (preveli na hrvatski jezik Tutić, D. i Lapaine, M.). Državna geodetska uprava RH, Zagreb 2001.

4. Molenaar, M.: An Introduction to the Theory of Spatial Object Modelling for GIS. Taylor and Francis, London, Bristol 1998.

5. Maguire, D.J.; Goodchild, M. F.; Rhind, D. W.: Geographical information systems, Principles and applications. Longman Scientific and Technical, New York 1991.

9. Bilješke s predavanja i vježbi


6. Hawking, S. W.: Ilustrirana kratka povijest vremena (preveo Damir Mikuličić). Izvori, Zagreb 2004.

7. Hawking, S. W.; Penrose, R.: O prirodi prostora i vremena (preveo Jadranko Gladić). Izvori, Zagreb 2002.

8. Einstein, A.: Moj pogled na svijet (preveo Damir Mikuličić). Izvori, Zagreb 1999.

10. Internetski izvori: http://www.ncgia.ucsb.edu

Geodetski instrumenti


Nositelji: Prof. dr. sc. Zlatko Lasić

Izvođači: Zlatko Lasić (nositelj) - predavanja Grupa, postotak izvođenja nastave P1, 100.00 Marko Šljivarić - projektantske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 1V00001, 100.00 1V00002, 100.00 1V00003, 100.00 1V00004, 100.00 1V00005, 100.00 1V00006, 100.00 1V00007, 100.00 1V00008, 100.00

Opis predmeta: Sadržaj: Upoznavanje sa geodetskim instrumentima i priborom. Mjerenja u geodeziji i pogreške mjerenja. Osnovni optički elementi koji se koriste kod instrumenata. Osnovni dijelovi instrumenata. Dalekozor, njegove optičke karakteristike, postupak izoštravanja i viziranja. Utjecaj paralakse na mjerenja. Osnovne karakteristike cijevne i kružne libele. Usvajanje znanja o teodolitima i nivelirima. Konstruktivna rješenja, instrumentalni uvjeti. Razmatranje utjecaja pogrešaka pojedinih osi instrumenata na proces prikupljanja podataka. Princip na kojem se zasniva elektroničko mjerenje duljina. Namjena i korištenje mjerne stanice. Princip rada GPS prijemnika. Na koji se način može ostvariti "neprekinuti tok geoinformacijskog podatka". Metode ispitivanja i kontrole geodetskih instrumenata. Važnost prikupljanja geoinformacija u stvaranju prostornog informacijskog sustava. Ishodi učenja: Osnovna znanja o načinu uporabe teodolita, nivelira, daljinomjera, mjernih stanica i GNSS prijamnika. Mjerenje kutnih veličina, visinskih razlika i duljina. Prikupljanje podataka s navedenim instrumentarijem. Oblici nastave:


Predavanja (15×2 sata) Vježbe (15×2 sata) Razina primjene tehnologije e-učenja: razina 1 Uvjeti za dobivanje potpisa: - nazočnost na 70% nastave predavanja i 100% programa vježbi - pravodobno izlaženje na 3 kolokvija Ocjenjivanje: U semestru se održavaju 3 kolokvija. Maksimalan broj bodova je 100. Prolaz se priznaje s 65 postignutih bodova. Ukoliko student kolokvira sva 3 kolokvija oslobođen je pismenog dijela ispita.



1. Lasić, Z: Predavanja - skripta. Geodetski fakultet, Zagreb,2007.

2. Lasić, Z. Geodetski instrumenti - vježbe. Skripta, Geodetski fakultet Zagreb, 2007.

7. Obavezna literatura iz predavanja i iz vježbi je navedena u opisu literature te se može nabaviti u fotokopiraonici u suterenu fakulteta.


3. Benčić, D.: Geodetski instrumenti. Školska knjiga, Zagreb 1990.

4. Fialovszky, L.: Surveying Instruments and their Operational Principles. Akademiai Kiado, Budapest 1991.

5. Kahmen, H.: Vermessungskunde. Walter de Gruyter, Berlin 1997.

6. Deumlich, F: Staiger, R.: Intrumentenkunde der Vermessugstehnik. Herbert Wichmann, 2002.

Inženjerska grafika u geodeziji i geoinformatici

Kratica: IGUGG Opterećenje: 15(P) + 0(PK) + 0(T) + 30(L) + 0(S) + 0(TJ) + 0(A) + 0(PRJ)

Nositelji: Doc. dr. sc. Dražen Tutić Prof. dr. sc. Vlado Cetl Doc. dr. sc. Almin Đapo Doc. dr. sc. Robert Župan

Izvođači: Dražen Tutić (nositelj) - predavanja Grupa, postotak izvođenja nastave P1, 33.33 Almin Đapo (nositelj) - predavanja Grupa, postotak izvođenja nastave P1, 33.33 Robert Župan (nositelj) - predavanja Grupa, postotak izvođenja nastave P1, 33.33 Ana Kuveždić Divjak - laboratorijske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 1V00001, 33.33 1V00004, 33.33 1V00006, 33.33 1V00007, 33.33


Luka Babić - laboratorijske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 1V00005, 33.33 1V00006, 33.33 1V00007, 33.33 1V00008, 33.33 Martina Triplat Horvat - laboratorijske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 1V00002, 33.33 1V00003, 33.33 1V00005, 33.33 1V00008, 33.33 Robert Župan - laboratorijske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 1V00001, 33.33 1V00002, 33.33 1V00003, 33.33 1V00004, 33.33 1V00005, 33.33 1V00006, 33.33 1V00007, 33.33 1V00008, 33.33 Vanja Miljković - laboratorijske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 1V00001, 33.33 1V00002, 33.33 1V00003, 33.33 1V00004, 33.33

Opis predmeta: Cilj predmeta i opis sadržaja: Cilj predmeta je dati osnovna teorijska i praktična znanja iz polja računalne geometrije i grafike s naglaskom na primjenu u inženjerskim znanostima, a posebno na geodeziju i geoinformatiku. Kroz praktične vježbe savladava se najpoznatija programska podrška. Sadržaj predavanja: Kratka povijest računalne grafike. Pregled razvoja računalne grafike u geodeziji i geoinformatici. Vektorska i rasterska grafika. Sustavi boja. Koncept, mogućnosti i primjena računalno podržanog oblikovanja i projektiranja - CAD. Koordinatni sustavi. Relativne i apsolutne koordinate. Osnovni geometrijski elementi u vektorskoj grafici. Komercijalni i slobodni softveri. Primjena u geodeziji i geoinformatici. Formati pohrane podataka u CAD-u. 2D transformacije rastera i vektora. Georeferenciranje. Mogućnosti proširenja CAD-a korisničkim aplikacijama. Dimenzioniranje. Izgradnja u uređivanje topologije. Inteoperabilnost CAD i GIS sustava. Upoznavanje tehničkih normi i propisa izrade dokumentacije. Osnovni elementi 3D modeliranja. Plohe i volumeni. 3D vizualizacija.. Sadržaj vježbi: Upoznavanje s korisničkim sučeljima grafičkih i CAD programa. Ovladavanje osnovnim radom u vektorskim i rasterskim grafičkim programima. Ovladavanje osnovnim radom u AutoCAD-u. Konstrukcija i uređivanje dvodimenzionalnih i trodimenzionalnih geometrijskih elemenata u AutoCAD-u. Georeferenciranje rastera. Prevođenje iz rasterskog u vektorski oblik. Napredne konstrukcije i uređivanje dvodimenzionalnih geometrijskih elemenata na primjerima iz geodetske prakse. Kreiranje atributnih blokova. Izgradnja topologije i uređivanje topoloških odnosa. Topološke analize. Izvoz podataka iz CAD-a u bazu podataka. Osnovni elementi u 3D modeliranju. Objektno crtanje. Upotreba stilova u 3D CAD modeliranju. Plohe. Priprema za ispis i mjerila. Ishodi učenja: - razumjeti definicije grafike, geometrije, boje, vektorske grafike, rasterske grafike, računalom podržanog oblikovanja (CAD) - razumjeti strukturu vektorske grafike (geometrija i atributi objekata); znati nacrtati vektorski crtež prema zadanom predlošku u nekom od programa za vektorsku grafiku - razumjeti strukturu rasterske grafike (geometrija i atributi objekata); znati uređivati rastersku sliku u geometrijskom i radiometrijskom smislu u nekom od programa za rastersku grafiku - razumjeti koncepte CAD-a: koordinatne sustave, geometrijske objekte, slojeve, atribute, blokove, pismo, skiciranje i


uređivanje, precizno pogađanje; znati kreirati i uređivati CAD-crtež - shvatiti formate pohrane podataka u CAD-u - znati primijeniti transformacije nad rasterskim i vektorskim podacima (georeferencirati) - znati topološki urediti vektorski crtež - znati dimenzionirati tehnički crtež - znati razliku između pripreme za ispis iz model-a i layout-a - znati pravilno podesiti mjerilo crteža prilikom ispisa na papir - biti upoznat s problemima koji nastaju prilikom ispisa iz layout-a - razumjeti razliku između standardnog CAD crtanja i objektnog CAD crtanja - znati pravilno kreirati plohe, volumene i profile u objektnom CAD okruženju - biti upoznat s problemima koji nastaju prilikom kreiranja plohe te načinom rješavanja istih - znati razlike između pojedinih komponenta ploha (prijelomnice, slojnice, točke...) te od kojih standardnih CAD objekata se one sastoje - razumjeti razliku između 2D i 3D pogleda unutar CAD okruženja - biti upoznat s stilovima i na koji način oni utječu na pojedine objekte u CAD-u Oblici nastave: - predavanja - projektantske vježbe (na računalima) - konzulatacije - provjera znanja - e-učenje Načini izvođenja nastave: - mješovita nastava (primjena e-učenja na razini 2) Ocjenjivanje: Kontinuirano: Nazočnost na više od 70% predavanja i 70% vježbi. Izrada i izlaganje projektnih zadatka na vježbama. Za svaki projekt student izlaže rezultate svoga rada uz provjeru samostalnosti i 3 pitanja. Projektni zadaci su: 1. Izrada vektorskog crteža prema zadanom predlošku. Uređivanje rasterske slike. Izrada i uređivanje crteža u CAD-u 2. Georeferenciranje rasterskog predloška, vektorizacija i kreiranje topologije 3. Pripremiti crtež za ispis na papir. Kreirati plohe, volumen između njih te napraviti profil. Pristupanje trima kolokvijima na kojima student odgovara na teorijska pitanja i predaje praktične zadatke. Kolokviji se provode putem sustava e-učenja odnosno praktičnim radom na računalima. Svaki kolokvij sadržajem odgovara trima nastavnim cjelinama. Pismeno: Pismenog/praktičnog dijela ispita student se može osloboditi ukoliko to gradivo položi kroz 3 projekta i 3 kolokvija tijekom semestra. Ukoliko se student ne oslobodi pismenog dijela ispita putem projekata i kolokvija dužan je pristupiti pismenom/praktičnom dijelu na redovitim ispitnim rokovima. Oslobođenje od pismenog dijela ispita vrijedi za jedan od prva dva redovita ispitna termina u tekućoj akademskoj godini. Usmeno: Teorijska znanja provjeravaju se na redovitim ispitnim rokovima. Broj bodova koji se mogu ostvariti po pojedinoj aktivnosti su sljedeći: ------------------------------------------------------------------------------------------------------ Red. broj | Aktivnost | Max. bodova | Napomena | --------------+----------------------------------+------------------------+------------------------+ 1. | 1. projektni zadatak | 10 | min. 50 % | --------------+----------------------------------+------------------------+------------------------+ 2. | 2. projektni zadatak | 15 | min. 50 % | --------------+---------------------------------+-------------------------+------------------------+ 3 . | 3. projektni zadatak | 15 | min. 50 % | --------------+---------------------------------+-------------------------+------------------------+


4. | 1. kolokvij | 20 | min. 50 % | --------------+---------------------------------+-------------------------+------------------------+ 5. | 2. kolokvij | 20 | min. 50 % | --------------+---------------------------------+-------------------------+------------------------+ 6. | 3. kolokvij | 20 | min. 50 % | ------------------------------------------------------------------------------------------------------ UKUPNO BODOVA: 100 | ------------------------------------------------------------------------------------------------------ Pravo na oslobađanje od pismenog dijela ispita ostvaruju studenti koji ostvare minimalno 50% bodova na svakoj pojedinoj aktivnosti. Konačna ocjena: Konačna ocjena određuje se na temelju ukupnog znanja i zalaganja koje je student pokazao tijekom semestra i na ispitima. Konačna ocjena se sastoji od uspjeha na aktivnostima: - 1.-6. ili pismeni/praktični dio ispita 75% - usmeni dio ispita 25% Ocjena iz pisanog dijela utvrđuje na sljedeći način: Postotak: Ocjena: 50% do 71% dovoljan (2) 72% do 80% dobar (3) 81% do 90% vrlo dobar (4) 91% do 100% izvrstan (5)



1. Lučić, M.: AUTOCAD - priručnik za tehničko crtanje na računalu. Naklada Lučić, Tenja 2005.

2. Lapaine, M., Tutić, D.: Osnovni tečaj AutoCAD-a. Rukopis. Geodetski fakultet, Zagreb 2001.

3. Trconić, M.: Tehničko crtanje pomoću računala - AutoCAD 2004. Pentium d.o.o., Vinkovci 2003.

4. Materijali objavljeni na e-učenju.


5. Lee, K.: Principles of CAD/CAM/CAE, Addison Wesley Longman, Reading Massachusettes, 1999.

6. Omura, G.: Mastering AutoCAD 2009 and AutoCAD LT 2009. Sybex, Wiley Publishing Inc. Indianapolis, Indiana 2009.

7. Internetski izvori i sustavi pomoći grafičkih programa.

Tjelesna i zdravstvena kultura

Kratica: 11C01 Opterećenje: 0(P) + 0(PK) + 0(T) + 0(L) + 0(S) + 30(TJ) + 0(A) + 0(PRJ)

Nositelji: Pred. mr. sc. Dalibor Vračan

Izvođači: Dalibor Vračan (nositelj) - vježbe tjelesnog odgoja Grupa, postotak izvođenja nastave 1TJ01, 100.00 1TJ02, 100.00

Opis predmeta: Tjelesni



1. Nema

Preporučena literatura: - - -


Osnove informatike

Kratica: 11B01 Opterećenje: 15(P) + 0(PK) + 0(T) + 15(L) + 0(S) + 0(TJ) + 0(A) + 0(PRJ)

Nositelji: Prof. dr. sc. Drago Špoljarić

Izvođači: Drago Špoljarić (nositelj) - predavanja Grupa, postotak izvođenja nastave P1, 100.00 Domagoj Ruždjak - laboratorijske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 1V01, 100.00 1V02, 100.00 Davor Sudar - laboratorijske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 1V03, 100.00 1V04, 100.00

Opis predmeta: Opis sadržaja Cilj predmeta je upoznavanje studenata s elementarnim teorijskim i praktičnim znanjima iz informatike kroz tri temeljne cjeline: hardver, softver i stručnjaci, potrebnim za lakše savladavanje nastavnih zadaća tijekom studiranja. Izradom i prezentacijom suvremenih informatičkih tema studenti aktivno sudjeluju u proširivanju i nadogradnji informatičkih znanja. Kroz praktične zadatke upoznaju se studenti s pravilima poželjnog ponašanja u internet zajednici, korektnom elektroničkom komuniciranju, pisanju e-pisma te izradi i sadržaju osobne web stranice. Sadržaj predavanja. Pravila poželjnog ponašanja u internet zajednici. Računalni sustav: hardver, softver, stručnjaci. Internet i intranet. Internetska komunikacija i osobna i institucionalna prezentacija na internetu. E-pošta (e-mail). Jezici za izradu web stranica/portala. Osobna web stranica. Komercijalni i besplatni softver koji se koristi u geodetskoj znanosti i struci. Ulaganje u vlastito obrazovanje i proširivanje informatičkih znanja putem tečajeva. Sadržaj vježbi. Provođenje ankete među studentima radi utvrđivanja razine osnovnih znanja iz informatike. Upoznavanje studenata s IT strukturom na Geodetskom fakultetu. Izrada i slanje e-poruke predmetnom nastavniku i suradnicima u nastavi. Izrada osobne web stranice te postavljanje na web server Geodetskog fakulteta. Upoznavanje studenata s temama seminara, uvjetima i rokovima predaje i prezentacije seminara. Izbor seminara i pojedinačno pojašnjavanje svake teme kroz primjere. Prikupljanje potrebnih podataka za izradu teme seminara. Predaja seminara u digitalnom obliku uz prezentaciju. Sadržaj seminara. Četrdesetak tema iz osnova informatike i suvremenih/aktualnih područja razvoja i primjene hardvera i softvera u struci ili svakodnevnim potrebama. Ishodi učenja - opisati pravila poželjnog ponašanja u internet zajednici i pridržavati ih se - opisati, definirati i razlikovati računalni sustav kroz tri njegove osnovne odrednice - opisati važnost kontinuiranog informatičkog obrazovanja (npr. tečajevi) - znati se služiti računalom (hardver i softver) na osnovnoj razini - znati pristojno komunicirati putem interneta, znati korektno napisati e-pismo - znati izabrati sadržaj osobne web stranice kada se ona nalazi na institucionalnim web poslužiteljima Oblici nastave - predavanja - seminari (na računalima) - konzultacije - e-učenje Način izvođenja nastave - mješovita nastava (primjena e-učenja na razini 2) Ocjenjivanje


Kontinuirano (samo uvjeti za dobivanje potpisa, bez ispita): nazočnost na minimalno 70% predavanja i 70% vježbi. Izrada i slanje e-pisma. Izrada i postavljanje osobne web stranice na fakultetski web server. Izrada i izlaganjeseminara na vježbama.



1. Vučetić N.: Informatika I, folije s predavanja.

2. Materijali s predavanja i prezentacije objavljene na e-učenju.

4. Roić M.: Informatika II, folije s predavanja.


3. Mnogobrojni Internetski izvori: web stranice i portali. Hrvatski informatički časopisi: Bug, PC Chip, Vidi, Mreža, Enter

Poslovna komunikacija


Nositelji: Prof. dr. sc. Branka Mraović

Izvođači:

Opis predmeta: Cilj kolegija je dati studentima osnovna teorijska i praktična znanja iz područja poslovne komunikacije u geodetskim tvrtkama i institucijama, u privatnom i javnom sektoru, pri čemu se studente upoznaje i s novim oblicima komunikacije i poslovnog obavještavanja u kontekstu priključivanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. U okviru kolegija nastava je tako koncipirana da nastavni sadržaji što je moguće više odgovaraju potrebama prakse. Studentima se omogućuje posjet kompanijama koje će potencijalno biti njihovi budući poslodavci. Jednako tako, studentima se kroz praktičnu komunikaciju s istaknutim ekspertima omogućuje da dobiju neposredan uvid, metodom vođenja intervjua, promatranja i analize dokumentacije u način na koji se u geodetskim tvrtkama radi sa strankama, odvija poslovna komunikacija, priprema natječajna dokumentacija za dobivanje poslova, naplaćuju poslovi i sl. Studenti su svoju praksu realizirali u brojnim tvrtkama i institucijama kao što su Državna geodetska uprava, Gradski ured za katastar i geodetske poslove Zagreb, Gruntovnica, Geofoto, Zavod za fotogrametriju, Geofizika, Institut IGH d.d., Geosfera Karlovac, Geotim Šibenik - Ured ovlaštenog inženjera geodezije Lena Kostovski Zagreb, CadCom, Geo-Gauss ? Čakovec. Sadržaj predavanja: Proces komunikacije. Oblici komunikacije. Socijalna komunikacija. Mrežna komunikacija. Rad s ljudima. Poslovna komunikacija. Važnost poslovne komunikacije za tvrtku. Komunikacija s javnim mnijenjem. Komunikacijski ciklus. Oblici medija: pisani, govorni, vizualni. Čimbenici koji utječu na izbor medija. Komunikacija i informacijske tehnologije. Prednosti i nedostaci komunikacije kroz mreže. Prezentiranje tvrtke na tržištu. Oglašavanje. Elektronički podaci i povjerljivost. Pohranjivanje podataka. Elektroničke konferencije. Komunikacije na radnome mjestu. Komunikacijski kanal. Temeljne faze komunikacijskog ciklusa. Oblici pisane komunikacije. Oblici govorne komunikacije. Vrste sastanaka. Uloga odbora i pravila pri vođenju sastanaka. Komunikacijski ciklus u maloj tvrtki. Sustav y. Horizontalna i vertikalna komunikacija. Komunikacijski ciklus u velikoj tvrtki. Grupe i mreže. Mreže otvorenih kanala. Kombinacija formalne strukture i mreže. Poteškoće u komunikaciji. Loše definiran cilj. Zapreke što su ih prouzročili pošiljatelj i/ili primatelj. Organizacijske zapreke. Eksterne zapreke. Poslovno pismo. Sadržaj i dizajn. Primjeri: potraživanja, pritužbe, isprike. Cirkularna pisma, standardna pisma. Unutarnja komunikacija. Formulari i upitnici. Dizajniranje formulara. Popunjavanja formulara. Korištenje formulara. Formulari iz natječajne dokumentacije. Grafička komunikacija. Uporaba statističkih podataka. Čitanje tablica, grafikona i simbola. Web komunikacija. Pretraživanje podataka po web stranicama. Inteligentno pretraživanje. Kulturni kontekst i sadržaj web stranica. Izvješća. Oblici izvješća. Kratka i duga izvješća. Posebna izvješća. Sadržaj seminara: Principi i prakse poslovne komunikacije u geodetskim tvrtkama - analiza sadržaja prikupljene dokumentacije iz prethodnih generacija. Primjeri: Gruntovnica, DGU, Gradski ured za katastar i geodetske poslove. Primjeri: Geofoto, Geofizika, Zavod za fotogrametriju, IGH. Formiranje kriterija za odabir tvrtki za potrebe terenskog rada. Studentske prezentacije i nominacije. Profil kompanije: analize web stranica geodetskih tvrtki i institucija. Tvrtke iz primijenjene geodezije i geoinformatike - veće i manje tvrtke. Studentske prezentacije i nominacije za tvrtke: Geogrupa d.o.o., Geopolis, Ni-Al d.o.o., Geoanda d.o.o., Geodata projekt d.o.o., CadCom, Lemax, Reper plus d.o.o., Zavod za fotogrametriju, DGU, Gradski ured za katastar i geodetske poslove, Gruntovnica, IGH. Konačno formiranje uzorka tvrtki za terenski rad, konačne nominacije i glasanje, formiranje studentskih timova, biranje vođa timova. Izrada poslovnih pisama. Analize web stranica


geodetskih tvrtki. Analize pisama glavnih direktora dioničarima. Jezik korporacijskih lidera. Izrada upitnika za potrebe terenskog rada. Vježbe vođenja intervjua. Case studije iz geodetskih tvrtki: tehnička izvješća. Pretraživanja web stranica geodetskih tvrtki i institucija. Financijska izvješća. Studentske prezentacije i pisma za tvrtke. Analiza podataka o geodetskim tvrtkama iz uzorka: grafički, vizualni, pisani i govorni podaci. Konstrukcija poslovne informacije u geodeziji. Terenski rad - fokusirani intervjui na temu poslovne komunikacije u geodetskim tvrtkama. Ishodi učenja - kako sebe prezentirati poslodavcu - kako sebe i svoju tvrtku prezentirati u javnosti - vizualna, pisana i govorna prezentacija - konstrukcija poslovne informacije u geodeziji - konstrukcija poslovne informacije u geoinformatici - rad s klijentima ? korisnicima geoinformacija - rad s klijentima u sustavu upravljanja zemljištem u Hrvatskoj - inteligentno pretraživanje web stranica - analiza korisnih i beskorisnih podataka o geodetskim tvrtkama i institucijama - predviđanje budućih trendova u poslovnom ponašanju tvrtki u geodeziji. - organizacija i vođenje sastanaka - pisanje poslovnih pisama i izvješća - kulturološke razlike u poslovnim praksama u geodeziji - strategije i taktike u poslovnim pregovorima - kako komunicirati s medijima - poslovno obavještavanje među dionicima u geodeziji i geoinformatici - povezanost Fakulteta s geodetskim tvrtkama, institucijama i bivšim studentima Oblici nastave - predavanja - seminari - vježbe - praktični rad u geodetskim tvrtkama i institucijama - konzultacije - e-učenje - kontinuirana provjera znanja Ocjenjivanje Kontinuirano kroz projektne zadatke: Pismeni - Izrada prezentacije o tvrtki - Izrada poslovnog pisma - Izrada upitnika za potrebe terenskog rada - Izrada tehničkog izvješća o tvrtki Usmeni - Intervju za posao - Vođenje intervjua u tvrtkama - Fokusirani intervjui na temu poslovne komunikacije - Analize dokumentacije Elektronički mediji Analize web stranica Ispit je pismeni i usmeni. Predmet se može predavati na hrvatskom i engleskom jeziku. Ispit je pismeni i usmeni.




1. Smithson, S., Whitehead, J. (1990) Business Communication, Surrey: Croner Publications Ltd

2. McQuail, D., Windahl, S. (1986) Communication Models, London: Longman.

3. Le Poole, S. (1991) Never Take No for an Answer, London: Kogan Page. Slater, R. (1994) Get Better or Get Beaten! New York: IRWIN. King, N. (1991) The Last Five Minutes, London: Simon & Schuster. Lewis, R. D. (2000) When Cultures Colide, London: Nicholas Brealey Publishig. internetski izvori


Uvod u geodeziju


Nositelji: Prof. dr. sc. Zdravko Kapović Prof. dr. sc. Mira Ivković

Izvođači: Rinaldo Paar - predavanja Grupa, postotak izvođenja nastave P1, 25.00 Zdravko Kapović (nositelj) - predavanja Grupa, postotak izvođenja nastave P1, 25.00 Mira Ivković (nositelj) - predavanja Grupa, postotak izvođenja nastave P1, 50.00

Opis predmeta: Geodetski fakultet-ustroj. Studij geodezije i geoinformatike. Osnove o režimu studiranja. Akademski stupnjevi. Osnovni pojmovi i definicije u geodeziji. Područja primjene. Povijesni razvitak geodezije. Mjerne jedinice. Osnove teorije mjerenja. Koordinatni sustavi. Geodetske podloge. Geodetske osnove. Satelitsko pozicioniranje. Izmjera zemljišta. Računanje površina i zemljanih masa. Uvod u geoinformacijske sustave. Budućnost geodezije. Ishodi učenja - upoznati studente s ustrojem Geodetskog fakulteta - upoznati se s osnovama režima studiranja Studija geodezija i geoinformatika - upoznati se s osnovnim pojmovima i definicijama u geodeziji - spoznati povijesni razvitak geodezije - znati osnovne mjerne jedinice - znati osnove teorije mjerenja - upoznati se s koordinatnim sustavima - upoznati se s geodetskim podlogama i osnovama. - spoznati osnove geodetske izmejre zemljišta - naučiti računanje površina i zemljanih masa (kubatura) - znati osnove geoinformacijskih sustava - budućnost geodezije Oblici nastave - predavanja - konzulatacije - provjera znanja Način izvođenja nastave - predavanje - kolokviji - položena dva kolokvija (55% ) uvjet su za dobivanje potpisa Ispit


Nema



1. Benčić D, Solarić N: Mjerni instrumenti i sustavi u geodeziji i geoinformatici, 2005.

2. Kapović, Z., Džapo M.: Rukopis (u pripremi)

3. Macarol S: Praktična geodezija, 1985.


Računalna geometrija


Nositelji: V. pred. mr. sc. Nikol Radović

Izvođači: Nikol Radović (nositelj) - predavanja Grupa, postotak izvođenja nastave P2, 100.00 Nikol Radović - projektantske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 2V00001, 100.00 2V00002, 100.00 2V00003, 100.00 2V00004, 100.00 2V00005, 100.00 2V00006, 100.00 2V00007, 100.00 2V00008, 100.00

Opis predmeta: Cilj predmeta je dati osnovna teorijska/ praktična znanja iz računalne geometrije (konstruktivne/ euklidske; projektivne, neeuklidske) s posebnim naglaskom na primjenu u geodeziji i geoinformatici. Sadržaj predmeta: Kratka povijest geometrije/ računalne geometrije. Transformacije ravnine (translacija, simetrija, rotacija) i primjena na rješavanje konstruktinih zadaća. Kompozicija transformacija i grupe simetrija. Fraktalna geometrija i metoda iteracije. Vizualizacija projektivne ravnine. Ravninske krivulje. Homogene koordinate i transformacije prostora ( perspektiva). Primjena dinamične geometrije. Geometrijske metode za pravce i ravnine u prostoru. Kvaternioni. Projekcije. Krivulje. Besierove krivulje. B - splajnov. Neeuklidska geometrija. Ishodi učenja: - znati prevesti zadaće i probleme geodetske struke na jezik geometrije i riješiti ga - znati primjeniti transformacije ravnine/ prostora u rješavanju zadaća geodetske struke - upoznati neke osnovne animacije karakteristične za Računalnu grafiku kao nadogradnju Računalne geometrije sa primjenom u geoznanostima. Oblici nastave: - predavnje - laboratorijske vježbe na računalima - konzultacije - provjera znanja - e - učenje Način izvođenja nastave - mješovita nastava


Ocjenjivanje Kontinuirano: nazočnost na više od 70 % predavanja i 70 % vježbi; domaće zadaće (5 obveznih i 2 bonus). Za domaće zadaće studenti dobijaju zadatke ili imaju zadanu metodu a realizacija je njihova. Svaka domaća zadaća se ocjenjuje. Za potpis student mora predati sve točne zadaće na vrijeme i položiti 1. kolokvij (teoretski). Pristupanje trima kolokvijima na kojima student odgovara na teorijska pitanja te rješava zadatke. Pismeno: pismenog dijela ispita student se može osloboditi ukoliko to gradivo položi kroz 2 teoretska i 3 konstruktivna kolokvija koji se odvijaju tijekom semestra. Usmeno: teorijska znanja provjeravaju se na redovitim ispitnim rokovima. Aktivnosti 1. domaće zadaće - ocjene (2 - 5); 2. 1. kolokvij - TEORETSKI: (150 bodova) 0 - 75 bodova _nedovoljan(1) 76 - 109 bodova_ dovoljan (2) 110 - 129 bodova_dobar(3) 130 - 139 bodova_vrlodobar(4) 140 - 150 bodova_ izvrstan(5) 3. 2. kolokvij TEORETSKI: (30 bodova) 0 - 14 bodova _nedovoljan(1) 15 - 20 bodova_ dovoljan (2) 21 - 23 bodova_dobar(3) 24 - 27 bodova_vrlodobar(4) 28 - 30 bodova_ izvrstan(5) KONSTRUKTIVNI (230 BODOVA) 0 - 115 bodova _nedovoljan(1) 116 - 189 bodova_ dovoljan (2) 190 - 209 bodova_dobar(3) 210 - 219 bodova_vrlodobar(4) 220 - 230 bodova_ izvrstan(5) 4. 3. kolokvij TEORETSKI: (12 bodova) 0 - 6 bodova _nedovoljan(1) 7 - 9 bodova_ dovoljan (2) 10 bodova_dobar(3) 11 bodova_vrlodobar(4) 12 bodova_ izvrstan(5) KONSTRUKTIVNI (230 BODOVA) 0 - 115 bodova _nedovoljan(1) 116 - 189 bodova_ dovoljan (2) 190 - 209 bodova_dobar(3) 210 - 219 bodova_vrlodobar(4) 220 - 230 bodova_ izvrstan(5) Pravo na oslobađanje od pismenog ispita ostvaruju studenti koji ostvaruju minimalno dovoljan (2) na svakoj pojedinoj aktivnosti. Pravo na oslobođenje od ispita ostvaruju studenti koji ostvaruju minimalno vrlodobar (4) na svakoj pojedinoj aktivnosti. Konačna ocjena određuje se na temelju ukupnog znanja i zalaganja koje je student pokazao tijekom semestra i na ispitima. Konačna ocjena se sastoji od uspjeha na aktivnostima(4).



3. A. Barager: A Survey of Classical and Modern Geometries with Computer Activities, Prentice-Hall, 2001.

4. B. E. Reynolds, W. E. Fenton: College Geometry Using The Geometer's Sketchpad, Key College Publishing, 2006.


8. L. C. Kinsey, T. E. Moore: Symmetry, Shape and Space with the Geometer's Sketchpad, Key Curriculum Press, 1001.

9. C. V. Sanders: Geometric Graphic, Key Curriculum Press, Emeryville, 2003.


2. R. Dixon: Mathograpies, Dover Publications, Inc, New York, 1991.

5. L. S. Leff: Geometry - The Easy Way, Barron's Education Series, New York, 1997.

6. V. Gutenmacher, N. B. Vasilyev: Lines and Curves A Practical Geometry Handbook, Birkhauser Boston Inc., 2004.

7. J. Vince: Geometry for Computer Graphic, Springer - Verlag, 2006.

Programiranje


Nositelji: Prof. dr. sc. Nada Vučetić

Izvođači: Nada Vučetić (nositelj) - predavanja Grupa, postotak izvođenja nastave P2, 100.00 Lili Gracin - laboratorijske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 2V00001, 93.33 2V00002, 93.33 2V00003, 93.33 2V00005, 93.33 2V00008, 93.33 Nada Vučetić - laboratorijske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 2V00001, 6.67 2V00002, 6.67 2V00003, 6.67 2V00004, 100.00 2V00005, 6.67 2V00006, 100.00 2V00007, 100.00 2V00008, 6.67

Opis predmeta: Cilj predmeta: Cilj predmeta je dati osnovna teorijska i praktična znanja iz programiranja uz primjenu programskog jezika Java u rješavanju matematičkih, geodetskih i geoinformatičkih zadataka. Sadržaj predmeta: Računalo i zapisi podataka u računalu. Osnove programiranja. Koncept objektno orijentiranog programiranja. Programski jezik Java. Sintaksa. Kreiranje, prevođenje i izvršavanje Java aplikacija. Primitivni i složeni tipovi podataka. Varijable. Konverzije jednostavnih tipova podataka. Operatori i prioriteti operatora. Ugrađene matematičke funkcije. Ulaz i izlaz podataka pomoću standardnih jedinica računala. Kontrola toka programa. Klase i metode. String i StringBuffer objekti. Nasljeđivanje. Apstraktne klase i metode. Paketi. Sučelja. Iznimke. Ulazni i izlazni tokovi. Osnove Java apleta i 2D grafike. Očekivani ishodi učenja: Nakon uspješnog savladavanja gradiva predmeta očekuje se da će student: - razumjeti koncepte algoritama i programiranja; znati logički rasuđivati - razumjeti koncept objektno orijentiranog programiranja - znati sintaksu programskog jezika Java - znati sastaviti algoritme matematičkih, geodetskih i geoinformatičkig zadataka - znati programirati matematičke, geodetske i geoinformatičke zadatke u Javi


Oblici nastave: - predavanja - laboratorijske vježbe - konzultacije - provjera znanja - e-učenje Načini izvođenja nastave: - mješovita nastava (primjena e-učenja na razini 2) Obaveze studenata i elementi formiranja ocjene: Od studenta se očekuje da sudjeluje u nastavi, piše kolokvije i testove. Za svakoga studenta bilježi se njegova prisutnost na nastavi, te bodovi koje je on stekao svojim radom. Tijekom semestra održat će se dva pisana kolokvija i dva testa u sustavu e-učenja. U gradivo pojedinog kolokvija i testa ulazi sve što se radilo na predavanjima i vježbama od početka semestra do dana održavanja kolokvija i testa. Svaki kolokvij i test sastoji se od teorijskog i praktičnog dijela. Praktični dio sastoji se u izradi i dokumentiranju cjelovitog računalnog programa za rješavanje određenog zadatka. Kolokviji i testovi neće se ponavljati. Student koji ne pristupi nekom od kolokvija ili testa i svoj izostanak pravovremeno opravda putem Ureda za studente (Studentske referade), kolokvij ili test polagat će u dogovoru s nastavnicima. Za stjecanje prava na potpis iz predmeta potrebno je prisustvovati na barem 70% od ukupnog broja sati predavanja i barem 70% od ukupnog broja sati vježbi, te sakupiti barem 20% od ukupnog mogućeg broja bodova na pojedinom kolokviju i testu. Student može položiti ispit na temelju provjere znanja tijekom semestra putem kolokvija i testova. Ocjena u postocima formira se na sljedeći način: Ocjena(%) = 0,32(K1+K2)+0,18(T1+T2), gdje su K1 i K2 ostvareni bodovi na prvom i drugom kolokviju izraženi u postocima, a T1 i T2 ostvareni bodovi na prvom i drugom testu izraženi u postocima. Konačna ocjena utvrđuje se na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% - 61% dovoljan (2) 62% - 74% dobar (3) 75% - 85% vrlo dobar (4) 86% - 100% izvrstan (5) Ukoliko student nije ostvario barem 50% bodova, polaže ispit u redovitom ispitnom roku. Ispit se sastoji od teorijskog i praktičnog dijela. Praktični dio svodi se na izradu i dokumentaciju dvaju cjelovitih programa za rješavanje jednostavnijih matematičkih, geodetskih i geoinformatičkih problema.



1. Chapman, S. J.: Java for Engineers and Scientists. Prentice Hall 2003.

3. Bilješke s predavanja i vježbi

4. Vučetić, N.: Programiranje 1 Javom, Rukopis skripte, Geodetski fakultet, Zagreb 2010.



2. Zukowski, J.: Mastering Java 2, J2SE 1.4. Sybex 2002

5. Internetski izvori: http://download.oracle.com/javase/tutorial/index.html


Izmjera zemljišta


Nositelji: Prof. dr. sc. Mira Ivković

Izvođači: Loris Redovniković - predavanja Grupa, postotak izvođenja nastave P2, 50.00 Mira Ivković (nositelj) - predavanja Grupa, postotak izvođenja nastave P2, 50.00 Radan Vujnović - terenske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 2V00002, 83.33 2V00004, 83.33 2V00006, 83.33 2V00008, 83.33 Saša Vranić - terenske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 2V00001, 100.00 2V00002, 16.67 2V00003, 100.00 2V00004, 16.67 2V00005, 100.00 2V00006, 16.67 2V00007, 100.00 2V00008, 16.67

Opis predmeta: Program predavanja: Osnovni pojmovi i princip izmjere zemljišta. Geodetska osnova za izmjeru zemljišta i njihova uspostava, metode izmjere i mjerne veličine. Osnove koordinatnog računa. Koordinatni sustavi Gauss-Krugerove projekcije meridijanskih zona. Osnovni pojmovi triangulacije. Osnovni pojmovi GPS mjerenja, metode mjerenja i princip uklapanja u terestričke sustave. Geodetska osnova u obliku poligonometrije. Poligonski vlak. Obostrano priključeni, priključen samo po koordinatama, zatvoreni i slijepi poligonski vlak. Priključak na nepristupačnu točku. Rekognosciranje terena i stabilizacija poligonskih točaka. Mjerenje kutova u poligonometriji i izvori nesigurnosti kod mjerenja kutova, a priori ocjena točnosti mjerenja te dozvoljena kutna odstupanja. Linearna mjerenje u poligonometriji. Mjerenje dužina elektrooptičkim daljinomjerima i izvori nesigurnosti mjerenja. Korekcije izmjerene dužine zbog meteoroloških utjecaja, svođenje na plohu referentnog elipsoida te korekcija zbog deformacije Gauss-Krugerove projekcije. Računanje koordinata poligonskih točaka po približnoj metodi. Računanje koordinata malih točaka (na liniji i okomici). Nivelman. Općeniti pojmovi, princip određivanja visinskih razlika, podjela nivelmana. Generalni nivelman, pravila rada, stabilizacija repera. Izvori nesigurnosti kod niveliranja. Priključak nivelmanskog vlaka na visoki reper. Računanje nivelmanskog vlaka. Detaljni nivelman. Nivelman profila i plošni nivelman. Trigonometrijsko mjerenje visinskih razlika. Određivanje visinskih razlika bliskih točaka. Metode snimanja. Polarna metoda. Pravila izmjere, izbor točaka u ovisnosti o mjerilu prikazivanja detalja te uporaba topografskog ključa. Kodirana tehimetrija. Snimanje pomoću RTK. Program vježbi: Uspostava poligonskog vlaka za potrebe izmjere detalja. Izmjera detalja, obrada podataka i digitalna izrada plana korištenjem plotera. Mjerenje nivelmanskog vlaka metodom preciznog nivelmana, određivanje visina detaljnih točaka. Određivanje visina trigonometrijskim nivelmanom.



1. Džapo, M.: Izmjera zemljišta. Interna skripta.



Preduvjeti za upis predmeta:

Odslušan : Geodetski instrumenti

Terenska mjerenja


Nositelji: Prof. dr. sc. Đuro Barković

Izvođači: Đuro Barković (nositelj) - predavanja Grupa, postotak izvođenja nastave P2, 100.00 Đuro Barković - terenske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 2V00001, 100.00 2V00002, 100.00 2V00003, 100.00 2V00004, 100.00 2V00005, 100.00 2V00006, 100.00 2V00007, 100.00 2V00008, 100.00

Opis predmeta: Predavanja: Organizacija terenskog rada. Prikupljanje podataka o geodetskoj osnovi. Osnove teorije mjerenja. Klasične metode određivanja koordinata geodetskih točaka. Metode mjerenja pravaca i kutova. Opažanje pravaca s ekscentričnog stajališta te svođenje istih na centar. Redukcija pravaca opažanih na ekscentrični signal. Osnove računanja u Kartezijevom koordinatnom sustavu. Metode mjerenja duljina. Određivanje približnih koordinata lučnim presjekom te presjekom vanjskih i unutarnjih pravaca. Osnove trilateracije. Vježbe: Mjerenje stranica i kutova u trokutu. Račun smjernog kuta i duljine. Lučni presjek. Presjek vanjskih vizura. Presjek unutarnjih vizura. Ishodi učenja: Student će nakon položenog ispita iz ovog predmeta biti sposoban: Razumjeti cilj i opisati zadatke terenskog rada. Odabrati postupke i metode mjerenja. Izraditi plan rada. Predvidjeti moguće utjecaje na izvršenje zadataka. Voditi Dnevnik rada. Formirati ekipu za obavljanje terenskih mjerenja. Odabrati najpovoljniji instrumentarij i dodatni pribor za obavljanje terenskih mjerenja. Prikupiti podatke o geodetskoj osnovi, geodetskoj podlozi i drugoj geodetskoj dokumentaciji. Mjeriti pravce i kutove različitim metodama mjerenja. Mjeriti pravce s ekscentričnog stajališta te ih svoditi na centar. Odrediti direktnim i indirektnim mjerenjem elemente ekscentriciteta. Primijeniti osnove računanja u Kartezijevom koordinatnom sustavu. Primijeniti afinu transformaciju koordinata točaka Mjeriti duljine različitim metodama mjerenja. Primijeniti klasične i suvremene metode određivanja koordinata točaka. Odrediti približne koordinate točaka presjekom vanjskih i unutarnjih pravaca te lučnim presjekom. Izraditi geodetski elaborat Oblici nastave: Predavanja Auditorne vježbe Terenske vježbe


Način izvođenja nastave: mješovita nastava (primjena e-učenja - razina 2) Ocjenjivanje: Kontinuirana provjera znanja na predavanjima prije izlaganja novog gradiva. Pristupanje obaveznom kolokviju na kraju semestra. Ispit se sastoji od obaveznog usmenog i uvjetnog pismenog dijela. Pozitivnom ocjenom iz kolokvija student se oslobađa pismenog dijela ispita. Student može pristupiti ispitu ako izradi i kolokvira 4 projekta na vježbama iz sljedećih zadataka: 1. Mjerenje stranica i kutova u trokutu 2. Račun smjernog kuta i duljine 3. Presjek vanjskih vizura 4. Presjek unutarnjih vizura. Konačna ocjena se određuje na temelju ukupnog znanja i zalaganja koje je student pokazao tijekom semestra.



1. Benčić, D. (2008): Mjerni instrumenti i sustavi u geodeziji i geoinformatici. Školska knjiga, Zagreb.

2. Benčić, D. (1990): Geodetski instrumenti. Školska knjiga, Zagreb.

3. Macarol, S. (1978): Praktična Geodezija. Tehnička knjiga, Zagreb.



Odslušan : Geodetski instrumenti

Odslušan : Inženjerska grafika u geodeziji i geoinformatici

Vektorska analiza

Kratica: VA Opterećenje: 30(P) + 0(PK) + 0(T) + 15(L) + 0(S) + 0(TJ) + 0(A) + 0(PRJ)

Nositelji: V. pred. mr. sc. Vida Zadelj-Martić

Izvođači: Vida Zadelj-Martić (nositelj) - predavanja Grupa, postotak izvođenja nastave P2, 100.00 Vida Zadelj-Martić - laboratorijske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 2V00001, 100.00 2V00002, 100.00 2V00003, 100.00 2V00004, 100.00 2V00005, 100.00 2V00006, 100.00 2V00007, 100.00 2V00008, 100.00

Opis predmeta: a) Precizno određivanje ISHODA UČENJA za predmet ( modul) Vektorska analiza Nakon uspješno savladanog predmeta Vektorska analiza, studenti će moći: - definirati i primijeniti u zadacima pojmove opisane SADRŽAJEM kolegija: 1. Vektorske funkcije skalarnog argumenta (definicija vektorske funkcije skalarnog argumenta, graf vektorske funkcije, limes vektorske funkcije, svojstva limesa, neprekinutost vektorske funkcije, svojstva neprekidnosti, krivulje u prostoru, parametrizacija krivulje, derivacija vektorske funkcije, pravila deriviranja, diferencijal vektorske funkcije, element luka, neodređeni integral i određeni integral vektorske funkcije, svojstva)


2. Krivuljni integral prve vrste i svojstva (glatka krivulja-Jordanov luk, regularna krivulja, orijentacija krivulje, tangencijalni vektor krivulje, jednadžba tangente, duljina luka, krivuljni integral prve vrste, svojstva, krivuljni integral prve vrste u polarnim koordinatama) 3. Primjena krivuljnog integrala prve vrste na zadatke 4. Krivuljni integral druge vrste i svojstva 5. Primjena krivuljnog integrala druge vrste na zadatke; veza između krivuljnih integrala prve i druge vrste, cirkulacija vektora po zatvorenoj krivulji) 6. Dvostruki i trostruki integral i primjene (dvostruki integral, zamjena redoslijeda integracije, obujam i površina pomoću dvostrukog integrala, zamjena varijabli u dvostrukom integralu, Jacobijan, dvostruki integral u polarnim koordinatama, masa nehomogenih ravnih likova, obujam pomoću trostrukog integrala, Jacobijan za cilindrične i sferne koordinate) 7. Greenova formula ; površina lika omeđenog zatvorenom krivuljom, 8. Ploština plohe ( normala plohe, ploština plohe, element površine, površina sfere između dvije paralele i dva meridijana) 9. Plošni integral prve vrste i primjena; masa smještena na plohi 10. Plošni integral druge vrste; tok vektorskog polja kroz plohu 11. Primjena plošnog integrala druge vrste na zadatke 12. Skalarna i vektorska polja (skalarna polja, nivo plohe i nivo krivulje skalarnog polja, gradijent skalarnog polja, Hamiltonov operator, Laplaceov operator, vektorsko polje, rotor vektorskog polja, bezvrtložno polje, divergencija vektorskog polja, solenoidalno polje) 13. Usmjerena derivacija 14. Green-Gauss-Ostrogradski teorem i Stokesov teorem - prepoznati, diskutirati i objasniti, pojmove opisane sadržajem kolegija, unutar problemskih zadataka/projekta/seminara - primijeniti, analizirati i povezati pojmove iz sadržaja kolegija sa problemima unutar kolegija u nastavku studija Geodezije (npr. duljina luka krivulje, površina između dvije paralele i dva meridijana ili pojmovi gradijent, konzervativno polje, divergencija, solenoidalno polje,rotacija, bezvrtložno polje) - prosuditi i procijeniti kojom je usvojenom i poznatom metodom iz sadržaja kolegija, optimalno riješiti neki problem u Geodeziji b) Određivanje metode procjenjivanja postignuća za svaki navedeni ishod učenja Kontinuiranim praćenjem tijekom semestra, akumuliraju se bodovi koji, u konačnici, artikuliraju ocjenu kroz: 1. dva neobavezna kolokvija 2. domaće zadaće 3. nazočnost na predavanjima i vježbama 4. sudjelovanje u nastavi c) Određivanje načina bodovanja/ocjenjivanja svake pojedine aktivnosti 1. postignuti ukupni broj bodova kroz dva kolokvija. Maksimalni broj bodova 52+30 ( zadaci + teorijska pitanja) 2. za 90% domaćih zadaća, postiže se 5 bodova 3. za nazočnost na 90% predavanja i 90% vježbi, postiže se 3 boda. 4. za sudjelovanje u nastavi, postiže se maksimalno 10 bodova (52+30+5+3+10=100) VAŽNA NAPOMENA: Za pozitivnu ocjenu nužno je postići ukupno 50% bodova iz zadataka kroz dva kolokvija i ukupno 50% bodova iz teorijskih pitanja, kroz dva kolokvija. Na temelju kontinuiranog praćenja tijekom semestra, studentu se ponudi ocjena, sukladna bodovnoj skali: 41-54 (dovoljan) 55-74 (dobar) 75-89 (vrlo dobar) 90-100 (izvrstan) Ukoliko student ne prihvati ocjenu, pristupa klasičnom ispitu. Za dobivanje potpisa, nužna je nazočnost na 2/3 predavanja i 2/3 vježbi, te izradba tri seminarska rada.




1.

a) obvezna: 1. J. Beban-Brkić; Matematika I, Geodetski fakultet, Zagreb 2. M. Lapaine; Vektorska analiza, Geodetski fakultet, Zagreb 3. I. Slapničar; Matematika II, III, FESB, Split 4. P. Javor; Matematička analiza 2, Element, Zagreb 5. B. P. Demidović; Zadaci i riješeni primjeri iz matematičke analize za tehničke fakultete b) dopunska: 1. D. Jovičić; Praktikum, Matematika III, Geodetski fakultet, Zagreb 2. B. Apsen; Riješeni zadaci iz više matematike I, II, II 3. E. Kovač Striko; Matematika 2, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb c) internetski izvori: 1. I. Slapničar; http//lavica. Fesb.hr/mat2/ 2. I. Slapničar; http//lavica. Fesb.hr/mat3/



Odslušan : Analitička geometrija i linearna algebra

Odslušan : Matematička analiza

Osnove statistike

Kratica: OS Opterećenje: 30(P) + 0(PK) + 0(T) + 15(L) + 0(S) + 0(TJ) + 0(A) + 0(PRJ)

Nositelji: Prof. dr. sc. Miljenko Lapaine

Izvođači: Nikol Radović - predavanja Grupa, postotak izvođenja nastave P2, 50.00 Miljenko Lapaine (nositelj) - predavanja Grupa, postotak izvođenja nastave P2, 50.00 Ana Kuveždić Divjak - laboratorijske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 2V00001, 100.00 2V00004, 100.00 Marina Rajaković - laboratorijske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 2V00002, 100.00 2V00003, 100.00 Martina Triplat Horvat - laboratorijske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 2V00005, 100.00 2V00006, 100.00 2V00007, 100.00 2V00008, 100.00

Opis predmeta: Osnove statistike 1. Što je statistika? Vrste statistike/ Varijable 2. Prikupljanje podataka i prikaz (grafično/ tablično)/ frekvencije distribucije/ relativna frekvencija i grafički prikaz 3. Mjere srednje vrijednosti /aritmetička, geometrijska i harmonijska sredina, medijan, mod, kvantili, kvartili, centili/ 4. Mjere disperzije /varijanca, standardna devijacija/ 5. Vjerojatnost /eksperiment, ishodi i prostor događja; računanje vjerojatnosti; nezavisni događaj; komplementarni događaj; presjek događaja i pravilo produkta/ 6. Diskretne i neprekidne slučajne varijable i njihova distribucija 7. Intervalna procjena 8. Statistički testovi 9. Regresijska analiza. Kovarijanca. 10. Korelacija.


11. Primjena interpolacije u geodeziji i geoinformatici. 12. Primjena aproksimacije u geodeziji i geoinformatici. 13. Višestruka regresija. 14. i 15. Satistika, teorija pogrešaka i račun izjednačenja.



2. J. L. Devore : Probability and Statistics for Engineering and the Sciences, Duxbury Press., 2007.


1. L. Jaisingh: Statistics for the Utterly Confused, McGraw Hill, 2000.





Opis predmeta:


Obavezna literatura: - - -


Osnove engleskog jezika struke


Nositelji: V. pred. Biserka Fučkan Držić

Izvođači: Biserka Fučkan Držić (nositelj) - predavanja Grupa, postotak izvođenja nastave P2, 100.00 Biserka Fučkan Držić - seminar Grupa, postotak izvođenja nastave 2V1, 100.00 2V2, 100.00

Opis predmeta: Cilj predmeta je razvijanje sposobnosti komuniciranja u stručnom okruženju koristeći specifični žargon engleskog jezika struke. Sadržaj predavanja: poučavanje jezika struke na temelju potreba studenata i u skladu s njihovim poznavanjem strukovnih sadržaja. Naglasak je stavljen na općenite sadržaje koji se odnose na određene aktivnosti u struci, kao i na jezik koji se koristi za te aktivnosti u smislu sintakse, leksika, diskursa, semantike, te analize diskursa. Sadržaj seminara: analiza dodatnih tekstova iz područja struke; provjera znanja vokabulara i gramatičko-jezičnih struktura kroz vježbe; samostalni rad studenata - referati; grupni rad - rasprave, situacijski dijalozi vezani uz aktivnosti sttruke. Ishodi učenja: - razvijene vještine čitanja i razumijevanja tekstova na stranom jeziku - razvijene vještine komuniciranja u temeljnim situacijama stručnog okruženja - pisanje kraćih uradaka s naglaskom na razvijanju vještine opisivanja aktivnosti i opreme iz struke




1. Fučkan Držić, B. : Technical Engslih in Surveying and Geodesy, Faculty of Geodesy, Zagreb 2001


Osnove njemačkog jezika struke



Izvođači: Biserka Fučkan Držić (nositelj) - predavanja Grupa, postotak izvođenja nastave P2, 100.00 Biserka Fučkan Držić - seminar Grupa, postotak izvođenja nastave P2, 100.00

Opis predmeta: Cilj predmeta je razvijanje sposobnosti komuniciranja u stručnom okruženju koristeći specifični žargon engleskog jezika struke. Sadržaj predavanja: poučavanje jezika struke na temelju potreba studenata i u skladu s njihovim poznavanjem strukovnih sadržaja. Naglasak je stavljen na općenite sadržaje koji se odnose na određene aktivnosti u struci, kao i na jezik koji se koristi za te aktivnosti u smislu sintakse, leksika, diskursa, semantike, te analize diskursa. Sadržaj seminara: analiza dodatnih tekstova iz područja struke; provjera znanja vokabulara i gramatičko-jezičnih struktura kroz vježbe; samostalni rad studenata - referati; grupni rad -rasprave, situacijski dijalozi vezani uz aktivnosti sttruke. Ishodi učenja: - razvijene vještine čitanja i razumijevanja tekstova na stranom jeziku - razvijene vještine komuniciranja u temeljnim situacijama stručnog okruženja - pisanje kraćih uradaka s naglaskom na razvijanju vještine opisivanja aktivnosti i opreme iz struke



1. Izabrani i prilagođeni tekstovi iz geodetskih udžbenika na njemačkom jeziku


2. Stručni časopisi (izabrani tekstovi)

Sferna trigonometrija


Nositelji: V. pred. mr. sc. Nikol Radović

Izvođači: Nikol Radović (nositelj) - predavanja Grupa, postotak izvođenja nastave P2, 100.00 Nikol Radović - auditorne vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 2V1, 100.00 2V2, 100.00


Opis predmeta: Cilj predmeta je dati osnovna teorijska/ praktična znanja iz sferne trigonometrije s posebnim naglaskom na primjenu u geodeziji i geoinformatici. Sadržaj predmeta: Kugla (sfera). Glavna kružnica. Sferna udaljenost. Sferni trokut. Nejednakost trokuta. Sferni eksces. Pol. Sferni polarni trokut. Površina. Osnovne veze između elemenata sfernog trokuta. Kosinusov poučak (za stranice, kutove). Sinusov poučak. Napierovo pravilo. Pravokutni sferni trokut. Rješavanje sfernih trokuta i primjena u geodeziji. Eulerov poučak. Geografske (astronomske) koordinate. Sferna udaljenost dviju točaka na Zemlji (sferi). Uporaba u astronomiji, navigaciji, državnoj izmjeri, kartografskim projekcijama . .. Vježbe su integrirani i esencijalni dio ovog predmeta pa su opisane zajedno s predavanjima u Tjednom planu nastave. Ishodi učenja: - znati prepoznati zadaće i probleme rješive primjenom sferne trigonometrije - znati prevesti zadaće i probleme geodetske sktruke prevesti na "jezik" sferne trigonometrije i riješiti ga Oblici nastave: - predavnje - auditorne vježbe - seminari - konzultacije - provjera znanja - e - učenje Način izvođenja nastave - mješovita nastava Ocjenjivanje Kontinuirano: nazočnost na više od 80 % predavanja i 80 % vježbi; domaće zadaće (koje se ocjenjuju ocjenom od 1 - 5); seminar (svaki student je obavezan održati seminar). Za seminar student dobiva neku temu koju mora prezentirati pred ostalim studentima te prirediti i predati dokument (format A4) sa objašnjenim ključnim pojmovim iz svog seminara, formulama i minimalno 2 riješena primjera. Seminar se također ocjenjuje. Za potpis student mora predati sve točne zadaće na vrijeme i održati seminar. Pristupanje dvama kolokvijima na kojima student odgovara na teorijska pitanja te rješava zadatke. Pismeno: pismenog dijela ispita student se može osloboditi ukoliko to gradivo položi kroz 2 teoretska i 2 računska kolokvija koji se odvijaju tijekom semestra. Usmeno: teorijska znanja provjeravaju se na redovitim ispitnim rokovima. Aktivnosti 1. domaće zadaće - ocjene (2 - 5); 2. seminar - ocjene (2 - 5); 3. skrećeni seminarski rad - ocjene (2 - 5); 4. 1. kolokvij - TEORETSKI: (30 bodova) 0 - 14 bodova _nedovoljan(1) 15 - 20 bodova_ dovoljan (2) 21 - 23 bodova_dobar(3) 24 - 27 bodova_vrlodobar(4) 28 - 30 bodova_ izvrstan(5) RAČUNSKI (5 zadataka) 2 točno riješena zadatka_dovoljan (2) 3 točno riješena zadatka_dobar (3) 4 točno riješena zadatka_vrlodobar (4) 5 točno riješenih zadataka_izvrstana (5) 5. 2. kolokvij TEORETSKI: (30 bodova)


0 - 14 bodova _nedovoljan(1) 15 - 20 bodova_ dovoljan (2) 21 - 23 bodova_dobar(3) 24 - 27 bodova_vrlodobar(4) 28 - 30 bodova_ izvrstan(5) RAČUNSKI (5 zadataka) 2 točno riješena zadatka_dovoljan (2) 3 točno riješena zadatka_dobar (3) 4 točno riješena zadatka_vrlodobar (4) 5 točno riješenih zadataka_izvrstana (5) Pravo na oslobađanje od pismenog ispita ostvaruju studenti koji ostvaruju minimalno dovoljan (2) na svakoj pojedinoj aktivnosti. Pravo na oslobođenje od ispita ostvaruju studenti koji ostvaruju minimalno vrlodobar (4) na svakoj pojedinoj aktivnosti. Konačna ocjena određuje se na temelju ukupnog znanja i zalaganja koje je student pokazao tijekom semestra i na ispitima. Konačna ocjena se sastoji od uspjeha na aktivnostima(5).



1. J. Casey: A Treatise on Spherical Trigonometry and Its Applications to Geodesy and Astronomy, Merchant Books, 2007.


2. B. Pavković, D. Veljan: Elementarna matematika II, Školska knjiga, Zagreb, 1995.

3. Jack B. Kuipers: Quaternions and Rotation Sequences: A Primer with Applications to Orbits, Aerospace and Virtual Reality, Princeton University, 2004.

Analiza i obrada geodetskih mjerenja

Kratica: 23A07_12 Opterećenje: 30(P) + 0(PK) + 0(T) + 0(L) + 0(S) + 0(TJ) + 0(A) + 45(PRJ)

Nositelji: Prof. dr. sc. Nevio Rožić

Izvođači: Nevio Rožić (nositelj) - predavanja Grupa, postotak izvođenja nastave P3, 100.00 Ivan Razumović - projektantske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 3V0001, 100.00 3V0002, 100.00 3V0005, 100.00 3V0006, 100.00 Mariana Tir - projektantske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 3V0003, 100.00 3V0004, 100.00 3V0007, 100.00 3V0008, 100.00

Opis predmeta: Opis sadržaja: Mjerni proces i rezultati mjernog procesa. Uloga i značaj izmjere u geodeziji. Teorija pogrešaka geodetskih mjerenja. Klasifikacija pogrešaka geodetskih mjerenja. Kriteriji kvalitete geodetskih mjerenja. Zakoni o prirastu varijanci, težina i kofaktora geodetskih mjerenja. Funkcijski i stohastički modeli geodetskihmjerenja. Računska obrada geodetskih merenja. Metode računske obrade geodetskih mjerenja. Direktna, posredna i uvjetna neovisna mjerenja. Kriteriji ocjene točnosti geodetskih mjerenja i funkcija mjerenja.


Ishod učenja: Stečena neophodna teorijska i empirijska znanja te vještine aktivne primjene metoda, algoritama i postupaka analize i računske obrade geodetskih mjerenja pri rješavanju različitih zadaća i problema geodetske inženjerske prakse. Oblici nastave: Predavanja, auditorne i računske vježbe, provjere znanja, konzultacije, e-učenje. Način izvođenja nastave: Mješovita nastava (e-učenje na razini 1). Ocjenjivanje: Uvjeti za apsolviranje predmeta su 70% nazočnosti na nastavi predavanja i nastavi vježbi te 9 uredno i točno izađenih programa. Uvjet za oslobođenje od empirijskog dijela ispita su 3 kumulativno pozitivno položena međuispita (kolokviji) tijekom nastave.Predviđena su 3 kolokvija sa sadržajem provjere empirijskih znanja i vještina analize i obrade računskih mjerenja. Pojedini kolokvij sadrži 6 pitanja. Kriterij ocjenjivanja: jedno pitanje = 1 bod. Minimalni broj bodova za pozitivnu ocjenu jest 3. Kolokviji su eliminacijski. Samo svi položeni kolokviji (pozitivna ocjena) supstituiraju empirijski dio ispita (srednja vrijednost bodova iz svih kolokvija supstituira odgovarajući broj bodova s empirijskog dijela ispita). Empirijski dio ispita: Dvije empirijske ispitne zadaće (pitanja). Kriterij ocijenjivanja: 1. pitanje = 1 bod, 2. pitanje = 5 bodova (sukladno obujmu rješenosti). Minimalan broj bodova za pristupanje teorijskom dijelu ispita je 3 boda. Empirijski dio ispita je eliminacijski. Teorijski dio ispita: 6 teorijskih pitanja. Kriterij ocijenjivanja: jedno pitanje = 1 bod. Minimalan broj bodova za uspješno polaganje ispita je 3 boda. Ukupna ocjena ispita određuje se na temelju ukupnog broja bodova iz empirijskog i teorijskog dijela ispita. Broju postignutih bodova dodjeljuju se ocjene: 0, 1, 2, 3, 4, 5 bodova - nedovoljan (1), 6 bodova - dovoljan (2), 7 i 8 bodova - dobar (3), 9 i 10 bodova - vrlo dobar (4), 11 i12 bodova - odličan (5).



1. Feil, L.: Teorija pogrešaka i račun izjednačenja - 1. dio. Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1989.

2. Feil, L.: Teorija pogrešaka i račun izjednačenja - 2. dio. Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1990.

3. Rožić, N.: Računska obrada geodetskih mjerenja. Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2007.


4. Čubranić, N.: Teorija pogrešaka s računom izjednačenja. Liber, Zagreb, 1980.

5. Klak, S.: Teorija pogrešaka i račun izjednačenja. Liber, Zagreb, 1982.


Odslušan : Osnove statistike

Položen : Vektorska analiza

Položen : Matematička analiza

Položen : Analitička geometrija i linearna algebra

Položen : Izmjera zemljišta


Baze podataka


Nositelji: Prof. dr. sc. Damir Medak

Izvođači: Damir Medak (nositelj) - predavanja Grupa, postotak izvođenja nastave P3, 100.00 Dražen Odobašić - projektantske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 3V0002, 100.00 3V0004, 100.00 3V0006, 100.00 3V0008, 100.00 Mario Miler - projektantske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 3V0001, 100.00 3V0003, 100.00 3V0005, 100.00 3V0007, 100.00

Opis predmeta: Sadržaj: Baza podataka - motivacija i definicija. Podatak, informacija, informacijski sustav, organizacijski sustav. Modeli podataka. Sustav za upravljanje bazom podataka. Dizajn baza podataka: konceptualni, implementacijski i fizički dizajn. Fizička organizacija podataka. Pretraživanje podataka. Indeksiranje podataka. Logički modeli podataka: hijerarhijski, mrežni, relacijski, objektno-orijentirani, objektno-relacijski, deduktivni. Entiteti i veze. Normalne forme. Relacijska algebra. Integritet podataka. Upitni jezici. SQL. Tipovi podataka u SQL-u. Definicija sheme u SQL-u. Manipulacija podacima u SQL-u. Višetablični upiti. Primarni i strani ključevi. Agregiranje. Transakcije, konzistentnost, ACID uvjeti. Sigurnost baza podataka. Objektne baze podataka. UML. Objektno-relacijske baze podataka. Proširenja za prostorne podatke. Komercijalni i slobodni sustavi za upravljanje bazama podataka. Deduktivni model. NoSQL baze podataka. Primjene u geodeziji i geoinformatici. Ishodi učenja: - definirati osnovne pojmove vezane uz baze podataka, - razlikovati modele baza podataka: relacijski model, objektni, objektno-relacijski i deduktivni, - primijeniti model entiteta i veza na konkretan problem iz područja geoinformatike, - izraditi shemu baze podataka u relacijskom modelu uz primjenu normalnih formi, - riješiti praktične zadatke korištenjem SQL naredbi. Oblici nastave: predavanje (15x 2 sata), računalne vježbe (15x 2 sata) Razina primjene tehnologije e-učenja: 2 Uvjeti za dobivanje potpisa: - nazočnost na 70% nastave, - pravodobno izrađena dva programa, - minimalno ukupno 11 bodova (od 60 mogućih) iz dva međuispita. Ocjenjivanje: Primjenjuje se kontinuirano praćenje studenata: tijekom semestra će se održati dva međuispita (kolokvija) na kojima se može dobiti maksimalno 2x30=60 bodova. Prvi međuispit je nakon 7 tjedana nastave, a drugi nakon 13 tjedana nastave. Uvjet za pozitivnu ocjenu je ostvareno pravo na potpis te minimalno 31 bod (od 60 mogućih) na međuispitima. Ocjena = M1 + M2 M1, M2 - bodovi na međuispitima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Bodovi Ocjena 31 do 38 dovoljan (2) 39 do 45 dobar (3)


46 do 53 vrlo dobar (4) 54 do 60 izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit polažu pismeni i usmeni ispit. Uvjet za polaganje usmenog dijela ispita je 50% od mogućih bodova pismenog dijela ispita. Nastavu je moguće održavati i na engleskom jeziku.



1. Worboys, M.F. and Duckham, M. (2004) GIS: A Computing Perspective, Second Edition, CRC Press.

3. Douglas, K., Douglas, S (2005): PostgreSQL (2nd Edition), SAMS.

4. Medak, D. (2011): Baze podataka - predavanja. Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.


2. Date, C.J. (2000): An Introduction to Database Systems. Addison Wesley Longman; 7th edition.


Položen : Programiranje

Diferencijalna geometrija



Izvođači: Jelka Beban-Brkić (nositelj) - predavanja Grupa, postotak izvođenja nastave P3, 100.00 Željka Tutek - auditorne vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 3V01, 100.00 3V02, 100.00 3V03, 100.00 3V04, 100.00

Opis predmeta: Cilj predmeta Dati osnovna teorijska i praktična znanja vezana uz pojam prostornih krivulja, ploha, preslikavanja ploha. Potaknuti studente na upotrebu interaktivnih alata. Sadržaj predavanja i vježbi Prostorne krivulje: Definicija i zadavanje krivulje. Duljina luka. Frenetov trobrid. Jednadžbe elemenata trobrida. Fleksija i torzija. Frenet- Serretove formule. Plohe: Definicija i jednadžba plohe. Karta i parametrizacija plohe. Koordinatne linije i krivulje na plohi. Tangencijalna ravnina i normala. Prva diferencijalna forma plohe i primjene. Druga diferencijalna forma. Normalna zakrivljenost. Mausnierov teorem. Glavna, Gaussova i srednja zakrivljenost. Glavni i asimptotski smjerovi. Krivulje zakrivljenosti i asimptotske krivulje. Vrste točaka na plohi. Derivacione formule. Gaussov Theorema egregium. Geodetska zakrivljenost. Geodetske linije. Geodetske kordinate. Preslikavanja ploha: Preslikavanje plohe na plohu (izometričko, konformno, ekvivalentno). Očekivani ishodi učenja na razini predmeta Studenti će nakon uspješno završenog predmeta biti sposobni: - objasniti temeljne pojmove vektorske algebre i vektorske analize te ih primijeniti u rješavanju zadataka - definirati pojam prostorne krivulje i identificirati razne oblike jednadžbe krivulje


- izračunati duljinu luka krivulje i zakrivljenosti krivulje - razumjeti pojam plohe, pojmove u- i v- krivulja plohe i identificirati razne oblike jednadžbe plohe - odrediti prvu diferencijalnu formu plohe te ju na konkretnim primjerima primijeniti za izračunavanje duljine luka krivulje na plohi, kuta između dviju krivulja na plohi i površine omeđenog dijela plohe - odrediti drugu diferencijalnu formu plohe te ju na konkretnim primjerima primijeniti za izračunavanje normalne, glavnih, Gaussove i srednje zakrivljenosti plohe - razumjeti pojam geodetske zakrivljenosti krivulje na plohi te pojam geodetske linije - izračunati geodetsku zakrivljenost koordinatnih krivulja plohe i prepoznati da li se radi o geodetskim koordinatama - razlikovati i imenovati vrste preslikavanja ploha prema invarijantama preslikavanja - koristiti razne alate za rješavanje zadataka, vizualizaciju Oblici nastave - pradavanja - vježbe - e-učenje - konzultacije - provjere znanja Način izvođenja nastave - mješovita nastava Metode procjenjivanja postignuća ishoda učenja i bodovanje/ocjenjivanje svake aktivnosti Za dobivanje potpisa obavezno je prisustvovati na najmanje 10 predavanja i najmanje 10 vježbi. Rad studenata/ica će se kontinuirano pratiti tijekom semestra te će tako studenti/ice moći položiti ispit tijekom semestra. Student/ica može postići maksimalno 100 bodova kroz: - 2 kolokvija (zadaci i teorijska pitanja) po 25 bodova - završni ispit (zadaci i teorijska pitanja) koji nosi 50 bodova Dodatni bodovi mogu se postići izradom zadaća u sustavu e-učenja. Ocjena postignuta putem kolokvija i završnog ispita odredit će se prema sljedećoj tablici: 50-61 bodova (50% do 61%) dovoljan (2) 62-74 bodova (62% do 74%) dobar (3) 75-87 bodova (75% do 87%) vrlo dobar (4) 88-100 bodova (88% do 100%) odličan (5) Student/ica s manje od 50 bodova polaže ispit koji se sastoji od pismenog a po potrebi i usmenog dijela.



1. Beban Brkić, J.: Diferencijalna geometrija, Interna skripta, dostupna na e-učenju

2. Žarinac-Frančula, B.: Diferencijalna geometrija, Zbirka zadataka i repetitorij. Školska knjiga, Zagreb 1990.


3. Lipschutz, M. M.: Differential Geometry, Schaum's Outline Series, McGraw-Hill Book Company, N. Y. 1969.

4. Gray, A.: Modern Differential Geometry of Curver and Surfaces With Mathematica, CRS Press, Boston, London, 1998.


Odslušan : Vektorska analiza

Položen : Analitička geometrija i linearna algebra

Položen : Matematička analiza


Geodetski planovi


Nositelji: Prof. dr. sc. Mira Ivković

Izvođači: Mira Ivković (nositelj) - predavanja Grupa, postotak izvođenja nastave P3, 100.00 Iva Ališić - projektantske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 3V0001, 100.00 3V0002, 100.00 3V0003, 100.00 3V0004, 100.00 3V0005, 100.00 3V0006, 100.00 3V0007, 100.00 3V0008, 100.00

Opis predmeta: Opis sadržaja Kolegij Geodetski planovi podijeljen je u četiri osnovne cjeline: Osnove geodetskih planova, Katastarski planovi, Topografski planovi i Digitalni planovi. Sadržaj predavanja. Geodetski planovi i njihova podjela. Osnovni elementi plana. Izbor mjerila plana. Projekcija i trigonometrijske sekcije. Sadržaj i margine plana. Standardi i kvaliteta plana. Katastarski planovi. Metode računanja površina. Topografski planovi. Reljef i njegov prikaz na planovima. Interpolacija izohipsa. Osobine izohipsa. Ekvidistancija izohipsa. Geometrijska točnost planova. Točnost mjerenja na planu. Digitalni geodetski planovi. Primjena geodetskih planova. Ishodi učenja: Znati osobine analognih planova (mjerilo, projekcija, standardi i kvaliteta). Naučiti podjelu na listove planova različitih mjerila. Znati sve o planovima koji se koriste u našoj praksi, njihovom održavanju i obnovi te njihovoj točnosti. Naučiti izraditi katastarski plan i izračunati površine katastarskih čestica na njima različitim metodama. Znati što sve utječe na točnost određivanja površina na katastarskim planovima. Znati kako se na planovima prikazuje reljef i o čemu ovisi točnost tog prikaza. Naučiti interpolirati izohipse. Znati na topografskom planu "čitati" reljef iz izohipsa. Znati načine izrade digitalnih planova i razlike između njih. Naučiti izradu digitalnog geodetskog plana i računanje različitih elemenata s njega (površine, nagibe, duljine,..). Znati primjenu različitih planova u praksi. Procjenjivanje postignuća Nastava se izvodi kroz predavanja (30 sati) i vježbe (30 sati). Na vježbama studenti izrađuju konkretne projekte, a njihova izrada je uvjet za pristupanje kolokviju, odnosno ispitu. Studentima je omogućeno polaganje ispita tijekom semestra kroz kolokvije. Prve dvije cjeline polažu se kroz jedan kolokvij sa zadacima i jedan kolokvij s teorijom. Tko ne položi 1. kolokvij sa zadacima ne može polagati teorijski dio, odnosno preostale kolokvije. Uspješni studenti polažu druge dvije cjeline kroz dva kolokvija po istom principu. Oni studenti koji su uspješno riješili sve kolokvije oslobađaju se ispita. Ostali studenti pristupaju ispitu u dva dijela: Prvi dio je rješavanje zadataka i oni koji to uspješno riješe mogu pristupiti ispitu iz teorijskog dijela. Način ocjenjivanja Konačna ocjena se određuje na temelju ukupnog znanja kao prosjek iz pojedinačnih ocjena svake od obavljenih aktivnosti (svih kolokvija, odnosno dijelova ispita). Na provjeri znanja praktičnog dijela, tj. rješavanju numeričkih zadataka, studenti moraju od 8 mogućih bodova postići najmanje 5 za pozitivnu ocjenu, kako na kolokviju tako i na ispitu. Na teoretskom dijelu kolokvija, odnosno ispita, odgovara se na 9 pitanja. Potpuni odgovor na neko pitanje donosi 1 bod, a djelomičsn odgovor donosi 0,5 boda. Za pozitivnu ocjenu treba prikupiti najmanje 5 bodova.


Potrebni bodovi za pojedine ocjene: dovoljan: 5-5,5 bodova dobar : 6-7 bodova vrlo dobar: 7,5 -8 bodova odličan: 8,5-9 bodova



1. Ivković, M. : Geodetski planovi, Rukopis, Geodetski fakultet, E-učenje

2. Ivković, M.: Digitalni planovi, Rukopis, Geodetski fakultet, E-učenje

3. Ivković, M. : Slajdovi za predavanja, Geodetski fakultet, E-učenje



Položen : Inženjerska grafika u geodeziji i geoinformatici

Odslušan : Izmjera zemljišta

Uvod u informacijsko društvo



Izvođači: Branka Mraović (nositelj) - predavanja Grupa, postotak izvođenja nastave P3, 100.00 Branka Mraović - seminar Grupa, postotak izvođenja nastave 3V01, 100.00 3V02, 100.00 3V03, 100.00 3V04, 100.00

Opis predmeta: Opis sadržaja S obzirom na činjenicu da je razvitak informacijskih i komunikacijskih tehnologija radikalno transformirao i samu profesiju geodetskog inženjera i studij geodezije i geoinformatike, ovaj kolegij, kroz analizu socijalnih, ekonomskih i političkih konzekvencija ovih procesa, pomaže studentima u razumijevanju konteksta nastalih promjena, i na taj način nadopunjuje i olakšava studij tehničkih predmeta. Predmet je tako koncipiran da se tijekom nastave studentima želi ponuditi temeljna znanja iz područja društvenih znanosti, što im omogućuje uvid u prelazak iz moderne u postmodernu epohu u suvremenoj kulturi. Sadržaj predavanja: Institucije Europske unije. Epistemologija informacijskih sustava. Informacijsko i mrežno društvo. Informacija ? semantika i etimologija pojma. Svrha dizajniranja informacijskih sustava. Prednosti mrežnog dizajna. Konceptualni model otvorenih informacijskih sustava. Konstrukcija znanja: podatak, informacija, znanje, djelovanje. Društvo znanja. Virtualna organizacija. ?Biti digitalan?. ?Digitalni nervni sustav?, ?mrežni stil rada?, ?mrežni stil života?. Mrežna logika informacijske ere. Kompanija koja kreira znanje. Novi sustav proizvodnje bogatstva. Računala i ljudski um. Emocionalni menadžment. Oblici učenja pri kreiranju elektroničkog teksta. Računala i ljudski um. Metodologija korištenja jezika u virtualnim on-line zajednicama. Koncept govora kao dijaloga. Prema novoj teoriji subjektiviteta u digitalnoj eri. R. Penrose: Kritika umjetne inteligencije. Inteligencija i razumijevanje. Rudarenje podataka. Inovativnost tehnika rudarenja podataka. Etička pitanja pri konstrukciji znanja u tehničkoj okolini. Tehno-optimisti i tehno-pesimisti. Budućnost tehnika rudarenja podataka. Globalni procesi. Osnovna obilježja globaliteta. Sistemska ravnoteža globalnog poretka. Kapitalizam novčanog menadžera. Procesi deindustrijalizacije. Globalbne kompanije. Oblici korporacija u doba globaliteta i njihov način rada: etnocentrične, policentrične, geocentrične. Koje bi trebale biti uzajamne koristi između multinacionalnih korporacija i zemalja domaćina? Najčešće pritužbe. Sredstva i svrhe korporativne mreže. Sadržaj seminara: Cilj je seminarskog rada poticanje kritičkog mišljenja i tolerantnog dijaloga o aktualnim fenomenima


globaliteta i izazovima za geodetsku struku. Studenti samostalno analiziraju recentnu svjetsku literaturu. Tijekom akademske godine 2008./2009. profesorica Mraović je na međunarodnoj sveučilišnoj mreži Moodle kreirala autorski debatni forum ?Studenti pitaju ... studenti sami odgovaraju?. Forum je naišao na izuzetan odaziv studenata Geodetskog fakulteta učeći ih tolerantnom dijalogu, odabiru tema, pisanju i međusobnom komentiranju eseja. Polazeći od početne premise da u digitalnoj eri znanje iziskuje neprekidno umrežavanje, studenti su pod mentorskim vodstvom B. Mraović sačinili svoje eseje na sljedeće teme: ?Koliko internet utječe na našu svakodnevnicu??, ?Bolonja iz studentske perspektive?, ?Ulazak Republike Hrvatske u Europsku Uniju?, ?Koja financijska kriza??, ?Roboti umjesto ljudi?, ?Tehnološki razvitak i produktivnost?, ?Tko sam ja? Identitet i smisao u umreženom društvu?. Eseji su bili postavljeni na web stranici kolegija. Ishodi učenja - epistemologija informacijskih sustava u društvu znanja - socijalne implikacije dizajniranja informacijskih sustava u geodeziji - konstrukcija znanja u geodeziji i geoinformatici: podatak, informacija, znanje, djelovanje. - inovativnost tehnika rudarenja podataka - utjecaj razvitka informacijskih i komunikacijskih tehnologija na sadržaj rada i profesiju inženjera geodezije - mrežna logika informacijske ere - mrežno društvo i virtualne zajednice - socijalna kntrola u informacijskoj eri - primjena etičkog kodeksa pri konstrukciji znanja u tehničkoj okolini - tvrtka koja kreira znanje - novi sustav proizvodnje bogatstva - emocionalni menadžment - novi odnosi moći u eri deindustrijalizacije - kapitalizam novčanog menadžera - oblici korporacija u doba globalitata i njihov način rada - izrada seminarskih prezentacija Oblici nastave - predavanja - seminari - konzultacije - E-učenje Tijekom akademske godine 2009./2010. profesorica Mraović provodila je svoj autorski projekt ?E-učenje kroz natjecanje?. Riječ je o inovaciji u provođenju ispita, kroz koju se u studenata kroz natjecanje seminarskih grupa preko interneta potiče razvoj vještina iz područja emocionalnog menadžmenta kao što su kompetitivnost, inovativnost, grupna kohezija, liderstvo i individualnost. - kontinuirana provjera znanja Ocjenjivanje Kontinuirano kroz projektne zadatke: Pismeni - 2 kolokvija tijekom nastave - Pisanje eseja temeljem zadane literature - Pisanje eseja temeljem pretraživanja web stranica - Vježbe u pisanju kritičkih eseja - Izrada seminarskih prezentacija - Pismeni ispit Usmeni - Javna obrana seminarskog rada - Usmeni ispit Elektronički mediji Analize web stranica Ispit je pismeni i usmeni.


Predmet se može predavati na hrvatskome i na engleskome jeziku.



1. Mraović, B. (2010.), Globalni novac: Politička uvjetovanost financijske informacije, SKD Prosvjeta, Zagreb. Castells, M. (2001) The Information Age: Economy, Society and Culture, Vol. I-III, Oxford: Blackwell.

2. Mraović, B. (2005) "The Crises of Representation in Knowledge-Based Societies", Social Responsibility: An international Journal, Ansted, British Virgin Islands, 1 (2), CD-rom.

3. Haralambos, M., Heald, R. (1992.) Uvod u sociologiju, Zagreb: Globus.

6.

Castells, M. (2000.) Informacijsko doba: ekonomija, društvo i kultura, Sv. I: Uspon mrežnog društva, Zagreb: Golden marketing. Castells, M. (2000.) Informacijsko doba: ekonomija, društvo i kultura, Sv. 2: Moć identiteta, Zagreb: Golden marketing. Castells, M. (2000.) Informacijsko doba: ekonomija, društvo i kultura, Sv. 3: Kraj tisućljeća, Zagreb: Golden marketing. Mraović, B. (1996.) Pobjednici i gubitnici, Organizacijske implikacije tehnološkoga razvoja, Zagreb: Globus. Mesarić, M. (2004.) Civilizacija, danas i sutra, Obrisi alternativnih svjetonazora. I., II., Zagreb: ITP Škorpion. Kalanj, R. (2004.) Globalizacija i postmodernitet, Zagreb: Politička kultura. Radovan, M. (1989,) Projektiranje informacijskih sistema, Zagreb: Informator. Panian, Ž. (2001.) Kontrola i revizija informacijskih sustava, Zagreb: Sinergija. Weihrich, H., Koontz, H. (1994.) Menadžment, Poglavlje 21 "Tehnike kontrole i informacijske tehnologije" Deseto izdanje, Zagreb: MATE. Žugić, Z. (1988.) Informacijsko društvo, Nova paradigma, Beograd: Kairos. Prelog, N. (1992.) Pogled kroz ekran, Vodič u informacijsko društvo, Zagreb: DRIP, Biblioteka Informacijsko društvo. Dragičević, A. (1994.) Politička ekonomija informacijskog društva, Varaždin: Biblioteka udžbenici. Sassen, S. (2003.) Protugeografije globalizacije, Teorijski i empirijski elementi u izučavanju globalizacije, Zagreb: Multimedija. Alexander, C. J., Pal, L. A. (2001.) Kulture interneta, Virtualni prostori, stvarne povijesti i živuća tijela, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk. Levinson, P. (2001.) Digitalni McLuhan, Vodič za novo doba, Zagreb: Izvori. Castells, M. (2003.) Internet Galaksija, Razmišljanja o internetu, poslovanju i društvu, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk. Sušanj, Z. (2005.) Organizacijska klima i kultura, Jastrebarsko: Slap. Buble, M. (2006.) Metodika projektiranja organizacije, Zagreb: Sinergija. Jušić, B. (1991.) Prilagodljiva organizacija, Zagreb: Ekonomski institut Zagreb. Jurina, M. (1994.) Rukovođenje i organizacijsko ponašanje, Zagreb: Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske. Sikavica, P., Novak, M. (1999.) Poslovna organizacija, Zagreb: Informator.


4. Harvey, D. (1990) The Condition of Postmodernity, Oxford: Blackwell.

5.

Finnegan, R., Salaman, G. & Thompson, K.(1990) (Eds.) InformationTechnology: Social Issues, London: Hodder andStoughton. Castells, M. (2000.) Informacijsko doba: ekonomija, društvo i kultura, Sv. I: Uspon mrežnog društva, Zagreb: Golden marketing. Castells, M. (2000.) Informacijsko doba: ekonomija, društvo i kultura, Sv. 2: Moć identiteta, Zagreb: Golden marketing. Castells, M. (2000.) Informacijsko doba: ekonomija, društvo i kultura, Sv. 3: Kraj tisućljeća, Zagreb: Golden marketing. Mraović, B. (1996.) Pobjednici i gubitnici, Organizacijske implikacije tehnološkoga razvoja, Zagreb: Globus. Mesarić, M. (2004.) Civilizacija, danas i sutra, Obrisi alternativnih svjetonazora. I., II., Zagreb: ITP Škorpion. Kalanj, R. (2004.) Globalizacija i postmodernitet, Zagreb: Politička kultura. Radovan, M. (1989,) Projektiranje informacijskih sistema, Zagreb: Informator. Panian, Ž. (2001.) Kontrola i revizija informacijskih sustava, Zagreb: Sinergija. Weihrich, H., Koontz, H. (1994.) Menadžment, Poglavlje 21 "Tehnike kontrole i informacijske tehnologije" Deseto izdanje, Zagreb: MATE. Žugić, Z. (1988.) Informacijsko društvo, Nova paradigma, Beograd: Kairos. Prelog, N. (1992.) Pogled kroz ekran, Vodič u informacijsko društvo, Zagreb: DRIP, Biblioteka Informacijsko društvo. Dragičević, A. (1994.) Politička ekonomija informacijskog društva, Varaždin: Biblioteka udžbenici. Sassen, S. (2003.) Protugeografije globalizacije, Teorijski i empirijski elementi u izučavanju globalizacije, Zagreb: Multimedija. Alexander, C. J., Pal, L. A. (2001.) Kulture interneta, Virtualni prostori, stvarne povijesti i živuća tijela, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk. Levinson, P. (2001.) Digitalni McLuhan, Vodič za novo doba, Zagreb: Izvori. Castells, M. (2003.) Internet Galaksija, Razmišljanja o internetu, poslovanju i društvu, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk. Sušanj, Z. (2005.) Organizacijska klima i kultura, Jastrebarsko: Slap. Buble, M. (2006.) Metodika projektiranja organizacije, Zagreb: Sinergija. Jušić, B. (1991.) Prilagodljiva organizacija, Zagreb: Ekonomski institut Zagreb. Jurina, M. (1994.) Rukovođenje i organizacijsko ponašanje, Zagreb: Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske. Sikavica, P., Novak, M. (1999.) Poslovna organizacija, Zagreb: Informator.


Osnove zemljišno-knjižnog prava


Nositelji: Prof. dr. sc. Tatjana Josipović

Izvođači: Tatjana Josipović (nositelj) - predavanja Grupa, postotak izvođenja nastave P3, 100.00

Opis predmeta: Pravni sustav u Republici Hrvatskoj. Pravni sustavi u svijetu. Osnove prava europske unije. Europsko građansko pravo. Uloga i struktura državne uprave. Funkcije uprave. Lokalna uprava i samouprava. Sudstvo. Upravni postupak. Zemljišna knjiga. Vlasništvo. Imovinsko pravo. Stvarno pravo. Založno pravo, hipoteka. Nasljedno pravo. Knjižna prava. Kazneni zakon. Tržišno natjecanje i zakonodavstvo. Pravne i fizičke osobe. Zaštita autorskih prava. Internet i računalni kriminalitet. Pravna gledišta elektronskog plaćanja/elektronskog poslovanja.



1. Gavella, N., Gliha, I., Josipović, T., Stipković, Z. (1998): Stvarno pravo, Informator, Zagreb






Opis predmeta:




Engleski jezik u funkciji struke



Izvođači: Biserka Fučkan Držić (nositelj) - predavanja Grupa, postotak izvođenja nastave P3, 100.00 Biserka Fučkan Držić - seminar Grupa, postotak izvođenja nastave 3V1, 100.00 3V2, 100.00

Opis predmeta: Cilj predmeta je kroz rad na autentičnim tekstovima iz područja struke upoznati studente sa stručnom terminologijom, tipičnim jezičnim strukturama jezika struke.


Sadržaj predavanja: Izabrani tekstovi koji pokrivaju osnovne opise pojedinih područja struke radi upoznavanja stručne terminologije. Sadržaj seminara: Vježbe vokabulara, gramatičkih struktura, pisanje sažetaka, izrada seminarskih radnji, načini prezentacije. Ishodi učenja - usvajanje vještine čitanja i razumijevanja tekstova na stranom jeziku - usvajanje vještine vođenja razgovora i rasprava o sadržajima iz određenih područja struke - usvajanje vještine pisanja seminarskih radova na stranom jeziku i njihovog prezentiranja- Oblici nastave - predavanja - seminari - konzultacije - provjera znanja -e-učenje Ocjenjivanje Kontinuirano: nazočnost na više od 70% predavanja i 70% seminara. Dva kolokvija: pismena provjera Pravo na oslobađanje od usmenog dijela ispita stiče se ukoliko studenti na dva kolokvija postignu rezultat od minimalno 50 % mogućih bodova. Konačna ocjena određuje se na temelju bodova skupljenih u dva kolokvija. Ukoliko student pristupa usmenom ispitu, konačna ocjena se zaključuje na temelju bodova skupljenih kroz kolokvije, te ocjene dobivene na usmenom ispitu. - predavanja - seminari - konzultacije - provjera znanja -e-učenje Ocjenjivanje Kontinuirano: nazočnost na više od 70% predavanja i 70% seminara. Dva kolokvija: pismena provjera Pravo na oslobađanje od usmenog dijela ispita stiče se ukoliko studenti na dva kolokvija postignu rezultat od minimalno 50 % mogućih bodova. Konačna ocjena određuje se na temelju bodova skupljenih u dva kolokvija. Ukoliko student pristupa usmenom ispitu, konačna ocjena se zaključuje na temelju bodova skupljenih kroz kolokvije, te ocjene dobivene na usmenom ispitu.



1. Fučkan Držić, B.: Technical English in Surveying and Geodesy, Faculty of Geodesy, Zagreb 2001


2. izabrani materijal iz različitih izvora (Internet, časopisi, priručnici)


Položen : Osnove engleskog jezika struke


Njemački jezik u funkciji struke



Izvođači: Biserka Fučkan Držić (nositelj) - predavanja Grupa, postotak izvođenja nastave P3, 100.00 Biserka Fučkan Držić - seminar Grupa, postotak izvođenja nastave P3, 100.00

Opis predmeta: Cilj predmeta je kroz rad na autentičnim tekstovima iz područja struke upoznati studente sa stručnom terminologijom, tipičnim jezičnim strukturama jezika struke. Sadržaj predavanja: Izabrani tekstovi koji pokrivaju osnovne opise pojedinih područja struke radi upoznavanja stručne terminologije. Sadržaj seminara: Vježbe vokabulara, gramatičkih struktura, pisanje sažetaka, izrada seminarskih radnji, načini prezentacije. Ishodi učenja - usvajanje vještine čitanja i razumijevanja tekstova na stranom jeziku - usvajanje vještine vođenja razgovora i rasprava o sadržajima iz određenih područja struke - usvajanje vještine pisanja seminarskih radova na stranom jeziku i njihovog prezentiranja Oblici nastave - predavanja - seminari - konzultacije - provjera znanja -e-učenje Ocjenjivanje Kontinuirano: nazočnost na više od 70% predavanja i 70% seminara. Dva kolokvija: pismena provjera Pravo na oslobađanje od usmenog dijela ispita stiče se ukoliko studenti na dva kolokvija postignu rezultat od minimalno 50 % mogućih bodova. Konačna ocjena određuje se na temelju bodova skupljenih u dva kolokvija. Ukoliko student pristupa usmenom ispitu, konačna ocjena se zaključuje na temelju bodova skupljenih kroz kolokvije, te ocjene dobivene na usmenom ispitu.



1. Izabrani i prilagođeni tekstovi iz udžbenika i stručnih časopisa na njemačkom jeziku



Položen : Osnove njemačkog jezika struke


Stručna praksa izvan fakulteta


Nositelji:

Izvođači:

Opis predmeta: Stručnu praksu izvan fakulteta studenti mogu obaviti u geodetskoj tvrtci ili instituciji. Stručna praksa mora trajati najmanje 2 tjedna, odnosno 10 radnih dana (80 radnih sati). Student praksu mora obaviti tijekom akademske godine u kojoj je upisao predmet. Za potvrdu obavljanja obveza na predmetu student mora sastaviti uredno vođen dnevnik rada i tehničko izvješće koji moraju biti ovjereni od strane tvrtke/institucije i prodekana za nastavu i studente. Predmet se ne polaže i nema ocjenu.




Topografija


Nositelji: Prof. dr. sc. Brankica Cigrovski-Detelić

Izvođači: Brankica Cigrovski-Detelić (nositelj) - predavanja Grupa, postotak izvođenja nastave P3, 100.00

Opis predmeta: Osnove geomorfologije. Sastav Zemljine kore. Strukture i rasjedi. Zemljišni oblici nastali djelovanjem: denudacije, abrazije, fluvijalne erozije. Kraški oblici. Glacijalna i eolska erozija. Pregled geomorfoloških oblika u Hrvatskoj. Izbor optimalne geodetske metode mjerenja za izradu modela svakog geomorfološkog oblika. Izohipse i izobate. Reljef podmorja. Prikazivanje zemljišnih oblika izohipsama ili posebnim znakovima na geodetskim podlogama krupnih mjerila. Visinski prikazi na geodetskim planovima posebnih namjena. Grafički programi i topografski znaci u službenoj upotrebi, koji se koriste za prikaz reljefa na geodetskim podlogama krupnih mjerila (do mjerila 1:5000).



1. Cigrovski-Detelić, B. (2005): Topografija (skripta u rukopisu)

2. Geodetski fakultet Herak, M. (1984): Geologija


3. Kreiziger, I: Zemljišni oblici


Kartografija


Nositelji: Prof. dr. sc. Stanislav Frangeš

Izvođači: Stanislav Frangeš (nositelj) - predavanja Grupa, postotak izvođenja nastave P4, 100.00 Krunoslav Šoštarić - projektantske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 4V0001, 40.00 4V0002, 40.00 4V0003, 40.00 4V0004, 40.00 4V0005, 40.00 4V0006, 40.00 4V0007, 40.00 4V0008, 40.00 Robert Župan - projektantske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 4V0001, 60.00 4V0002, 60.00 4V0003, 60.00 4V0004, 60.00 4V0005, 60.00 4V0006, 60.00 4V0007, 60.00 4V0008, 60.00

Opis predmeta: Predavanja: Kartografija i njezini zadaci. Definicije kartografije. Pregled razvoja kartografije. Podjela kartografije. Tijek izrade kartografskog prikaza. Objekti prikaza. Imena objekata. Vrste kartografskih prikaza. Karta i njezina svojstva. Sastavni dijelovi karte. Veličine karata. Osnovno o topografskim kartama. Osnovno o tematskim kartama. Kartama srodni prikazi. Atlasi. Reljefi i reljefne karte. Globusi. Suvremene karte RH. Izvornici. Kartografika. Tlocrtni i značenjski dio kartografskog prikaza. Minimalne veličine. Grafičke varijable. Osnovni geometrijsko-grafički elementi. Kartografski znakovi. Signature. Dijagrami na karti. Višeton. Boja. Pismo na karti. Osnovno o kartografskoj vizualizaciji. Osnovni pojmovi o kartografskoj generalizaciji. Čimbenici koji utječu na kartografsku generalizaciju. Osnovno o postupcima kartografske generalizacije. Kartografska reprodukcija. Digitalni postupci izrade i umnožavanja karata. Skup podataka za upotrebu. Metode uporabe karata. Način održavanja kartografskog prikaza. Vježbe: Izrada niza kartografskih znakova kroz mjerila od 1:25 000 do 1:200 000. Izrada sastavljačkog originala karte sa cjelokupnim vanjskim opisom. Izrada tematske karte.



1. Frangeš, S.: Opća kartografija. rukopis predavanja, www.geof.hr/kartogra/opca%20kartografija.pdf

2. Lovrić, P.: Opća kartografija. Sveučilište u Zagrebu 1988.


3. Robinson, A.H., Morrison, J.L., Muehrcke, P.C., Kimerling, a.J., Guptill, S.C.: Elements of Cartography. New York, J. Wiley and Sons 1995.

4. Hake, G., Grünreich, D., Meng, L.: Kartographie - Visualisirung raum-zeitlicher Informationen. Walter de Gruyter, Berlin, New York 2002.



Položen : Osnove geoinformatike

Položen : Inženjerska grafika u geodeziji i geoinformatici

Položen : Programiranje

Geodetski referentni okviri


Nositelji: Prof. dr. sc. Tomislav Bašić Prof. dr. sc. Željko Hećimović

Izvođači: Željko Hećimović (nositelj) - predavanja Grupa, postotak izvođenja nastave P4, 100.00 Marijan Grgić - laboratorijske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 4V0007, 100.00 4V0008, 100.00 Marko Pavasović - laboratorijske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 4V0001, 100.00 4V0006, 100.00 Olga Bjelotomić - laboratorijske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 4V0004, 100.00 4V0005, 100.00 Marija Pejaković - laboratorijske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 4V0002, 100.00 4V0003, 100.00

Opis predmeta: Opis sadržaja Predavanja: Cilj nastave kolegija Geodetski referentni okviri je stjecanje znanja o koordinatnim referentnim sustavima i okvirima i vještine njihovih korištenja. Referentni okviri imaju fundamentalnu ulogu u problematici pozicioniranja, navigaciji i orijentacije objekta te njihovog gibanja u prostoru. U prvom dijelu predavanja se definiraju osnovni pojmovi. Zatim se obrađuju matematičke osnove koordinatnih sustava: metrika koordinatnog sustava i metrički tenzori, Christoffelovi simboli, ortonormirana koordinatna baza, koordinatne osi, koordinatne plohe, singulariteti, diferencijali koordinata, diferencijalne operacije polja u pojedinom koordinatnom sustavu (gradijent, divergencija, vrtloženje polja, Laplace operator). Nastavno se definiraju fizikalne osnove koordinatnih sustava s obzirom na Newtonovu i relativističku interpretaciju. Osnova i zadavanje prostorno-fiksnih koordinatnih sustava (Celestial Reference System, CRS), zemaljski-fiksnih koordinatnih sustava (Terrestrial Reference System, TRS) te lokalnih sustava kao koordinatnih sustava u kojima se provode mjerenja i ostale aktivnosti. Također se obrađuju sustavi vremena. Daju se fizikalno-matematičke karakteristike pojedinog referentnog sustava s obzirom na fundamentalne objekte/parametre u odnosu na koje se definiraju. Mjerne metode i podaci za određivanje fundamentalnih točaka (VLBI, SLR, LLR, DORIS, GNSS, FK, HIPPARCOS i dr.) se posebno obrađuju. Poseban osvrt se daje na prirodna stanja i procese u geoprostoru koji utječu na definiranje i realizaciju koordinatnih sustava (precesija, nutacija Zemljine osi, gibanja polova, Zemljini plimni valovi, gibanje geotektonskih ploča, gravitacijske anomalije, i dr). Među važnijim geodetskim referentnim okvirima koji se obrađuju su: međunarodni terestrički referentni sustavi (International Terrestrial Reference System, ITRS) i njihove realizacije (ITRF), Europski terestrički referentni sustavi (European Terestrial Referent Frame, ETRS) i njihove realizacije ETRF s posebnim osvrtom na ETRS89 i ETRF89, Hrvatski terestički referentni sustav 1996 (HTRS96), konvencionalni terestrički referentni sustav (TRF) i dr. Obrađuje se povijesni pregled referentnih okvira i geodetskih datuma za određivanje položaja, visina i za gravimetrijske potrebe s posebnim osvrtom na razvoj na teritoriju Hrvatske i Europe. Vježbe:


Transformacije i konverzije koordinata spadaju u redovite zadatke u geodetskoj praksi te je njima posvećena posebna pažnja na vježbama. Izrađuju se numerički zadaci transformacija i konverzija koordinata između 3D kartezijevih i 3D elipsoidnih koordinata. Obrađuje se problem određivanja parametara trodimenzionalne sedam-parametarske Helmertove transformacije. Za potrebe transformacije visoko preciznih mjerenja se obrađuje problematika transformacija s obzirom na vremenske promjene. Ishodi učenja - razumjeti i znati koristiti definicije vezane za nebeske, terestičke i lokalne koordinatne sustave, referentne sustave i okvire, - razumjeti matematičke osnove koordinatnih sustava, - razumjeti vezu između koordinatnog sustava, referentnog sustava i referentnog okvira, - biti upoznat s metodama mjerenja za realizaciju nebeskih i terestičkih referentnih okvira, - poznavati prostorno-fiksnih koordinatnih sustava (Celestial Reference System, CRS), - poznavati zemaljski-fiksne koordinatne sustave (Terrestrial Reference Systems, TRS) - poznavati i znati koristiti međunarodni terestrički referentni sustave (International Terrestrial Reference System, ITRSYY) i njihove realizacije (ITRFYY), - poznavati mjerne metode i podatke za određivanje referentnih sustava (VLBI, SLR, LLR, DORIS, GNSS, FK, HIPPARCOS i dr.), - poznavati prirodna stanja i procese u geoprostoru koji utječu na definiranje i realizaciju koordinatnih sustava (precesija, nutacija Zemljine osi, gibanja polova, Zemljini plimni valovi, gibanje geotektonskih ploča, gravitacijske anomalije, i dr), - poznavanje položajnih i visinskih europskih sustava, - poznavati i znati koristiti Europski terestrički referentni sustavi (European Terestrial Referent Frame, ETRS) i njihove realizacije ETRF, - detaljno poznavanje hrvatskih položajnih i visinskih sustava, - poznavati i znati koristiti stari i novi hrvatske terestičke referentne sustave, - znati razliku i vezu između koordinatnog sustava, referentog sustava i referentnog okvira za hrvatske referente sustave, - ovladati transformacijom koordinata iz starih u novi hrvatski položajni terestuički referenti sustav, - poznavati visinske sustave u hrvatskoj, europi i globalno (visinske datume, sustave visina), - ovladati praktičnim računanjem transformacija kartezijevih pravokutnih koordinata između referentnih koordinatnih okvira, - ovladati praktičnim računanjem konverzija kartezijevih koordinata u elipsoidne koordinate, - ovladavanje praktičnim računanjem konverzija elipsoidnih koordinata u kartezijeve koordinate, - ovladavanje praktičnim računanjem transformacija elipsoidnih koordinata u elipsoidne koordinate, - ovladavanje praktičnim postupkom određivanja parametara Helmertove 7-parametarske 3D transformacije, - ovladati transformacijama koordinata s obzirom na vremenske promjene. Oblici nastave - predavanja - projektantske vježbe (na računalima) - konzulatacije - provjera znanja - e-učenje Način izvođenja nastave mješovita nastava (primjena e-učenja na razini 2) Ocjenjivanje Kontinuirano: nazočnost na 70% predavanja i 70% vježbi. Izrada i obrana zadatka na vježbama. Bodovi iz kolokvija. Uvjeti za potpis: - uredno prisustvovanje predavanjima i vježbama (70% tj. 21sat predavanja i 21 sat vježbi), - predaja zadataka vježbi u za to predviđenom roku (2 tjedna od auditornih vježbi za pojedini zadatak, sukladno tjednom planu nastave), - prikupljenih najmanje 26% bodova na svakom kolokviju; tj. najmanje 13 boda na svakom od dva redovna kolokvija (ukupno 26 bodova) ili najmanje 26 bodova na kolokviju ponavljanja. Zadaci vježbi: Predaja zadataka vježbi obuhvaća provjeru ispravnosti numeričkog rješenja zadatka putem online predaje istog na stranicama e-učenja kolegija. Rok za predaju numeričkog rješenja pojedinog zadatka vježbi je 2 tjedna od dana održavanja auditornih vježbi za taj zadatak. U slučaju prekoračenja navedenog roka za predaju zadatka student se upućuje na molbu za ponovnom predajom zadatka vježbi predmetnom nastavniku uz prilaganje pravovaljanog opravdanja. Zadatak je numerički ispravan ukoliko je student dobio pozitivan odgovor od strane nastavnika. Kolokviji: Kolokviji su provjere znanja koje obuhvaćaju sadržaj predavanja i vježbi. Bodovi prikupljeni na kolokvijima su uvjet za potpis,


omogućuju oslobađanje od pisanog dijela ispita ili oslobađanje od cijelog ispita. Održavaju se dva redovna kolokvija i jedan kolokvij ponavljanja. Redovni kolokviji: Student u dva redovna kolokvija prikuplja bodove koji se na kraju semestra zbrajaju. Na svakom od dva redovna kolokvija može se prikupiti najviše 50 bodova, tj. iz oba kolokvija najviše 100 bodova. Kolokvij ponavljanja: Na kraju semestra održava se kolokvij ponavljanja. Kolokvij ponavljanja je prvenstveno namijenjen studentima koji iz opravdanih razloga nisu mogli pristupiti redovnim kolokvijima ili koji nisu prikupili minimalan broj bodova na redovnim kolokvijima. Međutim, kolokviju ponavljanja mogu pristupiti i svi ostali studenti koji nisu zadovoljni brojem bodova prikupljenim na redovnim kolokvijima. Kolokvij ponavljanja uključuje gradivo cijelog semestra, ima dvostruko više pitanja i piše se dvostruko dulje vremena od redovnih kolokvija. Na kolokviju ponavljanja student može sakupiti najviše 100 bodova. Prisustvovanje kolokviju ponavljanja nije obavezno i ne vodi se Evidencija pohađanja nastavi. Student koji pristupi na kolokviju ponavljanja gube sve ranije prikupljene bodove iz redovnih kolokvija. To znači da u slučaju manje sakupljenih bodova na kolokviju ponavljanja, u odnosu na zbroj bodova iz dva redovna kolokvija, uzimaju se u obzir samo bodovi iz kolokvija ponavljanja. U kolokviju se neodgovoreno pitanje, neispravan, nepotpun ili nečitak odgovor boduje s nula bodova. Vrednovanje bodova kolokvija: 0 - 25 bodova - gubi se pravo na potpis i polaganje ispita, 26 - 50 bodova - polaganje pisanog i usmenog dijela ispita, 51 - 63 bodova - ocjena 2 (dovoljan) - oslobođen samo od pismenog dijela ispita, 64 - 76 bodova - ocjena 3 (dobar) - oslobođen ispita, 77 - 89 bodova - ocjena 4 (vrlo dobar) - oslobođen ispita, 90 - 100 bodova - ocjena 5 (izvrstan) - oslobođen ispita. Studenti koji prikupe dovoljan broj bodova za ocjene dobar i vrlo dobar, a nisu zadovoljni ocjenom, mogu pristupiti ispitu na redovnom ispitnom roku. U tom slučaju se ocjenjuje znanje prikazano na ispitu, a što može rezultirati većom, istom ili manjom ocjenom ili padom na ispitu. Prikupljeni bodovi na kolokvijima vrijede samo za jedan izlazak na ispit (bilo koji ispitni rok), a to znači da u slučaju pada na ispitu student mora na slijedećem roku pristupiti pisanom i usmenom dijelu ispita i vrednovati će se znanje samo iskazano na ispitu.



4. - Materijali objavljeni na e-učenju - Bašić, T, Ž.,Hećimović.: Geodetski referentni okviri, Geodetski fakultet, Zagreb. (skripta u pripremi) - Neutsch, W. (1996): Coordinates. Walter de Gruyter - Hofmann-Wellenhof, B., Lichtenegger, H. Collins, J. (2000): GPS Theory and Practice, 5th Revised Edition, Springer, Wien - New York


3.

- Jekeli, Ch. (2001): Inertial Navigation System with Geodetic Application. Walter de Gruyter, Berlin. - Moritz, H., Hofmann-Wellenhof, B. (1993): Geometry, Relativity, Geodesy. Wichmann, Karlsruhe. - Torge, W. (2001): Geodesy, Walter de Gruyter (eng.); Torge, W. (2003): Geodäsie, Walter de Gruyter (njem.). - International Earth Rotation and Reference Systems Service (IERS), http://www.iers.org. - European Reference Frame (EUREF), http://www.euref-iag.net. - Državna geodetska uprava: Izvješća o znanstveno-stručnim projektima. http://www.dgu.hr. - Jean Souchay and Martine Feissel-Vernier (eds.) (2008): The International Celestial Reference System and Frame. IERS Technical Notes, No. 34, http://www.iers.org/. - C. Boucher, Z. Altamimi, P. Sillard, and M. Feissel-Vernier (2004): The ITRF2000, IERS Technical Notes, No. 31, http://www.iers.org/.


Odslušan : Osnove geoinformatike

Položen : Fizika

Odslušan : Analiza i obrada geodetskih mjerenja


Katastar


Nositelji: Prof. dr. sc. Miodrag Roić

Izvođači: Miodrag Roić (nositelj) - predavanja Grupa, postotak izvođenja nastave P4, 100.00 Baldo Stančić - projektantske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 4V0002, 100.00 4V0004, 100.00 4V0006, 100.00 4V0008, 100.00 Mario Mađer - projektantske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 4V0001, 100.00 4V0003, 100.00 4V0005, 100.00 4V0007, 100.00

Opis predmeta: Potrebe za upisnicima. Zemlja - zemljište. Nekretnine. Upis nekretnina i prava u Hrvatskoj. Osnovne značajke upisnika. Franciskanski katastar. Djelatnosti u katastru nekretnina (zemljišta). Nadležnosti. Ovlaštenja. Katastarska izmjera. Katastarska čestica. Sadržaj i svrha katastra. Katastarski operat. Katastarske teritorijalne jedinice. Temelj izmjere i metode. Numeracija čestica. Izlaganje podatka na javni uvid. Izrada katastarskog operata. Dijelovi katastarskog operata. Tehnički dio. Knjižni dio. Baza zemljišnih podataka. Održavanje podataka. Provođenje promjena. Održavanje izmjere - elaborat. Prijavni list. Diobni nacrt. Unos promjena. Zbirka isprava. Prijavljivanje Zemljišnoj knjizi. Konzistencija operata. Obnavljanje (reambulacija) katastra. Čuvanje dokumentacije katastra. Ured za katastar. Zemljišna knjiga. Dvojni sustav upisa. Upravna struktura. Ostali upisnici (katastri). Upis posebnih dijelova nekretnine. Javna dobra, opća dobra i pomorsko dobro. Upisnici u svijetu. Upis isprava -naslova. Upravljanje katastrom i odgovornosti. Financije i strategija cijena. Tehničke metode. Definicija, omeđavanje i prikaz međa. Uloga geodeta. Thorensov katastar. Europski parcelarni katastar. Register of Deeds. Land registry. Učinkovit pristup podacima. Probici reforme upisnika. Promjene pravnog sustava. Djelatnost katastarskog ureda. Pristup podacima. Izrada elaborata za provođenje promjena u upisnicima nekretnina i prava na njima. Ishodi učenja: Nakon uspješno savladanog predmeta, moći ćete: - prepoznati obilježja prostora koji se upisuju u službene upisnike - objasniti načine upisa pojedinih obilježja u katastar - povezati upisnike nekretnina i interesa na njima - primijeniti stečena znanja na tržištu nekretnina - provesti upis i promjenu na nekretnini u katastar Oblici nastave: - predavanja - projektantske vježbe - konzultacije - provjere znanja - e-učenje Način izvođenja nastave: - mješovita nastava (primjena e-učenja na razini 2)


Ocjenjivanje: Kontinuirano: 2 međuispita i projekti i provjere praktičnog rada sustavom za e-učenje, mogućnost oslobađanja od polaganja ispita. Pravila vrednovanja rada studenata: Uvjeti za ostvarivanje prava na potpis i oslobađanje od ispita Obvezan uvjet za ulazak u sustav vrednovanja je ostvarivanje minimalnih uvjeta (pravo na potpis). Pravo na potpis: Pravo na potpis ostvaruju studenti koji ostvare sljedeće uvjete: 1. obavljene sve aktivnosti na vježbama (ostvaren min. 1 bod po svakoj aktivnosti) 2. ostvare ukupno više od 35.00 (35%) bodova. Za izostanke ne treba donositi ispričnice. Oslobađanje od polaganja ispita: Pravo na oslobađanje od ispita ostvaruje 50% najbolje bodovanih studenata, koji su bodove ostvarili u redovitim terminima (bez nadoknada). U ovisnosti o mjestu na rang listi ocjene dobivaju: Ocjena Ostvaren rezultat (rang na listi) Napomena 5 15% najboljih 4 narednih 35% 3 narednih 35% 2 narednih 15% Student može prihvatiti ocjenu ili polagati ispit na jednom od predviđenih ispitnih rokova. Popis bodova koji se mogu ostvariti po pojedinoj aktivnosti: RB. Aktivnost Ukupno bodova Napomena 1. Zadaća: Javni uvid 5 2. Projekt: Parcelacijski elaborat 5 3. Provjera samostalne izrade: Parcelacijski elaborat 5 4. Projekt: Geodetski elaborat 5 5. Provjera samostalne izrade: Geodetski elaborat 5 6. 1. međuispit 35 7. 2. međuispit 35 8. Nazočnost na nastavi (vježbe i predavanja) 5 Nadoknade: Studenti koji nisu obavili 1 (jednu) aktivnost u predviđenom terminu mogu podnijeti zamolbu, putem studentske referade, predmetnom nastavniku za naknadno obavljanje te aktivnosti. Zadnji rok do kojeg se primaju zamolbe je predzadnji petak u semestru do 12.00 sati. U zamolbi treba navesti redni broj i naziv aktivnosti te razlog neispunjavanja. Zamolbe će u pravilu biti odobrene, a termini za nadoknadu će biti u terminima nastave u zadnjem tjednu. Ostvarena prava vrijede do kraja tekuće akademske godine. Ostale informacije na predavanjima, vježbama i e-učenju (e-ucenje.geof.hr ).



1. Roić, M.: Katastar - interna skripta, Geodetski fakultet, Zagreb 2011.

2. Roić, M., Medić, V., Fanton, I., : Katastar zemljišta i zemljišna knjiga - skripta, Geodetski fakultet, Zagreb 1999.Geodetski fakultet, Zagreb 1999.

4. Narodne novine: Propisi

6. Roić, M. (2011): Upravljanje zemljišnim informacijama - katastar. Sveučilište u Zagrebu Geodetski fakultet, Zagreb.


3. Larsson, G.: Land registration and cadastral systems, Longman Scientific Tehnical, London 1991

5. Kaufman, J., Staudler, D. (1998): Cadastre 2014, FIG publication.



Odslušan : Osnove zemljišno-knjižnog prava


Fotogrametrija


Nositelji: Doc. dr. sc. Dubravko Gajski

Izvođači: Dubravko Gajski (nositelj) - predavanja Grupa, postotak izvođenja nastave P4, 100.00 Ljiljana Pleše - laboratorijske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 4V0001, 100.00 4V0002, 100.00 4V0003, 100.00 4V0004, 100.00 4V0005, 100.00 4V0006, 100.00 4V0007, 100.00 4V0008, 100.00

Opis predmeta: Predmet donosi osnovne pojmove i definicije u fotogrametriji, te upoznaje studente sa mogućnostima prikupljanja informacija i izmjere fotogrametrijskih snimki. Objašnjeni su standardni postupci orijentacija fotogrametrijskih snimki, te standardni fotogrametrijski proizvodi, kao i osnove kontrole kvalitete fotogrametrijskih radova. Sadržaj predavanja: Uvod, pojam i definicije u fotogrametriji. Osnove fotografije i preslikavanja. Kamere i drugi sustavi za snimanje. Izmjera snimki, koordinatni sustavi u fotogrametriji, transformacija koordinata u ravnini. Terestrička fotogrametrija, pribor, snimanje i primjena. Aerofotogrametrija, oprema, priprema terena i planiranje snimanja. Stereofotogrametrija, oko, stereoskopsko promatranje, subjektivni model, principi stereoizmjere, analitički i digitalni sustavi. Orijentacije, unutarnja, relativna i apsolutna orijentacija, deformacija modela. Proizvodi, aerotriangulacija, ortofoto. Točnost fotogrametrijske izmjere. Sadržaj vježbi: Upoznavanje sa objektno orijentiranim softverom za fotogrametrijske orijentacije NOOBEED. Upoznavanje sa sadržajem i interpretacijom mjernih snimki. Orijentacije pojedinačnih aerofotogrametrijskih modela. Izrada 3D-anaglifskog prikaza Ishodi učenja: -razumjeti osnovne prednosti i nedostatke fotogrametrijske metode mjerenja u odnosu na ostale metode. -razumjeti proces nastajanja tehničke fotografije i uvjete koje mora zadovoljiti mjerna snimka -razumjeti osnovne procedure pripreme fotogrametrijskih snimki za izmjeru -razumjeti principe mono- i stereoskopske fotogrametrijske izmjere, njihove prednosti i nedostatke te područja primjene Oblici nastave: -predavanja -projektantske vježbe (na računalima i fotogrametrijskim mjernim stanicama) -konzultacije -provjera znanja -e-učenje Ocjenjivanje


Kontinuirano: nazočnost na više od 70% predavanja i 70% vježbi. Izrada projektnih zadataka na vježbama. Predviđena su dva projektna zadatka: 1.Orijentacija aerofotogrametrijskih snimki 2.Izrada 3D anaglifskog prikaza Student ima mogućnost pristupanja dvama kolokvijima, gdje odgovara na teorijska i praktična pitanja putem pismenog rada. Uspješnost izrade projektnih zadataka, te njihovo razumijevanje ocjenjuje se tijekom njihove predaje. Pismeno: Student se može osloboditi pismenog dijela ukoliko to gradivo položi putem dva kolokvija tijekom semestra, u suprotnom student pristupa pismenom dijelu ispita na redovitim ispitnim rokovima. Oslobođenje od pismenog ispita vrijedi za jedan od prva dva redovita ispitna roka. Usmeno: Student se može osloboditi usmenog dijela ispita, ukoliko na oba kolokvija i iz oba projektna zadatka postigne barem vrlodobar ili odličan uspjeh. U suprotnom teorijska znanja provjeravaju se na redovitim ispitnim rokovima. RB. Aktivnost Ukupno bodova Napomena 1. Orijentacija aerofotogrametrijskih snimki 25 min. 50 % 2. Izrada 3D anaglifskog prikaza 25 min. 50 % 3. 1. kolokvij 25 min. 50 % 4. 2. kolokvij 25 min. 50 % UKUPNO 100 Min 50 Konačna ocjena: određuje se na temelju ukupnog znanja i zalaganja koje je student pokazao tijekom semestra i na ispitima. Konačna ocjena se sastoji od - Obične aritm. sredine uspjeha na aktivnostima 1-4 (ako je uspjeh na svakoj od aktivnosti vrlodobar(4) ili izvrstan (5) ) - Obične aritm. sredine uspjeha na aktivnostima 1-4 sa 50% a ostalih 50% na usmenom dijelu - 50% na pismenom dijelu i 50% na usmenom dijelu (ako neke od aktivnosti nisu pozitivno ocjenjene) Ocjena iz pisanog dijela ispita I kolokvija utvrđuje se na slijedeći način: Postotak Ocjena 50% do 71% dovoljan (2) 72% do 80% dobar (3) 81% do 90% vrlo dobar (4) 91% do 100% izvrstan (5)



1. Kraus, K.: Fotogrametrija, Knjiga 1., prijevod na hrvatski jezik, Zagreb - Sarajevo 2005. Materijali objavljeni na e-učenju


2. Internetski izvori, sustav pomoći softvera NOOBEED Braum, F.: Elementarna fotogrametrija, Sveučilište u Zagrebu 1969. Braum, F.: Fotogrametrijsko snimanje, Sveučilište u Zagrebu 197.....


Položen : Geodetski instrumenti


Modeliranje geoinformacija


Nositelji: Prof. dr. sc. Damir Medak Prof. dr. sc. Miodrag Roić

Izvođači: Damir Medak (nositelj) - predavanja Grupa, postotak izvođenja nastave P4, 100.00 Miodrag Roić (nositelj) - predavanja Ela Vela Bagić - projektantske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 4V0002, 100.00 4V0004, 100.00 4V0006, 100.00 4V0008, 100.00 Ivan Medved - projektantske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 4V0001, 100.00 4V0003, 100.00 4V0005, 100.00 4V0007, 100.00

Opis predmeta: Sadržaj: Definicija osnovnih pojmova: ontologija, modeliranje, geoinformacije, geoinformacijski sustavi. Razvoj geoinformacijskih sustava. Particioniranje prostora. Kontinuirana polja. Rasterski model. Rezolucija rasterskog elementa. Kompresija rastera. Vrste atributa: nominalni, ordinalni, intervalni, razlomni, ciklički. Primjeri primjene u rasterskom modelu. Rasterska algebra: lokalne, fokalne i zonalne operacije. Primjena u različitim domenama. Metode pristupa geoprostornim podacima: poredak u jednoj i dvije dimenzije. Indeksiranje prostornih podataka. Stablaste strukture: stablo četvorina, R-stablo. Grid metode i geohash. Geoprostorni objekti. Identifikatori. Točka, polilinija, poligon. Implementacija vektorskih podatkovnih modela. Standardi: Open Geospatial Consortium, ISO. Objektna orijentacija u modeliranju geoinformacija. Hijerarhije objekata. Nasljeđivanje. Kompozicija. ER-model za geoinformacije. UML dijagrami. Mreža nepravilnih trokuta (TIN). Voronoi diagram i Delaunayeva triangulacija. Digitalni model reljefa. Mrežni model: čvor, veza i regija. Grafovi i geoinformacije. Topološki odnosi. Georelacijski poligoni. Trodimenzionalni modeli geoinformacija. Modeliranje 2D ploha u 3D prostoru. Modeliranje 3D objekata. CityGML - razine detaljnosti. Vremenska dimenzija u modeliranju geoinformacija. Prostorno-vremenski modeli. Budućnost modeliranja geoinformacija: tehnološki i društveni izazovi. Ishodi učenja: - definirati i razlikovati geoprostorne modele. - prepoznati prednosti i nedostatke pojedinih geoprostornih modela. - čitati notaciju ER i UML dijagrama za modeliranje geoinformacija. - upotrijebiti ključne topološke koncepte na dvodimenzionalnim i trodimenzionalnim podacima. - opisati isječak stvarnog svijeta uz pomoć geoprostornih modela. Oblici nastave: predavanje (15x 2 sata), računalne vježbe (15x 2 sata) Razina primjene tehnologije e-učenja: razina 2 Uvjeti za dobivanje potpisa: - nazočnost na 70% nastave, - pravodobno izrađena dva programa, - minimalno ukupno 10 bodova (od 60 mogućih) iz dva međuispita. Ocjenjivanje: Primjenjuje se kontinuirano praćenje studenata: tijekom semestra će se održati dva međuispita (kolokvija) na kojima se može dobiti maksimalno 2x30=60 bodova. Prvi međuispit je nakon 7 tjedana nastave, a drugi nakon 13 tjedana nastave. Uvjet za pozitivnu ocjenu je ostvareno pravo na potpis te minimalno 31 bod (od 60 mogućih) na međuispitima. Ocjena = M1 + M2 M1, M2 - bodovi na međuispitima.


Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Bodovi Ocjena 31 do 38 dovoljan (2) 39 do 45 dobar (3) 46 do 53 vrlo dobar (4) 54 do 60 izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit polažu pismeni i usmeni ispit. Uvjet za polaganje usmenog dijela ispita je 50% od mogućih bodova pismenog dijela ispita. Nastavu je moguće održavati i na engleskom jeziku. Osnovne strukture za spremanje i pozivanje. Dijeljenje prostora. Vektorski i rasterski podatkovni modeli. Prikaz i modeliranje u više mjerila. Objektni modeli. UML. Prikaz i modeliranje vremena. Upitne operacije i upitni jezici. Metapodaci. Razmjena podataka i interoperabilnost. Rukovanje prostornim podacima. Konverzija podataka različitih formata. Generalizacija i agregiranje. Geometrijski i tematski vidovi rastera. Upiti prema rasterima. Upiti prema vektorima. Topologija. Osnove ravninskih grafova. Odnosi geometrijskih elemenata ravninskih grafova. Model 9-presjeka. Utjecaj topologije na redundanciju i konzistenciju podataka. Klasifikacija objekata. ISO norme Geoinformacije/Geomatika. Službeni modeli u Hrvatskoj.



1. Worboys, M. (2003): GIS - a Computing Perspective

3. Molenaar, M. (1998): An Introduction to the Theory of Spatial Object Modelling for GIS, Taylor & Francis Ltd, London.

4. ISO i Hrvatske norme: niz 19xxx

5. Roić, M. i dr. (2002): Prevođenje katastarskih planova izrađenih u Gauss-Kruegerovoj projekciji u digitalni vektorski oblik, studija, Geodetski fakultet

6. DGU: STOKIS model

9. Longley, Goodchild, Maguire, Rhind (2011): Geographic Information Systems and Science, 3rd Edition, Wiley.


2. Bartelme, N. (2002): Geoinformatik

7. Oosterom, P. van (1990): Reactive data structures for Geographical Information Systems, PhD Thesis, TU Delft.

8. Bernard, L., Fitzke, J., Wagner, R. M. (2005): Geodateninfrastruktur, Wichmann, Heidelberg.


Odslušan : Baze podataka






Opis predmeta:





Kvaliteta geoinformacija


Nositelji: Prof. dr. sc. Nevio Rožić

Izvođači: Nevio Rožić (nositelj) - predavanja Grupa, postotak izvođenja nastave P4, 100.00 Mariana Tir - auditorne vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave P4, 100.00

Opis predmeta: Opis sadržaja: Uvod u kvalitetu i kontrolu kvalitete geoinformacija (geopodataka). Odnos suvremene globalne i nacionalne standardizacije s kvalitetom i kontrolom kvalitete geopodataka. Geodetski topografski i kartografski proizvodi kao uređeni i homogeni skupovi geopodataka. Načela definiranja i opisivanja kvalitete geopodataka. Komponente definiranja kvalitete geopodataka. Identificiranje i deklariranje kvalitete geopodataka. Ocjenjivanje i vrednovanje kvalitete geopodataka. Specifikacije geodetskih proizvoda. Kvantitativne i ne-kvantitativne informacije o kvaliteti geopodataka. Elementi i podelementi kvalitete geopodataka. Cjelovitost (suvišnost i ispuštenost), logička dosljednost (konceptualna dosljednost, topološka dosljednost i dosljednost formata), položajna točnost (apsolutna i relativna točnost), vremenska točnost (vremenska dosljednost i vremenska vjerodostojnost), tematska (ispravnost klasifikacije geoobjekata i ne-kvantitativnih atributa te točnost kvantitativnih atributa). Opisnici podelemenata kvalitete geopodataka. Proces (plan i sustav kontrole) kvalitete geopodataka. Metode i klasifikacija metoda vrednovanja kvalitete geopodataka. Direktne metode. Potpuna kontrola. Kontrola uzorka. Automatizirane i ručne metode. Indirektne metode. Izvješćivanje i deklariranje kvalitete geopodataka. Podaci o podacima (metadata). Izvješća s nalazima i rezultatima kvalitete geopodataka. Mjere kvalitete. Načela i elementi kvalitete i kontrole kvalitete nacionalnih geodetskih proizvoda (topografski, kartografski i fotogrametrijski proizvodi). Hrvatski nacionalni sustav kontrole kvalitete geodetskih proizvoda. Kvaliteta i kontrola kvalitete nacionalnih geodetskih proizvoda: Topografska baza podataka RH, Ortofoto planovi 1:5000, Topografska karta 1:25000. Ishod učenja: Stečena neophodna teorijska i empirijska znanja te vještine aktivne primjene metoda, algoritama i postupaka određivanja i vrednovanja kvalitete te izvješćivanja o kvaliteti geoinformacija i geopodataka pri rješavanju različitih zadaća i problema geodetske inženjerske prakse. Oblici nastave: Predavanja, auditorne i računske vježbe, provjere znanja, konzultacije, e-učenje. Način izvođenja nastave: Mješovita nastava (e-učenje na razini 1). Ocjenjivanje: Uvjeti za apsolviranje predmeta su 70% nazočnosti na nastavi predavanja i nastavi vježbi te 3 uredno i točno izađena programa. Uvjet za oslobođenje od empirijskog dijela ispita su 2 kumulativno pozitivno položena međuispita (kolokviji) tijekom nastave.Predviđena su 2 kolokvija sa sadržajem provjere empirijskih znanja i vještina analize i obrade računskih mjerenja. Pojedini kolokvij sadrži 6 pitanja. Kriterij ocjenjivanja: jedno pitanje = 1 bod. Minimalni broj bodova za pozitivnu ocjenu jest 3. Kolokviji su eliminacijski. Samo svi položeni kolokviji (pozitivna ocjena) supstituiraju empirijski dio ispita (srednja vrijednost bodova iz svih kolokvija supstituira odgovarajući broj bodova s empirijskog dijela ispita). Empirijski dio ispita: Dvije empirijske ispitne zadaće i četiri pitanja u neposrednoj svezi s empirijskim postavom rješenja


zadaća (pitanja). Kriterij ocijenjivanja: jedno pitanje = 1 bod. Minimalan broj bodova za pristupanje teorijskom dijelu ispita je 3 boda. Empirijski dio ispita je eliminacijski. Teorijski dio ispita: 6 teorijskih pitanja. Kriterij ocijenjivanja: jedno pitanje = 1 bod. Minimalan broj bodova za uspješno polaganje ispita je 3 boda. Ukupna ocjena ispita određuje se na temelju ukupnog broja bodova iz empirijskog i teorijskog dijela ispita. Broju postignutih bodova dodjeljuju se ocjene: 0, 1, 2, 3, 4, 5 bodova - nedovoljan (1), 6 bodova - dovoljan (2), 7 i 8 bodova - dobar (3), 9 i 10 bodova - vrlo dobar (4), 11 i12 bodova - odličan (5).



1. Rožić, N.: Kvaliteta i kontrola kvalitete geoinformacija. Rukopis, Zagreb, 2007.

8. Republika Hrvatska, 2007: Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. Narodne novine, 17/2007.

9. Republika Hrvatska, 2008: Pravilnik o topografskoj izmjeri i izradbi državnih karata. Narodne novine, 109/2008.


2. International Organization for Standardization: ISO/DIS 19113 Geographic information - Quality principles

3. International Organization for Standardization: ISO/DIS 19114 Geographic information - Quality evaluation procedures

4. Kresse, W. et all: ISO Standards for Geographic Information. Springer, 2004.

5. Croatian Geodetic Institute: Quality control of geographic information. CRONO GIP document, Zagreb, 2004.

6. Državna geodetska uprava: Specifikacije nacionalnih geodetskih proizvoda. Zagreb, 2004.

7. Rožić, N. 1996: Geoinformatika III. Geodetski zakultet, rukopis predavanja, Zagreb 1996.



Rukovanje geoinformacijama



Izvođači: Ivka Kljajić - predavanja Grupa, postotak izvođenja nastave P4, 90.00 Miljenko Lapaine (nositelj) - predavanja Grupa, postotak izvođenja nastave P4, 10.00 Ivka Kljajić - projektantske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 4V0001, 26.67 4V0002, 26.67 4V0003, 26.67 4V0004, 26.67 4V0005, 26.67 4V0006, 26.67 4V0007, 26.67 4V0008, 26.67 Lili Gracin - projektantske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 4V0001, 73.33 4V0003, 73.33


4V0004, 73.33 4V0006, 73.33 Radan Vujnović - projektantske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 4V0002, 73.33 4V0005, 73.33 4V0007, 73.33 4V0008, 73.33

Opis predmeta: Predmet se bavi rukovanjem geoinformacija radi upoznavanja s mogućnostima njihove transformacije u različite formate zapisa koji olakšavaju daljnje analize. Korisnici često moraju donijeti odluke o tome kada i kako rukovati podacima. Primjeri rukovanja geoinformacijama su konverzija vektora u raster, generalizacija linija, spajanje atributa, promjena projekcije i upravljanje transakcijama. U drugim područjima znanja identificirani su različiti oblici struktura podataka, modela podataka, projekcija, i drugih prikaza prostorno-vremenskih podataka. Te razlike daju stvarne mogućnosti, ali i ograničenja za analiziranje i modeliranje. Mogućnost prijelaza iz jednog formata u drugi, ali tako da je gubitak informacija što manji, poboljšat će analiziranje i vizualiziranje geoinformacija. Sadržaj predavanja: Pregled problema ili potreba korisnika geoinformacija. Koraci pri rukovanju geoinformacijama. Koordinatni sustavi i georeferenciranje. Kontinuirani georeferentni sustavi. Diskretni georeferentni sustavi. Unos i spremanje podataka. Organizacija spremanja podataka. Funkcije za unos podataka. Unos postojećih digitalnih podataka. Uređivanje i prilagođavanje podataka. Funkcije za korigiranje i prilagođavanje geometrijskih podataka. Opće korisničke funkcije. Uređivanje i korigiranje pogrešaka i propusta. Generalizacija i izglađivanje linija. Transformacije u zajedničku kartografsku projekciju. Transformacije u zajednički koordinatni sustav. Prilagodba rubova karte i susjednih područja. Kreiranje topologije. Uređivanje atributnih podataka. Analiza geoinformacija. Logičke operacije. Opće aritmetičke operacije. Opće statističke operacije. Geometrijske operacije. Izrada izvještaja iz atributnih podataka. Pretraživanje podataka s karata. Složene operacije s atributnim podacima. Klasifikacija i reklasifikacija. Integrirana obrada geometrije i atributa. Prekrivanje. Prekrivanje poligona. Točke u poligonu. Linije na poligonima. Koridori. Prekrivanje rasterskih podataka. Postupci u integriranim analizama podataka. Prezentacija geoinformacija. Pristup geoinformacijama, normizacija i autorsko pravo. Vlasništvo i autorsko pravo. Povrat troškova i određivanje cijene. Javna ili privatna organizacija geoinformacija. Sigurnost geoinformacija. Kvaliteta geoinformacija. Kriterij odabira. Točnost. Podrijetlo. Položajna točnost. Točnost atributnih podataka. Logička konzistentnost. Potpunost. Pravodobnost podataka. Dostupnost. Vjerojatni izvori pogrešaka. Sadržaj vježbi: PrimjenaQuantum GIS-a pri rukovanju geoinformacijama. Definiranje i pridruživanje koordinatnog sustava i kartografske projekcije. Georeferenciranje rasterskih podataka. Prikupljanje i unos geometrijskih i atributnih podataka. Uređivanje i korigiranje geometrijskih podataka. Pojednostavljivanje linijskih objekata. Transformacija koordinata iz koordinatnog sustava crteža u neki drugi koordinatni sustav. Kreiranje i uređivanje topologija. Uređivanje atributnih podataka. Izrada izvještaja iz atributnih podataka. Pretraživanje podataka s karata. Kreiranje tematskih karata. Analiza prolaženjem mrežom. Analiza prekrivanjem poligona. Kreiranje koridora oko točaka, linija i poligona. Prikazivanje i iscrtavanje skupa karata. Istraživanje slobodnog pristupa geoinformacijama, poštovanje autorskog prava i prava na njihovu upotrebu. Ishodi učenja: - prepoznati probleme ili potrebe korisnika geoinformacija - opisati korake pri rukovanju geoinformacijama - definirati različite oblike unosa podataka i izabrati najpogodniji način spremanja podataka - primijeniti različite funkcije za prilagodbu i uređivanje geometrijskih podataka - izabrati metodu pridruživanja i uređivanja atributnih podataka geometrijskim podacima - analizirati odabrane podatake na različitim razinama i prikazati rezultate u grafičkom obliku (karta i/ili izvještaj) - objasniti važnost intelektualnog vlasništva i autorskog prava, pristup geoinformacijama - definirati koncept kvalitete podataka Oblici nastave: - predavanja - projektantske vježbe (na računalima) - konzultacije - provjera znanja - e-učenje


Način izvođenja nastave: - mješovita nastava (primjena e-učenja na razini 2) Ocjenjivanje: Kontinuirano: Nazočnost na više od 70% predavanja i 70% vježbi. Tijekom semestra održat će se dva međuispita (kolokvija). Pismeno: Pismenog dijela ispita student se može osloboditi ukoliko ostvari minimalno 50% bodova na svakom kolokviju. Ukoliko se student ne oslobodi pismenog dijela ispita putem kolokvija dužan je pristupiti pismenom dijelu ispita na redovitim ispitnim rokovima. Oslobođenje od pismenog dijela ispita vrijedi za jedan od prva dva redovita ispitna termina u tekućoj akademskoj godini. Ocjena iz pojedinog kolokvija i pismenog dijela ispita utvrđuje se na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% - 65% dovoljan (2) 66% - 80% dobar (3) 81% - 90% vrlo dobar (4) 91% - 100% izvrstan (5) Konačna ocjena na temelju kontinuirane provjere znanja putem kolokvija određuje se kao srednja ocjena iz dvije pozitivne ocjene. Usmeno: Studenti koji polože pismeni dio ispita putem kolokvija polažu samo usmeni dio ispita. Ostali studenti polažu i pismeni i usmeni dio ispita. Uvjet za pristupanje usmenom dijelu ispita je 50% ostvarenih bodova na pismenom dijelu ispita.



1. Lapaine, M.: Rukovanje geoinformacijama, interna skripta, Geodetski fakultet, Zagreb 2006.

2. Bilješke s predavanja i vježbi.



4. Bernhardsen, T.: Geographic Information Systems, An Introduction, 2nd edition, John Wiley & Sons, Inc., New York, 1999.

5. Jones, Ch.: Geographical Information Systems and Computer Cartography, Prentice Hall, Harlow, England, 1997.

6. Longley, P. A., Goodchild, M. F., Maguire, D. J., Rhind, D. W.: Geographic Information Systems and Science, John Wiley & Sons, Inc., New York, 2001.

7. Maguire, D. J., Goodchild, M. F., Rhind, D.: Geographical Information Systems, Vol. 1 and 2, Longman Scientific & Technical, New York, 1991.

Satelitsko pozicioniranje


Nositelji: Prof. dr. sc. Željko Bačić

Izvođači: Željko Bačić (nositelj) - predavanja Grupa, postotak izvođenja nastave P5, 100.00 Danijel Šugar - projektantske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 5V001, 100.00


5V006, 100.00 Marijan Grgić - projektantske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 5V002, 100.00 5V005, 100.00 Matej Varga - projektantske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 5V003, 100.00 5V004, 100.00 5V007, 100.00 5V008, 100.00

Opis predmeta: Osnovni pojmovi nebeske mehanike: Koordinatni sustavi u nebeskoj mehanici. Plošna brzina. Keplerovi zakoni. Gibanje materijalne točke pod djelovanjem centralne sile. Binetova jednadžba. Opći zakon gravitacije. Newtonov zadatak. Popravak trećeg Keplerovog zakona. I., II. i III. svemirska brzina. Uvod u mehaniku gibanja umjetnih Zemljinih satelita: Gravitacijsko polje Zemlje izraženo pomoću sfernih harmoničkih funkcija. Poremećaji u gibanju umjetnih Zemljinih satelita prouzrokovani gravitacijskim djelovanjem Zemlje (kao nepravilnog tijela), Mjeseca i Sunca, otporom zraka, tlakom radijacije Sunca itd. (Sve izloženo u skraćenom obliku). Povijesni pregled razvoja sustava satelitskog pozicioniranja. Koncept i komponente GPS sustava. Karakteristika GPS-a, referentni sustavi povezani s GPSom, pregled i karakteristike opažanih veličina, metode mjerenja i matematički modeli pozicioniranja, planiranje i izvođenje GPS mjerenja, obrada podataka mjerenja, kratak osvrt na geodetske datume i transformaciju podataka između njih, kao i pregled primjene GPS-a u geodeziji i geoinformatici. Pregled, karakteristike i primjena drugih sustava satelitskog pozicioniranja, GLONASS, Galieleo i drugi. U praktičnom dijelu (vježbe) praktično upoznavanje sa softverima za planiranje opažanja, GPS uređajima. Terensko mjerenje malih mreža statičkom i brzom statičkom metodom, prebacivanje (transfer) podataka s prijamnika na PC, obrada baznih linija bez postupka optimiranja, izjednačenje mreže i interpretacija pokazatelja za dobra i loša mjerenja te izrada tehničkog izvješća.



1. Bačić, Ž. i Bašić, T: Satelitska geodezija (interna skripta), Geodetski fakultet, Zagreb, 1999.

2. Bačić, Ž.: Satelitsko pozicioniranje, Geodetski fakultet, Zagreb, 2008 (skripta u pripremi)


3. Hofmann-Wellenhof, B., Lichtenegger, H., Colins J.: GPS Theory and Practice, 2001.

4. Bilajbegović, A., Hofmann-Wellenhof, B., Lichtenegger, H.: GPS u teoriji i praksi, 2000.

5. Burša, M.: Satelitska geodezija I i II

6. www.iers.org/links/geo/geodesy/tech-gps_cont.html, GPS links

7. www.dgu.hr - Državna geodetska uprava - dokumenti i propisi

8. www.geoinformatics.com - stručni članci iz područja sateliskog pozicioniranja


Položen : Geodetski referentni okviri

Položen : Analiza i obrada geodetskih mjerenja


Inženjerska geodetska osnova


Nositelji: Prof. dr. sc. Gorana Novaković

Izvođači: Gorana Novaković (nositelj) - predavanja Grupa, postotak izvođenja nastave P5, 100.00 Ante Marendić - projektantske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 5V001, 100.00 5V004, 100.00 5V007, 100.00 Krešimir Babić - projektantske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 5V003, 100.00 5V005, 100.00 5V008, 100.00 Rinaldo Paar - projektantske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 5V002, 100.00 5V006, 100.00

Opis predmeta: Cilj predmeta je usvajanje teorijskih i praktičnih znanja vezanih za uspostavu i analizu kvalitete geodetske osnove za inženjerske radove. Sadržaj predavanja. Primjena geodezije u inženjerskim radovima. Projektiranje i projekt. Idejni, glavni i izvedbeni projekt. Geodetski radovi pri projektiranju, građenju i korištenju građevinskog objekta. Geodetske podloge za projektiranje i njihova točnost. Geodetska osnova za projektiranje i iskolčenje. Opće i specifične karakteristike mreža za iskolčenje. Faze uspostave geodetske mreže. Horizontalne (2D) mreže. Projekt mreže - oblici mreža i plan izmjere. Izvedba mreže na terenu - rekognosciranje, stabilizacija točaka, izmjera. Analiza kvalitete geodetske mreže - preciznost i pouzdanost. Mikrotriangulacijske mreže. Analiza točnosti triangulacijske mreže. Nesigurnosti pri mjerenju kutova u triangulacijskoj mreži i ocjena preciznosti izmjerenih kutova. Nesigurnost drugih elemenata u mreži. Trilateracijske mreže. Nesigurnosti pri elektrooptičkom mjerenju duljina. Kombinirane mreže. Izjednačenje geodetske mreže. Ocjena točnosti koordinata točaka mreže i mjerenih veličina nakon izjednačenja. Poligonska mreža. Projekt poligonske mreže. Metode priključka poligonskog vlaka na postojeću geodetsku osnovu. Ocjena preciznosti kutnih i linearnih mjerenja u poligonometriji. Utjecaj nesigurnosti mjerenja na pojedine elemente vlaka. Izjednačenje poligonskih vlakova i poligonske mreže. Mreža točaka određena presjekom lukova. Mreža linija za iskolčenje. Visinska osnova (1D) na gradilištu. Projekt nivelmanske mreže. Vrste repera na gradilištu. Nesigurnosti pri mjerenju visinskih razlika različitim metodama. Izjednačenje nivelmanske mreže. Proračun točnosti u nivelmanskoj mreži. Prostorne (3D) mreže. Osnove satelitskog pozicioniranja. Primjena metode za uspostavu inženjerske geodetske osnove. Tehnički izvještaj o uspostavljenoj inženjerskoj geodetskoj osnovi. Sadržaj vježbi. Auditorne, terenske i projektantske vježbe. Terenske vježbe: uspostava preciznog poligonskog vlaka, gdje se smjer početne strane vlaka određuje priključkom na više točaka postojeće geodetske osnove. Projektantske vježbe: izjednačenje poligonskog vlaka i ocjena točnosti, izjednačenje nivelmanske mreže i ocjena točnosti. Očekivani ishodi učenja - Razlikovati geodetsku osnovu za izmjeru terena i geodetsku osnovu za potrebe inženjerskih radova - Definirati geodetsku mrežu - geometrijska i algebarska definicija - Opisati opće i specifične karakteristike geodetske osnove za iskolčenje objekata - Definirati faze uspostave geodetske mreže - Usporediti različite metode izmjere inženjerske geodetske osnove - Analizirati kvalitetu (točnost) geodetske osnove i njezinih elemenata


- Napraviti specifičan priključak novo uspostavljene geodetske osnove na postojeću geodetsku osnovu Oblici nastave - predavanja - terenske vježbe - projektantske vježbe (na računalima) - konzultacije - provjera znanja - e-učenje Način izvođenja nastave mješovita nastava (primjena e-učenja na razini 2) Ocjenjivanje Kontinuirano: - nazočnost na nastavi više od 70%. - izrada dva projektna zadatka na vježbama. Projektni zadaci su: 1. Na terenu uspostaviti precizni poligonski vlak čiji se smjer početne strane određuje priključkom na tri točke postojeće geodetske osnove. Izjednačenje uspostavljenog poligonskog vlaka, ocjena točnosti pojedinih elemenata vlaka. 2. Izjednačenje nivelmanske mreže. Ocjena točnosti. Za dobivanje potpisa obavezno je prisustvovanje na najmanje 12 vježbi i predaja oba projektna zadatka. - Pristupanje na dva kolokvija na kojima student rješava jedan računski zadatak i odgovara na pet teorijskih pitanja. Za prolaz na kolokviju potrebno je riješiti računski zadatak i odgovoriti na najmanje jedno teorijsko pitanje. Računski zadatak donosi 50 bodova, a svako teorijsko pitanje 10 bodova. - Pismeni: pismenog dijela ispita student se može osloboditi ukoliko položi oba kolokvija. Ukoliko se student ne oslobodi pismenog dijela ispita, dužan je pristupiti pismenom dijelu ispita na redovitim ispitnim rokovima. Na pismenom dijelu ispita student rješava dva računska zadatka i odgovara na pet teorijskih pitanja. Za prolaz na pismenom dijelu ispita potrebno je riješiti oba računska zadatka i odgovoriti na najmanje jedno teorijsko pitanje. Računski zadaci donose 50 bodova, a svako teorijsko pitanje 10 bodova. - Usmeni: Teorijska znanja provjeravaju se na redovitim ispitnim rokovima. Svi studenti dužni su pristupiti usmenom dijelu ispita. U slučaju da student ne položi usmeni dio ispita, za slijedeće ispitne rokove vrijedi položeni pismeni dio (ili kolokviji). Popis bodova koji se mogu ostvariti po pojedinoj aktivnosti prikazan je u sljedećoj tablici: Rb. Vrsta aktivnosti Ukupno bodova Napomena 1. Pohađanje nastave Uvjet za potpis min. 70% 2. 1. projektni zadatak Uvjet za potpis 100% 3. 2. projektni zadatak Uvjet za potpis 100% 4. 1. kolokvij 30 min. 60% 5. 2. kolokvij 30 min. 60% 6. Pismeni dio ispita (60) min. 60% 7. Usmeni dio ispita 40 UKUPNO 100 Konačna ocjena: Konačna ocjena se sastoji od uspjeha na aktivnostima: - dva kolokvija ili pismeni dio ispita 60% - usmeni dio ispita 40%


Ocjena iz kolokvija ili pismenog dijela ispita, utvrđuje se na sljedeći način: 60 - 70 bodova: dovoljan (2) 71 - 80 bodova: dobar (3) 81 - 90 bodova: vrlo dobar (4) 91 - 100 bodova: izvrstan (5)



1. Novaković, G.: Inženjerska geodetska osnova, interna skripta Novaković, G.: Prezentacija predavanja

2. Janković, M.: Inženjerska geodezija I. Tehnička knjiga, Zagreb, 1982.


3. Uren, J., Price, W. F.: Surveying for Engineers. MacMillan Press Ltd, London, 1992.

4. Möser, M: Handbuch Ingenieurgeodäsie; Grundlagen, Herbert Wichmann Verlag, Hüthig GmbH, Heidelberg, 2000.



Daljinska istraživanja


Nositelji: Doc. dr. sc. Dubravko Gajski

Izvođači: Andrija Krtalić - predavanja Grupa, postotak izvođenja nastave P5, 90.00 Dubravko Gajski (nositelj) - predavanja Grupa, postotak izvođenja nastave P5, 10.00 Ljiljana Pleše - projektantske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 5V001, 100.00 5V002, 100.00 5V003, 100.00 5V004, 100.00 5V005, 100.00 5V006, 100.00 5V007, 100.00 5V008, 100.00

Opis predmeta: Teme iz osnova daljinskih istraživanja (Dl) u okviru jednosemestralnog predmeta daju osnovna znanja komplementarna onima koja su nužna za fotogrametriju (FG). Time se omogućava cjelovito razumjevanje snimanja i interpretacije u Dl (tematska interpretacija, višekenalni senzori i izvan vidljivog valnog područja). Multispektralna i multisenzorska Dl raspolažu velikim potencijalom za tematski opis snimane scene. Prostorna kvaliteta i točnost snimaka Dl se približava prostornoj točnosti FG snimaka, koji su ili pankromatski ili u najviše tri spektralna kanala. Paradigma interpretacije multispektralnih i multisenzorskih snimaka sve više se primjenjuje u interpretaciji u FG, a paradigma osiguravanja prostorne kvalitete iz FG prenosi se sve više i u DI. Osnovni pojmovi, definicije DI Uporabne značajke elektromagnetskih valova koje se rabe u DI Pasivni i aktivni senzori i sustavi za zrakoplovno i svemirsko snimanje. Uporabne značajke senzora. Digitalne snimke, principi digitalne obrade. Osnovni principi i metode tematske interpretacije DI, Popravljanje snimki . Filtriranje. Isticanje, izdvajanje, rankiranje i redukcija količine obilježja. Automatka klasifikacija. Nadzirana klasifikacija.




1. M. Bajić (preradio A. Krtalić), Daljinska istraživanja, rukopis predavanja (2011).

2. A Canada Centre for Remote Sensing, Remote Sensing Tutorial: Fundamentals of Remote Sensing (2011) (http://www.ccrs.nrcan.gc.ca/resource/tutor/fundam/pdf/fundamentals_e.pdf)


3. T.M. Lillesand, R.W. Kiefer, Remote sensing and image interpretation, IH-rd edition, John Wiley and Sons, New York, 2000.

4. M. Oluić, Snimanje i istraživanje Zemlje iz svemira, sateliti, senzori, primjena. HAZU i GEOSAT, Zagreb, 2001.


Položen : Fizika

Položen : Osnove statistike

Uređenje zemljišta


Nositelji: Prof. dr. sc. Siniša Mastelić Ivić

Izvođači: Siniša Mastelić Ivić (nositelj) - predavanja Grupa, postotak izvođenja nastave P5, 100.00 Hrvoje Tomić - projektantske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 5V001, 100.00 5V002, 100.00 5V003, 100.00 5V004, 100.00 5V005, 100.00 5V006, 100.00 5V007, 100.00 5V008, 100.00

Opis predmeta: Globalni okviri upravljanja zemljištem (land management) kao resursom. Pregled mjera i tehničkih zahvata koji utjeću na promjenu stanja u prostoru, posebno poljoprivrednih i građevinskih. Rast svjetske populacije, raspodjela prirodnih resursa, sanitestsko zdravstveni uvjeti i raspodjela prihoda u populaciji. Ruralni i urbani razvoj (land development). Prostorno planiranje: zakonska regulativa, utjecaj na mjere i zahvate u prostoru. Podloge za prostorno planiranje. Izvlaštenje. Osnovni principi održivog razvoja. Oblici korištenja zemljišta (land use). Zemljišno gospodarstvo kao procjena vrijednosti, potražnje i dostupnosti zemljišta. Upravljanje prirodnim resursima. Planiranje projekta i monitoring utjecaja. Urbano i regionalno planiranje. Realizacija dokumenata prostornog uređenja. Geodetsko tehničke mjere uređenja zemljišta: komasacija, arondacija i urbana preparcelacija, kao metode konsolidiranja terena. Upravljanje suprotstavljenim zahtjevima i mogučnost usklađenja. Daljinska istraživanja i vizualizacija korisnih podataka. Analiza podataka zemljina pokrova (land cover). Zemljišna politika. Globalizacija zemljišnih informacijskih sustava. Ocjenjivanje: Uvjeti za ostvarivanje prava na potpis i oslobađanje od ispita: obvezan uvjet za ulazak u sustav vrednovanja je nazočnost na više od 70% vježbi. Za ostale izostanke potrebno je donijeti ispričnicu. Pravo na potpis ostvaruju svi studenti koji obave sve aktivnosti na predavanjima i vježbama (oba uvjeta treba ispuniti). Pravo na oslobađanje od ispita ostvaruje 50% najbolje bodovanih studenata na svim aktivnostima. Student može prihvatiti ocjenu ili polagati usmeni ispit na jednom od predviđenih ispitnih rokova. Svi ostali studenti polažu pismeni i usmeni dio ispita na redovnim ispitnim rokovima. Popis bodova koji se mogu ostvariti po pojedinoj aktivnosti: 1.) Preuzimanje podataka putem web servisa, analize na preuzetim podacima, izrada tehničkog izvješća o projektu i


provjera samostalnosti izrade - 10bodova 2.) 1. kolokvij - 10 bodova 3.) 2. kolokvij - 10 bodova UKUPNO: 30 bodova



1. Batz, E: Neuordnung des laendlichen Raumes, Konrad Wittwer, Stuttgart 1990.

2. Medić, V: Agrarne operacije I. Dio, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb 1982.

3. Laurini, R: Information Systems For Urban Planning: A Hypermedia Co-operative Approach, Taylor and Francis, London, New-York 2001.


4. Medić, V: Identifikacija nekretnina u komasaciji, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb 1982.

5. Medić, V: Komasacija zemljišta, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb 1978.


Položen : Katastar

Stručna praksa


Nositelji: Prof. dr. sc. Đuro Barković Prof. dr. sc. Brankica Cigrovski-Detelić

Izvođači: Đuro Barković (nositelj) - terenske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 5V001, 50.00 5V002, 50.00 5V003, 50.00 5V004, 50.00 5V005, 50.00 5V006, 50.00 5V007, 50.00 5V008, 50.00 Brankica Cigrovski-Detelić (nositelj) - terenske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 5V001, 50.00 5V002, 50.00 5V003, 50.00 5V004, 50.00 5V005, 50.00 5V006, 50.00 5V007, 50.00 5V008, 50.00

Opis predmeta: Primjena znanja i vještina stečenih tijekom prva četiri semestra preddiplomskog studija kroz terenski rad i obradu mjerenih podataka. Izrada geodetskog elaborata za svaki izvedeni zadatak. Zadaci se definiraju po pojedinim geodetskim područjima u grupama od max. 5 studenata. Oblici nastave: Auditorne vježbe Terenske vježbe Ocjenjivanje:


Iz ovog predmeta nema ispita. Studenti stiču uvjete za potpis predajom elaborata o obavljenim zadacima.





Položen : Geodetski planovi

Položen : Katastar


Praktični rad s geodetskim instrumentima


Nositelji: Prof. dr. sc. Zlatko Lasić

Izvođači: Zlatko Lasić (nositelj) - predavanja Grupa, postotak izvođenja nastave P5, 100.00 Zlatko Lasić - laboratorijske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 5V001, 100.00 5V002, 100.00 5V003, 100.00 5V004, 100.00 5V005, 100.00 5V006, 100.00 5V007, 100.00 5V008, 100.00

Opis predmeta: Sadržaj: Praktični rad sa preciznim optičkim teodolitima i nivelirima. Mogući izvori pogrešaka pravca kod teodolita. Rad sa rotacionim laserskim nivelirom. Korištenje elektroničkog nivelira. Praktični rad sa mjernim stanicama uz uspostavu komunikacije sa računalom. Ishodi učenja: Poznavanje instrumentalnih pogrešaka kod teodolita, mjerne stanice i nivelira te njihov utjecaj na rezultate obrade podataka koji se prikupljaju na terenu, prebacuju na računalo i obrađuju te kartiraju. Oblici nastave: Predavanja (15×1 sat) Vježbe u laboratoriju/terenu (15×1 sat) Uvjeti za dobivanje potpisa: - nazočnost na 70% nastave - izrada programa (elaborata) Ocjenjivanje: Ispit je kombinacija pismeno/usmeno ispitivanja.




1. Lasić, Z.: Geodetski instrumenti - vježbe. Interna skripta 2005.


2. Benčić, D.: Geodetski instrumenti. Školska knjiga, Zagreb 1990.

3. Fialovszky, L.: Surveying Instruments and their Operational Principles. Akademiai Kiado,Budapest 1991.

4. Kahmen, H.: Vermessungskunde (19. izdanje). Walter de Gruyter, Berlin 1997.

5. Deumlich, F: Staiger, R.: Intrumentenkunde der Vermessugstehnik. Herbert Wichmann, Heidelberg 2002.



Topografska kartografija



Izvođači: Stanislav Frangeš (nositelj) - predavanja Grupa, postotak izvođenja nastave P5, 100.00 Igor Birin - projektantske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 5V01, 90.00 5V02, 90.00 5V03, 90.00 5V04, 90.00 Vesna Poslončec Petrić - projektantske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 5V01, 10.00 5V02, 10.00 5V03, 10.00 5V04, 10.00

Opis predmeta: Predavanja: Definicija topografske kartografije. Razvitak i zadaće topografske kartografije. Topografske izmjere. Nastanak topografskih karata. Definicije topografske karte. Osnovno o topografskim informacijskim sustavima. Svrha i primjena topografskih karata i TIS-ova. Korisnici topografskih informacija i njihove potrebe. Niz mjerila topografskih karata. Topografski objekti i njihove značajke. Naselja, prometnice, vode, vegetacija, reljef i granice te njihovo prikazivanje na topografskim kartama. Oblikovanje kartografike topografskih karata. Kartografski ključevi za topografske karte. Opća pitanja generalizacije topografskih karata. Točnost topografskih karata. Pregled dosadašnjih topografskih karata za područje RH. Suvremene topografske karte RH ? civilne i vojne. Pravilnik o načinu topografske izmjere i o izradi državnih karata. Pravilnik o načinu čuvanja i korištenja dokumentacije i podataka državne izmjere i katastra nekretnina. Službeni topografsko-kartografski informacijski sustav RH (STOKIS). Ustroj topografskog informacijskog sustava RH ? CROTIS. Objektne cjeline, grupe, vrste, atributi. Vježbe: Izrada isječka topografske karte Seminarski rad: Istraživanje izrade, održavanja i uporabe topografskih karata te topografskih informacijskih sustava Ishodi učenja: Izrada i održavanje topografskih karata. Vizualizacija i komunikacija uz pomoć topografskih karata. Oblici nastave: predavanja, projektne vježbe (na računalima), konzultacije, provjera znanja, e-učenje Način izvođenja nastave: mješovita nastava (primjena e-učenja na razini 2) Ocjenjivanje: Kontinuirano: nazočnost na predavanjima i vježbama. Izrada i izlaganje projektnih zadatka na vježbama. Za svaki projekt student izlaže rezultate svoga rada uz provjeru samostalnosti i 3 pitanja.


Projektni zadatak je: Izrada isječka topografske karte. Pristupanje kolokvijima na kojima student odgovara na teorijska pitanja. Kolokviji se provode u redovitom nastavnom terminu. Svaki kolokvij sadržajem odgovara dvjema nastavnim cjelinama. Ispit: Pisani dio: pisanog dijela ispita student se može osloboditi ukoliko to gradivo položi kroz 2 kolokvija i projekt koji se odvijaju tijekom semestra. Ukoliko se student ne oslobodi pisanog dijela ispita putem projekta i kolokvija dužan je pristupiti pisanom dijelu na redovitim ispitnim rokovima. Oslobođenje od pisanog dijela ispita vrijedi za oba redovita ispitna roka. Usmeni dio: teorijska znanja provjeravaju se na redovitim ispitnim rokovima. Popis bodova koji se mogu ostvariti po pojedinoj aktivnosti prikazan je u sljedećoj tablici: RB. Aktivnost Ukupno bodova Napomena 1. 1. kolokvij 30 min. 10 2. 2. kolokvij 30 min. 10 3. 1. projekt 30 min. 10 4. Prisutnost na vježbama 10 min. 2 UKUPNO 100 min. 32 Pravo na oslobađanje od pismenog ispita ostvaruju studenti koji ostvare minimalno 50% bodova na svakoj pojedinoj aktivnosti. Konačna ocjena: određuje se na temelju ukupnog znanja i zalaganja koje je student pokazao tijekom semestra i na ispitima. Konačna ocjena se sastoji od uspjeha na aktivnostima: 1-4 ili pismeni/praktični dio ispita 75% usmeni dio ispita 25% Ocjena iz pisanog dijela utvrđuje na sljedeći način: Postotak - Ocjena 70% do 80% dovoljan (2) 81% do 88% dobar (3) 89% do 95% vrlo dobar (4) 96% do 100% izvrstan (5)



1. Frangeš, S.: Topografska kartografija. rukopis predavanja,www.geof.hr/kartogra/topografska.pdf

2. Hake, G., Grünreich, D., Meng, L.: Kartographie - Visualisirung raum-zeitlicher Informationen. Walter de Gruyter, Berlin, New York 2002.


3. DGU: Topografsko informacijski sustav Republike Hrvatske - CROTIS, Temeljna načela - Katalog objekata. verzija 1.0, Geofoto d.o.o., Zagreb 2000.

4. MORH (2004): VoGIS - Vojni geografski informacijski sustav. Idejni projekt. Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, 2004.

5. http://129.187.175.5/materials/Topo_Karto_I/kartredak.pdf

6. http://129.187.175.5/materials/Topo_Karto_I/textpz.pdf


Položen : Baze podataka

Odslušan : Kartografija

Odslušan : Rukovanje geoinformacijama


Zemljišni informacijski servisi


Nositelji: Prof. dr. sc. Siniša Mastelić Ivić

Izvođači: Hrvoje Matijević - predavanja Grupa, postotak izvođenja nastave P5, 90.00 Siniša Mastelić Ivić (nositelj) - predavanja Grupa, postotak izvođenja nastave P5, 10.00 Hrvoje Matijević - projektantske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 5V01, 50.00 5V02, 50.00 5V03, 50.00 5V04, 50.00 Mario Mađer - projektantske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 5V01, 50.00 5V02, 50.00 5V03, 50.00 5V04, 50.00

Opis predmeta: Višenamjenski katastri. Primjena GIS-a za obradu podataka. ZIS - osobine. Modeli podataka. Formalna struktura servisa. Tipovi podataka. Georeferenciranje. Katastarski sustavi na Webu. Funkcionalni modeli. Baze metapodataka. Indeksi. Registar prostornih jedinica. Vrste prostornih jedinica. Sadržaj baze podataka. Model podataka. Tehnički dio. Izdavanje podataka. Distribuirane baze podataka. Kontrole. Pouzdanost i točnost podataka. Alati. Pouzdanost. Baze tehničkih i opisnih podataka. Čimbenici kvalitete. Uklapanje u geodetski model. Gospodarski čimbenici. Geometrijska poboljšavanja. Izbor postupka. Poboljšanje katastarskog plana. Kontrole sukladnosti. Troškovi. Održavanje. Prikazi i izdavanje podataka. Prijenos podataka ? norme. ZIS na Internetu. Rad sa zemljišnim informacijskim servisima. Lokalni i državni servisi, namjena i korištenje. Ishodi učenja - shvatiti i poznavati metode i načine prikupljanja podatka o zemljištu - znati provesti praktičnu vektorizaciju analognog katastarskog plana - shvatiti i znati primijeniti metodu poboljšanja (homogenizaciju) katastarskog plana - shvatiti postupak modeliranja zemljišnih podataka - izraditi vektorski slojni model digitalnog katastarskog plana sukladno važećim specifikacijama - izraditi analizu sukladnosti tehničkog i knjižnog dijela katastarskog operata - shvatiti principe uspostave zemljišnih informacijskih servisa i upravljanje podacima - shvatiti principe uspostave zemljišnih informacijskih servisa i upravljanje podacima - znati provesti praktičan rad sa zemljišnim informacijskim servisima Oblici nastave - predavanja - projektantske vježbe (na računalima) - konzulatacije - provjera znanja - e-učenje Način izvođenja nastave - mješovita nastava (primjena e-učenja na razini 2)


Ocjenjivanje kontinuirano: nazočnost na više od 70% predavanja i vježbi. Izrada i izlaganje projektnog zadatka na vježbama. Projektni zadatak sadrži dvije cjeline: vektorizacija katastarskog plana i analiza sukladnosti. Za svaku cjelinu student izlaže rezultate svoga rada uz provjeru samostalnosti i 3 teorijska pitanja. pismeno: pismenog dijela ispita student se može osloboditi ukoliko to gradivo položi u 2 kolokvija koji se odvijaju tijekom semestra. Ukoliko se student ne oslobodi pismenog dijela ispita putem kolokvija dužan je pristupiti pismenom dijelu na redovitim ispitnim rokovima. usmeno: teorijska znanja provjeravaju se na kraju semestra putem usmenog ispita.



1. Roić, M.: Zemljišni informacijski servisi - interna skripta, Geodetski fakultet, Zagreb 2005.

2. Larsson, G.: Land registration and cadastral systems, Longman Scientific Technical, London 1991.

3. Bill, R., Fritsch, D.: Grundlagen der Geoinformationssysteme I II, Wichmann, Heidelberg 1994.

5. Materijali objavljeni na e-učenju


4. Propisi

Inženjerska geodezija


Nositelji: Prof. dr. sc. Zdravko Kapović

Izvođači: Rinaldo Paar - predavanja Grupa, postotak izvođenja nastave P6, 33.33 Zdravko Kapović (nositelj) - predavanja Grupa, postotak izvođenja nastave P6, 66.67 Ante Marendić - terenske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 6V004, 100.00 6V005, 100.00 6V007, 100.00 Krešimir Babić - terenske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 6V003, 100.00 6V006, 100.00 6V008, 100.00 Rinaldo Paar - terenske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 6V001, 100.00 6V002, 100.00 Ante Marendić - projektantske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 6V004, 100.00 6V005, 100.00 6V007, 100.00 Krešimir Babić - projektantske vježbe


Grupa, postotak izvođenja nastave 6V003, 100.00 6V006, 100.00 6V008, 100.00 Rinaldo Paar - projektantske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 6V001, 100.00 6V002, 100.00

Opis predmeta: Opis sadržaja Zadaća inženjerske geodezije u procesu projektiranja, građenja i tijekom eksploatacije građevinskih objekata. Elementi iskolčenja. Metode iskolčenja točke i pravca. Promet. Promet s prostornoplanerskog stajališta. Glavne okolnosti uređenog prometa. Procjena isplativosti. Faze pri projektiranju prometnica. Projektiranje cesta. Pravna regulativa. Studija podobnosti za izgradnju prometnica. Stručna podloga za uvjete uređenja prometnica. Elementi trase u položajnom i visinskom smislu. Pravci kao elementi trase. Kružne krivine. Prijelazne krivine. Klotoida. Kubna parabola. Lemniskata. Složene krivine. Zaokretnice (serpentine). Stacioniranje trase. Izrada uzdužnog profila. Izrada poprečnih profila. Operativni poligon. Iskolčenje s operativnog poligona. Iskolčenje projektiranih poprečnih profila. Izračun masa (volumen, kubatura). Zaobljenje nivelete. Kolničke konstrukcije. Materijali za gradnju cesta. Primjena fotogrametrije u projektiranju prometnica. Ishodi učenja - upoznati se s zadaćom inženjerske geodezije u procesu izgradnje objekata - znati metode iskolčenja točke - znati metode iskolčenja pravca kad se krajnje točke dogledaju i nedogledaju - iskazati ocjenu točnosti - imati osnovne spoznaje o vrstama prometa - upoznati se s prometom s prostornoplanerskog gledišta - znati faze projektiranja i geodetske radove vezane uz projektiranja - upoznati se s elementima trase u horizontalnom i visinskom smislu - znati iskolčiti trasu, poprečne profile te izračun volumena (kubatura) zemljanih radova - upoznati se s vrstama kolničkih konstrukcija Oblici nastave - predavanja - projektantske vježbe (na računalima) - terenske vježbe - konzultacije - provjera znanja - e-učenje Način izvođenja nastave - mješovita nastava (primjena e-učenja na razini 2) Kontinuirano: nazočnost na više od 70% vježbi. Izrada projektnih zadatka na vježbama. Za svaki projekt student izlaže rezultate svoga rada uz provjeru samostalnosti i 3 pitanja. Projektni zadaci su: 1. Ocjena točnosti iskolčenja točke 2. Iskolčenje osi staze 3. Geodetske metode izmjere kubatura Pristupanje na dva kolokvija na kojima student rješava računske i teorijske zadatke. Kolokviji se provode slično pismenom


dijelu ispita. Pismeno: pismenog dijela ispita student se može osloboditi ukoliko to gradivo položi kroz 2 kolokvija koji se odvijaju tijekom semestra. Ukoliko se student ne oslobodi pismenog dijela ispita putem kolokvija dužan je pristupiti pismenom dijelu na redovitim ispitnim rokovima. Oslobođenje od pismenog dijela ispita vrijedi za jedan redoviti ispitni rok (bilo koji od četiri ispitna roka). Usmeno: teorijska znanja provjeravaju se na redovitim ispitnim rokovima. Pravo na oslobađanje od pismenog ispita ostvaruju studenti koji ostvare minimalno ocjenu 2 iz oba kolokvija. Konačna ocjena: određuje se na temelju ukupnog znanja i zalaganja koje je student pokazao tijekom semestra i na ispitima. Konačna ocjena se sastoji od uspjeha na aktivnostima: - kolokvij ili pismeni dio ispita 50% - usmeni dio ispita 40% - nazočnost 10% Ocjena iz pismenog dijela utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 60% do 71% dovoljan (2) 72% do 80% dobar (3) 81% do 90% vrlo dobar (4) 91% do 100% izvrstan (5)



1. Kapović, Z: Rukopis, 2005.

2. Korlaet, Ž: Uvod u projektiranje i građenje cesta, Građevinskin fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1995.

3. Moser, M, Muller, G, Schlemmer H, Werner H (2000): Handbuch Ingenieurgeodasie - Grundlagen

4. Hennecke, Muller, Werner: Handbuch Ingenieurvermessung, Band 1, Grundlagen, 2. vollig uberarbeitete und erweiterte Auflage, 1994.

5. Janković M: Inženjerska geodezija II i III, 1981.

6. Kapović Z: Geodezija u niskogradnji, sveučilišni udžbenik, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2010.



Odslušan : Inženjerska geodetska osnova


Državna izmjera


Nositelji: Prof. dr. sc. Tomislav Bašić

Izvođači: Tomislav Bašić (nositelj) - predavanja Grupa, postotak izvođenja nastave P6, 100.00 Marijan Grgić - laboratorijske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 6V004, 100.00 6V006, 100.00 Marko Pavasović - laboratorijske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 6V001, 100.00 6V003, 100.00 Matej Varga - laboratorijske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 6V007, 100.00 6V008, 100.00 Marija Pejaković - laboratorijske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 6V002, 100.00 6V005, 100.00

Opis predmeta: OPIS SADRŽAJA: Cilj kolegija je prenijeti teorijska i praktična znanja studentima iz područja istraživanja državne izmjere kao jedne od glavnih sastavnica geodezije. PREDAVANJA: Definicija i podjela geodezije odnosno državne izmjere, osnovne plohe u geodeziji, načini rješavanja geodetske zadaće. Nasljeđeni i novi geodetski referentni sustavi odnosno datumi Republike Hrvatske. Osnovne formule i odnosi na plohi Zamljina rotacijskog elipsoida (koordinatni sustavi i vezne relacije među njima, glavni polumjeri zakrivljenosti, određivanje dužine luka meridijana i paralele), Krivulje na Zemljinom rotacijskom elipsoidu (dvojnost, razilaženje i dužina luka normalnog presjeka, geodetska linija, njen oblik i hod, azimutalna korekcija), Glavni geodetski zadaci na rotacijskom elipsoidu (redukcije s fizičke površine na elipsoid, glavni geodetski zadaci), Konformno preslikavanje elipsoida u ravnivu (Gauss-Krügerovo preslikavanje), Položajne mreže (izgradnja, projektiranje, stabilizacija, mjerenja; triangulacija, trilateracija, kombinirane mreže), Elektroničko mjerenje udaljenosti (valna jednadžba, instrumentalne korekcije, meteorološka i geometrijska redukcija, centriranje), Posredno izjednačenje mreža (jednadžne popravaka za dužine i za pravce, normanle jednadžbe, ocjena točnosti, nožišna krivulja i elipsa pogrešaka), Sustavi visina (načini prijenosa visina, geopotencijalne kote, ortometrijski, normalni, normalni-ortometrijski i dinamički sustavi visina, međusobne relacije i transformacije, kombinirani nivelman), Bitno o (trodimenzionalnim) transformacijama (7-parametarska, 5-parametarska, pomak bloka, GRID-transformacija). VJEŽBE: Izrada računalnih programa računanja parametara nivo-elipsoida, konverzije između različitih koordinatnih sustava, redukcija geodetskih mjerenja s fizičke površine Zemlje na plohu elipsoida primjenom odgovarajućih fizikalnih veličina, izjednačenja u sustavu geopotencijalnih kota i izjednačenja triango-trilateracijske mreže metodom posrednog izjednačenja. ISHODI UČENJA: - usvajanje definicije i podjele geodezije i definicije državne izmjere, te osnovnih ploha i načina rješavanja temeljne geodetske zadaće - razumijevanje osnovnih pojmova u geodeziji te upoznavanje sa starim (naslijeđenim) i novim geodetskim referentnim sustavima odnosno datumima u Republici Hrvatskoj - razumijevanje osnovnih koordinatnih sustava elipsoidne geodezije i veze između njih - razumijevanje osnovnih relacija i veličina na rotacijskom elipsoidu: glavnih polumjera zakrivljenosti, dužine luka meridijana i paralele, pojma dvojnosti normalnih presjeka i njihovog uzajamnog razilaženja, dužine luka normalnog presjeka, geodetske linije, njenih prirodnih svojstava, pojednostavljenog izvoda osnovnih jednadžbi geodetske linije te njena oblika i hoda kao i azimutalne korekcije - razumijevanje rješavanja glavnih geodetskih zadataka na rotacijskom elipsoidu te redukcije mjerenih veličina s fizičke površine Zemlje na plohu rotacijskog elipsoida


- razumijevanje konformnog preslikavanja elipsoida u ravninu i osnova Gauss-Kruegerove projekcije - razumijevanje karakteristika položajnih mreža, načina izgradnje i projektiranja položajnih mreža te načina prikupljanja (metoda mjerenja) mjerenih veličina u triangulacijskim mrežama te postupcima njihove obrade (izjednačenja) - razumijevanje postupka elektroničkog mjerenja udaljenosti tj. primjene valne jednadžbe kod određivanja udaljenosti kod trilateracije te upoznavanje s instrumentalnim korekcijama i redukcijama koje se moraju uzeti u obzir prilikom mjerenja - ponavljanje osnovnih postulata posrednog izjednačenja geodetskih mreža i davanja ocjene točnosti - upoznavanje sa sustavima visina, načinima prijenosa visina, transformacijama između različitih visinskih sustava te korekcijama koje se javljaju zbog puta niveliranja - upoznavanje s metodologijom najznačajnijih metoda trodimenzionalnih transformacija koordinata, s posebnim osvrtom na načine transformacije i transformacijske modele u Republici Hrvatskoj uz upoznavanje s ITRF specifikacijama za definiranje referentnog okvira i obrade GNSS mjernih kampanja. OBLICI NASTAVE: - predavanja - projektantske vježbe (na računalima) - konzultacije - provjera znanja - e-učenje NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE: mješovita nastava (primjena e-učenja na razini 2) OCJENJIVANJE: Student u dva kolokvija prikuplja bodove koji se na kraju semestra zbrajaju. Na svakom od dva redovna kolokvija može se prikupiti najviše 50 bodova, tj. iz oba kolokvija najviše 100 bodova. Kolokviji se sastoje od 5 teorijskih pitanja koja donose maksimalno 60% od ukupno mogućih bodova i 2 numerička zadatka koja donose maksimalno 40% od ukupno mogućih bodova na svakom kolokviju. Kontinuirano: nazočnost na 70% predavanja i 70% vježbi. Izrada i predaja zadataka s vježbi u za to predviđenom roku, sukladno tjednom planu nastave. Uvjeti za potpis: - uredno prisustvovanje na predavanjima i vježbama (70%), - predaja zadataka vježbi u za to predviđenom roku (2 tjedna od auditornih vježbi za pojedini zadatak, sukladno tjednom planu nastave) te usmena provjera znanja, Zadaci vježbi: Program vježbi kolegija sastoji se iz 4 zadatka s pripadnim auditornim i računalnim (laboratorijskim) vježbama za pojedini zadatak sukladno Izvedbenom planu nastave za tekuću akademsku godinu. Kao jedan od uvjeta za apsolviranje kolegija, student je dužan "uredno" predati sve zadatke vježbi. "Uredno" predan zadatak vježbi podrazumijeva da je u roku od 2 tjedna od dana održavanja auditornih vježbi dobivena potvrda numerički ispravnog rješenja zadatka tih vježbi (od strane demonstratora) predajom datoteke s rješenjima na stranicama e-učenja kolegija i odmah potom uspješno obavljena provjera znanja potrebnog za samostalnu izradu zadatka kod predmetnog asistenta. Provjera znanja se u pravilu obavlja u terminu koji je putem e-maila dogovoren s predmetnim asistentom i/ili u vrijeme koje je predmetni asistent unaprijed oglasio za predaju programa vježbi. Ukoliko studentu po isteku 2 tjedna od dana održavanja auditornih vježbi zadatak bude numerički neispravan ili ga uopće ne preda ili ukoliko student ima ispravno numeričko rješenje ali na provjeri znanja potrebnog za samostalnu izradu zadatka ne zadovolji, gubi pravo na potpis iz kolegija. Izuzetak od ovoga je moguć u slučaju ostvarenja prava na mirovanje obveza (npr. zbog dužeg bolovanja; sukladno članku 15. "Pravilnika o studiranju na preddiplomskom i diplomskom studiju geodezije i geoinformatike"). Kolokviji: Kolokviji su provjere znanja koje obuhvaćaju sadržaj predavanja i vježbi. Bodovi prikupljeni na kolokvijima omogućuju oslobađanje od pisanog dijela ispita ili oslobađanje od cijelog ispita. Tijekom semestra održavaju se dva redovna kolokvija. Da bi student ostvario pravo pristupa 1. odnosno 2. kolokviju mora ispuniti slijedeće uvjete: - za pristup 1. kolokviju student mora "uredno" predati prvi i drugi zadatak vježbi koji pokrivaju tematiku 1. kolokvija, - za pristup 2. kolokviju student mora ostvariti minimalno 34% (17) bodova iz 1. kolokvija te "uredno" predati treći i četvrti zadatak vježbi koji pokrivaju tematiku 2. kolokvija. Na svakom od dva kolokvija može se prikupiti najviše 50 bodova, tj. iz oba kolokvija najviše 100 bodova. Kolokviji se sastoje od 5 teorijskih pitanja koja donose maksimalno 60% od ukupno mogućih bodova i 2 numerička zadatka koja donose


maksimalno 40% od ukupno mogućih bodova na svakom kolokviju. Ukupno prikupljeni bodovi na kolokvijima se vrednuju na sljedeći način: < 50 bodova - obaveza polaganja pisanog i usmenog dijela ispita, 50 - 61 bodova - ocjena dovoljan (2), obaveza polaganja samo usmenog dijela ispita, 62 - 74 bodova - ocjena dobar (3), oslobađanje od ispita, 75 - 87 bodova - ocjena vrlo dobar (4), oslobađanje od ispita, 88 - 100 bodova - ocjena izvrstan (5), oslobađanje od ispita. Studenti koji prikupe dovoljan broj bodova za ocjene dobar (3) ili vrlo dobar (4), a nisu zadovoljni ocjenom, mogu pristupiti ispitu na redovnom ispitnom roku. U tom slučaju, ocjenjuje se znanje prikazano na tom ispitu. Prikupljeni bodovi na kolokvijima vrijede samo za jedan izlazak na ispit, što znači da u slučaju pada na ispitu student mora na slijedećem roku pristupiti pisanom i usmenom dijelu ispita kada se vrednuje samo znanje iskazano na tom ispitu.



1. Bašić, T.: Državna izmjera, Geodetski fakultet, predavanja u pdf formatu na moodle-u, Zagreb 2012 (skripta 2004/05.).

2. Torge, W.: Geodesy, 3rd Edition, Walter de Gruyter, 2001. (engl.); Geodäsie, deGruyter Lehrbuch 2003. (njem.).

3. Jekeli, Ch.: Geodetic Reference Systems in Geodesy, Ohio State University, 2006.


4. Vaniček, P., Krakiwski, E. : Geodesy - The Concept, North-Holland, 1986.

5. Čubranić, N.: Viša geodezija I i II, Tehnička knjiga, Zagreb 1974.

6. Kontaktstudium : Geodätische Netze in Landes- und Ingenieurvermessung II, 1985.

7. Državna geodetska uprava RH: dokumenti dostupni na www.dgu.hr . Znanstveni projekt Geomatica Croatica i Geopotencijal i geodinamika Jadrana (Geo++ Adria): radovi na http://bib.irb.hr/ .


Odslušan : Satelitsko pozicioniranje

Položen : Diferencijalna geometrija

Kartografske projekcije



Izvođači: Miljenko Lapaine (nositelj) - predavanja Grupa, postotak izvođenja nastave P6, 100.00 Lili Gracin - projektantske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 6V003, 86.67 6V005, 86.67 6V007, 86.67 Marina Rajaković - projektantske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 6V001, 13.33 6V002, 100.00 6V003, 13.33 6V004, 13.33 6V005, 13.33 6V006, 100.00


6V007, 13.33 6V008, 13.33 Radan Vujnović - projektantske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 6V001, 86.67 6V004, 86.67 6V008, 86.67

Opis predmeta: Opća teorija kartografskih projekcija. Osnovni pojmovi i jednadžbe. Mjerila. Deformacije dužina, površina i kutova. Elipsa deformacija i glavni pravci. Podjela projekcija. Prijelaz od uspravnih na poprečne i kose projekcije. Osnovne jednadžbe za konusne, cilindrične, azimutalne, pseudokonusne, pseudocilindrične i polikonusne projekcije. Izbor projekcije. Geodetske projekcije. Konformno preslikavanje pomoću analitičkih funkcija. Izometrijske koordinate. Gauß-Krügerova projekcija. Direktne i inverzne jednadžbe. Konvergencija meridijana. Mjerila i deformacije. Redukcija duljina i pravaca. Koordinatni sustavi u Hrvatskoj. Poprečna Mercatorova projekcija. UTM sustav. Transformacija koordinata između susjednih sustava. Službene kartografske projekcije u Hrvatskoj.



1. Frančula, N.: Kartografske projekcije, Skripta, Geodetski fakultet, Zagreb 2000.


2. Borčić, B.: Matematička kartografija (Kartografske projekcije), Tehnička knjiga, Zagreb 1955.

3. Borčić, B.: Gauß-Krügerova projekcija meridijanskih zona, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb 1976.


Položen : Kartografija

Položen : Diferencijalna geometrija


Hidrografska izmjera


Nositelji: Prof. dr. sc. Boško Pribičević

Izvođači: Almin Đapo - predavanja Grupa, postotak izvođenja nastave P6, 50.00 Boško Pribičević (nositelj) - predavanja Grupa, postotak izvođenja nastave P6, 50.00 Almin Đapo - projektantske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 6V001, 100.00 6V002, 100.00 6V003, 100.00 Luka Babić - projektantske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 6V004, 100.00 6V005, 100.00 6V006, 100.00


Vanja Miljković - projektantske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 6V007, 100.00 6V008, 100.00

Opis predmeta: Definicija i djelatnost hidrografije. Elementi oceanografije. Jadransko more. Metode određivanje položaja na vodi. Klasične metode određivanja položaja. Astronomske metode. Terestričke metode. Određivanje položaja uz pomoć elektromagnetskih valova. Kružna metoda. Hiperbolička metoda. Ocjena točnosti za hiperboličke i kružne sustave. Loran-C sustav. Standardi za hidrografsku izmjeru. Određivanje položaja pod vodom. Osnove batimetrije. Klasične metode mjerenja dubina. Akustičke metode mjerenja dubina. Ultrazvučni dubinomjer. Rezolucija dubinomjera. Model snopa pretvarača-odašiljača. Utjecaj oblika morskog dna na mjerenje dubina. Jednosnopni dubinomjeri. Korekcije mjerenja dubinomjerom. Kombinirane metode određivanja položaja i dubina. Batimetrijske karte. Organizacija hidrografske djelatnosti. Međunarodna hidrografska organizacija. Hrvatski hidrografski institut. Osnove pomorskog prava. Pomorsko dobro. Koncesije.



1. Pribičević, B. (2005): Pomorska geodezija. Sveučilišni udžbenik. Sveučilište u Zagrebu - Geodetski fakultet.


2. Lachapelle, de Jong, Scone, Elema (2002): Hydrography. Delft University Press.

3. Ingham, A.E. (1992): Hydrography for the Surveyor and Engineer. Third Edition. Blackwell Scientific Publications. Oxford.


Odslušan : Satelitsko pozicioniranje

Diskretna matematika



Izvođači:

Opis predmeta: Cilj kolegija je obnoviti i proširiti znanja studenata o osnovnim matematičkim pojmovima i metodama koji se koriste u računarskim kolegijima. Diskretna* matematika je dio matematike koja proučava konačne sustave, tj. bavi se objektima koji mogu poprimiti samo određenu, pojedinačnu vrijednost. Budući da je računalo u osnovi konačna struktura, mnoga se njegova svojstva mogu shvatiti i interpretirati unutar okvira konačnih matematičkih sustava. Možemo reći da je diskretna matematika jezik računarske znanosti i zbog toga njen značaj raste paralelno s napretkom računarske ere. *Diskretnost (prema latinskom discernere = rastaviti) - pojam koji se javlja u raznim okolnostima u matematici. U razvoju matematičke misli dolazi kao suprotnost neprekinutosti / kontinuiranosti. Sadržaj: Uvod u logiku. Skupovi i relacije. Funkcije i algoritmi. Osnovni principi prebrojavanja. Grafovi. Usmjereni grafovi. Stabla. Dobro uređeni skupovi i mreže. Booleova algebra. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta Studenti će nakon uspješno završenog predmeta biti sposobni: - razumjeti i pravilno primijeniti osnovne oblike zaključivanja i matematičku logiku - provesti osnovne računske operacije na skupovima poznajući njihova svojstva - pojasniti pojmove relacije i funkcije, nabrojiti njihova svojstva i tipove te ih koristiti u sustavima za obradu podataka i za izradu funkcijskih algoritama - razlikovati principe prebrojavanja konačnih skupova i primijeniti odgovarajući princip prebrojavanja u rješavanju konkretnog zadatka - procijeniti efikasnost jednostavnijih kompjuterskih algoritama


- primijeniti teoriju Booleove algebre na dizajniranje i pojednostavljenje logičkih sklopova i mreža - razlikovati i nacrtati tipove grafova, ispisati matricu susjedstva i matricu incidencije - demonstrirati primjenu grafova na rješavanje problema trgovačkog putnika, problema najkraćeg puta, konzistentnog imenovanje grafa, nalaženje matrice dostupnosti grafa te modelirati odgovarajuće algoritme: algoritam najbližeg susjeda, algoritam najmanjeg razapinjućeg stabla, algoritam topološkog sortiranja, Warshallov algoritam - koristiti matematičku literaturu različitih izvora Oblici nastave - pradavanja - vježbe - e-učenje - konzultacije - provjere znanja Način izvođenja nastave - mješovita nastava Metode procjenjivanja postignuća ishoda učenja i bodovanje/ocjenjivanje svake aktivnosti Za dobivanje potpisa obavezno je prisustvovati na najmanje 10 predavanja i najmanje 10 vježbi. Rad studenata/ica će se kontinuirano pratiti tijekom semestra te će tako studenti/ice moći položiti ispit tijekom semestra. Student/ica može postići maksimalno 50 bodova kroz: - kolokvij (zadaci i teorijska pitanja), koji nosi 25 bodova - završni ispit (zadaci i teorijska pitanja) koji nosi 25 bodova Dodatni bodovi mogu se postići izradom zadaća u sustavu e-učenja. Ocjena postignuta putem kolokvija i završnog ispita odredit će se prema sljedećoj tablici: 26-32 bodova (26% do 32%) dovoljan (2) 33-38 bodova (33% do 38%) dobar (3) 39-44 bodova (39% do 44%) vrlo dobar (4) 45-50 bodova (45% do 50%) odličan (5) Student/ica s manje od 26 bodova polaže ispit koji se sastoji od pismenog a po potrebi i usmenog dijela.



1. Beban-Brkić J.: Diskretna matematika, Interna skripta dostupna na e-učenju, 2007.

2. Žubrinić D.: Uvod u diskretnu matematiku, Element, Zagreb, 2006.

3. Pavčević, M-O.: Uvod u teoriju grafova, Element, Zagreb, 2006.


4. Veljan D.: Kombinatorna i diskretna matematika, Algoritam, Zagreb 2001

5. Lipschutz S., Lipson M.: Discrete Mathematics, Schaum's Outline Series, McGraw-Hill, New York, 1997.

6. Lipschutz S.: 2000 Solved Problems in Discrete Mathematics, Schaum's Solved Problems Series, McGraw-Hill, New York, 1994.


Geoinformacijska infrastruktura


Nositelji: Prof. dr. sc. Vlado Cetl

Izvođači: Hrvoje Tomić - predavanja Grupa, postotak izvođenja nastave P6, 90.00 Miodrag Roić - predavanja Grupa, postotak izvođenja nastave P6, 10.00 Vlado Cetl (nositelj) - predavanja Baldo Stančić - projektantske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 6V005, 100.00 6V006, 100.00 6V007, 100.00 6V008, 100.00 Hrvoje Tomić - projektantske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 6V001, 100.00 6V002, 100.00 6V003, 100.00 6V004, 100.00

Opis predmeta: Katastar vodova. Komunalni informacijski sustavi i AM/FM, podaci, alati, funkcije. Nadležnosti. Sadržaj. Izrada katastra vodova. Elaborat katastra vodova. Traženje vodova. Smještaj vodova. Uređaji za traženje. Postupci. Analize. Novi zadaci uprave. Uprava = servis građanima. Informacijsko mjesto. Stanje KIS-a. Opisni podaci. Logička organizacija KIS-a. Hibridni sustavi. Topologija mreža. Trošak / Probitak. Optimalna osnova podataka: Pošta, Vodovod, Kanalizacija, Elektra, Plinara, Toplovod, TV .... Organizacija podataka. Slojevi podataka. Komunalne primjene GIS-a. Sadržaj. Osobine. Održavanje. Korištenje podataka. Aktivnosti u svijetu. Preuzimanje i razmjena podataka. Održavanje KIS-a. Razmjena podataka, ISO 19xxx niz normi. Ostali standardi. Infrastruktura prostornih podataka (Geoinformacijska infrastruktura) - lokalna, nacionalna i globalna. Nadležnost, državna i lokalna. Povezivanje i integracija podataka za upravljanje jedinicama lokalne uprave. Ishodi učenja - shvatiti i poznavati metode i načine prikupljanja podatka o komunalnim vodovima - shvatiti i poznavati evidenciju katastra vodova - znati provesti postupak evidentiranja nekog voda u katastar vodova - shvatiti principe komunalnih informacijskih sustava - znati primijeniti GIS u komunalne svrhe - znati primijeniti odgovarajuće standarde i norme u izradi GIS-a za komunalne svrhe - shvatiti infrastrukturu prostornih podataka i potrebu njene izgradnje na svim društvenim razinama - znati izraditi Web GIS aplikaciju Oblici nastave - predavanja - projektantske vježbe (na računalima) - konzulatacije - provjera znanja - e-učenje Način izvođenja nastave


- mješovita nastava (primjena e-učenja na razini 2) Ocjenjivanje kontinuirano: nazočnost na više od 70% predavanja i vježbi. Izrada i izlaganje projektnog zadatka na vježbama. Projektni zadatak sadrži tri cjeline: Računanje vrijednosti površina zona zahvata čestica za polaganje voda u CAD-u, računanje vrijednosti u GIS-u, Web vizualizacija zone zahvata. Za svaku cjelinu student izlaže rezultate svoga rada uz provjeru samostalnosti i 3 teorijska pitanja. pismeno: pismenog dijela ispita student se može osloboditi ukoliko to gradivo položi u 2 kolokvija koji se odvijaju tijekom semestra. Ukoliko se student ne oslobodi pismenog dijela ispita putem kolokvija dužan je pristupiti pismenom dijelu na redovitim ispitnim rokovima. usmeno: teorijska znanja provjeravaju se na kraju semestra putem usmenog ispita.



1. Roić, M.: Geoinformacijska infrastruktura - interna skripta, Geodetski fakultet, Zagreb 2005.

2. Bernard, L., Fitzke, J., Wagner, R. M. (2005): Geodateninfrastruktur, Wichmann, Heidelberg.

3. Groot, R., McLaughlin, J., (2000): Geospatial data infrastructures, Oxford University press, Oxford.



4. Roić, M., Mastelić-Ivić, S.: Od katastra vodova prema komunalnom informacijskom sustavu. Geodetski list 1993, 4, str. 325-332.

6. Bill, R., Seuß, R., Schilcher, M. Kommunale Geo-Informationssysteme Basiswissen, Praxisberichte und Trends, Herbert Wichmann, Heidelberg, 2002.

8. EU Direktive i propisi

Osnove geodetske astronomije


Nositelji: Prof. dr. sc. Drago Špoljarić

Izvođači: Drago Špoljarić (nositelj) - predavanja Grupa, postotak izvođenja nastave P6, 100.00 Drago Špoljarić - projektantske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 6V001, 100.00 6V002, 100.00 6V003, 100.00 6V004, 100.00 6V005, 100.00 6V006, 100.00 6V007, 100.00 6V008, 100.00

Opis predmeta: Opis sadržaja Cilj predmeta je upoznavanje studenata s osnovnim teorijskim znanjima iz sferne i geodetske astronomije potrebnih za razumjevanje i savladavanje praktičnih astrogeodetskih zadaća s kojima se mogu susresti u inženjerskoj praksi. Nadalje, za razumijevanje teorijskih astrogeodetskih postavki potrebnih za savladavanje nastave na drugim kolegijima u kojima su potrebna takva specifična znanja. Kroz praktične zadaće i projektne zadatke studenti stječu vještine pronalaženja


astronomskih podataka i korištenje usluga internacionalnih astronomskih i astrogeodetskih službi (servisa) kao i povezivanje i preračunavanja vremenskih skala. Terenskim radom stječu studenti iskustva opažanja Sunca i zvijezda pri određivanju astronomskih koordinata i azimuta potrebnih u inženjerskoj geodetskoj praksi. Sadržaj predavanja. Predmet, podjela primjena i značaj astronomije. Osnove sferne astronomije. Nebeska sfera i nebeski koordinatni sustavi. Transformacije koordinata među nebeskim koordinatnim sustavima. Prividna promjena položaja nebeskih tijela: astronomska refrakcija, aberacija, paralaksa. Precesija, nutacija i vlastito gibanje zvijezda. Gibanje Zemljinih polova i neravnomjernost Zemljine rotacije. Vrijeme. Vremenski sustavi i skale: UT0, UT1, ET, TDT, TT, BDT, TCG, TCB, UTC, TAI, GPST, GLONASST. Mjerenje vremena: kvarcni i atomski satovi. Sinkronizacija i distribucija vremena. Kalendar. Metode geodetske astronomije. Postupci određivanja astronomskih koordinata: širine, duljine i azimuta. Simultana (istodobna) metoda određivanja astronomske širine i duljine. Astronomsko određivanje azimuta metodom satnog kuta i zenitnih daljina nebeskih tijela. Primjena metoda u astrogeodetskoj praksi i automatizacija mjerenja. Srednja i prividna mjesta. Referentni sustavi i okviri. Međunarodni astrogeodetski servisi. Sadržaj vježbi. Upoznavanje studenata sa projektnim zadacima, načinom izvođenja, uvjetima i rokovima predaje projekta te terenskim mjerenjima. Računalnim animacijama nebeskog svoda, zvijezda i zviježđa te astronomskih pojava, prividnih i stvarnih gibanja nebeskih tijela uz posjet Planetariju u Tehničkom muzeju i Zvjezdarnici Zagreb upoznaju se studenti s općim astronomskim znanjima i uvode u tematska astronomska područja. On-line (putem e-učenja) preuzimanje projektnih zadataka i astronomskih podataka potrebnih za njihovu izradu. Dva projektna zadatka: prvi ? preračunavanje vremenskih skala, a drugi ? određivanje astronomskog azimuta opažanjem Polarnice. On-line kontrola i predaja zadataka. Terenske vježbe. istodobno određivanje širine i duljine stajališta te određivanje astronomskog azimuta opažanjem Polarnice. Ishodi učenja - razlikovati i definirati nebeske sferne koordinatne sustave i pojave koje mijenjaju koordinate nebeskih tijela, opisati nebeske referentne sustave i okvire - usporediti i preračunati koordinate u različitim nebeskim sfernim koordinatnim sustavima - razlikovati i definirati vremenske sustave i skale i biti upoznat sa suvremenim načinima mjerenja vremena (kvarcene i atomske ure) te sinkronizacijom i distribucijom vremena - usporediti i preračunati osnovne vremenske skale - razlikovati i opisati postupke određivanja astronomskih koordinata stajališta i astronomskog azimuta - preuzeti i koristiti se s tematskim astronomskim podacima i veličinama objavljenim na internetskim stranicama službenih astronomskih servisa (službi) - primjeniti i analizirati astronomska mjerenja i određivanja astronomskih koordinata stajališta i azimuta u specifičnim zadaćama geodetske inženjerske struke Oblici nastave - predavanja - projektni zadaci (na računalima) - terenski rad - konzultacije - provjera znanja - internet - e-učenje Način izvođenja nastave - mješovita nastava (primjena e-učenja na razini 2) Ocjenjivanje Kontinuirano. Prisutnost na predavanjima 66% (odnosno 5 izostanaka) i na vježbama 80% (odnosno 3 izostanka). Izrađeni i predani projektni zadaci s vježbi te obavljene terenske vježbe. Pristupanje dvama kolokvijima na kojima student odgovara na teorijska pitanja, dok na vježbama predaje praktične zadatke. Kolokviji se provode pisanim putem zaokruživanjem točnog odgovora ili kratkim esejem. Svaki kolokvij sadržajem odgovara prethodno obrađenim nastavnim cjelinama. Konačni ispit znanja je pisani i usmeni. Pisani: pisanog dijela ispita student se može osloboditi ukoliko to gradivo položi kroz 2 kolokvija koji se odvijaju tijekom semestra uz jedan termin ispravka samo jednog kolokvija. Ukoliko se student ne oslobodi pisanog dijela ispita putem kolokvija (prikupljanjem dovoljnog broja bodova) dužan je pristupiti redovitom pismenom/usmenom ispitnom roku. Oslobađenje od pismenog dijela ispita vrijedi za sve ispitne rokove. Minimalno 50% (odnosno 50 bodova) ostvareno po svakom pojedinom kolokviju uvjet je za oslobađanje od pisanog dijela


ispita putem kolokvija. Popis bodova i ocjena pisanog dijela ispita ostvarenih na temelju provjere znanja preko kolokvija: 100 - 130 bodova dovoljan (2) 131 - 160 bodova dobar (3) 161 - 185 bodova vrlo dobar (4) 186 - 200 bodova izvrstan (5) Usmeni: usmena provjera znanja na redovitim ispitnim rokovima. Konačna ocjena: određuje se na temelju ukupnog znanja iz pisanog i usmenog dijela ispita.



1. Špoljarić D.: Materijali s predavanja i vježbi objavljeni na e-učenju.

2. Terzić P.: Sferna astronomija, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1990.

3. Terzić P.: Geodetska astronomija II, Sveučilište u Zagrebu Geodetski fakultet, Zagreb 1988.


4. Schodlbauer A.: Geodätische Astronomie, W. De Gruyter, Berlin, New York, 2000.

5. Mueller, I.: Spherical and practical astronomy as applied to geodesy. Frederick Ungar Publishing Co., New York, 1969.

6. Sigl, R.: Geodätische Astronomie, H. W. Verlag, Karlsruhe, 1991.



Uvod u menadžment



Izvođači:

Opis predmeta: Osim teorijskog rada, studente se vodi i na praktičnu nastavu u brojne tvrtke i institucije iz područja geodezije kao što su Državna geodetska uprava, Gradski ured za katastar i geodetske poslove Zagreb, Gruntovnica, Geofoto, Zavod za fotogrametriju, Geofizika, Institut IGH d.d., Geosfera Karlovac, Geotim Šibenik - Ured ovlaštenog inženjera geodezije Lena Kostovski Zagreb, CadCom, Geo-Gauss - Čakovec, Geopolis, Geo-Grupa d.o.o., Geodata. U okviru ovog predmeta studenti imaju mogućnost dobiti uvid u promijenjene uvjete poslovanja u informacijskomj eri i svladati temeljne funkcije menadžmenta. Ako je ključna riječ kojom se mijenjala priroda poslovanja u korporacijskom svijetu 1980-ih bila vrsnoća, a 1990-ih re-inženjering, tada je nedvojbeno da će desetljeće pred nama biti u znaku riječi brzina. Tvrtke uče misliti globalno tako da čitav svijet promatraju kao svoje tržište, zato što je opstanak teško moguć bez da se neprestano povećava prisutnost izvan domaćih teritorija. Gradnja agresivnih konglomerata u europskoj hi-tech industriji ima kao rezultat megaprojekte na kojima velike europske tvrtke surađuju međusobno, ali i sa tvrtkama iz US i sa Dalekog Istoka. Na taj način nužno se otvara problem stvaranja djelotvorne menadžerske kontrole i koordinacije, ali i kreiranja nove društvene morfologije koja će limitirati menadžersku kontrolu i posljedično reducirati mogućnost njezinih zloporaba na račun drugih dionika (stakeholders) i dioničara (shareholders). Teme: Prekretnice u izučavanju menadžmenta. Međunarodni menadžment i globalno gospodarstvo. Temelji planiranja. Strateški menadžment i poduzetništvo. Donošenje odluka. Temelji organiziranja. Upravljanje ljudskim resursima. Temelji vodstva. Vodstvo kroz motivaciju. Formiranje timova. Menadžer kao inovator. Temelji kontrole. Korporacijska vladavina. Tipovi multinacionalnih korporacija. Tehnologija i menadžment. Emocionalni menadžment. Leksikon Europske unije ? institucije, dokumenti, ljudi, događaji. Predmet se može predavati na hrvatskom i engleskom jeziku. Ispit je pismeni i usmeni.


Razvijene kompetencije (znanja i vještine): 1. Funkcije menadžmenta; 2. Tržište kapitala; 3. Osnovni oblici kompanija; 4. Temelji korporativnog upravljanja; 5. Kako čitati financijska izvješća; 6. Temelji poduzetništva i poduzetničke prakse; 7. Timski rad; 8. Upravljanje ljudskim resursima; 9. Međunarodni menadžment i globalno gospodarstvo; 10. Europska unija. institucije, dokumenti, procesi; Literatura a) obvezna 1. Mraović, B., (1995.) Pobjednici i gubitnici, Organizacijske implikacije tehnološkoga razvoja, Zagreb: Globus. 2. Mraović, B. (2010) Globalni novac, Politička uvjetovanost financijske informacije: socijalna kritika, SKD Prosvjeta, Zagreb, ISBN 978-953-7611-20-0; CIP 741093. (znanstvena knjiga, jezik: hrvatski), broj stranica (number of pages): 336. 3. Mraović, B. (2005) ?Labour Process Theory and Critical Accounting: Conceptualising Managerial Control?, Corporate Ownership & Control: an International Journal, 2 (2), pp. 48-64. 4. Clark, T. (1996) (Ed.) European Human Resource Management, Cambridge: Blackwell. 5. Salaman, G. (1992) (Ed.) Human Resource Strategies, London: SAGE Publications. b) dopunska 1. Schermerhorn, J. R. Jr. (1996) Management, New York: John Wiley & Sons. 2. Galbraith, J. K. (1995.) Ekonomija u perspektivi, Zagreb: Mate. 3. Galbraith, J. K. (1975.) Novac, Odakle je došao, kamo je otišao, Zagreb: Stvarnost.



1. Mraović, B., (1995.) Pobjednici i gubitnici, Organizacijske implikacije tehnološkoga razvoja, Zagreb: Globus.

2.

Literatura a) obvezna 1. Mraović, B., (1995.) Pobjednici i gubitnici, Organizacijske implikacije tehnološkoga razvoja, Zagreb: Globus. 2. Mraović, B. (2010) Globalni novac, Politička uvjetovanost financijske informacije: socijalna kritika, SKD Prosvjeta, Zagreb, ISBN 978-953-7611-20-0; CIP 741093. (znanstvena knjiga, jezik: hrvatski), broj stranica (number of pages): 336. 3. Mraović, B. (2005) ?Labour Process Theory and Critical Accounting: Conceptualising Managerial Control?, Corporate Ownership & Control: an International Journal, 2 (2), pp. 48-64. 4. Clark, T. (1996) (Ed.) European Human Resource Management, Cambridge: Blackwell. 5. Salaman, G. (1992) (Ed.) Human Resource Strategies, London: SAGE Publications. b) dopunska 1. Schermerhorn, J. R. Jr. (1996) Management, New York: John Wiley & Sons. 2. Galbraith, J. K. (1995.) Ekonomija u perspektivi, Zagreb: Mate. 3. Galbraith, J. K. (1975.) Novac, Odakle je došao, kamo je otišao, Zagreb: Stvarnost.



Web-kartografija



Izvođači: Robert Župan - predavanja Grupa, postotak izvođenja nastave P6, 90.00 Stanislav Frangeš (nositelj) - predavanja Grupa, postotak izvođenja nastave P6, 10.00 Robert Župan - projektantske vježbe Grupa, postotak izvođenja nastave 6V1, 100.00 6V2, 100.00

Opis predmeta: Predmet u akademskoj godini ? Opis predmeta - Jezik Hrvatski Predmet u akademskoj godini ? Opis predmeta Opis sadržaja Cilj predmeta je upoznavanje studenata s osnovnim teorijskim postavkama vezanim uz statičke i dinamičke primjere web-karata i stjecanje praktičnih znanja potrebnih za izradu različitih kartografskih prikaza kroz dostupnu tehnologiju na webu. Prostorni podaci i njihova vizualizacija uključuju kompleksne odrednice, pravila i alate za prikaz na webu. Studente se upoznaje s njima, a njihova primjena i usvajanje znanja provjerava se kroz izradu pojedinačnih praktičnih različitih zadataka u kojima se izrađuju karte i pripremaju za prikaz na webu, uz dodatne vizualizacijske i funkcijske alate i načine pretraživanja i analize prostornih i drugih podataka. Studentima će se dati osnovna teorijska i praktična znanja iz web-kartografije. Kroz praktične vježbe savladava se optimalna programska podrška. Na praktičnim primjerima cilj je usvojiti postupke izrade web-karata i vizualizacije prostornih podataka kao i poboljšanja njihove funkcionalnosti i interaktivnosti s korisnikom na webu. Sadržaj predavanja. Suvremeni trendovi u kartografiji. Postavke i potrebe za web-kartografijom. Uporaba karata na webu. Korisnici karata na webu. Kartografska načela i karte na webu. Analiza kartografskih informacija. Objavljivanje karata na webu. Oblikovanje karata na webu. Oblikovanje kartografskih znakova za karte na webu. Boje na kartama na webu. Izbor i smještaj toponima na kartama na webu. Karte na webu i državne kartografske organizacije. Vrste karata na webu. Statičke i dinamičke karte. Topografske i tematske karte na webu. Karte i atlasi na webu. Pogled u budućnost web-kartografije. Sadržaj vježbi. Provođenje ankete među studentima radi utvrđivanja razine znanja u korištenju različitih programskih podrški potrebnih za praktičnu izradu web-karte. U dogovoru sa studentima izbor najprihvatljivijeg software-a (npr. OCAD). Upoznavanje studenata sa projektnim zadatkom, načinom izvođenja, uvjetima i rokovima predaje projekta. Podjela projektnih zadataka. Diskusija o optimiziranju radova na pojedinom zadatku. Prikupljanje potrebnih podataka za rad na postavljenom projektu. Prikupljanje terenskih podataka, dostupnih podataka na mreži ili drugih dostupnih podataka. Upute za rad prvog dijela zadatka (izrade karte) sa izabranim softverom (OCAD), uz naglasak na njegovim prednostima i nedostacima. Prezentacija rada u OCAD-u., Primjeri izrade jednostavnog zadataka i definiranje pravila prikazivanja. Rad s datotekama i atributnim podacima na karti. Rješavanje i izrada konkretnih pojedinačnih zadataka, odnosno web-karata. Georeferenciranje i dopuna prikupljenim podacima na konkretnim zadacima. Vizualizacija podataka u odnosu na sredstvo izražavanja i kontrola izrade karte na webu s konkretnim pojedinačnim zadacima. Predaja projektne dokumentacije u pisanom i digitalnom obliku uz prezentaciju o izvedenom projektu. Ishodi učenja ??razumjeti definicije i pojmove web kartografije i kartografije, weba, internetskog protokola, medija za prijenos informacija i rezolucije, čimbenike vizualizacije, grafike, te računalne i spoznajne čimbenike percepcije prikazanog. ?? razumjeti suvremene trendovi u kartografiji, suvremenu misao i komunikaciju, cyberspace, ??shvatiti postavke i potrebe za web-kartografijom, server-klijent konfiguraciju i način rada, podjelu web-karata, ??razumjeti pravila upotrebe karata na webu, prednosti i nedostatke web-karata, ?? shvatiti vrste korisnika karata na webu, najčešće upotrebljavane softverske pakete i njihove prednosti i nedostatke ?? shvatiti kartografska načela karata na webu, tradicionalnu podjelu karata, osnovne geometrijsko grafičke elemente ?? biti upoznat s analizom kartografskih informacija, te objavljivanjem karata na webu, toponimima na web-kartama, ?? znati pravila za oblikovanje karata na webu. oblikovanje kartografskih znakova za karte na webu, te boja na takvim kartama, ?? znati pravila i faktore koji utječu na izbor i smještaj toponima na kartama na webu, ?? biti upoznat s državnim kartografskim organizacijama, te službenom upotrebom web-karata, ?? razumjeti razliku između statičkih i dinamičkih web-karata, Topografskih i tematskih karata na webu, te karata i atlasa na webu, ?? biti upoznat s budućnošću web-kartografije,


?? znati raditi s datotekama i konvertirati datoteke i podatke između različitih programa za praktičnu primjenu, ?? znati izraditi i riješiti konkretne zadatke izrade i održavanja web-karata, ?? znati rješavati različite vrste zadataka i problema koji se pojavljuju pri izradi web-karata. Oblici nastave ??predavanja, ??projektne vježbe (na računalima), ??konzultacije, ??provjera znanja, ??e-učenje. Način izvođenja nastave ??mješovita nastava (primjena e-učenja na razini 2). Ocjenjivanje Kontinuirano: nazočnost na više od 70% predavanja i 70% vježbi. Izrada i izlaganje projektnih zadatka na vježbama. Za svaki projekt student izlaže rezultate svoga rada uz provjeru samostalnosti i 3 pitanja. Projektni zadaci su: 1. Prikupljanje potrebnih podataka za rad na postavljenom projektu, 2. Georeferenciranje predloška i izrada vektorskog 3D modela zadanog područja, 3. Priprema modela za 3D geovizualizaciju uz dopunu atributnih podataka i izrada projektne dokumentacije. Pristupanje dvama kolokvijima na kojima student odgovara na teorijska pitanja, dok na vježbama predaje praktične zadatke. Kolokviji se provode putem sustava e-učenja, odnosno praktičnim radom na računalima. Svaki kolokvij sadržajem odgovara prethodno obrađenim nastavnim cjelinama. Pisani dio ispita: pismenog/praktičnog dijela ispita student se može osloboditi ukoliko to gradivo položi kroz 3 projektna zadatka i 2 kolokvija koji se odvijaju tijekom semestra uz jedan termin ispravka samo jednog kolokvija. Ukoliko se student ne oslobodi pismenog dijela ispita putem projekata i kolokvija (prikupljanjem dovoljnog broja bodova) dužan je pristupiti pismenom/praktičnom dijelu na redovitim ispitnim rokovima. Oslobođenje od pismenog dijela ispita vrijedi za jedan od prva dva redovita ispitna roka. Usmeni dio ispita: teorijska znanja provjeravaju se na redovitim ispitnim rokovima. Popis bodova koji se mogu ostvariti po pojedinoj aktivnosti prikazan je u sljedećoj tablici: RB. Aktivnost Ukupno bodova Napomena 1. Prikupljanje potrebnih podataka za rad na postavljenom projektu 10 min. 33 % 2. Georeferenciranje i dopuna karte prikupljenim podacima 10 min. 33 % 3. Vizualizacija podataka u odnosu na sredstvo izražavanja i kontrola izrade karte na webu 10 min. 33 % 4. Prisutnost na vježbama (70%) 10 min. 70 % 5. 1. kolokvij 30 min. 33 % 6. 2. kolokvij 30 min. 33 % 7. Popravni kolokvij za 1. ili 2. kolokvij (30) min. 50 % UKUPNO 100 Pravo na oslobađanje od pismenog ispita ostvaruju student koji ostvare minimalno 71 bod. Pravo na pristup pismenom dijelu ispita imaju student s minimalno 32 boda (Prisutnost 2 boda, kolokviji 20 (10+10) bodova i projekt 10 bodova). Konačna ocjena: određuje se na temelju ukupnog znanja I zalaganja koje je student pokazao tijekom semestra i na ispitima. Konačna ocjena se sastoji od uspjeha na aktivnostima: ??1-7 ili pismeni/praktični dio ispita 75% ??usmeni dio ispita 25% Ocjena iz pisanog dijela utvrđuje se na sljedeći način: Bodovi Ocjena 70 bodova do 80 bodova = dovoljan (2) 81 bodova do 88 bodova = dobar (3) 89 bodova do 95 bodova = vrlo dobar (4) 96 bodova do 100 bodova = izvrstan (5)



1. Kraak, M.-J., Brown, A.: Web Cartography - developments and prospects. ITC Division of Geoiformatics, Cartography and Visualisation, Taylor & Francis, London, New York 2001.

6. Materijali s predavanja i prezentacije objavljene na e-učenju.


2. Robinson, A.H., Morrison, J.L., Muehrcke, P.C., Kimerling, A.J., Guptill, S.C.: Elements of Cartography. New York, J.


Wiley and Sons 1995.

3. Doyle, S., Dodge, M., Smith, A.: The potential of web-based mapping and virtual reality technologies for modeling urban environments. Centre for Advanced Spatial Analysis, University College London, 1998.

4. Gray, N.: Web Server Programming. University of Wollongong, J. Wiley and Sons 2003.

5.

Internetski izvori i sustavi pomoći upotrijebljenih programa. http://www.ncgia.ucsb.edu/education/curricula/giscc/units/u133/u133_f.html http://www.webmapping.org/?404=Y http://www.kheops-tech.com/en/home/index.jsp http://earth.google.com/ http://maps.unomaha.edu/books/IACart/book.html http://maps.unomaha.edu/AnimArt/article.html http://www.cgrer.uiowa.edu/servers/servers_references.html#interact-anim http://www.informatik.uni-trier.de/~ley/db/conf/ifgis/ifgis2009.html http://software.techrepublic.com.com/abstract.aspx?docid=1061199 http://iansinke.wordpress.com/2008/10/23/why-google-owns-the-future-of-web-mapping/ http://www.readwriteweb.com/archives/10_future_web_trends.php http://www.gis.unbc.ca/courses/geog205/lectures/web_mapping/ http://maps.unomaha.edu/NACIS/paper.html http://lazarus.elte.hu/cet/publications/proc13-fraser2.htm http://www.geog.ubc.ca/courses/klink/gis.notes/ncgia/ http://opensourcegis.org/ http://www.diva-gis.org/gdata http://www.carto.net/svg/index_e.shtml http://docjax.net/g/search?q=internet%20gis%20Distributed%20Goegraphic http://kartoweb.itc.nl/webcartography/workshop%20Webcartography/index.html http://makingmaps.net/2008/11/25/321-definitions-of-map/