Download pdf - GLASNIK GRADA KOPRIVNICE...ig) je odnos graðevinske (bruto) površine graðevine i površine graðevne èestice. Èlanak 18. Unutar obuhvata plana na 71 graðevinskoj èestici (površine

GLASNIK GRADA KOPRIVNICE • Broj 4 • 28. srpnja 2004.

Stranica 1

GLASNIK GRADA KOPRIVNICE

Sadr�aj

AKTI GRADSKOG VIJEÆA

614. Zakljuèak o usvajanju polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Proraèuna

Grada Koprivnice za razdoblje od 01. sijeènja do 30. lipnja 2004. godine ................................................................ 2

615. Zakljuèak o usvajanju Konsolidiranog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Proraèuna

Grada Koprivnice za razdoblje od 01. sijeènja do 30. lipnja 2004. godine ................................................................ 2

616. Zakljuèak o usvajanju Izvješæa o korištenju sredstava za nepredviðene rashode

do visine proraèunske zalihe za razdoblje od 01. sijeènja do 30. lipnja 2004. godine .............................................. 3

Izvješæe o korištenju sredstava za nepredviðene rashode do visine

proraèunske zalihe za razdoblje od 01. sijeènja do 30. lipnja 2004. godine ............................................................. 3

617. Odluka o izmjenama Odluke o ustrojstvu i djelokrugu upravnih tijela Grada Koprivnice ......................................... 4

618. Odluka o prikljuèenju na komunalnu infrastrukturu za opskrbu

pitkom vodom i odvodnju otpadnih i oborinskih voda ................................................................................................ 5

619. Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom doprinosu ....................................................................... 11

620. Odluka o izmjenama Odluke o obavljanju komunalnih djelatnosti

na podruèju Grada Koprivnice dodjelom koncesije .................................................................................................. 12

621. Odluka o donošenju detaljnog plana ureðenja «Zona A-11» Koprivnica ................................................................. 13

622. Odluka o donošenju detaljnog plana ureðenja «Lenišæe - zona B-5» u Koprivnici .................................................. 24

623. Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Detaljnog

plana ureðenja stambene gradske èetvrti pri sv. Magdaleni u Koprivnici ................................................................. 42

624. Rješenje o imenovanju privremenog ravnatelja Osnovne glazbene škole Koprivnica ............................................. 48

AKTI GRADSKOG POGLAVARSTVA

848. Zakljuèak o prihvaæanju zahtjeva Opæine Drnje o povjeravanju

komunalne djelatnosti opskrbe pitkom vodom Gradu Koprivnici .............................................................................. 49

849. Dopuna Plana nabave roba, usluga i radova male vrijednosti za 2004. godinu ...................................................... 49

850. Pravilnik o dodjeli nagrade Grada Koprivnice za

sportaše koji su postigli znaèajne rezultate na natjecanjima .................................................................................... 50

851. Izmjena Programa subvencioniranja poljoprivrede u 2004. godini .......................................................................... 51

852. Zakljuèak o prijenosu vlasništva k.è.br. 2893/15, 8324 i 8327/4 u javno dobro ....................................................... 51

853. Zakljuèak o prijenosu vlasništva k.è.br. 2315/21 u javno dobro ............................................................................... 52

Èlanak 73.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana oddana objave u Glasniku Grada Koprivnice.

GRAD KOPRIVNICAGRADSKO VIJEÆE

KLASA: 350-01/03-01/05 URBROJ: 2137/01-08-04-38Koprivnica, 27. 7. 2004.

PREDSJEDNIK:Prof. dr. Dragutin Feletar, v.r.

662222..

Na temelju èlanka 28. stavka 2.Zakona oprostornom ureðenju (NN br. 30/94, 68/98, 61/00,32/02), èlanaka 37. Statuta Grada Koprivnice(Glasnik Grada Koprivnice br. 6/01,1/02), Gradskovijeæe Grada Koprivnice na svojoj 33. sjedniciodr�anoj dana 27. srpnja 2004. donijelo je

O D L U K U o donošenju detaljnog plana ureðenja

«Lenišæe - zona B-5» u Koprivnici

I. OPÆE ODREDBE

Èlanak 1.

Donosi se Detaljni plana ureðenja «Lenišæe- zona B-5» u Koprivnici.

Èlanak 2.

Granica obuhvata plana ide sa sjevernestrane Ulicom dr. �eljka Selingera, s istoèneUlicom Franje Mraza, istoènim rubom k.è. 6053,6052 i 6083. S ju�ne strane obuhvat ide UlicomMiklinovec, a sa zapadne Ulicom braæe Radiæ.

II. DIJELOVI DETALJNOG PLANA

Èlanak 3.

Detaljni plan ureðenja «Lenišæe - zona B-5»u Koprivnici izraðen po struènom izraðivaèu ADFd.o.o iz Karlovca sastoji se od:

A/ TEKSTUALNI DIO

0. UVOD

1. POLAZIŠTA 1.1. Znaèaj, osjetljivost i posebnosti

podruèja u obuhvatu plana 1.1.1. Obilje�ja izgraðene strukture i

ambijentalnih vrijednosti1.1.1.1. Prirodna obilje�ja1.1.1.2. Geotehnièke mjere1.1.1.3. Obilje�ja izgraðene strukture1.1.1.4. Zelene površine1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i

komunalna opremljenost1.1.2.1. Prometna infrastruktura1.1.2.2. Komunalna infrastruktura1.1.3. Obveze iz planova šireg podruèja1.1.4. Ocjena moguænosti i ogranièenja

ureðenja prostora

2. PLAN PROSTORNOG UREÐENJA2.1. Program gradnje i ureðenja

površina i zemljišta2.1.1. Koncepcija programa2.1.2. Realizacija programa2.2. Detaljna namjena površina2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za

namjenu, naèin korištenja i ureðenjapovršina i planiranih graðevina

2.3. Prometna, ulièna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mre�a

2.3.1. Ceste, ulice i javne prometne površine2.3.2. Telekomunikacijska i komunalna

infrastrukturna mre�a2.3.2.1. Energetski sustav2.3.2.1.1. Plinovod2.3.2.1.2. Elektroenergetika2.3.2.1.3. Vodoopskrba2.3.2.1.4. Odvodnja otpadnih voda2.3.2.2. Telekomunikacije2.4. Uvjeti korištenja, ureðenja i

zaštite površina i graðevina2.4.1. Uvjeti i naèin gradnje2.4.2. Zaštita prirodnih i kulturno-povjesnih

cjelina i graðevina i ambijetalnih vrijednosti

2.5. Spreèavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

C/ GRAFIÈKI DIO

- ANALIZA POSTOJEÆEG PROSTORAMJ 1:1000 LIST 0.1.

- POSTOJEÆA INFRASTRUKTURA MJ 1:1000 LIST 0.2.

- DETALJNA NAMJENA POVRŠINAMJ 1:1000 LIST 1.

- KOMUNALNA INFRASTRUKTURA


Stranica 24

- PROMETMJ 1:1000 LIST 2.1.

- KOMUNALNA INFRASTRUKTURA - POŠTA I TELEKOMUNIKACIJEMJ 1:1000 LIST 2.2.

- KOMUNALNA INFRASTRUKTURA - ENERGETSKI SUSTAVMJ 1:1000 LIST 2.3.

- KOMUNALNA INFRASTRUKTURA - VODNOGOSPODARSKI SUSTAV

MJ 1:1000 LIST 2.4.

- UVJETI GRADNJEMJ 1:1000 LIST 3.

B/ ODREDBE ZA PROVOÐENJE

1. Uvjeti odreðivanja namjene površina

Èlanak 4.

Granica obuhvata Detaljnog plana ureðenja«Lenišæe - zona B-5» prikazana je na svimlistovima grafièkog dijela plana.

Èlanak 5.

Na prostoru Detaljnog plana ureðenja«Lenišæe - zona B-5» u Koprivnici, odreðene suslijedeæe zone osnovne namjene površina:

1) Površina stambene namjene - obiteljska izgradnja (S1)

2) Površina stambene namjene - višestambena izgradnja (S2)

3) Površina mješovite namjene - prete�ito stambena - obiteljska (M1)

4) Površina mješovite namjene - prete�ito stambena - višestambena (M2)

5) Površina javne i društvene namjene- upravna (D1)- socijalna (D2)- predškolska (D3)

6) Površina gospodarske namjene - poslovna (K)

7) Javne zelene površine - javni park (Z1)- igralište (Z2)

8) Površine infrastrukturnih sustava (IS)9) Gara�e (G)10) Prometne (parkirališta, ulica,

ploènik, biciklistièka staza, pješaèka (ulica-trg) površina

Èlanak 6.

Razmještaj i oblik površina pojedinaènenamjene iz èlanka 1. prikazan je na grafièkomprikazu plana, list br. 1 (Detaljna namjenapovršina) u mjerilu 1:1000. Namjena površina naprostoru obuhvata plana mora biti u skladu saodredbama iz èlanka 1. i sa svim postavkamakoje iz njega proizlaze.

2. Detaljni uvjeti korištenja, ureðenja i gradnje graðevnih èestica i graðevina

Èlanak 7.

Unutar obuhvata Plana graðevinskozemljište se mo�e parcelirati samo u skladu sprijedlogom parcelacije prikazanim na grafièkomprikazu plana, list br. 3 (Uvjeti gradnje) u mjerilu1:1000.

Èlanak 8.

Prostor obuhvata Detaljnog plana ureðenja«Lenišæe - zona B-5» grada Koprivnicepredstavljaju površine unutar kojih se mogugraditi graðevine (osnovna i pomoæna), ureditizelene površine, ceste, parkirališta, gara�e ipješaèke površine, te infrastrukturni sustavi.

Èlanak 9.

Zemljište za gradnju graðevine - osnovnanamjena, omeðeno je granicom gradivog dijelaèestice. Gradivi dio èestice obuhvaæa postojeæui/ili novu izgradnju. Maksimalna bruto površinaizgraðenosti graðevne èestice, maksimalnakatnost, kao i namjena za svaku graðevnu èesticuodreðeni su u TABELI 1.

Zemljište pod graðevinom osnovne i ostalegraðevine je vertikalna projekcija svih zatvorenih,otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelovagraðevine osim balkona na graðevnu èesticu,ukljuèujuæi i terase u prizemlju graðevine kada suiste konstruktivni dio podzemne eta�e.

PRILOG - TABELA 1

Èlanak 10.

Zemljište za gradnju graðevine - pomoænagraðevina (gara�a), omeðeno je granicomgradivog dijela èestice - ostale graðevine. Gara�ese mogu graditi uz postojeæe graðevine osnovnenamjene, u dvorišnom dijelu graðevne èestice, usklopu novih graðevina u podrumskim eta�ama ilina samostalnoj graðevnoj èestici.


Stranica 25

Èlanak 11.

Unutar obuhvata plana intervencije uprostoru izvode se u slijedeæim oblicima:

- rekonstrukcija postojeæih graðevina ilizamjena novim, koje planom nisu predviðene zauklanjanje;

- odr�avanje postojeæih graðevina;- izgradnja novih graðevine.

Èlanak 12.

Na postojeæim graðevinama (na graðevnimèesticama br. 1 - 39) moguæi su slijedeæi zahvati:

- rekonstrukcija postojeæih graðevina, sdogradnjom;

- prenamjena stambenog prostora uposlovni;

- zamjena novim graðevinama (dograðevinskog pravca postojeæe graðevine u Ulicibraæe Radiæ i ulici Miklinovec);

- preureðenje potkrovlja u stambeni prostor,upotreba le�eæih krovnih prozora, odnosnostojeæih krovnih prozora);

- izmjena i zamjena svih dotrajalihgraðevinskih elemenata (iskljuèuje se upotreba«kanadske šindre»; moguæa je zamjenapostojeæe stolarije novom od drva, plastike ilialuminija ujednaèenog izgleda.

Èlanak 13.

Na postojeæim graðevinama (na graðevnimèesticama br. 57 - 62) moguæi su slijedeæi zahvati:

- odr�avanje postojeæih graðevina;- prenamjena poslovnih prostora.

Èlanak 14.

Nova gradnja planirana je nanovoformiranim graðevnim èesticama br. 40 - 55,na neizgraðenom zemljištu.

Èlanak 15.

Površine koje planom nisu namjenjeneizgradnji trebaju se urediti u skladu s planiranomnamjenom.

Do vremena ureðenja zemljišta, planiranogdijela naselja, za izgradnju s planiranomnamjenom, površine unutar DPU-a mogu sekoristiti kao okuænice, vrtovi, voænjaci ili zelenepovršine javnog re�ima korištenja.

2.1. Velièina i oblik graðevnih èestica (izgraðenost, iskorištenost i gustoæa izgraðenosti)

Èlanak 16.

Velièina, oblik, polo�aj i oznaka graðevneèestice definiran je na grafièkom prikazu plana,list br. 3 (Uvjeti gradnje) u mjerilu 1:1000.Površina graðevne èestice data je u TABELI 1(kolona br. 4).

Stvarne površine i oblik graðevnih èesticautvrditi æe se aktom o parcelaciji graðevnogzemljišta.

Kod formiranja oblika graðevinske èeticeiznimno su moguæa minimalna odstupanja (do 5%površine) od planom predviðene, osim na dijelukoji se odnosi na razgranièenje s prometnimkoridorima.

Èlanak 17.

Za svaku graðevnu èesticu odreðen jenajmanji i najveæi koificijent izgraðenositi (kig) uodnosu na površinu graðevne èestice, što jeprikazano u TABELI 1 (kolona br. 6 i 7).

Koificijent izgraðenositi (kig) je odnosgraðevinske (bruto) površine graðevine i površinegraðevne èestice.

Èlanak 18.

Unutar obuhvata plana na 71 graðevinskojèestici (površine 112.094 m2) planirana jeizgradnja novih graðevina ili zadr�avanjepostojeæih. Ukupna maksimalna površinazemljišta namijenjenog za zauzimanje gradnjomiznosi 50.846 m2 ukljuèujuæi i postojeæu gradnjukoja se zadr�ava. Smještaj graðevina i ureðenjegaðevinskih èestica prikazano je na listu br. 3(Uvjeti gradnje) u mjerilu 1:1000.

Èlanak 19.

Za površinu obuhvata plana koeficijentizgraðenosti (Gig) iznosi 0,45.

Koeficijent izgraðenosti (Gig) je odnos zbrojapojedinaènih kig i zbroja graðevnih èestica.

Èlanak 20.

Za površinu obuhvata plana gustoæastanovanja (Gst) iznosi 251 st/ha, a (Gust) iznosi140 st/ha.

Gst (neto) je odnos broja stanovnika i zbrojapovršina graðevnih èestica za stambenegraðevine.

Gust (ukupno neto) je odnos brojastanovnika i zbroja površina graðevnih èestica za


Stranica 26

stambene graðevine i prateæe stambene funkcije(ulice, parkirališta, zelene površine, površine zarekreaciju.

2.2. Velièina i površina graðevina (ukupna bruto izgraðena površina graðevine, visina i broj eta�a)

Èlanak 21.

Izgradnja objekta moguæa je unutar granicegradivog dijela graðevne èestice, što je vidljivo ugrafièkom dijelu plana. Stvarni postotakizgraðenosti moguæ je i manji od maksimalnodozvoljene granice, ali ne manji od min.odreðenog za graðevne èestice s postojeæimgraðevinama.

Èlanak 22.

Za svaku graðevnu èesticu odreðena jenajveæa iskorištenost (kis) - bruto površina sviheta�a u odnosu na površinu graðevne èestice, štoje prikazano u TABELI 1 (kolona br. 12 i 13). Zapovršinu obuhvata plana koeficijent iskorištenosti(Kis) iznosi 1,59.

Koeficijent iskorištenosti (Kis) je odnoszbroja pojedinaènih kis (odnos ukupne (brutto)izgraðene površine graðevine i površinegraðevne èestice) i zbroja graðevnih èestica.

Èlanak 23.

Maksimalna visina graðevine podrazumjevavisinu do donjeg ruba krovnog vijenca (kod kosogkrova) u odnosu na kotu ureðenog terena.

U visinu vijenca ne raèuna se ograda ravnogkrova, atika i sl.

Nivelacijska kota odreðena je kao najni�akota ureðene površine uz graðevinu.

Pod prizemnom eta�om podrazumjeva seeta�a definirana kotom ulaza u graðevinu. Kotapoda prizemlja mo�e biti max 1,5 m od koteureðene površine uz graðevinu.

Najviša eta�a mo�e biti potkrovlje ili nadrugi naèin koncipirana posljednja eta�agraðevine.

Pod novim graðevinama mogu se graditipodzemne eta�e - podrum, za pomoæne sadr�aje(gara�e i sl.).

Èlanak 24.

Za svaku graðevinu odreðen je obvezan brojeta�a (E) što je prikazano u TABELI 1 (kolona br.11).

2.3. Namjena graðevina

Èlanak 25.

Graðevne èestice su namjenjene zaizgradnju objekata stambene namjene - obiteljska(S1) i višestambena izgradnja (S2), mješovite -prete�ito stambene (M1) - obiteljske, mješovite -prete�ito stambene (M1) - višestambene, javne idruštvene (D) i gospodarske - poslovne namjene(K), infrastrukturne (IS) i gara�e (G). Za svakugraðevnu èesticu odreðena je namjena,prikazana u grafièkom dijelu plana, u TABELI 1(kolona br. 10).

Èlanak 26.

Stambena namjena (S1) obuhvaæapostojeæe i nove, obiteljske graðevine(samostojeæe, dvojne ili skupni tip). Maksimalnodozvoljena katnost je P+1 ili P+Pk. Pomoænegraðevine (gara�e, drvarnice, spremišta i dr.)smještaju se uz unutarnji rub parcela, unutar zoneza «ostale graðevine». Dozvoljena katnostpomoænih graðevina je P. Manji poslovni sadr�aj(zanatske djelatnosti, usluge, prodavaonice,servisi i druge srodne èiste i tihe djelatnosti, kojene smetaju okolini mogao bi se iznimno, smjestitiu okviru stambenog dijela ili kao samostalni udvorišnom dijelu.

Èlanak 27.

Stambena namjena (S2) obuhvaæapostojeæe i nove, višestambene graðevine.Maksimalno dozvoljena katnost utvrðena je zasvaku graðevnu èesticu (tabela, kolona br. 11).Pomoæni sadr�aji (gara�e, spremišta i dr.)smještaju se unutar zone za «osnovnegraðevine», u podrumskoj eta�i.

Èlanak 28.

Mješovita namjena - prete�ito stambena(M1) - obiteljska, obuhvaæa postojeæe i novegraðevine. U stambenim graðevinama mogu sesmjestiti (u prizemnoj eta�i) razni manji, prateæisadr�aji primjereni zoni šireg centra grada, koji nesmetaju stanovanju.

Pod prateæim sadr�ajima podrazumjevajuse:

- prodavaonice robe svakodnevne potrošnje;- zdravstvena zaštita i socijalna skrb;- tihi obrt i usluge domaæinstvima;- banka i slièno;- ostale usluge (osobne usluge, ordinacija,

ljekarna, odvjetnièki ured, poslovni prostor - uredi,razna predstavništva i drugo);


Stranica 27

- ugostiteljstvo.

Èlanak 29.

Mješovita namjena - prete�ito stambena(M1) - višestambena, obuhvaæa postojeæe i novegraðevine. U stambenim graðevinama mogu sesmjestiti (u prizemnoj eta�i) razni manji, prateæisadr�aji primjereni centru grada, koji ne smetajustanovanju. Iznimno se na graðevnim èesticamabr. 52 -55, mogu smjestiti i na prvoj eta�i.

Pod prateæim sadr�ajima podrazumjevajuse:

- prodavaonice robe svakodnevne potrošnje;- zdravstvena zaštita i socijalna skrb;- tihi obrt i usluge domaæinstvima;- banka i slièno;- ostale usluge (osobne usluge, ordinacija,

ljekarna, odvjetnièki ured, poslovni prostor - uredi,razna predstavništva i drugo);

- ugostiteljstvo,- razlièiti prostori društvene i javne namjene.

Èlanak 30.

Javna i društvena namjena (D) obuhvaæagraðevne èestice za razlièite postojeæe namjene.Unutar osnovnog sadr�aja graðevine mogu segraditi sadr�aji što upotpunjuju i slu�e osnovnojdjelatnosti koja se obavlja u graðevini.

Èlanak 31.

Poslovna namjena (K) obuhvaæa graðevnuèesticu postojeæe graðevine. Graðevina mo�eimati jednu ili kombinaciju namjena. Podposlovnom namjenom podrazumjevaju se:

- poslovni, upravni, uredski, trgovaèki,uslu�ni sadr�aji.

Èlanak 32.

Javna zelena površina - javni park (Z1),igralište (Z2) obuhvaæa samostalne èestice.Unutar zelene površine treba smjestiti djeèjeigralište, te urbani inventar (klupe za odmor,koševe za otpatke i sl.). Moguæe je ureðenjepješaèkih površina (šetnice, trg i sl).

Èlanak 33.

U novim objektima gara�ni prostor (G) nalazise u podrumu objekta (eta�a ili dvije), ili nazasebnoj graðevnoj èestici. Pristupne rampemogu se smjestiti izvan gradivog dijela graðevneèestice.

Èlanak 34.

Infrastrukturne graðevine (IS) - postojeæe inove (trafostanica, telefonska centrala, plinskaredukcijska stanica), smješaju se na zasebnimgraðevnim èesticama.

2.4. Smještaj graðevina na graðevnoj èestici

Èlanak 35.

Na grafièkom prikazu plana, list br. 3 (Uvjetigradnje) definiran je smještaj graðevina nagraðevnoj èestici unutar granica gradivog dijelaèestice za osnovne i pomoæne namjene.

Unutar gradivog dijela omoguæava segradnja sukladno namjeni odreðenoj planom.

Uz graðevine osnovne namjene, nagraðevnoj èestici se mogu graditi pomoænegraðevine - gara�e na mjestu definiranom kaogradivi dio èestice namjenjen za pomoæneobjekte.

Površina pomoæne graðevine uraèunava seu površinu izgraðenosti èestice.

Izvan površine gradivog dijela èestice moguse graditi dijelovi objekta u funkciji osnovnogobjekta (terase u prizemlju na nivou terena,pergole, tende, reklamni panoi i sl.), uz uvjet dane ugro�avaju pješaèki i kolni promet.

Izvan gradivog dijela èestice moguæa jegradnja potpornog zida, vanjskih stepenica,manjih objekata komunalne i telekomunikacijskeinfrastrukture koji se moraju izvesti kao nadzemnii koji nisu izvor štetnih utjecaja na okoliš, prostorza odlaganje komunalnog otpada.

Navedeni objekti koji se grade izvan gradivogdijela graðevne èestice ne ulaze u obraèunizgraðenosti graðevne èestice, a trebaju biti ufunkciji osnovne namjene graðevina i površina.

Na pješaèkim i parkovnim površinamamoguæe je graditi nadstrešnice, odmorišta,fontane i ostalu urbanu opremu uz obveznuizradu projekta ureðenja vanjskih površina.

Èlanak 36.

Smještaj graðevina na graðevnoj èesticidefiniran je linijom obveznog graðevnog pravcakoji je prikazan na grafièkom prikazu plana, list br.3 (Uvjeti gradnje).

Ispred graðevnog pravca moguæe je graditiili postavljati ulazne nadstrešnice, pergole,konstrukcije za tende i sl. kako je definirano u èl.35.

Èlanak 37.

Mjesto i naèin prikljuèivanja graðevina nakomunale objekte i javni put utvrðeno je


Stranica 28

grafièkom prikazu 3. Definirana mjesta prikljuèka na objekte

komunalne infrastrukture nisu uvjetovana, veæ semogu translatirati du� predlo�enih mjesta u ciljukvalitetnijeg tehnièkog rješenja.

Èlanak 38.

Izgradnja novih graðevina planom jepredviðena na neizgraðenom zemljištu ili namjestu dotrajalih graðevina. Uliène graðevine, namjestu postojeæih graðevine grade se napostojeæem graðevinskom pravcu.

2.5. Oblikovanje graðevina

Èlanak 39.

Oblikovanje graðevina treba uskladiti saposebnostima funkcionalnih cjelina.

Postojeæe graðevine rekonstruirati æe se saciljem postizanja više razine stambenogstandarda i atraktivnosti prateæih sadr�aja u svrhuznaèaja funkcije šireg centra grada. Novaizgradnja temeljiti æe se na primjerenimvolumenima i prepoznatljivoj arhitekturi bezreminiscencije (Ulica braæe Radiæ i Miklinovec) napovijesnu arhitekturu.

Èlanak 40.

Predlo�ene su i utvrðene smjernice za svebuduæe zahvate na postojeæim graðevinama, štoukljuèuje prigradnju, preureðenje potkrovlja ustambeni prostor, zamjenu svih dotrajalihgraðevinskih elemenata ili izgradnju novih, aprema utvrðenoj Konzervatorskoj podlozi, zaUlicu braæe Radiæ i Miklinovec.

Krov graðevine ili djela graðevine u pravilumora biti kosi (jednovodan, dvovodan,viševodan), nagiba max 250, pokrov crijepom. Ukrovište se mogu ugraðivati kosi prozori ili krovnekuèice. U krovište se ne mogu ugraðivati sunèanikolektori iznad plohe pokrova.

Kosi krovovi mogu se rašèlanjivati tako dadjelomiènio budu u funkciji otvorenih prohodnihterasa.

Èlanak 41.

Prilikom izgradnje novih objekata mješovitenamjene - prete�no stambene namjene,orjentiranih na glavnu pješaèku ulicu - trg, trebapa�ljivo izabrati sadr�aje (javnog karaktera). Ciljje afirmacija pješaèke površine - otvorenogjavnog prostora kao jedinstvene cjeline (kuæe-trg-park). Postojeæi javni sad�aji su introvertirani, pabi novi trebali doprinjeti o�ivljavanju središnjegprostora.

Preporuèa se osmisliti koncept oblikovanja,upotrebe materijala za graðenje, izbor biljnih vrstas visokim stupnjem ambijentalnosti iprepoznatljivosti.

2.6. Ureðenje graðevnih èestica

Èlanak 42.

Plan predviða unutar novoformiranihgraðevnih èestica, osim površina unutar kojih semo�e razviti tlocrt graðevine, ureðenje kolnih,pješaèkih, parkirališnih, zelenih površina, ograda,vanjske rasvjete i urbane opreme.

Ograde parcela moraju se izvoditi na naèinda je prema javno prometnoj površini zelenaograda (�ivica) koja mo�e imati zidano podno�je,metalnu prozraènu konstrukciju, a max. visine150 cm. Uz ostale meðe kao zelena ili �ièanaograda visine do 2 m. Svi ostali elementi ograde(ulazna vrata, reklamni panoi I sl.) moraju bitiunutar gaðevne èestice.

Za graðevine javne namjene, mješovite,poslovne namjene i višestambene ne izvodi seograda, osim iznimno kada se radi o specifiènojnamjeni za koju se ne mo�e predvidjeti niti jedandrugi oblik zaštite.

Èlanak 43.

Obrada partera pješaèkih površinauglavnom je od prirodnog, eventualno odumjetnog kamena razlièitog oblika (nepravilnog ilipravilnog) postavljenog u cementnom mortu.

Nosivost pješaèkih površina koje su ufunkciji pristupa interventnih vozila i opskrbe morabiti dimenzionirana na osovinski pritisak od 100kN.

Završna obrada kolne površina je u asfaltu.Parkirališne površine uglavnom su

vodonepropusne, završne obrade sazatravnjenim betonskim elementima.

Èlanak 44.

Planirane zelene površine suvišefunkcionalne.

Stabla u unutrašnjem dijelu «bloka» zgradaispod PU trebaju biti u�e krošnje i autohtonihbiljnih vrsta. Ostala stabla koja se preporuèuju zasadnju trebaju imati bogatu krošnju (lipa i sl.) kojastvara hlad i daje dojam intimnosti prostora.

Veæe zelene površine, planirane su zasadnju stabala i ureðenje travnjaka. Unutar tihpovršina treba urediti manja djeèja igrališta.

Ostale zelene površine u sklopu pojedinihcjelina ureðuju se kao travnjak, cvjetnjak iparterno zelenilo, sade se stablašice, «zelenikrov» i grmlje u obliku �ivica. Koriste se autohtone


Stranica 29

parkovne vrste koje su jednostavne zaodr�avanje i ujedno pogodne za lokalnu klimu.Vrtovi dvorišta ureðivati æe se individualno uzpreporuku sadnje autohtonih biljnih vrsta.

Uz ogradne zidove i pergole preporuèa sesadnja penjaèica.

Uz parkiralište gdje god je to moguæe trebazasaditi drvorede kao zaštita za parkirane aute.

Planom su utvrðene osnovne smjernice zahortikulturno ureðenje. Projekt hortikulturnogureðenja za svaku cjelinu zasebno utvrditi æerazmještaj biljnih vrsta i naèin njegovanja.

Èlanak 45.

Dispozicija i oblikovanje urbane opremetreba biti u funkciji zadanih namjena prostora.Raspored i oblikovanje urbane opreme (klupe,koševi i sl.) i javne rasvjete definirati æe se priizradi projektne dokumentacije kojom se moraobuhvatiti prostor u cjelini.

3. Naèin opremanja zemljišta prometnom, uliènom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mre�om

3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje cestovne i uliène mre�e

3.1.1. Glavne gradske ulice i ceste nadmjesnog znaèenja

Èlanak 46.

Najva�niji prometni pravac za podruèjeobuhvata plana je glavna gradska ulica - Ulicabraæe Radiæ, koja tangira podruèje obuhvataplana s njegove zapadne strane. Ulica je s velikimprometnim optereæenjem. GUP-om je definirannjen status i elementi (profil i dr.). U tijeku jerealizacija kri�anja, tipa «rotor» sa Selingerovomulicom (gradska sabirnica), koja tangira podruèjeobuhvata plana sa sjeverne strane.

Druga va�na prometnica koja tangirapodruèje obuhvata plana s njegove ju�ne straneje ulica Miklinovec. Istog je prometnog znaèajakao i Ulica braæe Radiæ - glavna gradska ulica.

Sa istoène strane, prostor obuhvata planaomeðuje «slijepa», sabirnica - Ulica FranjeMraza.

Èlanak 47.

Planom su predviðene sabirne ulice (SU) istambene ulice (STU) za povezivanje napostojeæu gradsku prometnu mre�u i pristuppostojeæim ili novoplaniranim graðevinama, i to:

produ�enje zapoèete prometnice do Policijskeuprave (SU 3), spoj s produ�etkom Mrazove (SU2) i izlaz na Miklinovec (SU 1). Od ostalih novihprometnica planirane su još stambene ulice(STU): odvojak od SU 3 - (SU 4) paralelno szgradom Policijske uprave, poveznica (SU 4) i(SU 2), dvije «slijepe» ulice - prema graðevnimèesticama 45 i 47 te dvije «slijepe» ulice premapostojeæim graðevinama u ulici Miklinovec. Sveprometnice slu�e za pristup novim stambenimgraðevinama s osnovnih cestovnih pravaca.

3.1.2. Gradske i pristupne ulice

Èlanak 48.

Na grafièkom prikazu list br. 2.1. - Prometnamre�a u mjerilu 1:1000, definirani su koridori svihprometnica u podruèju obuhvata plana. Urealizaciji su moguæa manja odstupanja odzadanih velièina.

Prometnice u zoni obuhvata plana slu�e zainterne potrebe sadr�aja zone (opskrba, gara�e,stanari, uposleni, interventna vozila).

U visinskom pogledu zadr�ani su postojeæivisinski elementi trasa (prikljuèak na obodneprometnice, ulazi u postojeæe objekte).

Planom je predviðen uosnovni jedan tipprometnica: s dvije kolne trake (iznimno STU 7 -jednosmjerna s 3,5 m kolnom trakom ipješaèkom stazom od 2,2 m).

Kolnici su predviðeni sa dvije trake širine2x2,75 m što èini ukupnu širinu od 5,5 m ipješaèka staza od 1,6 m minimum s jedne stranekolnika, te biciklistièka staza 1,2 m minimum sjedne strane kolnika. Pješaèke staze su veæihširina, na glavnim pješaèkim tokovima, obostrano.

Kolnièka konstrukcija se izvodi (završni slojasfalt), ovisno od sastava tla debljine oko 50 cm(ili poveæanjem ako je tlo mjestimiènonekoherentno).

Zeleni otok u uliènom koridoru treba izvestiuzdignuto od kolnika (odvajanje uzdignutimrubnjakom).

Sve ulice na mjestima spoja kolne i pješaèkepovršine, odnosno biciklistièke površine gdje jepredviðen pješaèki prijelaz preko ulice trebaprojektirati i izvesti spuštanjem rubnika radiizbjegavanja arhitektonskih barijera.

Spušteni rubnjaci trebaju se izvesti namjestima predviðenim za izvedbu parkirališta,prema karakteristiènim presjecima planiranihprometnica (List br. 2.1.).

Predviða se kanalizacijski sustav odvodnjesa slivnicima uz rubove kolnika. Razmaci slivnikatrebaju biti takvi da prikupljaju vodu sa što veæepovršine, ali istovremeno dovoljno blizu da brzinavode uz rubnjak ne dostigne bujièni karakter (nakritiènim mjestima predvidjeti linijsku rešetku).


Stranica 30

Oborinske vode, koje se prikupljaju na veæimparkiralištima i nepropusnom obradom partera,potrebno je prije upuštanja u kanalizaciju proèistiti naodgovarajuæi naèin od naftnih derivata koja izparkiranih vozila kaplju na kolnik.

Oborinske vode dovode se do slivnika uzdu�-nim i popreènim padovima ploha prometnih površina.

Prometnu signalizaciju treba izvesti u skladu sva�eæim Pravilnikom o prometnim znakovima isignalizaciji na cestama.

3.1.3. Parkirališne površine i gara�e

Èlanak 49.

Parkirališta i gara�e u granicama obuhvataplana osiguravaju smještaj vozila samo za vozilakorisnika sadr�aja, uposlenih i stanara.

Razmještaj parkirališta prikazan je nagrafièkom prikazu plana, list broj 2.1. - Prometnamre�a u mjerilu 1:1000.

Gara�e u podzemnoj ili podrumskoj eta�igraðevina mogu se po potrebi izvesti i u više odjedne podzemne eta�e. Isto vrijedi i za zasebneukopane, podzemne javne gara�e.

U zoni obuhvata plana predviðeno je u triukopane javne gara�e 560 novih gara�nih mjesta.Uz ta parkirališta, potrebe za parkiranjem rješene sui na svakoj graðevinskoj èestici, te na postojeæimjavnim parkiralištima.

Otvorena parkirališta moraju biti poploèenašupljim betonskim elementima i zatravnjena.

Unutar obuhvata DPU-a nije dozvoljena iz-gradnja parkirališta i gara�a za vozila iznad 3,5 tona.

U zoni obuhvata plana na gradskom zemljištupredviðena je moguænost:

- izgradnje ukopane podzemne javne gara�esmještene ispod javnih zelenih i pješaèkih površinauz ulicu �eljka Selingera sjeverno od postojeæegraðevine poslovne namjene. Ulazna i izlazna rampasmještene su uz ulicu �eljka Selingera. U podzemnojeta�i pretpostavlja se smještaj do 155 osobnihautomobila. Iznimno moguæa je izgradnja još jednepodzemne eta�e èime se kapacitet poveæava do 310osobnih automobila.

- izgradnje ukopane podzemne javne gara�esmještene ispod javnog parkirališta i pješaèkihpovršina na Trgu Eugena Kumièiæa. Ulazno-izlaznarampa smještena je u ravnini dvostrukog parkiralištasa zapadne strane. U podzemnoj eta�i pretpostavljase smještaj do 160 osobnih automobila. Iznimnomoguæa je izgradnja još jedne podzemne eta�e èimese kapacitet poveæava do 320 osobnih automobila.

- izgradnja ukopane podzemne javne gara�esmještene ispod javnog parkirališta u Ulici FranjeMraza i buduæe javne zelene površine koja se nalaziizmeðu buduæe pješaèke površine i parcele broj 62.Ulazno-izlazna rampa smještena je u ravninidvostrukog parkirališta u osi Ulice A. Neimareviæa. Upodzemnoj eta�i pretpostavlja se smještaj do 250osobnih automobila. Iznimno moguæa je izgradnja jošjedne podzemne eta�e èime se kapacitet poveæavado 500 osobnih automobila.

Èlanak 50.

Na graðevinskim èesticama stambene, javne imješovite namjene obvezno je unutar površinegraðevne èestice urediti parkirališno/gara�ni prostorza vlastite potrebe.

Minimalni broj parkirališnih mjesta po jednojgraðevnoj èestici utvrðuje se prema kriteriju, na 1000m2 bruto izgraðene površine:

- za stanovanje8 -14 PGM ili jedan stan/jedno PGM,

- za trgovinu i ugostiteljstvo20-40 PGM ili 3-8 zaposlenih/jedno PM,

- za prostore za rad 10-20 PGM

3.1.4. Pješaèke površine

Èlanak 51.

Unutar prostora obuhvata plana definiran jeprostor pješaèkih komunikacija - trg, ulica, ploènik istaza.

Gdje je to bilo moguæe zbog organizacijeprostora, koridorima novih ulica polo�ene suobostrano pješaèke staze.

Pješaèke površine izvan uliènih koridora trebaizvesti kao oploèene (kamen ili sl. materijal).

Èlanak 52.

Unutar prostora pješaèke ulice - trga, oznaèenasu mjesta urbanih simbola (US) - fontana, skulpturai sl. Ostala urbana oprema treba se oblikovati irasporediti prema posebnom projektu.

3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mre�e

Èlanak 53.Za potrebe nove izgradnje osigurani su

prikljuèci na telekomunikacijsku mre�u. Predviða sepolaganje DTK od postojeæe HT centrale uzsaobraæajnicu, do niza novih buduæih graðevina.Sukladno s time potrebno je ugraditi niz novih tipskihzdenaca na više mjesta na ulazu u graðevine tipaMZD1, prema uvjetima i suglasnosti Hrvatsketelekomunikacije d. d. TK Centar Zagreb.

Nova TK mre�a planirana je za prikljuèenjenove izgradnje unutar obuhvata plana.

Kabelski izvodni TK ormariæi (prikljuène kutije)smještaju se na mjestu koncentracije kuæne TKinstalacije i vanjske TK mre�e, u pravilu na ulazu ugraðevinu na pristupaènom mjestu radi lakšegodr�avanja. Toèna pozicija pojedinog prikljuèkaodrediti æe se u postupku izrade glavnih projekata zagraðevine. Dimenzije rova su u pravilu 0,3 x 0,6 m.

Planirana trasa TK kanalizacije pretpostavljaizgraðenost ostalih objekata prometne, uliène ikomunalne infrastrukture.

Pri projektiranju i izvoðenju TK kanalizacijeobvezatno se pridr�avati propisa o minimalnimudaljenostima od ostalih infrastrukturnih objekata.

Naèelno se trase moraju voditi uinfrastrukturnim koridorima odreðenim uglavnom


Stranica 31

u trupu prometnice. Toèan raspored ureðaja iuspostava veza utvrditi æe se u projektnojdokumentaciji.

Unapreðenje mre�e ogledati æe se upredviðanju razvoja novih pokretnih komunikacijaulaskom treæeg operatera i uvoðenju treæegeneracije (3G-UMTS). Potonja zahtijeva gušæumre�u odašiljaèa te je moguæa izgradnja novihbaznih postaja i korištenja postojeæih višihobjekata u tu svrhu.

Postava baznih stanica mobilne telefonije nemo�e se vršiti na:

- u povjesnim graditeljskim cjelinama - dodonošenja mjera zaštite;

- na udaljenosti manjoj od 1.000 m od veæizgraðene bazne stanice postavljene nasamostojeæem stupu.

Prilikom izgradnje baznih stanica potrebnoje poštivati odredbe Zakona o graðenju, Zakona ozaštiti od ionizirajuæeg zraèenja, kao i ostalepropisane uvjete za takvu vrstu graðevina.

3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mre�e i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina

Èlanak 54.

Prilikom izrade projekata mre�e komunalneinfrastrukture, potrebno je napraviti i odgovarajuæikotni plan komunalnih instalacija i ureðaja, kojimæe se precizno utvrditi odnosi meðu njima, te uodnosu na idejni projekt prometne mre�e.

Èlanak 55.

Prikljuèenje novih objekata izvesti æe se nanove vodopskrbne cjevovode profila promjera150 mm i promjera 100 mm èime je zadovoljenapropisana dimenzija cjevovoda za hidrantskuprotupo�arnu mre�u, a takoðer i za sanitarnepotrošne vodovode stambenih i poslovnihobjekata.

Novi cjevovodi su spojeni na postojeæugradsku mre�u na tri mjesta: na istoènoj strani uMrazovoj ulici, na ju�noj strani u Ulici Miklinovec ina sjeveru na Trgu Eugena Kumièiæa, zatvarajuæi«prsten».

Trasa vodovoda je predviðena veæinom ubankini ceste i zelenom pojasu uz nogostupe.

Na svakom lomu trase koji su pod kutom 90°predviðena je izgradnja tipskih bet. zasunskihkomora u kojima æe biti zasuni preko kojih æe semoæi zatvarati ogranci vodovoda .

Prikljuèci manjih objekata æe se izvoditipreko ogrlica sa ugradbenim garniturama icestovnim kapama (do profila 2'') dok æe se veæiobjekti za koje je predviðena unutarnja hidrantska

mre�a, prikljuèivati preko zasunskih komora sazasunima na glavnom vodu i zasunom naprikljuènom ogranku.

Èlanak 56.

Kanalizacija se prikljuèuje na tri mjesta napostojeæu gradsku kanalizaciju, odnosnopredviðene su tri neovisne trase kanalizacije: naistoènoj strani u Mrazovoj ulici, na ju�noj strani uUlici Miklinovec i na sjeveru na Trgu EugenaKumièiæa.

Kanalizacija je predviðena mješovita,odnosno zajednièkim cjevovodom kanalizacijeprihvaæa se oborinska voda sa kolnika cesta iparkirališta i otpadna oborinska krovna i sanitarnofekalna otpadna voda stambenih i poslovnihobjekata .

Na svakom lomu trase kanalizacijepredviðena je izgradnja revizijskih tipskih armiranobetonskih okana kanalizacije, dimenzija kojevariraju u odnosu na dubinu cjevovoda kanalizacije.

Cjevovod kanalizacije æe biti odvodonepropusnih cijevi.

Trasa kanalizacije je predviðena u trasiprometnica , a profil je predviðen od promjera 300mm do promjera 500 mm. Uzdu�ni pad jepredviðen od 0,3 % do 1 %.

Svi kuæni prikljuèci moraju biti izvedeni prekoprikljuènih revizijskih okana, a ne direktno na cijevgradske kanalizacije.

Na novoplaniranu kanalizaciju prikljuèiti æese sve novoformirane graðevinske èestice (noviobjekti).

Moguæa su manja odstupanja u daljnojrazradi projekata od planom predviðenih.

Èlanak 57.

Nova niskonaponska elektroenetgetskamre�a graditi æe se kao kabelska iz postojeæih TSi nove TS 1x1000kVA. Za novu TS polo�iti noviSN kabel od postojeæih TS 10/0,4kV «Lenišæe 1»iTS 10/0,4kV «Miklinovec 1». Od TS do novihgraðevina polo�iti tipske NN kabele u zemljanirov, sistem ulaz-izlaz.

Daljnom razradom projekata utvrditi æe setoèan polo�aj i dimenzije svih elemenata, kao ifaznost izvedbe prikljuèaka postojeæih graðevina.

Planom se predviða prikljuèenje svihnovoformiranih graðevinskih èestica i novihgraðevina na postojeæim èesticama naelektroenergetsku mre�u.

Ispred svakog KPO izgraditi tipski HEPzdenac radi lakšeg uvlaèenja kabela. NN.prikljuèak iz TS do buduæih graðevina trebaizvesti u koridoru zelenog pojasa, odnosno ispodpješaèke staze sa jedne ili obje strane ulice.

Pri polaganju kabela voditi brigu o kri�anjima


Stranica 32

sa drugim instalacijama (plin, voda, kanalizacija,HT) i saobraæajnicama te sve izvesti prematehnièkim propisima.

Èlanak 58.

Napajanje javne rasvjete vrši se izsamostojeæih razdjelnih ormara upravljani iz RO-JR montiranog uz TS.

Osvjetljenje buduæih prometnica, pješaèkihpovršina i parkirališta izvesti æe se premaposebnim projektima, kojima æe se toèno definiratitrase i i razmještaj stupova u prostoru, odabratitipovi i visine stupova, armature i svjetiljke, tenaèin njenog upravljanja i korištenja.

Sve elektroenergetske radove potrebno jeizvesti prema tehnièkim uvjetima, uvjetimanadle�nog distributera i pravilima struke.

Sva kri�anja sa drugim instalacijama isaobraæajnicama izvesti prema tehnièkimpropisima.

Èlanak 59.

Postojeæi cjevovod - toplovod, mo�e se popotrebi ukloniti u sluèaju rješenja grijanja na druginaèin.

Èlanak 60.

Za sve nove graðevine potrebno je dovestizemni plin za potrebe plinske kotlovnice, eta�nocentralno grijanje, te termièku pripremu sanitarnevode.

Mjesto prikljuèka novog plinovoda napostojeæi plinski sustav predviða se na novosagraðenu plinsku redukcionu stanicu kod Domaumirovljenika u neposrednoj blizini veæ postojeæeplinsko redukcione stanice.

Glavnim i izvedbenim projektima, biti æetoèno definiran plinovod, te prikljuèci za svakugraðevinu posebno.

Obzirom da je postojeæa plinska mre�aizgraðena èeliènim cijevima, distributer æe odreditii vrstu materijala za plinske cijevi koje æe seupotrijebiti za ovaj plinovod tj. da li æe se izvoditièeliènim ili plastiènim cijevima.

4. Uvjeti ureðenja i opremanja zelenih površina

Èlanak 61.

Ozelenjavanje graðevne èestice mora seizraditi u skladu s planom, minimum 25%površine ureðeno kao cjelovito zelenilo. Novezelene površine urediti æe se na slobodnomneizgraðenom prostoru.

Vrste zelenila prilagoditi postojeæim,autohtonim vrstama prilagoðenim klimi i krajoliku.Dispoziciju i tip biljne vrste definirati u projektuhortikulturnog ureðenja.

Èlanak 62.

Površina javnog parka i djeèjeg igralištaplanirana je uz glavnu pješaèku ulicu, uunutarnjem dijelu «bloka» ispod PU i u uz UlicuMiklinovec. Pri tome je potrebno voditi raèuna osadnji autohtonih vrsta i maksimalnomuva�avanju prirodnih formi i oblika.

Èlanak 63.

Krov javne podzemne gara�e potrebno jeozeleniti, kao i sve neizgraðene dijelovegraðevinskih èestica, i uliènih koridora.

5. Uvjeti ureðenja posebno vrijednih i/ili osjetljivih cjelina i graðevina

Èlanak 64.

Ukupan prostor u obuhvatu plana smatra seposebno osjetljiva i vrijedna cjelina iz razlogapolo�aja prema zaštiæenoj povijesnoj jezgriKoprivnice. To je kontaktna zona povijesne jezgregrada - Ulica braæe Radiæ, i kontaktna zonazaštite povijesne jezgre grada - Ulica Miklinovec(prema utvrðenoj Konzervatorskoj podlozi -Ministarstvo kulture, Dr�avna uprava za zaštitukulturne baštine, Konzervatorski odjel u Zagrebu,veljaèa 2002.).

6. Uvjeti i naèin gradnje

Èlanak 65.

U podruèju obuhvata plana planirana jeizgradnja novih i rekonstrukcija postojeæihgraðevina.

Svi zahvati u prostoru obuhvata Detaljnogplana ureðenja «Lenišæe- zona B-5» provoditi æese na temelju tog plana.

U grafièkom dijelu na listovima 1 - Detaljnanamjena površina, prikazano je za koje senamjene koriste pojedine površine prostora. Ugrafièkom dijelu, list br. 3 dati su detaljni uvjetigradnje, a u TABELI 1 svi brojèani pokazatelji zasvaku graðevnu èesticu.

Èlanak 66.

Postojeæe graðevine mogu se rekonstruirati,dograðivati i nadograðivati na naèin da koeficijent


Stranica 33

izgraðenosti graðevne èestice (kig) ne prelaziplanom predviðeni (tabela 1. kolona 6. i 7.), akoeficijent iskorištenosti (kis ) ne prelazi planompredviðeni (tabela 1. kolona 13.).

Udaljenost dograðenog dijela graðevine ilinove graðevine od granice graðevne èesticemo�e biti minimalno 1,0 m, ali isto ne manje od6,0 m od izgraðene graðevine na susjednojèestici. Odnosno, mo�e biti iznimno, manje od 6,0m ali samo ukoliko je dogradnja u liniji izgradnjepostojeæe graðevine koja se dograðuje.

Streha dograðenog dijela graðevine ili novegraðevine ne smije prelaziti susjednu meðu.Odvodnju oborinske vode s krova treba riješiti nanaèin da se skuplja i odvodi na vlastitoj èestici.

Na proèelju graðevine koja je udaljenamanje od 3 m od susjedne meðe ne mogu seizvoditi otvori osim zadr�avanja postojeæih, napostojeæim legalno izvedenim graðevinama.

Otvorima na graðevinama ne smatraju seostakljenja neprozirnim staklom max velièine120x60 cm i visine parapeta min 150 cm iventilacijski otvori iskljuèivo stambenog dijela maxpromjera 15 cm ili 15x20 cm.

Kod dvojne (ugraðenog naèina) izgradnje iliskupne (graðevine u nizu) ne mogu se izvoditinikakvi otvori na zidu uz susjednu meðu, a akotakvi postoje na postojeæoj legalno izgraðenojgraðevini susjedni se mora odmaknuti naudaljenost min 4 m ili se na postojeæoj graðevinimora izvršiti rekonstrukcija - zatvaranje otvora.

7. Mjere zaštite prirodnih, kulturno-povijesnih cjelina i graðevina i ambijentalnih vrijednosti

Èlanak 67.

Postojeæa izgradnja u veæoj mjeri smatra sekorpusom i gabaritima prihvatljiva okru�enju ukojem se nalazi, te je valorizirana kaoprilagoðena.

Novi zahvati u prostoru ne smiju narušavatiprostorne vrijednosti zona zaštite povijesnejezgre grada.

Postojeæu prilagoðenu izgradnju potrebno jekvalitetno odr�avati.

Uz Ulicu braæe Radiæ i Miklinovec nisumoguæe izmjene postojeæih visina, osim štopostojeæe prizemne graðevine mogu dobitipotkrovnu eta�u, maksimalne visine nadozida 1,5m.

Èlanak 68.

Organizacija prostora, tipologija i naèinizgradnje uz Ulicu braæe Radiæ i Miklinovec jasnosu definirani i odreðeni. Nije ih moguæe znaèajnije

mijenjati. To su dovršeni dijelovi naselja unutarprostora DPU-a «Lenišæe- zona B-5».

Ogranièenja ureðenja prostora uglavnom seodnose na zahvate na postojeæoj izgradnji. To seposebice odnosi na moguænosti nadogradnjepostojeæih graðevina kao i izgradnje novihgraðevina na mjestu dotrajalih. Takoðer,ogranièenja se odnose i na visinu nove izgradnjeu unutrašnjosti prostora obuhvata plana.

Èlanak 69.

Konzervatorskom podlogom, uvjetimaizgradnje novih graðevina na upra�njenimgraðevinskim èesticama te unapreðenjem stanjau prostoru i zahvatima na postojeæojneprilagoðenoj izgradnji, potrebno je ostvaritikvalitetno povezivanje povijesnih dijelovaKoprivnice, kroz kontaktne zone DPU «Lenišæe-zona B-5».

8. Mjere provedbe plana

Èlanak 70.

Planom su omoguæene etape realizacije pofunkcionalnim cjelinama.

Planirane infrastrukturne koridore trebaprojektirati i izvoditi kao dio usklaðenih zahvatapo funkcionalnim cjelinama.

Detaljni plan ureðenja «Lenišæe- zona B-5»u Koprivnici realizirati æe se u skladu sekonomskim moguænostima grada i vlasnikazemljišta.

Èlanak 71.

Pripremni radovi prije realizacije planasastoje se od:

- uklanjanje graðevina planiranih zauklanjanje;

- parcelacije graðevinskog zemljišta u svrhuosnivanja graðevne èestice i rješenja imovinsko-pravnih odnosa (otkup zemljišta);

- izrade geoloških, hidroloških,geomehanièkih i drugih ispitivanja zemljišta;

- izrade idejnih projekata i glavnih projekataza graðevinsku dozvolu i ishoðenje iste u skladus DPU-om;

- pripreme i sanacije pojedinih dijelovazemljišta na kojima predstoji izgradnja(niveliranje, nasipavanje, stabilizacija, odvodnjapovršinskih voda, èišæenje i dr.).

Redoslijed poslova pri realizaciji planaodreðuje Gradsko poglavarstvo GradaKoprivnice.


Stranica 34

9. Mjere sprjeèavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Èlanak 72.

Pravovremene mjere za unapreðenje stanjaokoliša mogu se poduzimati samo ako sekontinuirano i kvalitetno prati stanje.

Prostor plana planira se ureðivati na naèinda se njime racionalno gospodari, te da se kodsvakog zahvata u prostoru štiti okoliš i èuvabiološka raznolikost za sadašnje i buduæegeneracije. Uz to se mora voditi raèuna o kakvoæi�ivota stanovnika.

U prostoru obuhvata plana nije dozvoljenoobavljanje djelatnosti koje bi bukom ili emisijamau okoliš mogle na njega negativno utjecati.

Prvenstveno se to odnosi na djelatnosti kojesu vezane na korištenje teških transportnih vozilai drugih ureðaja koji mogu negativno utjecati namirno stambeno susjedstvo.

Parkiranje dostavnih vozila na graðevnimèesticama mješovite namjene, prete�nostambene treba organizirati u oblikugospodarskog dvorišta.

Èlanak 73.

Naèela zaštite okoliša sukladno Zakonu ozaštiti okoliša (NN broj 82/94, 128/99) trebaprimjeniti kod svih faza izrade projekata zagraðenje kao i kod samog graðenja predmetnihgraðevina.

Èlanak 74.

Da bi se smanjilo oneèišæavanje nastalouslijed korištenja individualnih lo�išta, predla�e seèesto kontrolirati ispravnost lo�išta na kruta gorivas ciljem smanjenja štetnih sastojaka, osobitougljiènog monoksida i dioksida, te dušiènihspojeva.

Èlanak 75.

Najoèitiji negativni utjecaj na okolišpredstavljaju postojeæe glavne gradskeprometnice s vrlo velikom frekvencijom vozila.

Izgradnja prometne mre�e grada (istoènaobilaznica), znatno æe se smanjiti intenzitetnepovoljnog utjecaja na okoliš.

Èlanak 76.

Da bi se smanjilo oneèišæavanje uslijedautomobilskog prometa koji je intenzivan u ovomdijelu grada, potrebno je slijedeæe:

- gdje god je to moguæe sadnja zelenila s

ekološkim ciljem smanjenja negativnih efekataispušnih plinova;

- edukacijom i kontinuiranom provjeromtehnièke ispravnosti vozila utjecati na smanjenjeemisije ispušnih plinova.

Èlanak 77.

Gradsku kanalizacionu mre�u trebaodr�avati u takvom stanju da ne predstavljastalnu opasnost za vrijedan prirodni okoliš izdravlje ljudi.

Da bi se onemoguæilo zagaðenje u bilokojem obliku treba izgraditi kanalizacijski sustavnajvišeg standarda kako je definirano u èlanku56.

Izvedbu parkirališta gdje broj parkirališnihmjesta premašuje 10 treba predvidjeti na naèin dase otpadna ulja skupljaju prije izljevanjaoborinskih voda u kanalizaciju.

Èlanak 78.

Energetski gubici graðevina mogu sepostupno rješavati rekonstrukcijom i ureðenjempostojeæih graðevina prema suvremenimnormativima i standardima graðenja.

Èlanak 79.

Ugro�enost bukom izra�ena je zbog prolazaglavnih gradskih prometnica rubnim dijelomobuhvata plana. Kao i za zaštitu zraka tako je i zazaštitu od buke va�na realizacija istoèneobilaznice grada.

Èlanak 80.

Zvuk koji zamjeæuju osobe koje borave ugraðevinama ili njihovoj neposrednoj blizini morabiti na takvoj razini da ne ugro�ava zdravlje te daosigurava noæni mir i zadovoljavajuæe uvjete zaodmor i rad (45 dB noæu i 55 dB danju).Graðevine moraju biti projektirane i izgraðene nanaèin kako je to propisano Zakonom zaštite odbuke (NN 17/90) i Pravilnikom o najvišimdopuštenim razinama buke u sredinama u kojimaljudi rade borave (NN 37/90).

Èlanak 81.

Za graðevne èestice višestambenihgraðevina treba prilikom izrade glavnog projektadefinirati mjesto za postavu kontejnera zakomunalni otpad, na graðevnoj èestici. Mjestotreba locirati na naèin da bude lako pristupaènoza vozilo koje taj otpad skuplja, a oblikovano iureðeno s zaštitnom zelenom ogradom iliukrasnim zidom.


Stranica 35

10. Posebne odredbe

Uvjeti zaštite od po�ara

Èlanak 82.

Ovim planom osigurani su pristupni puteviza vatrogasna vozila, te vozila za spašavanje ljudii imovine po Zakonu zaštite od po�ara («Narodnenovine» broj 58/93), Pravilnik o tehnièkimnormativima za hidrantsku mre�u za gašenjepo�ara (NN 30/91), Pravilnik o tehnièkimpropisima o gromobranima (Sl.l. 13/68) iPravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe, teprocjene ugro�enosti od po�ara (NN 35/94). U tusvrhu koriste se postojeæi i planirani putevi.

Tehnièku protupo�arnu zaštitu (preventivnu)treba postiæi s odgovarajuæom primjenomgraðevinskog materijala, po tehnièkom propisupropisanim i zaštiæenim instalacijama, aefikasnost gašenja po�ara sa funkcionalnominstalacijom vodovodne i hidrantske mre�e. Uzoni su sa radijusom «pokrivanja» cca 80 msmješteni protupo�arni hidranti promjera 100 mm,po Pravilniku o tehnièkim normativima zahidrantsku mre�u za gašenje po�ara (NN 30/91).

U svrhu sprijeèavanja širenja po�ara nasusjedne graðevine, graðevina mora biti udaljenaod susjednih graðevina najmanje 4,0 m ili manje,ako se doka�e uzimajuæi u obzir po�arnooptereæenje, brzina širenja po�ara, po�arnekarakteristike materijala graðevina, velièinuotvora na vanjskim zidovima graðevina i dr., da sepo�ar neæe prenjeti na susjedne graðevine ilimora biti odvojena od susjednih graðevinapo�arnim zidom vatrootpornosti najmanje 90minuta, koji u sluèaju da graðevina ima krovnukonstrukciju (ne odnosi se na ravni krovvatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisujekrov graðevine najmanje 0,5 m ili završavadvostrukom konzolom iste vatrootpornosti du�inenajmanje 1,0 m ispod pokrova krovišta, koja morabiti od negorivog materijala najmanje na du�inikonzole.

Temeljem èlanka 15. stavak 1. Zakona ozaštiti od po�ara (N.N. 58/93) obvezno je ishoditisuglasnost Policijske uprave Koprivnièko-kri�evaèke kojom se potvrðuje da su u glavnomprojektu predviðene propisane i posebnim uvjetimagraðenja tra�ene mjere zaštite od po�ara.

Uvjeti za nesmetano kretanje invalida

Èlanak 83.

Za omoguæavanje nesmetanog kretanjainvalida neophodno je pješaèke komunikacijeizvesti u skladu s odredbama ovoga plana iva�eæim Pravilnikom o sprjeèavanju arhitektonskih

barijera (NN br. 47/82), a navedenog se Pravilnikatreba dr�ati i pri detaljnoj razradi glavnih projekata.

Uvjeti za zbrinjavanje komunalnog otpada

Èlanak 84.

Komunalni otpad ovoga kompleksaprikupljati æe se i odvoziti u skladu sa gradskomOdlukom o postupanju sa komunalnim otpadom.

Ovim Planom predviðena su mjesta zaposude za odlaganje otpada na više lokacija i toza svaku funkcionalnu cjelinu zasebno.

Do posuda za prikupljanje komunalnogotpada osiguran je pristup komunalnim vozilima.

Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

Èlanak 85.

Sukladno Pravilniku o mjerama zaštite odelementarnih nepogoda i ratnih opasnosti uprostornom planiranju i ureðivanju prostora (NN29/83, 36/85 i 41/86), koji se primjenjuje temeljemèlanka 60. Zakona o prostornom ureðenju u zoniobuhvata Plana omoguæava se sklanjanje ljudi upostojeæim skloništima i u novoplaniranomskloništu osnovne zaštite u sklopu podzemnejavne gara�e uz Selingerovu ulicu.

Podruèje obuhvata Plana spada u 9.potresnu zonu.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Èlanak 86.

Pri izradi projekta, osim elemenata koji sunavedeni ovim elaboratom, moraju se primijeniti isvi va�eæi propisi i tehnièki uvjeti relevantni zatra�eni nivo projektne dokumentacije.

Posebni uvjeti koje u postupku donošenjapropišu nadle�ni organi i organizacije, smatrajuse sastavnim dijelom ovog Plana.

Èlanak 87.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana oddana objave u Glasniku Grada Koprivnice.

GRAD KOPRIVNICAGRADSKO VIJEÆE

KLASA: 350-01/01-01/27URBROJ: 2137/01-08-04-67Koprivnica, 27. 7. 2004.

PREDSJEDNIK:Prof. dr. Dragutin Feletar, v.r.


Stranica 36


Stranica 37


Stranica 38


Stranica 39


Stranica 40


Stranica 41

LE

GE

ND

AN

AM

JEN

AV

RSTA

KR

OV

ASTU

PA

NJ

ZA

ŠTIT

ES1

- sta

mb

ena /

ob

iteljs

ka,

S2 -

sta

mb

ena /

viš

esta

mb

ena

DV

K -

dvo

str

ešni k

osi (

slje

me p

ara

leln

o s

a u

lico

m)

Z -

ko

nta

ktn

a z

ona z

aštite

u p

ovi

jesno

j jezg

ri g

rad

aM

1 -

mje

šo

vita

/ o

biteljs

ka,

M2 -

mje

šo

vita

/ v

išesta

mb

ena

JK -

jed

no

str

ešni k

osi

KZ

- k

onta

ktn

a z

ona z

aštite

D1

- ja

vna i

dru

štv

ena -

up

ravn

aD

2 -

javn

a i

dru

štv

ena -

so

cija

lna

D3 -

javn

a i

dru

štv

ena -

pre

dško

lska

K -

go

sp

od

ars

ka -

po

slo

vna

kig

- k

oefic

ijent

izg

rað

eno

sti -

od

no

s iz

gra

ðene p

ovr

šin

e z

em

ljišta

po

d g

rað

evi

no

m i

ukup

ne p

ovr

šin

e g

rað

evn

e è

estice

G -

gara

�a

(zem

ljište

po

d g

rað

evi

no

m je

vert

ikaln

a p

roje

kcija

svi

h z

atv

ore

nih

dije

lova

gra

ðevi

ne n

a g

rað

evn

u è

esticu)

TS -

tra

fosta

nic

akis

- o

dno

s u

kup

ne (

bru

to)

izg

rað

ene p

ovr

šin

e g

rað

evi

ne i

po

vršin

e g

rað

evn

e è

estice

RS -

red

ukcijs

ka s

tanic

aG

ig -

od

no

s z

bro

ja p

ovr

šin

a z

em

ljišta

po

d g

rað

evi

nam

a i

zb

roja

po

vršin

a g

rað

evn

ih è

estica

TC

- t

ele

ko

munik

acijs

ki c

enta

r K

is -

od

no

s z

bro

ja u

kup

nih

(b

ruto

) p

ovr

šin

a g

rað

evi

na i

zb

roja

po

vršin

a g

rað

evn

ih è

estica