Iv
on
a P
avel
ić, Z
vje
zdan
a P
osa
vec
,Maj
a Q
uie
n,
Alj
oša
Šes
tan
ov
ić
Ed
uk
ati
vn
a b
rošu
ra “
FIN
AN
CIJ
E Z
A
PO
LJO
PR
IVR
ED
NIK
E”
Koordinator:
Partner:
Projekt “Od
poljoprivrednika do
poduzetnika”
Zagrebačka županija
1
Ivona Pavelić – Zvjezdana Posavec – Aljoša Šestanović
Urednici: Zvjezdana Posavec – Maja Quien
Edukativna brošura
„FINANCIJE ZA POLJOPRIVREDNIKE“
Projekt
„OD POLJOPRIVREDNIKA DO PODUZETNIKA“
Zagrebačka županija
Zagreb, lipanj 2013.
2
Sadržaj
O PROJEKTU „OD POLJOPRIVREDNIKA DO PODUZETNIKA“ 6
ZAKONSKI OKVIR I PRAVNO REGULIRANJE POLJOPRIVREDNIH
GOSPODARSTAVA – Zvjezdana Posavec, dipl.ing.agr. 7
1. Pravna znanost, pravo i zakoni – pojmovi 7
2. Poljoprivredno zakonodavstvo 9
2.1. Hrvatsko poljoprivredno zakonodavstvo 9
2.1.1. Zakon o poljoprivedi 9
2.1.2. Zakon o poljoprivrednom zemljištu 11
2.1.3. Zakon o državnoj potpori, poljoprivredi i ruralnom razvoju 13
2.1.4. Zakon o stočarstvu 14
2.1.5. Zakon o hrani 14
2.1.6. Zakon o trgovačkim društvima 14
2.1.7. Zakon o obrtu 15
2.1.8. Zakon o zadrugama 15
2.1.9. Pregled ostalih zakona 16
2.2. Prilagodba zakona sustavu i legislativi EU 17
3. Oblici poslovnog organiziranja u poljoprivredi 18
3.1. Obiteljsko gospodarstvo 19
3.2. Zadruge 20
3.3. Trgovačka društva i obrti 20
4. Registracija OPG-a i prijava u državne institucije (porezna uprava, mirovinsko i
zdravstveno osiguranje) 21
OSNOVNI POJMOVI KALKULACIJA U POLJOPRIVREDI – Zvjezdana Posavec,
dipl.ing.agr. 23
1. Ukupni prihod 23
2. Rashod 23
3. Trošak 23
3.1. Fiksni troškovi 23
3.2. Varijabilni troškovi 24
4. Ukupni troškovi 24
4.1. Prosječni ukupni trošak 24
5. Stupanj iskorištenja kapaciteta 24
6. Amortizacija 24
7. Granični prihod i trošak 24
8. Poslovni rezultat 24
9. Cijena koštanja 25
10. Pokriće varijabilnih troškova (Gross Margin) 25
11. Primjeri 26
UVOD U TEMELJNE REČUNOVODSTVENE KONCEPTE I NEKE POSEBNOSTI
KNJIGOVODSTVA U POLJOPRIVREDNIM DJELATNOSTIMA – dr.sc. Aljoša
Šestanović 27
1. Temeljni računovodstveni pojmovi i koncepti 27
1.1. Zakon o računovodstvu (ZoRč) 28
3
1.2. Porez na dohodak i prijava u RPO 29
1.3. Porez na dohodak 29
1.4. Porezna prijava (obrazac DOH) 30
1.5. Porez na dobit 30
1.6. Porez na dodanu vrijednost (PDV) 31
2. Tko zapravo donosi pravila „igre“? 31
2.1. MSFI – međunarodni standardi financijskog izvještavanja 31
2.2. Računovodstveni autoritet u RH 31
2.3. GAAP vs. MSFI 32
2.4. Računovodstveni sustav 32
2.5. Računovodstveni koncepti ili pretpostavke 32
2.6. Računovodstvena načela 32
2.7. Računovodstveni standardi 32
2.8. Godišnji financijski izvještaji, revizija i godišnje izvješće 33
3. Pojam troškova – razlike 33
3.1. Trošak i izdatak – razlike 33
3.2. Načelo nabavne vrijednosti 33
3.3. Troškovi vs. rashodi – zaključak 34
3.4. Uskladištivi vs. neuskladištivi troškovi 34
4. Interni vs. eksterni korisnici FI 34
4.1. Izvještaji za interne korisnike 34
4.2. Izvještaji za eksterne korisnike 34
4.3. Ciljevi izrade financijskih izvještaja 34
4.4. Osnovna financijska izvješća 34
4.5. Temeljni elementi financijskih izvještaja 35
4.6. Podjela rashoda 36
4.7. Vrednovanje (mjerenje) elemenata financijskih izvještaja 36
5. Kriteriji klasifikacije troškova 36
5.1. Klasifikacija troškova u proizvodnji 37
6. Bilanca 38
6.1. Bilanca (stanja) 40
6.2. Tri analitička „problema“ bilance 40
7. Račun dobiti i gubitka (izvještaj o dobiti) 41
7.1. Račun dobiti i gubitka (prema prirodnim vrstama troškova) 41
7.2. Multi-step pristup prikaza računa dobiti i gubitka 42
7.3. Veza između bilance i RDG 42
8. Izvještaj o novčanim tokovima 42
8.1. Što ne uključuje izvještaj o novčanim tokovima? 43
8.2. Shema novčanih tokova 43
8.3. Metode izvještavanja o novčanim tokovima 43
8.4. Metoda izračuna novčanog toka od poslovnih aktivnosti 44
8.5. Tretman kamata i dividendi u novčanim tokovima (IASB) 45
9. Biološka imovina: klasifikacija s obzirom na namjenu i razdoblje držanja 47
9.1. Za klasifikaciju u dugotrajnu biološku imovinu 47
9.2. Početno i naknadno vrednovanje biološke imovine 47
9.3. Iznimke od pristupa fer vrijednosti 47
9.4. Aktivno tržište i utvrđivanje fer vrijednosti biološke imovine 47
9.5. Ulaganje u dugotrajnu biološku imovinu 48
9.6. Ulaganje u kratkotrajnu biološku imovinu 48
9.7. Ulaganja u poljoprivredne proizvode 48
4
9.8. Početno i naknadno vrednovanje poljoprivrednih proizvoda
48
10. Računovodstveno praćenje državnih potpora 48
10.1. Računovodstveno praćenje državnih potpora za biološku imovinu prema fer
vrijednosti 49
10.2. Računovodstveno praćenje državnih potpora za biološku imovinu prema
trošku nabave 49
11. Osnove kalkulacija 50
11.1. Kalkulacije u poljoprivredi: pojmovi 50
11.2. Pokazatelji uspješnosti 50
11.3. Proizvodni pokazatelji 51
11.4. Ekonomski pokazatelji 52
MOGUĆNOSTI FINANCIRANJA IZ EU FONDOVA – Ivona Pavelić, mag.oec. 55
1. Karakteristike projekata financiranih putem bespovratnih sredstava EU 55
2. IPARD 2007.-2013. 55
2.1. O IPARD programu 55
2.2. Operativna struktura 55
2.3. Prioriteti IPARD programa 2007.-2013. 56
2.4. Korisnici IPARD programa 56
2.5. Prioriteti i mjere 56
2.6. O uspješnosti IPARD programa 57
2.7. Financijski pregled dodijeljenih IPARD sredstava po prioritetima i mjerama
58
2.8. Gdje se nalaze potrebne informacije? 58
2.9. Nadolazeći natječaji? 58
2.10. Financiranje 2014.-2020. 58
3. Planiranje resursa i proračuna projekta 59
3.1. Opća pravila proračuna projekta 59
3.2. Izvori financiranja projekta 59
3.3. Financiranje projekata iz EU fondova 59
3.4. Prihvatljivost troškova 59
3.5. Primjeri neprihvatljivih troškova 60
3.6. Što je važno znati pri planiranju proračuna? 60
3.7. Primjer – kako isplanirati proračun neke aktivnosti 60
3.8. Raspored resursa i proračuna 60
4. Izrada proračuna projekta 61
4.1. Korelacija aktivnosti i proračuna projekta 61
4.2. Izrada proračuna projekta 61
4.3. Proračunska poglavlja projekta 62
4.4. Najčešće greške u izradi proračuna projekta 62
5. Upravljanje proračunom projekta 62
5.1. Upravljanje financijskim sredstvima projekta 62
5.2. Vođenje financijske dokumentacije projekta 62
5.3. Izrada financijskih izvještaja projekta 63
6. Financijski nadzor i evaluacija proračuna 63
6.1. Uspostavljanje učinkovitog sustava financijskog monitoringa 63
6.2. Primjer tablice s izvješćem o praćenju troškova 63
7. Literatura 64
8. O koordinatoru i partneru projekta 65
5
O PROJEKTU OD POLJOPRIVREDNIKA DO PODUZETNIKA
Udruga Inicijativa zajedno s Pučkim otvorenim učilištem Petar Zrinski provodi projekt pod
nazivom Od poljoprivrednika do poduzetnika. Financiranje projekta odobreno je od
Zagrebačke županije kroz javni natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava i to za
sufinanciranje projekata udruga, s ciljem edukacije, prekvalifikacije i osnaživanja
nezaposlenih za 2012. godinu.
Cilj projekta Od poljoprivrednika do poduzetnika je povećanje zapošljivosti osoba s
ruralnih područja Zagrebačke županije kojom bi se doprinijelo povećanju ekonomske
aktivnosti poljoprivrednika na tom području. Projekt će rezultirati razvijanjem programa i
realizacije edukacije Financije za poljoprivrednike, educiranjem osoba za vođenje
vlastitog ili zapošljavanje na drugom poljoprivrednom subjektu, povećanjem zapošljivosti
poljoprivrednika Zagrebačke županije, boljom integracijom nezaposlenog ruralnog
stanovništva te njihovom manjom financijskom ovisnošću.
6
Zvjezdana Posavec, dipl.ing.agr.
ZAKONSKI OKVIR I PRAVNO REGULIRANJE POLJOPRIVREDNIH
GOSPODARSTAVA
PRAVNA ZNANOST, PRAVO I ZAKON – pojmovi
HRVATSKO POLJOPRIVREDNO ZAKONODAVSTVO
Zakon o poljoprivredi
Zakon o poljoprivrednom zemljištu
Zakon o državnoj potpori, poljoprivredi i ruralnom razvoju
Zakon o stočarstvu
Zakon o hrani
Zakon o trgovačkim društvima
Zakon o obrtu
Zakon o zadrugama
Pregled ostalih zakona
PRILAGODBA ZAKONA SUSTAVU I LEGISLATIVI EU
OBLICI POSLOVNOG ORGANIZIRANJA U POLJOPRIVREDI
Obiteljsko gospodarstvo
Zadruga
Trgovačko društvo
Obrt
REGISTRACIJA OPG-A I PRIJAVA U DRŽAVNE INSTITUCIIE (POREZNA UPRAVA,
MIROVINSKO I ZDRAVSTVENO OSIGURANJE)
7
1. PRAVNA ZNANOST, PRAVO I ZAKONI - pojmovi
1.1. PRAVNA ZNANOST
društvena znanost kojoj su glavni objekti proučavanja država i pravo.
Sustav pravne znanosti može se podijeliti u tri osnovne grupe:
Ø grupa opće teorijskih pravnih znanosti - izučava elemente koji su zajedničke svim
državama i svim pravnim sustavima, bez obzira na povijesno razdoblje, geografski
položaj i sl.
Ø grupa povijesno pravnih znanosti - proučava razvoj prava kroz povijest
Ø grupa pozitivno pravnih znanosti - izučava konkretne pravne sustave koji postoje u
sadašnjosti (pozitivno pravni sustavi)
1.2. PRAVO
Pravo u objektivnom smislu – označava ukupnost pravnih pravila, načela i instituta
kojima se uređuju odnosi u određenoj društvenoj zajednici.Njima su uređeni odnosi među
ljudima i odnosi ljudi prema društvenoj zajednici u kojoj žive i čijim pravilima se
podvrgavaju.
Pravo u subjektivnom smislu - prava i obveze koje pojedincu (subjektu prava) daju i
nameću propisi objektivnog prava.
1.3. LEGISLATIVA
(franc. législatif = zakonodavno, od lat. legem latum = napravljen zakon)
Onaj dio državne vlasti koji donosi zakone (zakonodavna vlast).
Zakonodavstvo je ukupnost zakona u pojedinoj državi te vrste zakona i njihov međusobni
odnos u pravnom sustavu pojedine države.
Zakonodavstvo se dijeli na:
• materijalno - kojim se uređuju pojedine grane prava (npr. kazneno, građansko, radno,
upravno);
• postupovno - kojima se utvrđuju pravila postupka (kazneni, građanski, upravni
postupak);
• organizacijsko - kojim se utvrđuje organizacija državne uprave i javnih službi te
razrađuju načela za djelovanje lokalne (regionalne) samouprave
1.4. ZAKON
(lat. lex; engl. act, law, statute; njem. Gesetz; franc. loi)
u formalnom smislu - svaki opći pravni akt što ga donese ustavom utvrđeno
predstavničko-zakonodavno tijelo prema propisanom zakonodavnom postupku te
nosi naziv zakona bez obzira na sadržaj
u materijalnom smislu - svaki pravni akt koji sadržava opći propis koji je
zapovjedan, bez obzira na to koje ga je državno tijelo donijelo.
nakon Ustava najviši i najvažniji pravni akt s kojim svi drugi pravni akti u državi
moraju u skladu
8
normativni akt države koji po točno određenom postupku u donosi
zakonodavni organ, najčešće skupština (parlament).
VRSTE ZAKONA:
1. ustavni,
2. organski,
3. obični,
4. proračun i
5. završni račun.
POSTUPCI DONOŠENJA ZAKONA:
redoviti
hitni
1.5. PRAVILNIK
pravni akt zasnovan na zakonu koji sadrži ukupnost propisa o načinu kako treba
da se obavljaju poslovi.
9
2. POLJOPRIVREDNO ZAKONODAVSTVO
je skup svih zakona i pravnih propisa u poljoprivredi.
kao formalno pravnim okvirom, ustanovljuje načine organiziranja i zaštite
nacionalne proizvodnje, određuje potporu poljoprivredi mjerama agrarne politike
za unapređenja poljoprivredne djelatnosti te položaj, prava i obveze
poljoprivrednih proizvođača, institucija i ostalih subjekata u poljoprivredi u okviru
cjelokupnog gospodarskog sustava RH.
Krovni zakon je Zakon o poljoprivredi (NN broj 66/01 i 83/02 , 149/09 i 127/10)
2.1. HRVATSKO POLJOPRIVREDNO ZAKONODAVSTVO
2.1.1. ZAKON O POLJOPRIVREDI
http://www.zakon.hr/z/232/Zakon-o-poljoprivredi
”Narodne novine“ , broj 66/01 i 83/02 , 149/09 i 127/10
Zakonom se uređuju ciljevi i mjere poljoprivredne politike, korisnici prava, oblici
djelovanja poljoprivrednoga gospodarstva, održivi razvoj poljoprivrede, institucijska
potpora, administrativno praćenje i izvješćivanje u poljoprivredi te upravni i inspekcijski
nadzor.
SADRŽAJ ZAKONA:
(1) Opće odredbe
Poljoprivreda je strateška djelatnost koja svojom gospodarskom, ekološkom i socijalnom
ulogom pridonosi održivom razvoju Republike Hrvatske.
U Zakonu pojedini izrazi imaju sljedeće značenje:
poljoprivreda obuhvaća bilinogojstvo, stočarstvo i s njima povezane uslužne djelatnosti,
sukladno skupinama 01.1, 01.2 i 01.4 Nacionalne klasifikacije djelatnosti,
poljoprivredni proizvodi jesu proizvodi bilinogojstva i stočarstva te proizvodi prvog
stupnja njihove prerade. Popis poljoprivrednih proizvoda naveden je u Dodatku I. i
sastavni je dio ovoga Zakona,
poljoprivredno gospodarstvo jest pravna ili fizička osoba ili više fizičkih osoba koje se
bave poljoprivredom, a djeluju kao:
– obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (u daljnjem tekstu: OPG)
– obrt registriran za obavljanje poljoprivredne djelatnosti
– trgovačko društvo ili zadruga registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnosti te
– druga pravna osoba
OPG jest samostalna gospodarska i socijalna jedinica koju čine punoljetni članovi
zajedničkoga kućanstva, a temelji se na vlasništvu i/ili uporabi proizvodnih resursa u
obavljanju poljoprivredne djelatnosti,
10
(2) Ciljevi i mjere poljoprivredne politike i korisnici prava
Ciljevi:
1.prehrambena sigurnost stanovništva koja se podmiruje u što većoj mjeri domaćim
konkurentnim poljoprivrednim proizvodima,
2.promicanje učinkovitosti proizvodnje i tržništva u poljoprivredi radi jačanja
konkurentnosti na domaćem i svjetskom tržištu,
3.omogućavanje primjerenog životnog standarda i pridonošenje stabilnosti
poljoprivrednog dohotka,
4.omogućavanje potrošačima pristup odgovarajućoj i stabilnoj ponudi hrane sukladno
njihovim zahtjevima, poglavito glede cijene i kakvoće hrane te sigurnosti prehrane,
5.čuvanje prirodnih resursa promicanjem održive, poglavito ekološke poljoprivrede i
6.očuvanje i napredak seoskih područja i ruralnih vrijednosti.
Mjere:
1. mjere tržišno-cjenovne politike,
2. mjere politike ruralnog razvoja i
3. mjere zemljišne politike.
(3) Održivi razvoj poljoprivrede
Održivi razvoj poljoprivrede - promiče se jačanjem ekološki osviještenog pristupa
gospodarenja resursima, uspostavom sustava integrirane proizvodnje, primjenom dobre
poljoprivredne prakse, provođenjem razvojnih i primijenjenih istraživanja, suradnjom sa
stručnim i znanstvenim ustanovama u poljoprivredi te uspostavom javnih i privatnih
savjetodavnih službi.
Integrirana proizvodnja poljoprivrednih proizvoda
Dopunske djelatnosti na OPG-u
(4) Institucijska potpora
obuhvaća djelovanje središnjih tijela državne uprave, jedinica područne (regionalne) i
lokalne samouprave, ustanova za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi i ruralnom
razvoju, komora te različitih oblika stručnog i interesnog povezivanja poljoprivrednih
gospodarstava.
(5) Praćenje i izvješćivanje u poljoprivredi
Upisnik je obvezan za:
poljoprivredna gospodarstva koja podnose zahtjev za državnu potporu,
poljoprivredna gospodarstva koja prema posebnim propisima moraju biti registrirana u
upisnicima, registrima ili evidencijama što ih vodi Ministarstvo ili ustanove u poljoprivredi
i
OPG koja na tržištu prodaju vlastite poljoprivredne proizvode proizvedene na OPG-u.
Ministarstvo je nadležno za Upisnik, a poslove njegovog vođenja povjerava se Agenciji za
plaćanja.
11
Agencija za plaćanja provodi postupak i izdaje rješenje o upisu u Upisnik,
odnosno rješenje kojim se odbija upis u Upisnik u slučajevima kada korisnik prava ne
udovoljava uvjetima propisanim.
Upisom u Upisnik svako poljoprivredno gospodarstvo dobiva jedinstveni matični
identifikacijski broj poljoprivrednoga gospodarstva (MIBPG). MIBPG je obvezan podatak o
poljoprivrednom gospodarstvu koji mora biti sadržan u svim upisnicima, registrima ili
evidencijama što ih vodi Ministarstvo ili ustanove u poljoprivredi.
Prodaja vlastitih proizvoda proizvedenih na OPG-u
Evidencija uporabe poljoprivrednog zemljišta
Sustav poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka
Godišnje izvješće o stanju poljoprivrede
(6) Upravni i inspekcijski nadzor
Upravni nadzor nad provedbom Zakona o poljoprivredi i propisa donesenih na temelju
njega obavlja Ministarstvo.
Inspekcijski nadzor nad provedbom Zakona o poljoprivredi i propisa donesenih na
temelju njega obavljaju inspekcije Ministarstva (poljoprivredna, stočarska, vinarska i
inspekcija za kakvoću hrane) i druge inspekcije nadležne prema posebnim propisima.
2.1.2. ZAKON O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU
(”Narodne novine“ , broj : 54/94; 48/95; 19/98; 66/01, 87/02; 48/05; 90/05; 152/08;
25/09; 153/09; 21/10; 90/10; 124/10; 39/11 i 61/11)
http://www.zakon.hr/z/133/Zakon-o-poljoprivrednom-zemlji%C5%A1tu
Zakonom se uređuje zaštita, korištenje i promjena namjene poljoprivrednog zemljišta,
raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske, osnivanje i
djelatnost Agencije za poljoprivredno zemljište, promet privatnog poljoprivrednog
zemljišta te upravni i inspekcijski nadzor.
SADRŽAJ ZAKONA:
(1) Opće odredbe
Poljoprivredno je zemljište dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu
zaštitu.
Vlasništvo zemljišta ne mogu pravnim poslom stjecati strane pravne i fizičke osobe, osim
ako međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno.
Poljoprivrednim zemljištem smatraju se poljoprivredne površine: oranice, vrtovi, livade,
pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare kao i drugo zemljište
koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji.
Ministarstvo nadležno za poljoprivredu, uspostavit će Informacijski sustav podataka o
poljoprivrednom zemljištu u Republici Hrvatskoj u svrhu učinkovitijega gospodarenja
poljoprivrednim zemljištem i praćenja tržišta poljoprivrednim zemljištem.
12
(2) Održavanje i zaštita poljoprivrednog zemljišta
Poljoprivredno zemljište mora se održavati sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju.
Pod održavanjem poljoprivrednog zemljišta sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju
smatra se sprječavanje njegove zakorovljenosti i obrastanje višegodišnjim raslinjem.
(3) Korištenje poljoprivrednog zemljišta
Na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države može se osnovati pravo služnosti u
svrhu: izgradnje vodovoda, kanalizacije, plinovoda, električnih vodova, eksploatacije i
istraživanja mineralnih sirovina i sl.
(4) Promjena namjene poljoprivrednog zemljišta i naknada
Jednokratna naknada za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta zbog umanjenja
vrijednosti i površine poljoprivrednog zemljišta kao dobra za Republiku Hrvatsku (u
daljnjem tekstu: naknada) plaća se prema površini građevinske čestice utvrđene na
temelju izvršnog akta kojim se odobrava građenje, odnosno po primitku potvrde glavnog
projekta.
Promjena namjene poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe provodi se u
skladu s dokumentima prostornog uređenja i drugim propisima.
(5) Raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države
Poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države raspolaže se na temelju Programa
raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države
(6) Agencija za poljoprivredno zemljište
obavlja poslove okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta i unapređenja gospodarenja
poljoprivrednim zemljištem kao specijalizirana javna ustanova Vlade Republike Hrvatske.
(8) Nadzor
Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega
obavlja Ministarstvo. Ako se provedenim nadzorom utvrde nepravilnosti i propusti,
Ministarstvo dostavlja zapisnik o utvrđenom stanju Državnom odvjetništvu Republike
Hrvatske.
Inspekcijski nadzor propisan ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega
obavlja poljoprivredna inspekcija Ministarstva.
13
2.1.3. ZAKON O DRŽAVNOJ POTPORI POLJOPRIVREDI I RURALNOM
RAZVOJU
(”Narodne novine“, broj : 92/10, 127/10, 139/12)
http://www.zakon.hr/z/547/Zakon-o-potpori-poljoprivredi-i-ruralnom-razvoju
Zakonom se uređuju: a) izravna plaćanja; b) mjere ruralnog razvoja; c) posebna potpora
poljoprivredi; d) upravni i inspekcijski nadzor; e) kaznene odredbe.
POJMOVI U ZAKONU:
1. Državna potpora obuhvaća: izravna plaćanja, mjere ruralnog razvoja te mjere
posebne potpore poljoprivredi.
2. Izravna plaćanja jesu plaćanja poljoprivrednim gospodarstvima za obavljanje
poljoprivrednih aktivnosti radi potpore dohotku.
3. Mjere ruralnog razvoja obuhvaćaju mjere za unapređenje konkurentnosti
poljoprivrednog sektora, mjere za očuvanje i unapređenje okoliša i krajobraza i mjere za
poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima i diverzifikaciju ruralnih gospodarskih
djelatnosti.
4. Posebna potpora poljoprivredi obuhvaća mjere za upravljanje rizicima i kriznim
situacijama, za održanje i poboljšanje genetske kvalitete u stočarstvu, za tehničku pomoć
proizvođačkim organizacijama te ostale mjere koje nisu obuhvaćene mjerama
poljoprivredne politike, a uređuju se posebnim propisima
5. Korisnici izravnih plaćanja jesu poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik
poljoprivrednih gospodarstava sukladno Zakonu o poljoprivredi, koja obavljaju
poljoprivrednu aktivnost.
6. Korisnici državne potpore ruralnom razvoju jesu fizičke i pravne osobe koje
ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom.
7. Poljoprivredna aktivnost podrazumijeva uzgoj poljoprivrednih kultura, držanje i uzgoj
stoke i proizvodnju poljoprivrednih proizvoda ili održavanje zemljišta u stanju pogodnom
za poljoprivrednu proizvodnju i očuvanje okoliša.
8. Višestruka sukladnost je ispunjavanje uvjeta vezanih uz zaštitu okoliša, zdravlje ljudi,
životinja i bilja, dobrobit životinja te uvjeta vezanih uz dobru poljoprivrednu i okolišnu
praksu, utvrđenih posebnim propisima.
9. Nacionalna omotnica je gornja granica financijskih sredstava predviđenih za izravna
plaćanja tijekom jedne godine.
10. Modulacija je umanjenje isplata izravnih plaćanja za pojedina poljoprivredna
gospodarstva čija prava na izravna plaćanja na razini proizvodne godine prelaze zakonom
propisani iznos.
11. Državna pomoć je potpora iz sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske (u
daljnjem tekstu: Državni proračun) za poljoprivrednike u posebno osjetljivim sektorima u
prijelaznom razdoblju, nakon pristupanja Republike Hrvatske u Europsku uniju.
14
2.1.4. ZAKON O STOČARSTVU
(Urednički pročišćeni tekst, «Narodne novine», broj 70/97, 36/98, 151/03 i 132/06)
http://www.poslovni-savjetnik.com/propisi/stocarstvo/zakon-o-stocarstvu-urednicki-
procisceni-tekst-nn-br-701997-do-1322006
Zakonom se uređuju uzgoj i proizvodnja uzgojno valjanih životinja, oplođivanje domaćih
životinja, trgovina uzgojno valjanim životinjama, zoohigijenski uvjeti držanja domaćih
životinja, zaštita okoliša u uzgoju i iskorištavanju domaćih životinja, kakvoća stočne
hrane i proizvoda životinjskog podrijetla, ustroj i provedba uzgoja uzgojno valjanih
životinja i druga pitanja važna za učinkovitost i promicanje stočarstva.
Zakon se odnosi na uzgoj goveda, svinja, koza, ovaca, konja, magaraca, kunića, peradi,
pčela i drugih vrsta životinja koje imaju gospodarsku namjenu.
2.1.5. ZAKON O HRANI
NN 46/07
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/297990.html
Pravilnik o higijeni hrane NN 90/07
Zakonom se uređuju opća načela i zahtjevi koji se odnose na higijenu i zdravstvenu
ispravnost hrane i hrane za životinje. Sukladno zakonima EU, u njemu se prvi put uvodi
termin "nova hrana" koji podrazumijeva hranu i sastojke hrane koji se do sada nisu
znatnije upotrebljavali za prehranu ljudi u Republici Hrvatskoj. Hrana i hrana za životinje
koja spada u kategoriju nove hrane može imati potencijalno štetni utjecaj, zato takva
hrana podliježe posebnoj proceduri prilikom ustanovljavanja rizika i stavljanja na tržište.
U kategoriju nove hrane ubraja se i GM hrana ili ona hrana koja se sastoji od GMO-a, bez
obzira na stupanj njene prerade. Prije prvog stavljanja takve hrane na tržište MZSS mora
izdati posebnu dozvolu. Za izdavanje dozvola kod stavljanja hrane za životinje na tržište
zaduženo je MPŠVG.
2.1.6. ZAKON O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA
«Narodne novine», broj 111/93, 34/99, 52/00-Odluka Ustavnog suda RH, 111/93, 34/99,
121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 152/11, 111/12, 144/12, 68/13
http://www.zakon.hr/z/546/Zakon-o-trgova%C4%8Dkim-dru%C5%A1tvima
Javno trgovačko društvo i komanditno društvo su društva osoba, a dioničko društvo i
društvo s ograničenom odgovornošću su društva kapitala.
Trgovačko društvo može se osnovati za obavljanje gospodarske ili bilo koje druge
djelatnosti.
Trgovačko društvo je trgovac, neovisno o tome obavlja li gospodarsku ili neku drugu
djelatnost.
15
Trgovac je, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, pravna ili fizička
osoba koja samostalno trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti
proizvodnjom, prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu.
2.1.7. ZAKON O OBRTU
Urednički pročišćeni tekst «Narodne novine», broj 77/93 ,90/96, 64/01, 71/01, 68/07,
79/07 i 40/10
http://www.zakon.hr/z/297/Zakon-o-obrtu
Obrt u smislu je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti od
strane fizičkih osoba sa svrhom postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom,
prometom ili pružanjem usluga na tržištu.
Obrtnik je fizička osoba koja obavlja jednu ili više djelatnosti u svoje ime i za svoj račun,
a pritom se može koristiti i radom drugih osoba.
Obrti u smislu ovoga Zakona su:
1. slobodni obrti za koje se kao uvjet za obavljanje ne traži stručna osposobljenost ili
majstorski ispit.
2. vezani obrti za koje se kao uvjet za obavljanje traži stručna osposobljenost ili
majstorski ispit,
3. povlašteni obrti koje obrtnik ili trgovačko društvo smije obavljati samo na temelju
povlastice koju izdaje nadležno ministarstvo ovisno o vrsti obrta.
Fizička osoba može obavljati obrt ako ispunjava slijedeće opće uvjete:
1. da je državljanin Republike Hrvatske,
2. da je punoljetna i da nije djelomično ili potpuno lišena poslovne sposobnosti,
3. da udovoljava općim zdravstvenim uvjetima i posebnim zdravstvenim uvjetima ako je
to propisano zakonom,
4. da joj pravomoćnom sudskom presudom ili rješenjem o prekršaju nije izrečena mjera
sigurnosti ili zaštitna mjera zabrane obavljanja obrta dok ta mjera traje,
5. da ima pravo korištenja prostorom ako je to potrebno za obavljanje obrta.
2.1.8. ZAKON O ZADRUGAMA
Narodne novine broj 36/95, 67/01, 12/02 i 34/11
http://www.zakon.hr/z/458/Zakon-o-zadrugama
Zadruga je dragovoljno, otvoreno, samostalno i neovisno društvo kojim upravljaju njezini
članovi, a svojim radom i drugim aktivnostima ili korištenjem njezinih usluga, na temelju
zajedništva i uzajamne pomoći ostvaruju, unapređuju i zaštićuju svoje pojedinačne i
zajedničke gospodarske, ekonomske, socijalne, obrazovne, kulturne i druge potrebe i
interese i ostvaruju ciljeve zbog kojih je zadruga osnovana.
16
Zadruga se temelji na zadružnim vrednotama: samopomoći, odgovornosti,
demokratičnosti, ravnopravnosti, pravičnosti i solidarnosti te moralnim vrednotama
poštenja, otvorenosti, društvene odgovornosti i skrbi za druge.
2.1.9. PREGLED OSTALIH ZAKONA
Zakon o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda (“Narodne
novine”, broj 139/10)
Zakon o genetski modificiranim organizmima („Narodne novine”, broj 70/05 i
46/07 i 137/09)
Zakon o biljnom zdravstvu (“Narodne novine“, broj 75/05, 25/09 i 55/11)
Zakon o sredstvima za zaštitu bilja (“Narodne novine“, broj : 70/05 i 124/10)
Zakon o dobrobiti životinja («Narodne novine», broj 19/99)
Zakon o morskom ribarstvu (»Narodne novine«, br. 74/94., 57/96., 46/97,
056/2010, 055/2011)
Zakon o slatkovodnom ribarstvu (»Narodne novine« br. 106/01., 049/2005)
Zakon o veterinarstvu (“Narodne novine ”, broj 41/07)
Zakon o vodama (NN 107/951, 53/09, 63/11)
17
2.2. PRILAGODBA ZAKONA SUSTAVU I LEGISLATIVI EU
Pravna stečevina Europske unije (acquis communautaire) predstavlja nesistematizirano
zakonodavstvo koje čini velik skup pravnih akata, ugovora, uredbi, smjernica, odluka,
preporuka, mišljenja, međudržavnih ugovora i presuda Europskog suda.
Do donošenja ustava koji bi trebao objediniti i unificirati pravni sustav, zakonodavstvo
Europske unije dijeli se u nekoliko područja:
• primarno zakonodavstvo (ugovori o osnivanju Zajednice i opća pravna načela)
• sekundarno zakonodavstvo (provedbeni propisi i akti koje donose institucije Europske
unije)
• ostali izvori prava Unije (međunarodni sporazumi koje donosi Europska zajednica,
konvencije, sporazumi i ugovori između država članica, presude Suda Europskih
zajednica kao i opća načela prava EU).
Za otvaranje poglavlja Poljoprivreda i ruralni razvitak utvrđeno je jedno mjerilo izrade
strategije za poljoprivrednu statistiku.
Za poglavlje Okoliš, Hrvatska je dobila jedno mjerilo koje je morala ispuniti da bi mogla
započeti pregovore u tom području. Hrvatska je trebala izraditi i prezentirati plan za
uspostavu administrativnih kapaciteta i za osiguranje financijskih sredstava za provedbu
europske pravne stečevine u ovom poglavlju. Taj plan trebao je biti koordiniran s
usklađivanjem hrvatskog zakonodavstva s europskom pravnom stečevinom.
U poglavlju Sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarna politika postavljena su četiri
mjerila.
U prvom mjerilu tražilo se donošenje okvirnih zakona o hrani i zakona o veterinarstvu,
usvojeni u Hrvatskom saboru.
Drugim mjerilom tražila se izrada strategije za transponiranje i provedbu acquisa
(europske pravne stečevine).
U trećem mjerilu EU od Hrvatske se tražilo uvođenje adekvatnog sustava za identifikaciju
i registraciju svinja, koza i ovaca. Također se tražilo da se prezentiraju provedene mjere
na uspostavi sustava za registraciju i identifikaciju goveda.
I kao četvrto mjerilo tražila se klasifikacija svih objekata za proizvodnju hrane po
kategorijama temeljenim na acquisu,a koja bi služila kao temelj za budući program
unapređenja objekata za proizvodnju hrane.
Sva navedena mjerila ispunjena su 30. lipnja 2011. godine
18
3. OBLICI POSLOVNOG ORGANIZIRANJA U POLJOPRIVREDI
Poljoprivrednici svoje poslovanje mogu organizirati kao:
Obiteljsko gospodarstvo
Zadrugu
Trgovačko društvo
Obrt
Svaka poslovna jedinica ima životni ciklus sa 4 razvojne faze:
1. Stvaranje gospodarstva
2. Poslovni rast
3. Konsolidacija na tržištu
4. Završetak poslovanja
Faza stvaranja
uključuje odabir poljoprivredne proizvodnje kao poslovne karijere, osnivanje
poljoprivrednog gospodarstva, osiguranje i organiziranje potrebnih resursa,
stvaranje potrebne financijske osnove
Faza rasta
uključuje značajno povećanje gospodarske aktivnosti gospodarstva s obzirom na
volumen ostvarene proizvodnje
postiže se kupovinom ili unajmljivanjem zemljišta, povećanjem osnovnog stada i
nabavkom potrebne mehanizacije
uključuje i izvršavanje financijskih obveza kojima je financiran rast gospodarstva
Konsolidacija na tržištu
Faza u kojoj se postižu ujednačeni poslovni rezultati uz blagi rast kao posljedice
odabrane razine proizvodnje u skladu s raspoloživim poslovnim resursima
Naglašeno je racionaliziranje troškova i ostvarenje visoke produktivnosti
Završetak poslovanja
Slijedi kao posljedica umirovljenja vlasnika gospodarstva
Naglašeno je zadržavanje ili smanjenje obujma poslovanja uz nepoduzimanje
rizičnih poslovnih odluka
Preduvijet nastavka rasta je planiranje i uvođenje novih generacija
19
3.1. OBITELJSKO GOSPODARSTVO
Osnovni oblik u kojem se pojavljuju poslovne organizacije specijalizirane za
poljoprivrednu proizvodnju
Prema Zakonu o poljoprivredi: poljoprivredna, samostalna gospodarska i socijalna
jedinica temeljena na vlasništvu ili upotrebi proizvodnih resursa i upravljanju
obitelji u obavljanju poljoprivredne djelatnosti
Registracija se obavlja upisom u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava pri Uredu državne
uprave
Posluje kao samostalna gospodarska jedinica koja samostalno osigurava potrebne
resurse, donosi poslovne odluke i snosi odgovornost za ostvareni profit ili gubitak
Prema Pravilniku o upisu u upisnik poljoprivrednih gospodarstava članovi seljačkog
gospodarstva ili obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva su punoljetni članovi istog
kućanstva koji imaju prebivalište na istoj adresi, a bave se stalno ili povremeno radom na
gospodarstvu
Obiteljska poljoprivredna gospodarstva razvrstavaju se u ciljne skupine – korisnike mjera
poljoprivredne politike prema slijedećim kriterijima:
1. Korištena poljoprivredna površina
2. Radna aktivnost u poljoprivredi
3. Vrsta poljoprivredne proizvodnje
4. Vrijednost prodaje poljoprivrednih proizvoda
5. Dohodak gospodarstva
Posebnost poljoprivredne proizvodnje:
1. Povezanost domaćinstva i gospodarstva
2. Proizvodnja je dijelom u funkciji samoopskrbe
3. Management i vlasništvo su povezani
4. Poljoprivredna gospodarstva su male proizvodne jedinice
5. Teškoće u standardizaciji proizvoda
6. Potrošnja i ponuda poljoprivrednih proizvoda uglavnom je neelastična
7. Teškoće u nadzoru nad procesom proizvodnje
8. Teškoće u financiranju gospodarstva
9. Poslovanje je rizično
10. Stalni troškovi obično čine značajni dio ukupnih troškova
Struktura i sadržaj upravljanja poljoprivrednim gospodarstvom:
1. Planiranje
2. Osnovna ekonomska načela proizvodnje
3. Prikupljanje i analiza poslovnih informacija
4. Kalkulacije i troškovi
5. Nabavljanje i upravljanje osnovnim resursima (zemljište, kapital, rad)
6. Izbor i organizacija proizvodnje
7. Upravljanje pojedinom poljoprivrednom proizvodnjom (biljna, stočarska)
Ciljevi poljoprivrednih gospodarstava:
Ostvarenje profita (maksimalnog)
20
Povrat novca
Povećanje vrijednosti gospodarstva
Investicijom (ulaganjem), najčešće kreditom, predstavlja odricanje od nečega
Povećanje gospodarstva u proizvodnom smislu
Kupnja zemlje, stoke
Zakon obujma
Kroz veći obujam (kapacitet) smanjuju se troškovi proizvodnje po jednici
kapaciteta
Sprečavanje gubitka
Rizičnost poljoprivrede kao djelatnosti
Ugroženost egzistencije članova obitelji
Smanjenje ulaganja tuđih sredstava
Cilj su vlastita sredstva
Poboljšanje obiteljskog života
Povećanje sobodnog vremena kroz specijalizaciju proizvodnje
Posjedovanje urednog, lijepog gospodarstva
1.1.1. KARAKTERISTIKE OBITELJSKOG GOSPODARSTVA:
1. Radna snaga
2. Kapital
3. Osposobljenost za bavljenje poljoprivredom
4. Rentablinost
5. Tržište
6. Osiguranje sredstava i repromaterijala
3.2. ZADRUGE
Prema Zakonu o zadrugama – dobrovoljno udruženje zadrugara u kojem svaki član
sudjeluje neposredno i koje zajedničkim poslovanjem po načelu uzajamne pomoći
unaprijeđuje i zaštićuje svoj gospodarski i drugi profesionalni interes, u cilju ostvarenja
svoje osobne i zajedničke dobiti zadrugara u skladu sa zakonom i pravilima zadruge
Prednosti povezivanja poljoprivrednika u zadruge:
Intenziviranje poljoprivredne proizvodnje
Poslovanje putem zadruge, korištenje usluga zadruge radi ostvarenja vlastitih
ciljeva
Unaprijeđenje i zaštita vlastitog gospodarskog interesa
Bolja edukacija i informiranost
Veća efikasnost u pogledu vlastite proizvodnje i usluga, te organiziranog plasmana
proizvoda
3.3. TRGOVAČKA DRUŠTVA I OBRTI
Gospodarske jedinice koje se bave proizvodnjom ili prodajom poljoprivrednih proizvoda.
Posluju prema Zakonu o trgovačkim društvima i Zakonu o obrtu.
21
4. REGISTRACIJA OPG-a I PRIJAVA U DRŽAVNE INSTITUCIJE
(POREZNA UPRAVA, MIROVINSKO I ZDRAVSTVENO OSIGURANJE)
Upis obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva vrši se u uredu za poljoprivredu
– ovisno o PREBIVALIŠTU sa osobne iskaznice nositelja OPG-a.
Od dokumentacije je potrebno priložiti slijedeće:
1. Preslike osobnih iskaznica nositelja i članova OPG-a
2. Presliku žiro računa iz poslovne banke
3. Posjedovni list iz katastra za zemlju i posjed za koji je vezan posao, koji će
se obavljati u sklopu OPG-a (70,00 kn) …ILI… Gruntovni izvadak iz
gruntovnice (20,00 kn)
4. Obrazac UPISNIK (kupuje se u Narodnim novinama ili na KIOSKU u uredu
državne uprave) – u sklopu UPISNIKA se nalazi IZJAVA O NOSITELJU, a
koju je potrebno ovjeriti od strane nositelja i svih članova gospodarstva i to
samo u slučaju da gospodarstvo ima članove
5. Biljezi u iznosu od 70,00 kn
4.1. REDOSLIJED PRIJAVE PODUZETNIKA:
1. POREZNA UPRAVA – rok od 8 dana od dana početka rada
2. MIROVINSKO OSIGURANJE – rok od 15 dana od dana početka rada
3. ZDRAVSTVENO OSIGURANJE – rok od 15 dana od dana početka rada
4.1.1. PRIJAVA OPG-a U POREZNU UPRAVU
1. PRIJAVA U REGISTAR POREZNIH OBVEZNIKA (Obrazac RPO, RPO A i RPO B)
2. PRIJAVA U REGISTAR OBVEZNIKA PDV-a (Obrazac P – PDV-1)
3. POPIS DUGOTRAJNE IMOVINE koja se unosi u OPG (Obrazac DI )
4. IZJAVA O IZABRANOM KNJIGOVODSTVENOM SERVISU
5. KOPIJA RJEŠENJA O UPISU U UPISNIK OPG-a
Obrasce je potrebno ispuniti, ovjeriti potpisom i pečatom nositelja OPG-a i osobno
odnijeti u nadležnu ispostavu Porezne uprave
4.1.2. PRIJAVA OPG-a U ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE
1. PRESLIKA OSOBNE ISKAZNICE
2. PRESLIK RADNE KNJIŽICE
3. PRESLIKA PRIJAVE U REGISTAR OBVEZNIKA PDV-a
4. PISMENA IZJAVA O EVENTUALNOM RADU U INOZEMSTVU – OVJERENA POTPISOM
5. OBRASCI (Narodne novine)
1. T – SOD (ispunjava se samo opći dio i ovjerava nositelj OPG-a)
2. M – 1 P
3. M – 2 P
4. M – 11 P
5. M – 12 P
Obrasce nije potrebno ispunjavati, nego se samo ovjere potpisom i pečatom
nositelja OPG-a
22
Sve obrasce potrebno je odnijeti na zavod za mirovinsko osiguranje prema
sjedištu OPG-a.
4.1.3. PRIJAVA OPG-a U ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE
1. T – 1
2. T – 2
3. POTVRDA O ULAZU U SUSTAV PDV-a (Preslika P – PDV obrasca ovjerenog u
Poreznoj upravi)
4. PRESLIKA DOKUMENTACIJE KOJA JE PREDANA I U ZAVOD ZA MIROVINSKO
OSIGURANJE, ZAJEDNO S OBRASCIMA
4.2. OTVARANJE POSLOVNOG RAČUNA ŽIRO RAČUN U POSLOVNOJ BANCI
Za Obiteljska poljoprivredna gospodarstva potrebno je otvoriti ŽIRO RAČUN koji GLASI
NA NOSITELJA OPG-a (dakle ŽIRO RAČUN ZA FIZIČKE OSOBE, odnosno na ODJELU ZA
GRAĐANSTVO u poslovnoj banci)
4.2. IZRADA PEČATA
Pečat se može izraditi u trenutku kada započnete s obavljanjem djelatnosti u sklopu
OPG-a , a to je u trenutku upisa u POREZNI REGISTAR
Za izradu pečata je potrebna slijedeća dokumentacija:
1. Rješenje o upisu OPG-a u Registar poljoprivrednika
2. Osobna iskaznica nositelja OPG-a
3. Potvrda o OIB-u
Preporučeni sadržaj pečata:
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo
«NAZIV»
ADRESA
OIB
23
Zvjezdana Posavec, dipl.ing.agr.
OSNOVNI POJMOVI KALKULACIJA U POLJOPRIVREDI
12. UKUPNI PRIHOD
13. RASHOD
14. TROŠAK
15. FIKSNI TROŠKOVI
16. VARIJABILNI TROŠKOVI
17. UKUPNI TROŠKOVI
18. PROSJEČNI UKUPNI TROŠAK
19. STUPANJ ISKORIŠTENJA KAPACITETA
20. AMORTIZACIJA
21. GRANIČNI PRIHOD
22. GRANIČNI TROŠAK
23. POSLOVNI REZULTAT
24. CIJENA KOŠTANJA
25. POKRIĆE VARIJABILNIH TROŠKOVA (GROSS MARGIN)
1. UKUPNI PRIHOD
Vrijednosno izražena količina naplaćenog novčanog kapitala jedne tvrtke u određenom
vremenskom razdoblju
Izvori su:
Prodaja proizvoda i usluga
Prihodi od sudjelujućih interesa i ostalih ulaganja
Poticaji u proizvodnji
Izvanredni prihodi
UP=vrijednost proizvodnje x cijena
2. RASHOD
Bespovratno izdavanje, „trošenje” novca i stvari
Širi pojam od troškova
3. TROŠAK
Vrijednosno izraženi utrošci elemenata proizvodnje
Onaj dio rashoda koji može biti ukalkuliran u cijenu koštanja proizvoda i usluga
Podjela na fiksne i varijabilne
3.1. FIKSNI TROŠKOVI
Neovisni o stupnju iskorištenja kapaciteta
Prisutni i kada nema proizvodnje
U fiksne troškove spadaju:
1. troškovi vremenske amortizacije
2. troškovi investicijskog održavanja
3. troškovi premije osiguranja imovine
4. troškovi bruto plaća zaposlenika
5. troškovi najamnine i zakupnine
6. opći troškovi uprave i prodaje
24
Primjerice: troškovi najma, renta na zemljište, kamate na kredit
Prosječni fiksni troškovi – omjer ukupnih fiksnih troškova i proizvedenih učinaka
ft=FT/Q (%IK)
3.2. VARIJABILNI TROŠKOVI
Ovise o stupnju iskorištenja kapaciteta, odnosno o količini proizvedenih učinaka, broju
proizvoda ili usluga, nazivaju se i promjenjivima
U varijabilne troškove spadaju:
1. troškovi sirovina
2. troškovi goriva
3. troškovi funkcionalne amortizacije
4. troškovi energije
5. troškovi prijevoza i sl.
Primjerice: troškovi repromaterijala
Prosječni varijabilni troškovi: omjer ukupnih varijabilnih troškova i proizvedenih
učinaka
vt=VT/Q (%IK)
4. UKUPNI TROŠKOVI
Zbroj ukupnih fiksnih i varijabilnih troškova
UT=FT+VT
4.1. PROSJEČNI UKUPNI TROŠAK
Trošak proizvodnje jedne jedinice učinka
ut=UT/Q=vt+ft
5. STUPANJ ISKORIŠTENJA KAPACITETA
Omjer ostvarenog i potencijalnog korištenja nekog resursa
6. AMORTIZACIJA
Dio vrijednosti osnovnih sredstava koji je potrošen korištenjem u nekom vremenskom
razdoblju
Metode obračuna:
Linearna
Metoda opadajuće osnovice
Metoda zbroja godina
7. GRANIČNI PRIHOD I TROŠAK
Granični prihod – nastao uvođenjem dodatne jedinice inputa
Granični trošak – trošak potreban za proizvodnju dodatne jedinice inputa
8. POSLOVNI REZULTAT
Razlika između ostvarenih prihoda i troškova neke proizvodnje
25
Može biti:
Pozitivan (dobit)
Negativan (gubitak)
9. CIJENA KOŠTANJA
Predstavlja zbroj troškova u proizvodnom procesu potrebnih za jednu jedinicu outputa
U vezanoj proizvodnji gdje se javlja više outputa, cijena koštanja se izračunava za svaki
pojedinačni output formulom:
c.k. = UT/UP*prodajna cijena proizvoda
10. POKRIĆE VARIJABILNIH TROŠKOVA (Gross margin analiza)
Razlika između ukupnih prihoda i ukupnih varijabilnih troškova
Koristi se za usporedbu dviju različitih tehnologija proizvodnje
Može se koristiti i za kalkulaciju povrata u proizvodnji nekog novog usjeva
(proizvoda) za one poljoprivrednike koji razmišljaju o započinjanju nove
proizvodnje
Radi se na osnovu jednog hektara ili na cijeloj obradivoj površini u slučaju da je
ona manja od hektara
Koraci u provedbi Gross margin analize:
1. Izračunati prosječni prinos u proizvodnji uz primjenu određene tehnologije
2. Izračunati očekivanu vrijednost proizvodnje koja je umnožak očekivane
proizvodnje i cijene na gospodarstvu (farm gate price)
3. Izračunati trošak sjemena, gnojiva i zaštitnih sredstava po hektaru ili za određenu
zemljišnu površinu i izračunati njihove ukupne troškove na gospodarstvu
4. Izračunati trošak vode za navodnjavanje i trošak mehanizacije ako su te usluge
komercijane prirode
5. Procijeniti trošak (bez ljudskog rada) navodnjavanja i mehanizacije ako ih
poljoprivrednik sam izvodi
6. Uračunati trošak fiksnih investicija koje se odnose samo na promatranu
proizvodnju
7. Na temelju podataka istraživanja, savjetodavne službe ili uz pomoć drugih
informacija procijeniti broj osoba/dana potrebnih za obradu zemljišta, sjetvu
(sadnju), prskanje i druge aktivnosti u proizvodnji. Pomnožiti broj dana s cijenom
rada
8. U slučaju korištenja rada obitelji potrebno je pomnožiti broj dana s oportunitetnim
troškovima (npr. nadnica koju bi članovi obitelji mogli zaraditi anganžmanom izvan
gospodarstva)
9. Oduzeti trošak zakupa zemljišta i kamate plaćene u slučaju kupnje zemljišta na
kredit
10. Oduzeti sve poreze na zemljište (ali ne i na proizvode, npr. vodna naknada), te
sve kamate plaćane na zemljište i inpute
11. Proporcionalno uključiti sve opće troškove koji još nisu uključeni
12. Oduzeti izračunate troškove od vrijednosti proizvodnje kako bi dobili gross margin
po hektaru
26
11. PRIMJERI:
Pr. 1. Odredi prihode, troškove i poslovni rezultat proizvodnje 30 ha pšenice. Ostvareni
prihod je 5,5 t/ha. Otkupna cijena iznosi 0,90 kn/kg. Troškovi proizvodnje iznose 3500
kn/ha.
Pr.2. Ako prosječni fiksni troškovi pri iskorištenju kapaciteta od 85% iznose 480 kn/t,
koliko iznose pri iskorištenju kapaciteta od 70%?
Pr. 3. U proizvodnji mlijeka ostvareni su slijedeći rezultati po kravi: 5500 litara mlijeka,
tele od 150 kg, 10 tona stajskog gnoja, prirast od 30 kg. Ukupni troškovi u proizvodnji po
kravi iznosili su 15 000 kuna. Prodajne cijene su slijedeće: mlijeko=2,5kn/l; tele=20
kn/kg, stajski gnoj=0,25 kn/kg i kilogram prirasta=8 kn. Izračunajte ukupni prihod u
proizvodnji i cijenu koštanja mlijeka.
12. PRIMJER ZA VJEŽBU:
Pr.1. Odredi prosječne fiksne, prosječne varijabilne, prosječne ukupne troškove i granični
trošak
27
UVOD U TEMELJNE RAČUNOVODSTVENE KONCEPTE I NEKE POSEBNOSTI
KNJIGOVODSTVA U POLJOPRIVREDNIM DJELATNOSTIMA
1. Temeljni računovodstveni pojmovi i koncepti
Organizacijske forme
• Trgovačko društvo
• Obrt
• OPG (obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo)
• Zadruga
Porezni tretmani prema organizacijskim formama
28
Dva principa vođenja knjiga
Poslovne knjige i evidencije
• Zakon o računovodstvu
• Zakon o porezu na dobit
• Zakon o porezu na dohodak (obrti, samostalna zanimanja i djelatnost
poljoprivrede i šumarstva)
• Zakon o porezu na dodanu vrijednost
1.1. Zakon o računovodstvu (ZoRč)
Obveznici:
- trgovačka društva & trgovac pojedinac (ZTD)
- i dr. pravne i fizičke osobe obveznici poreza na dobit
Klasifikacija poduzetnika:
- mali (ne prelaze 2 od 3 uvjeta: prihod 65 mn kn, aktiva 32,5 mn kn, br.
zaposlenih 50)
- srednji (ne prelaze 2 od 3 uvjeta: prihod 260 mn kn, aktiva 130 mn kn, br.
zaposlenih 250)
- veliki (prelaze 2 od gore navedena 3 uvjeta)
Knjigovodstvene isprave i poslovne knjige
• Knjigovodstvena isprava: pisani ili elektronički dokument
• Poslovne knjige:
– glavna knjiga
– dnevnik
– pomoćne knjige
Samostalne djelatnosti
• Dohotkom od samostalne djelatnosti smatra se dohodak od obrta i s obrtom
izjednačenih djelatnosti, dohodak od slobodnih zanimanja i dohodak od
poljoprivrede i šumarstva
29
1.2. Porez na dohodak i prijava u RPO
Tri uvjeta za ulazak fizičkih osoba koje se bave poljoprivredom i šumarstvom u sustav
poreza na dohodak:
1. ako su obveznici PDV-a ,
2. u prethodnoj kalendarskoj godini ukupni godišnji primitak od obavljanja
djelatnosti poljoprivrede i šumarstva veći od veći od 80.500,00 kn (35% od praga
za PDV),
3. primaju državne poticaje.
Poslovne knjige obveznika poreza na dohodak
Definirane Zakonom o porezu na dohodak:
• Knjiga primitaka i izdataka,
• Popis dugotrajne imovine,
• Evidencija o tražbinama i obvezama i
• Knjiga prometa (za koju je moguća iznimka pod određenim uvjetima)
• Za svaku prodaju obveznik je dužan izdati račun!
Popis dugotrajne imovine
• Stvari i prava ako su njihove nabavne cijene, odnosno troškovi proizvodnje
(nabavna vrijednost) veći od 3.500,00 kuna i ako je njihov vijek trajanja dulji od
godinu dana.
• Popis dugotrajne imovine služi za utvrđivanje izdataka otpisa (amortizacije)
dugotrajne imovine. Dugotrajna se imovina i nakon što je u cijelosti otpisana
zadržava u popisu dugotrajne imovine do trenutka prodaje, darovanja ili drugog
načina otuđenja ili uništenja.
• U popis dugotrajne imovine unose se pojedinačna nabavna vrijednost dobara
dugotrajne imovine, vijek trajanja (korištenja), knjigovodstvena vrijednost i
otpisi.
1.3. Porez na dohodak
Zakonom o porezu na dohodak, porez na dohodak može se utvrđivati:
1. Na razliku primitaka i izdataka (porezne stope 12%, 25% i 40%): primitci > 149.500
kn
2. Paušalno (12% od utvrđene porezne osnovice) izdatci: primitci < 149.500 kn
• Porez na dohodak - paušalno
a) nije obveznik PDV-a,
b) u prethodnoj kalendarskoj godini ukupni godišnji primitak od obavljanja
djelatnosti poljoprivrede i šumarstva nije veći od 149.500,00 kn, odnosno 65%
iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav PDV-a
c) nema izdvojenih poslovnih jedinica niti proizvodnih pogona
d) ne obavlja samostalnu djelatnost ugostiteljstva ili trgovine
30
Tablica paušalnih poreza na dohodak
Utvrđivanje dohotka
• Razlika primitaka i izdataka u poreznom razdoblju (jedna kalendarska godina)
• Načelo blagajne
– Priznavanje primitaka po primljenim uplatama
– Priznavanje izdataka po obavljenim isplatama (svi plaćeni troškovi vezani
uz djelatnost, ulaganja u DI, amortizacija DI, plaćene kamate po kreditima
i zajmovima za obavljanje djelatnosti)
– Podjela izdataka: elementarni troškovi djelatnosti (sjeme, sadnice,
gnojiva) i zajednički troškovi (el. energija, plin, gorivo, doprinosi,
prijevozni troškovi, amortizacija, knjigovodstvo, telefon)
1.4. Porezna prijava (obrazac DOH)
• Predujmovi poreza na dohodak se ne plaćaju do podnošenja prve porezne
prijave, a nakon toga Porezna uprava izdaje rješenje o predujmu poreza na
dohodak
• Podnosi se po isteku poslovanja prve kalendarske/poslovne godine na osnovu
podataka iz poslovnih knjiga. Prijave se mogu podnijeti od 1. 1. do 28. 02. tekuće
godine za prethodnu godinu (Obrazac DOH).
1.5. Porez na dobit
• Ispunjava zakonske uvjete za oporezivanje dobiti, ili
• Dobrovoljno (ako obveznik poreza na dohodak uputi Poreznoj upravi pisani
zahtjev da želi plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak)
Zakonski uvjeti za ulazak u sustav poreza na dobit
• ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvario ukupni primitak veći od
2.000.000,00 kuna, ili
• ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvario dohodak veći od 400.000,00
kuna, ili
• ako ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti veću od 2.000.000,00 kuna (prema
nabavnoj vrijednosti dugotrajne imovine), ili
31
• ako je u prethodnom poreznom razdoblju prosječno zapošljavao više
od 15 radnika, ili
1.6. Porez na dodanu vrijednost (PDV)
• ako su ukupne godišnje oporezive isporuke u prethodnoj kalendarskoj godini bile
veće od 230.000,00 kuna ili
• ako se dobrovoljno prijavi u sustav PDV-a, iako su joj ukupne godišnje oporezive
isporuke u prethodnoj kalendarskoj godini bile manje od 230.000,00 kuna
(rješenje ga obvezuje narednih 5 godina bez obzira na ostvarene isporuke)
• Obveznici poreza na dohodak koji su u sustavu PDV-a izdaje račun R-2 na kojemu
je naznačen i iznos PDV-a. Obveza za plaćanje PDV-a nastaje kada je račun
NAPLAĆEN!
Nastanak obveza i potraživanja za PDV
• Porezni obveznici poreza na dohodak:
- PDV se plaća prema naplaćenim naknadama
- Pretporez se može odbiti tek kada je plaćen račun
• Porezni obveznici na dobit:
- PDV se plaća prema izdanim računima
- Pretporez se može odbiti po primitku računa po kojem je isporuka realizirana
2. Tko zapravo donosi pravila “igre”?
• Najutjecajniji za EU - IASB (International Accounting Standards Board)
– formulacija i objavljivanje rač. standarda
– poboljšanje i ujednačavanje regulative i računovodstvenih standarda u
prezentiranju financijskih izvještaja
• Za SAD - FASB (Financial Accounting Standards Board)
2.1. MSFI - Međunarodni standardi financijskog izvještavanja
• MSFI-jevi služe kao:
– podloga za nacionalne računovodstvene standarde
– nacionalni računovodstveni standardi (u Hrvatskoj od 1. siječnja 1993.
god.)
– mogu ga koristiti i kompanije na NYSE
– U EU, MSFI-jevi su obvezan okvir fin. izvještavanja od 01. siječnja 2005.
god.
• Ukupno ima 41 MRS (međunarodni računovodstveni standard) + 9 MSFI-jeva
(međunarodnih standarda financijskog izvještavanja)
2.2. Računovodstveni autoritet u RH
• OSFI (Odbor za standarde financijskog izvještavanja)
– donosi i tumači HSFI-jeve (Hrvatske standarde financijskog izvještavanja)
za mala i srednja poduzeća
– prijevodi, tumačenja i objava MRS/MSFI-jeva
32
2.3. GAAP vs. MSFI
• GAAP (iz SAD-a)
– opća pravila, “vodič” u procjeni, bilježenju i izvješćivanju o poslovnim
aktivnostima
– konvencije, standardi, pravila i postupci
• MSFI-jevi vs. GAAP (Generally Accepted Accounting Principles)
• Konvergencija tih standarda
2.4. Računovodstveni sustav
2.5. Računovodstveni koncepti ili pretpostavke
• Koncept POSLOVNOG SUBJEKTA
• Koncept VREMENSKE NEOGRANIČENOSTI POSLOVANJA (KONTINUITETA)
• Koncept STABILNE VALUTE
• Koncept OBRAČUNSKOG RAZDOBLJA
2.6. Računovodstvena načela
• Načelo NABAVNE VRIJEDNOSTI
• Načelo OBJEKTIVNE VRIJEDNOSTI
• Načelo REALIZACIJE (STJECANJA PRIHODA)
• Načelo SUČELJAVANJA PRIHODA I RASHODA
• Načelo ZNAČAJNOSTI i POTPUNOSTI
• Načelo DOSLJEDNOSTI ili KONZISTENTNOSTI
• Načelo OPREZNOSTI ili RAZBORITOSTI
2.7. Računovodstveni standardi
• Predstavljaju smjernice u sastavljanju financijskih izvještaja
• MSFI-jevi vs. HSFI-jevi
– HSFI-jevi (ZORč iz 2007.)
– Mali i srednji poduzetnici primjenjuju HSFI-jeve
• Klasifikacija poduzetnika
– 3 kriterija - aktiva, prihodi i br. zaposlenika
33
– mali, srednji i veliki
2.8. Godišnji financijski izvještaji, revizija & Godišnje izvješće
• Godišnje financijske izvještaje čine:
– Bilanca
– Račun dobiti i gubitka
– Izvještaj o novčanom tijeku (samo vel., srednji i listani pod.)
– Izvještaj o promjenama kapitala (samo vel., srednji i listani pod.)
– Bilješke uz financijske izvještaje
• Obvezna revizija god. financijskih izvještaja
– veliki & srednji poduzetnici + listani poduzetnici
• Godišnje izvješće (značajni događaji nakon kraja poslovne godine, vjerojatan
budući razvoj društva, istr. & razvoj, otkup vlast. dionica, podružnice, upr.
financijskim rizicima)
– veliki & srednji poduzetnici + listani poduzetnici
3. Pojam troškova – razlike
3.1. Trošak i izdatak - razlike
• Izdatak je nastao prije troška
• Trošak je nastao prije izdatka
• Istovremeno je nastao trošak i izdatak
• Izdatak je nastao, a troška nema
3.2. Načelo nabavne vrijednosti
• Načelo NABAVNE VRIJEDNOSTI (Načelo POVIJESNOG TROŠKA): Cjelokupna
imovina poslovnog subjekta se početno evidentira po trošku nabave (uključujući
“zavisne” troškove nabave)
– Zalihe proizvodnje i gotovih proizvoda
– Troškovi nabave i troškovi proizvoda
- DOK SE NE IZVRŠI PRODAJA, TO SU nedospjeli troškovi (kapitalizirani ili
uskladištivi troškovi) i od njih se tek očekuju buduće ekonomske koristi
34
3.3. Troškovi vs. Rashodi - zaključak
NA KRAJU, SVI TROŠKOVI POSTANU RASHODI, SAMO JE PITANJE KADA TJ. U
KOJEM VREMENU I KOJEM OBRAČUNSKOM RAZDOBLJU
3.4. Uskladištivi vs. neuskladištivi troškovi
“USKLADIŠTIVI” TROŠKOVI
- postaju rashodi kada se dobra prodaju -
- vs.
“NEUSKLADIŠTIVI” TROŠKOVI
- postaju rashodi u razdoblju u kojem su nastali, neovisno o priznavanju prihoda
–
4. Interni vs. eksterni korisnici FI
4.1. IZVJEŠTAJI ZA INTERNE KORISNIKE:
• nestandardizirani izvještaji, nisu propisani zakonom,
• interno se kreiraju
• detaljni su, analitički
• odnose se samo na neki segment ili na cjelinu poslovanja
• pored stvarnih često sadrže i planirane veličine
• sastavljaju se svakodnevno ili periodično
4.2. IZVJEŠTAJI ZA EKSTERNE KORISNIKE:
• propisani izvještaji (forma, sadržaj i vrijeme)
• sintetizirani, globalni, usmjereni na cjelokupno poslovanje
• sadrže samo “stvarne” podatke
• najznačajniji = temeljni financijski izvještaji
4.3. Ciljevi izrade financijskih izvještaja
1. Pružaju informacije o trenutnom financijskom položaju, uspješnosti poslovanja i
promjenama financijskog položaja te novčanim tokovima poduzeća
2. Osiguravaju podlogu za donošenje racionalnih odluka o investiranju i kreditiranju
3. Omogućuju procjenu iznosa, vremena i neizvjesnosti budućih novčanih primitaka
4.4. Osnovna financijska izvješća
Financijska izvješća obuhvaćaju:
A. Bilancu (izvješće o financijskom položaju)
B. Račun dobiti i gubitka (RDG) / Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti
C. Izvješće o novčanom toku
D. Izvješće o promjeni vlasničke glavnice
E. Bilješke uz financijska izvješća (vrlo važno!!!)
• Ekonomske (računovodstvene) kategorije
35
4.5. Temeljni elementi financijskih izvještaja
4.5.1. Ekonomske (računovodstvene) kategorije
4.5.2. Financijske (novčane) kategorije
36
4.5.3. Račun d/g u djelatnosti proizvodnje
4.6. Podjela rashoda
• Poslovni rashodi
• Financijski rashodi
• Ostali (izvanredni) rashodi
4.7. Vrednovanje (mjerenje) elemenata financijskih izvještaja
1. Povijesni trošak imovine/obveza – iznos novca i novčanih ekvivalenata
plaćenih za stjecanje imovine ili za koje se očekuje da će se platiti za podmirenje
obveza u normalnom poslovanju.
2. Tekući trošak imovine/obveza – sadašnja vrijednost imovine ili nediskontirani
iznos novca ili novčanih ekvivalenata koji se zahtjeva za plaćanje obveza u
normalnom poslovanju.
3. Ostvariva vrijednost imovine/obveza – iznos novca koji se može dobiti
prodajom imovine ili nediskontirani iznos novca za plaćanje obveze po ugovornim
vrijednostima.
4. Sadašnja vrijednost imovine/obveza – imovina se knjiži po diskontiranoj
sadašnjoj vrijednosti budućih neto novčanih priljeva/odljeva.
Za većinu obveza iznos koji treba u budućnosti podmiriti definitivno je poznat.
Obveze kojima iznosi nije poznati nazivaju se zajedničkim terminom rezerviranja.
37
5. Kriteriji klasifikacije troškova (1)
5.1 Klasifikacija troškova u proizvodnji
38
4.7.1. Klasifikacija troškova prema prirodnoj vrsti...
• Najuobičajenija podjela
• Koristi se za potrebe statistike, porezne svrhe, te financijske izvještaje
6 . BILANCA
Računovodstveni izvještaj koji prikazuje vrijednosno stanje imovine, dugova i kapitala na
određeni dan, odnosno na dan bilanciranja.
AKTIVA = PASIVA
IMOVINA = KAPITAL + OBVEZE
Bilančna ravnoteža posljedica je promatranja imovine sa dva različita gledišta:
1. prema funkciji koju imovina obavlja u poslovnom procesu (aktiva).
2. prema izvoru odakle imovina potječe (pasiva).
• Kriteriji unošenja pozicija u bilancu
1. Kriterij likvidnosti (opadajuće vs. rastuće)
2. Kriterij ročnosti (dospijeća)
Bilanca daje indikaciju:
- potencijalnih problema s likvidnošću
- potencijalnih problema sa solventnošću
• Bilanca (stanja) ili Izvještaj o financijskom položaju
Financijsko stanje poduzeća u određenom trenutku!
39
40
6.1. Bilanca (stanja)
6.2. Tri analitička “problema” bilance
41
7. RAČUN DOBITI I GUBITKA
(IZVJEŠTAJ O DOBITI)
• Izvještaj koji korisnicima daje informacije o uspjehu trgovačkog društva unutar
obračunskog razdoblja.
• RDiG uspoređuje suprotne ekonomske kategorije (prihode i rashode) kako bi se
utvrdila njihova razlika, odnosno rezultat poslovanja tj. dobit ili gubitak.
Račun dobiti i gubitka (bilanca uspjeha)
7.1. Račun dobiti i gubitka
(prema prirodnim vrstama troškova)
42
7.2. Multi-step pristup prikaza rč. d/g
Sugerirani pristup s aspekta financijske analize
Važno je razlučiti:
1. Redovne od drugih vrsta prihoda i troškova
2. Ovisnost pojedinih stavki o kapitalnoj strukturi poduzeća (sektorski
kontekst)
3. Redoslijed i pripadnost pojedinih stavaka rč. d/g različitim stranama
(vlasnici, kreditori, država)
7.3. Veza između Bilance i RDG
Povezanost se može izraziti slijedećom jednadžbom:
IMOVINA = OBVEZE + KAPITAL + (UKUPNI PRIHODI - UKUPNI RASHODI)
8. IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TOKOVIMA
• Skup podataka o novčanim priljevima i novčanim odljevima tijekom obračunskog
razdoblja te ujedno prikazuje i stanje novca na kraju i na početku obračunskog
razdoblja.
• “Cash is a fact, net income is just an opinion”
43
Bez obzira na metodu sastavljanja (direktna ili indirektna metoda) osnovna struktura
izvještaja o novčanim tokovima uvijek je ista, pri čemu se ukupni neto novčani tokovi
razvrstavaju u:
I. Poslovne
II. Investicijske
III. Financijske
8.1. Što ne uključuje izvještaj o novčanim tokovima?
Prikazuje stvarne novčane primitke i izdatke, odnosno ne uključuje nenovčane
transakcije. Npr. ne uključuje:
- amortizaciju
- konverziju duga u glavnicu
- stjecanje nekog subjekta emisijom glavnice...
8.2. Shema novčanih tokova
8.3. Metode izvještavanja o novčanim tokovima
• Direktna metoda (objavljuju se glavne skupine bruto novčanih primitaka i
izdataka) ili
44
• Indirektna metoda, gdje se neto novčani tok utvrđuje
usklađivanjem dobiti ili gubitka za učinke:
– Nenovčanih stavaka kao što su amortizacija, rezerviranja, odgođeni porezi,
nerealizirane neto tečajne razlike, neraspodijeljeni dobici povezanih
društava, manjinski interesi,
– Promjena tijekom razdoblja za zalihe, potraživanja i obveze iz poslovanja,
– Svih drugih stavaka iz financijskih i investicijskih novčanih tokova.
8.4. Metode izračuna novčanog toka od poslovnih aktivnosti
Direktna metoda novčanog toka od poslovnih aktivnosti
Novčani primici:
Novčani primici od kupaca
Novčani primici od naknada...
Ostali novčani primici...
Novčani izdaci:
Novčani izdaci dobavljačima
Novčani izdaci za zaposlene
Novčani izdaci za kamate
Novčani izdaci za kamate
Ostali novčani izdaci...
= NETO NOVČANI TOK IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI
Indirektna metoda novčanog toka od poslovnih aktivnosti
Neto dobit
+ amortizacija
± Δ obrtnih sredstava
± Δ ostale korekcije iz bilance
= NETO NOVČANI TOK IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI
45
Novčani tok od ulagačkih aktivnosti
Primici:
– prodaja dugotrajne imovine
– prodaja vrijednosnih papira ili prodaja udjela u drugim kompanijama
– primici vezani za otplatu danih kredita
Izdaci:
– kupovina dugotrajne imovine
– kupnja vrijednosnih papira ili kupovina udjela u drugim kompanijama
– dani krediti
=NETO NOVČANI TOK IZ ULAGAČKIH AKTIVNOSTI
Novčani tok od financijskih aktivnosti
Primici:
– primljeni krediti
– dokapitalizacija, emisija dionica ...
Izdaci:
– otplata (glavnice) kredita
– otkup vlastitih dionica
=NETO NOVČANI TOK IZ FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI
8.5. Tretman kamata i dividendi u novčanim tokovima (IASB)
Veza novčanog toka & bilance
± NOVČANI TOK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI
± NOVČANI TOK OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI
± NOVČANI TOK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI
= ±UKUPNI NETO NOVČANI TOK (∆ PROMJENA SALDA NA RAČUNU NOVCA I
NOVČANIH EKVIVALENATA U BILANCI)
+ NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI NA POČETKU RAZDOBLJA (BILANCA
t=0)
= NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI NA KRAJU RAZDOBLJA (BILANCA t=1)
Računovodstveni tretman biološke imovine i poljoprivrednih proizvoda
46
• Računovodstveno uređenje: MRS 41 vs. MRS 2 (HSFI 17 vs. HSFI 10)
Ulaganja u biološku imovinu: MRS 41 & HSFI 17
Biološka imovina obuhvaća životinje i biljke (višegodišnje nasade, osnovno stado, drveća
na plantažama i sl.). Kao imovina društva priznaje se ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
a) društvo kontrolira imovinu kao rezultat prošlih događaja (npr. označavanje
životinja ili pravno vlasništvo nad drvećem & biljkama),
b) postoji vjerojatnost da će buduće ekonomske koristi vezane za imovinu
pritjecati u društvo i
c) fer vrijednost ili trošak imovine mogu se pouzdano odrediti.
47
9. Biološka imovina: klasifikacija s obzirom na namjenu i
razdoblje držanja
9.1. Za klasifikaciju u dugotrajnu biološku imovinu:
- Namjena: korištenje za obavljanje djelatnosti
- Trajanje korištenja: > 1 godine
9.2. Početno i naknadno vrednovanje biološke imovine
• Pri početnom i naknadnom utvrđivanju vrijednosti biološka imovina evidentira se
prema fer vrijednosti smanjenoj za troškove do točke prodaje.
• Fer vrijednost: svota za koju se imovina može razmijeniti ili obveza podmiriti
između informiranih i nepovezanih stranaka koje su voljne obaviti transakciju
• Troškovi prodaje: troškovi koji su izravno povezani s prodajom te imovine,
isključujući troškove financiranja i poreza na dobitak (prijevoz, osiguranje,
troškovi posrednika i sl.)
9.3. Iznimke od pristupa fer vrijednosti
• Iznimno od navedenog zahtjeva, dugotrajna biološka imovina (višegodišnji
nasadi, osnovna stada, šume i sl.) čiju fer vrijednost nije moguće pouzdano
odrediti evidentira se prema trošku nabave smanjenom za akumuliranu
amortizaciju i gubitke od smanjenja vrijednosti (HSFI 6, odnosno MRS 16).
• Kratkotrajna biološka imovina (jednogodišnja proizvodnja voća, povrća, tov
svinja i sl.) čiju fer vrijednost nije moguće pouzdano odrediti , evidentira se
prema troškovima nabave odnosno proizvodnje ili neto utrživoj
vrijednosti, ovisno o tome koja svota je niža (HSFI 10 odnosno MRS 2).
9.4. Aktivno tržište i utvrđivanje fer vrijednosti biološke imovine
• Pitanje pri utvrđivanju fer vrijednosti: Postoji li aktivno tržište za tu vrstu
imovine ili ne i jesu li dostupne tržišne cijene te imovine ili ne?
• Kod nas se smatra da ne postoji aktivno tržište
• Što je alternativa:
– za (kratkotrajnu) biološku imovinu: zadnje tržišne cijene (stoka,
svinje, kokoši);
– za nasade drveća i voćaka: troškovni model
48
9.5. Ulaganja u dugotrajnu biološku imovinu
• Ulaganja u dugotrajnu biološku imovinu podrazumijevaju ulaganja u biološku
imovinu koja će se koristiti u obavljanju djelatnosti poduzetnika u razdoblju
duljem od jedne godine. To su:
• Ulaganja u životinje (osnovno stado - goveda, konji, mazge, perad, ovce i sl.)
• Ulaganja u bilje (višegodišnje nasade - voćnjaci, vinogradi, maslinici, plantaže
drveća i sl.).
9.6. Ulaganja u kratkotrajnu biološku imovinu
• Ulaganja u kratkotrajnu biološku imovinu namijenjenu tržištu (npr. tov junadi,
pilića, svinja i biljke – cvijeće, povrće i sl.)
• Ulaganja od kojih će se ekonomske koristi ostvariti u razdoblju kraćem odnosno
dužem od jedne godine ovisno o tome koliko se treba držati da bi bila spremna za
prodaju.
9.7. Ulaganja u poljoprivredne proizvode
• Prema HSFI 17 odnosno MRS-a 41 poljoprivredni proizvodi predstavljaju
proizvode biološke imovine društva. To su primjerice voće, mlijeko, vuna,
stabla i sl.
• Kao imovina društva evidentiraju se ako su ispunjeni uvjeti:
– ostvarenja kontrole nad tom imovinom od strane društva,
– pritjecanja budućih ekonomskih koristi u društvo i
– mogućnosti pouzdanog utvrđivanja vrijednosti te imovine.
• Budući da je riječ o imovini koja je namijenjena za tržište poljoprivredni
proizvodi evidentiraju se kao kratkotrajna imovina (skupina računa 63).
9.8. Početno i naknadno vrednovanje poljoprivrednih proizvoda
• Pri početnom utvrđivanju: prema fer vrijednosti smanjenoj za troškove do
točke prodaje
• Nakon početnog utvrđivanja vrijednosti: prema trošku nabave ili neto utrživoj
vrijednosti ovisno o tome koja svota je manja
• No ako je početno utvrđena fer vrijednost, i dalje se zahtjeva utvrđivanje fer
vrijednosti odnosno neto utržive vrijednosti jer se ne raspolaže s visinom troška
nabave (informacije o zadnjim cijenama na tržištu, tržišnim cijenama za sličnu
imovinu ili sektor najboljeg usporednog utvrđivanja vrijednosti.)
10. Računovodstvo praćenje državnih potpora
• Državne potpore u računovodstvenim su standardima definirane kao pomoći
države u obliku prijenosa imovine (novčane ili nenovčane) poduzetniku koji
ispunjava propisane kriterije.
• Obuhvaćaju:
– Potpore koje se odnose na imovinu - prvi je uvjet da poduzetnik koji
ispunjava kriterije za potporu treba kupiti, izgraditi ili na drugi način
pribaviti dugotrajnu imovinu.
– Potpore povezane s dobitkom - državne potpore, osim onih koje su
povezane s imovinom.
49
10.1. Računovodstvo praćenje državnih potpora za biološku imovinu prema fer
vrijednosti
• Državne potpore koje su povezane s biološkom imovinom evidentiraju se ovisno
o metodi vrednovanja biološke imovine
• Ako se biološka imovina vrednuje prema fer vrijednosti smanjenoj za
troškove do točke prodaje, tada se državna potpora priznaje kao prihod.
• Ako je riječ o bezuvjetnoj državnoj potpori, prihod se evidentira u trenutku
nastanka potraživanja na osnovi dobivene potpore.
• No ako je riječ o uvjetovanoj državnoj potpori, prihod se evidentira u trenutku
ispunjenja uvjeta koji su vezani za potpore.
• Primjerice, u slučaju kada je riječ o zakupljenom zemljištu za koje je dobivena
državna potpora pod uvjetom da se to zemljište obrađuje u razdoblju od 5 godina,
prihod od državne potpore priznaje se po isteku ugovora o zakupu.
• No ako potpora dopušta zadržavanje dijela potpore u skladu s proteklim
vremenom, državna potpora priznaje se na vremenskoj osnovi korištenja
zemljišta.
10.2. Računovodstvo praćenje državnih potpora za biološku imovinu prema trošku
nabave
• Ako se biološka imovina vrednuje prema trošku nabave smanjenom za
akumuliranu amortizaciju i akumulirane gubitke od smanjenja
vrijednosti, potpore koje su povezane s imovinom trebaju se evidentirati
iskazivanjem odgođenog prihoda ili tako da se za svotu državne potpore
umanji knjigovodstvena vrijednost imovine.
• U slučaju kada se potpora početno iskazuje kao odgođeni prihod, prihod se
priznaje na sustavnoj osnovi korištenja te imovine.
• Ako se za svotu državne potpore umanjuje knjigovodstvena vrijednost imovine,
potpora se priznaje kao dobitak tijekom vijeka uporabe imovine koja se amortizira
kao smanjenje troška amortizacije.
50
11. Osnove kalkulacija
• Kalkulacije u poljoprivredi: Pojmovi
• Ukupni prihod
• Trošak & rashod
• Fiksni vs. varijabilni troškovi
• Ukupni troškovi
• Prosječni ukupni trošak
• Prosječni stupanj iskorištenosti kapaciteta
• Amortizacija
• Granični prihod vs. granični trošak
• Poslovni rezultat
11.1. Kalkulacije u poljoprivredi: Pojmovi
• Cijena koštanja = [UT / UP] x PC
– računa se kod vezane proizvodnje, npr. kod određivanje cijene koštanja 1 l
mlijeka
• Pokriće varijabilnih troškova - razlika između ukupnih prihoda i ukupnih
varijabilnih troškova (jer se fiksni troškovi iskazuju na razini cijelog
poljoprivrednog gospodarstva).
Primjer - izračun cijene koštanja
U proizvodnji mlijeka ostvareni su sljedeći rezultati po kravi:
• 5500 litara mlijeka,
• tele od 150 kg,
• 10 tona stajskog gnoja,
• prirast od 30 kilograma.
Ukupni troškovi u proizvodnji po kravi iznosili su 15.000 kuna.
Prodajne cijene su sljedeće:
• mlijeko= 2,5 kn/l
• tele=20 kn/kg
• stajski gnoj=0,25 kn/kg i
• kilogram prirasta=8 kn.
Izračunajte ukupni prihod u proizvodnji i cijenu koštanja mlijeka.
• Rješenje
cijena koštanja = [UT / UP] x prodajna cijena
11.2. Pokazatelji uspješnosti
• Pokazatelji uspješnosti - klasifikacija
• Proizvodni pokazatelji (struktura proizvodnje, prihoda i troškova)
• Ekonomski pokazatelji (ostvareni prihodi, troškovi poslovanja, ostvareni financijski
rezultat i efikasnost korištenja imovine)
• Financijski pokazatelji (pregled imovine, kapitala i obveza)
51
11.3. Proizvodni pokazatelji (1)
1. Struktura biljne i stočarske proizvodnje, kao npr.:
• Biljna proizvodnja: ostvareni prinos po jedinici kapaciteta (t/ha) koji se
uspoređuje s prosjekom prinosa
• Stočarska proizvodnja: uvjetna grla stoke (UG) koji se uspoređuje s brojem
uvjetnih grla poljoprivrednog gospodarstva (PG) istog tipa proizvodnje
• Proizvodnja mlijeka: određuje se prosječna proizvodnja mlijeka po kravi
izražena u kilogramima, koja se uspoređuje s prosjekom proizvodnje mlijeka PG-a
istog tipa stočarske proizvodnje.
2. Intenzivnost poljoprivredne proizvodnje:
• Predstavlja razinu ulaganja proizvodnih resursa po jedinci kapaciteta (zemljište,
stabla i sl.)
• Pokazatelj intenzivnosti poljoprivredne proizvodnje za stočarsku proizvodnju npr.
mjeri se dijeljenjem broja uvjetnih grla (UG) s kapacitetom (površina zemljišta,
površina staje, veličina PG-a).
Intenzivna poljoprivredna proizvodnja
• Visoka količina ulaganja inputa (gnojidba, pesticidi, visoki stupanj
mehaniziranosti) i maksimalno iskorištenje proizvodnih potencijala biljaka
odnosno životinja
• Najčešće primijenjena u slučaju manjih proizvodnih kapaciteta gdje visoki prihodi
/ prinosi po jedinici kapaciteta moraju pokriti visoka ulaganja po jedinici
kapaciteta
Ekstenzivna poljoprivredna proizvodnja
• Niska razina ulaganja inputa i ostvarivanje proizvodnih prinosa ispod proizvodnih
potencijala biljaka odnosno životinja
• Prihvatljiva je isključivo u uvjetima nemogućnosti povećanja ulaganja gdje
poslovni rezultat ovisi prvenstveno o niskim proizvodnim troškovima (npr.
pašnjački uzgoj stoke na brdsko planinskom području)
Uvjetna grla
• Uvjetno grlo je usporedna vrijednost domaćih životinja svedena na masu od 500
kg
• Broj UG=(broj stoke x živa vaga stoke x (broj dana stoke na PG-u/365)) / 500
• Broj uvjetnih grla može se izračunati i uporabom koeficijenata, odnosno
umnoškom broja stoke s pripadajućim koeficijentom.
Koeficijenti za uvjetna grla
vrsta koeficijent vrsta koeficijent
Ždrebad, omad 0,6 Ovce, koze 0,15
Odrasli konji 1,0 Krmače i nerasti 0,3
Telad do 6 mj. 0,15 Svinje u tovu 0,15
Goveda 6-12 mj. 0,3 Kokoši nesilice 0,004
Goveda 12-24 mj. 0,6 Tovni pilići 0,0025
Odrasla goveda 1,0 Purani 0,02
52
Primjer tablice mjerenja intenzivnosti
I izvanredno visoka intenzivnost >1,2 UG/ha
II vrlo visoka intenzivnost 1,2 UG/ha
III visoka intenzivnost 0,8 - 1,2 UG/ha
IV srednja intenzivnost 0,6 - 0,8 UG/ha
V niska intenzivnost 0,4 - 0,6 UG/ha
VI slaba intenzivnost 0,25 - 0,4 UG/ha
VII vrlo slaba intenzivnost < 0,25 UG/ha
Žitne jedinice - zajednička naturalna mjera naturalna mjera različitih poljoprivrednih
proizvoda
proizvod vrijednost žj proizvod vrijednost žj
1 kg žitarica 1 1 kg povrća 0,2
1 kg soje 1,5 1 kg goveđeg mesa 6,0
1 kg krumpira 0,3 1 kg svinjskog mesa 5,0
1 kg šećerne repe 0,25 1 l mlijeka 0,7
1kg uljane repice 2,0 1 l rakije 2,0
3. Radna snaga na gospodarstvu:
Struktura:
• Neplaćena (članovi PG-a koji ostvaruju primanja isključivo od poslovanja tj.
uspjeha PG-a)
• Plaćena (članovi PG-a koji ostvaruju redovita primanja ili nečlanovi PG-a koji
ostvaruju primanja)
Pokazatelji radne snage
• Prosječan broj radnih sati po hektaru korištene poljoprivredne površine
(KPP) koji se uspoređuje s prosjekom radnih sati PG-a istog tipa proizvodnje u
uzorku
Sati rada na ha KPP-a = ukupni sati rada / ha KPP-a
• Prosječna vrijednost isplaćene plaće po satu uspoređuje se s vrijednosti
prosječne plaće isplaćene kod PG-a istog tipa proizvodnje i slične ekonomske
veličine
Prosječna plaća = ukupno isplaćene plaće / ukupni sati rada
• Produktivnost (proizvodnost rada) predstavlja mjeru uspješnosti rada koje
predočuje učinkovitost rada izraženu odnosom između ostvarene količine učinaka i
količine rada korištenog za njeno ostvarenje
Proizvodnost rada = količina učinaka (Q) / količina rada (S)
• Ostvarena produktivnost rada uspoređuje se s prosječnom proizvodnošću PG istog
tipa proizvodnje.
11.4 .Ekonomski pokazatelji
Osnovni ekonomski pokazatelji su:
• Produktivnost (proizvodnost rada)
• Profitabilnost (rentabilnost)
• Ekonomičnost
11.4.1. Analiza prihoda i rashoda: Prihodi i vrijednost proizvodnje
• Ukupni prihod (UP)= vrijednost proizvodnje + ostvareni poticaji
• Vrijednost proizvodnje (VP) = proizvedena količina x prodajna cijena
53
11.4.2. Fiksni troškovi (i rashodi)
• Fiksni - neovisni (ili vrlo malo ovisni) o stupnju iskorištenja kapaciteta
– plaće stalnih radnika (uključujući zdravstveno i mirovinsko osiguranje)
– režijski troškovi (voda, električna energija, osiguranje)
– troškovi vlastite mehanizacije i opreme (održavanje, gorivo i mazivo)
– troškovi kamata na kredite i leasing rate
– troškovi najma poljoprivrednog zemljišta
– održavanje gospodarskih objekata
Primjeri varijabilnih troškova (i rashoda)
Troškovna jednadžba
Ukupni troškovi (UT) = ukupni fiksni troškovi (FT)+ ukupni varijabilni troškovi (VT)
11.4.3. Točka pokrića troškova ili “Break Even”
“Točka pokrića količine” određuje onu količinu proizvoda koju je uz zadanu prodajnu
cijenu potrebno proizvesti da bi poduzeće pokrilo sve troškove (točka u kojoj je profit
nula)
“Točka pokrića cijene” određuje onu cijenu proizvoda po kojoj je uz zadanu količinu
potrebno prodati proizvedenu robu, da bi poduzeće pokrilo sve troškove (točka u kojoj je
profit nula)
54
Točka pokrića troškova ili “Break Even”
Primjer izračuna točke pokrića
Odredite točku pokrića količinom u proizvodnji naranči na 1 ha ako je zadano:
• Prodajna cijena 4,00 kn/kg
• Poticaj 1.250 kn/ha
• Ukupni varijabilni troškovi 40.500 kn
• Ukupni fiksni troškovi 9.500 kn.
11.4.5. Ostali pokazatelji uspješnosti poslovanja
• Profit (dobit): operativna dobit vs. neto dobit
• Profitabilnost:
– prinos na uloženi vlastiti kapital (ROE)
– prinos na ukupnu imovinu (ROA)
55
Ivona Pavelić, mag.oec.
MOGUĆNOSTI FINANCIRANJA IZ EU FONDOVA
Sadržaj
EU bespovratna sredstva
IPARD 2007. – 2013.
Financiranje 2013. – 2020.
Planiranje resursa i izrada proračuna u skladu s pravilima EU
Financijski menadžment EU projekata
Izrada financijskih izvještaja
Nadzor i evaluacija proračuna
1. KARAKTERISTIKE PROJEKATA FINANCIRANIH PUTEM BESPOVRATNIH
SREDSTAVA EU
• Krajnji korisnici sami razvijaju projektni prijedlog
• Prijavitelji mogu imati partnere na projektu kojeg prijavljuju, što je definirano u
Uputama za prijavitelje
• Korisnik gotovo uvijek sufinancira projekt, što je definirano u Uputama za
prijavitelje.
• Na natječaj korisnik može prijaviti više projektnih prijedloga, no može dobiti
sredstva za provedbu samo jednog od njih
• Prijavljeni projekt spada u redovite aktivnosti korisnika
• Neprofitni karakter – nije dozvoljeno stjecanje profita projektima koji se
financiraju iz pretpristupnih fondova Europske unije
• Ne-kumulativnost – za određeni projekt korisnik može dobiti financijsku potporu u
okviru jednog programa pomoći EU fondova, dvostruko financiranje je zabranjeno.
• Ne-retroaktivnost – pokrivaju se samo oni troškovi nastali tijekom provedbe
projetka
2. IPARD 2007. - 2013.
2.1. O IPARD programu
• pretpristupni program Europske unije za razdoblje 2007. – 2013.
godine.
• sastavni je dio IPA-e (Instrument pretpristupne pomoći, eng.
Instrument for Preaccession Assistance)
• osnovni ciljevi: pomoć državama kandidatima i državama
potencijalnim kandidatkinjama u njihovom usklađivanju i provedbi pravne stečevine EU
te priprema za korištenje budućih EU fondova
• IPA V komponenta – ruralni razvoj (IPARD)
2.2. OPERATIVNA STRUKTURA
1. Upravljačko tijelo: Ministarstvo poljoprivrede/Uprava za ruralni razvoj, EU i
međunarodne suradnje
2. Provedbeno tijelo: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom
razvoju
56
2.3. PRIORITETI IPARD PROGRAMA 2007. – 2013.
2.4. Korisnici IPARD programa
Ovisno o mjeri, mogu biti:
• obiteljska poljoprivredna gospodarstva,
• obrti,
• tvrtke i jedinice lokalne samouprave,
• ali i fizičke osobe koje se ne bave isključivo poljoprivredom, već doprinose razvoju
ruralnih područja kroz nove poslovne aktivnosti.
2.5. Prioriteti i mjere
PRIORITET 1
Mjera 101 „Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja
standarda zajednice”
• Prihvatljivi sektori: mljekarstva, govedarstva, svinjogojstva, peradarastva, jaja,
voća i povrća, žitarica i uljarica
• Krajnji korisnici: poljoprivredna gospodarstva određena Zakonom o poljoprivredi,
upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava (+ dodatni opći i specifični
uvjeti)
• Minimalna vrijednost prihvatljivih izdataka 100.000 kn – maksimalna vrijednost
6.570.000 kn (za sektor jaja 14.600.000 kn)
• Potpora 50% od vrijednosti prihvatljivih izdataka (u specifičnim slučajevima i do
75%)
Mjera 103 „Ulaganje u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu
restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice”
• Prihvatljivi sektori: mlijeka, mesa, ribarstva, prerade voća i povrća, vinarstva i
maslinovog ulja
• Krajnji korisnici: obrti i poduzeća u privatnom vlasništvu ili do 25% u državnom
vlasništvu, koja su u sustavu PDV-a te koji su registrirani za predmetnu
djelatnost, a nalaze se u rangu mikro, malih i srednjih poduzeća sukladno Zakonu
o poticanju razvoja malog gospodarstva
57
• Minimalna vrijednost ukupno dozvoljenog ulaganja 250.000 kn –
maksimalna vrijednost 21,9 milijuna kn (u sektoru maslinarstva 3,65 milijuna kn)
• Potpora 50% od ukupno dozvoljenih ulaganja
PRIORITET 2
Mjera 201 „Aktivnosti za poboljšanje okoliša i krajolika”
• 3 pilot područja: Park prirode Velebit, Park prirode Lonjsko polje, Zagrebačka
županija
• Krajnji korisnici: poljoprivrednici, zadruge, tvrtke, NGO i javne institucije koje
posjeduju i/ili unajmljuju zemljište u području pilot projekta
Mjera 202 „Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja”
• Cilj: promicanje ruralnog razvoja putem lokalnih inicijativa i partnerstva,
osnivanjem lokalnih akcijskih grupa (LAG-ova)
• Akreditacija mjere na jesen 2013. i raspisivanje 1. natječaja
PRIORITET 3
Mjera 301 „Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture”
• Izgradnja lokalnih nerazvrstanih cesta, protupožarnih puteva, sustava kanalizacije
i pročišćavanja otpadnih voda, izgradnja toplana koje koriste organski otpad
• Krajnji korisnici: općine i gradovi do 10.000 stanovnika
• Maksimalni iznos prihvatljivog ulaganja do 7 milijuna kuna (potpora do 100%
vrijednosti)
Mjera 302 „Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti”
• Krajnji korisnici: fizičke i pravne osobe registrirane za odgovarajuću djelatnost, u
rangu mikro poduzeća
• Minimalni iznos prihvatljivog ulaganja: 1.095.000 kn (5 mil. kn za obnovljive
izvore energije)
• Potpora: do 50% vrijednosti maksimalno prihvatljivog ulaganja
2.6. O USPJEŠNOSTI IPARD PROGRAMA
• do 10. kolovoza 2012. potpisano je 196 ugovora u vrijednosti ulaganja od 841
mil. kn, a u iznosu potpore od 451 mil. Kn
• Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju do 31.12. 2012.
godine isplatila je 148 milijuna kn za 71 završeni IPARD projekt
• za poljoprivrednike je IPARD jedan od najznačajnijih i najpovoljnijih oblika
financiranja koji nudi različite mogućnosti za unapređenje poslovanja u sektoru
poljoprivrede i razvoja ruralnih gospodarskih aktivnosti
• Video – uspješne priče korisnika IPARD sredstava
58
2.7. Financijski pregled dodijeljenih ipard sredstava po prioritetima i
mjerama
2.8. GDJE SE NALAZE POTREBNE INFORMACIJE?
Na web stranicama:
• Ministarstva poljoprivrede
• IPARD programa
• Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju
Pravilnici i vodiči:
- Pravilnik o provedbi mjere 101
- IPARD vodiči za korisnike mjera 101 i 103
2.9. NADOLAZEĆI NATJEČAJI?
- prema planu – do kraja 2013.
- svibanj 2013. – obustavljeni IPARD natječaji uslijed velikog broja zaprimljenih
prijava na dosadašnje natječaje, za koje je ukupni traženi iznos potpore veći od
trenutno raspoloživih sredstava.
- novi Plan raspisivanja natječaja - krajem kolovoza 2013. na mrežnim stranicama
Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju i Ministarstva
poljoprivrede.
2.10. FINANCIRANJE 2014. – 2020.
- Novo programsko razdoblje: program ruralnog razvoja je u postupku izrade
- uskoro: javne rasprave o područjima koja će se financirati iz strukturnih fondova
u okviru financijskog razdoblja EU 2014.-2020.
- mišljenje o razvojnim prioritetima za Republiku Hrvatsku unutar predloženih
područja ulaganja iz strukturnih fondova
59
Jedan od tematskih ciljeva:
- Jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, poljoprivrednog sektora te
sektora ribarstva i akvakulture
Fondovi koji podupiru Zajedničku poljoprivrednu politiku te Zajedničku ribarsku politiku
Europske unije:
- Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj
- Europski fond za ribarstvo
- Europski poljoprivredni jamstveni fond
Provedba ovih fondova je u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanje
u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
Video – kako ostvariti potporu 2013?
Video – priprema Agencije za korištenje EU fondova od 2014.
Video – Europska budućnost hrvatskog poljoprivrednika
3. Planiranje resursa i proračuna projekta
3.1. Opća pravila proračuna projekta
Izrada proračuna projekta u skladu s pravilima određenog EU natječaja:
• Definirani prihvatljivi i neprihvatljivi troškovi
• Ograničeni iznos bespovratnih sredstava
• Udio EU sufinanciranja troškova projekta
• Specifična pravila – npr. ograničenje udjela pojedinog proračunskog poglavlja u
ukupnom budžetu (ljudski resursi, oprema, podugovaranje..)
•
3.2. Izvori financiranja projekta
Vlastita sredstva
Krediti
EU fondovi
Ostali donatori
3.3. Financiranje projekata iz EU fondova
Što je potrebno uzeti u obzir?
• Financijski kapacitet organizacije za provedbu projekta
• Minimalno i maksimalno raspoložive iznose EU sredstava na pojedinom natječaju
• % sufinanciranja troškova projekta (EU rijetko financira svih 100% troškova) –
najčešće 50% - 90%
• Specifični uvjeti tijeka isplate sredstava tijekom provedbe projekta ovisno o
natječaju odnosno ugovoru
3.4. Prihvatljivost troškova
• Na kraju provedbe projekta, svaki trošak smatra se prihvatljivim ili neprihvatljivim
• Svi neprihvatljivi troškovi se oduzimaju od ukupnog iznosa početno odobrenih
sredstava projekta
• Sredstva koja nisu potrošena iz proračuna pojedinog natječaja moraju se vratiti
EU
60
• Obveza korisnika bespovratnih sredstava je paziti na prihvatljivost
troškova svog projekta
3.5. Primjeri neprihvatljvih troškova
• Porezi (uključujući porez na dodanu vrijednost - PDV)
• Carine i uvozne pristojbe ili bilo kakve druge naknade
• Kupnja, najam ili zakup zemlje i postojećih zgrada, osim ako su najam ili zakup
isključivo povezani s razdobljem sufinanciranja projekta, te da imaju prednost
pred ostalim rješenjima (najbolja vrijednost za novac)
• Novčane kazne, financijske globe i troškovi parnica
• Operativni troškovi, osim ako se operativni troškovi isključivo odnose na razdoblje
sufinanciranja projekta
• Rabljena oprema
• Bankovne naknade, trošak jamstava i slični izdaci
• Troškovi konverzije, naknade i gubici pri razmjeni valuta povezani s bilo kojom
komponentom određenih euro računa, kao i ostali isključivo financijski troškovi
• Doprinosi u naravi
• Troškovi održavanja i najma, osim ako se troškovi najma odnose isključivo na
razdoblje sufinanciranja projekta
• Troškovi amortizacije za infrastrukturu
3.6. Što je važno znati pri planiranju proračuna
• Pažljiva priprema (uzimanje u obzir svih troškova) utječe na uspješnost
projekta
• Usklađivanje troškova s planom aktivnosti
• Realna procjena troškova (tržišne cijene)
• Istovremeno identificiranje vanjskih troškova (vanjske usluge, kupnja opreme,
trošak putovanja...) i troškova rada ljudskih resursa projekta
3.7. Primjer - kako isplanirati proračun neke aktivnosti
Aktivnost: 2-dnevna edukacija za projektni menadžment
Definiranje glavnih troškova:
- Naknada za predavača
- Putni troškovi predavača
- Dnevnica predavača (uključujući troškove smještaja i hrane)
- Najam prostora za edukaciju
- Potrošni materijal za 5 sudionika
- Pauza za kavu i ručak sudionika
- Uredski (administrativni troškovi)
3.8. Raspored resursa i proračuna
Pruža:
• Jasan format za pripremu operativnih proračuna koji su izričito povezani s planiranim
aktivnostima i rezultatima
• Jasnu ključnu točku za nadzor resursa i financiranja, čime se omogućuje usporedba
između planiranog i ostvarenog iskorištavanja resursa i izdataka (uključujući analizu
razlike u troškovima)
• Okvir za izričito određivanje resursa i troškova potrebnih za provedbu sustava nadzora,
pregleda i izvještavanja
61
4. Izrada proračuna projekta
5.1. Korelacija aktivnosti i proračuna projekta
Plan aktivnosti projekta definiranje resursa nužnih za provedbu aktivnosti i
specifikacija troškova
Prikaz resursa u Proračunskoj tablici
Priprema proračuna: povezivanje resursa s definiranim kategorijama troška
Svaki projekt ima 2 vrste troškova:
• direktni – izravno povezani s aktivnostima projekta
• indirektni – troškovi koji pridonose ostvarenju projektnih aktivnosti
(administrativni, opći troškovi)
5.2. Izrada proračuna projekta
Podjeliti resurse potrebne za provedbu projektnih aktivnosti u dogovorene kategorije
troška (ljudski resursi, dnevnice, tr. puta, oprema itd.)
Specificirati trošak: jedinica, količina po razdoblju, jedinični trošak trošak po
razdoblju i ukupni trošak projekta računa se u tablici automatski korištenjem
jednostavnih formula
• Odrediti izvore financiranja svakog troška
(važna transparentnost za partnere u projektu)
• Rasporediti trošak po razdoblju planiranja
• Svaki trošak obrazložiti i navesti izvor cijene (u obliku ponude ili Internet stranice
na kojoj su cijene vidljive)
62
5.3. Proračunska poglavlja projekta:
5.4. Najčešće greške u izradi proračuna projekta
• prijavitelji često ne navedu uz svaki trošak na koju se aktivnost projekta on
odnosi
• pretjerivanje ili podcjenjivanje količine rada osoba koje će raditi na projektu
• često se pogriješi u činjenici radi li netko na projektu kao partner ili kao
podugovaratelj
• u utvrđivanju vanjskih troškova uobičajeno je pretjerivanje u cijenama
• troškovi su nedovoljno razrađeni ili se koriste paušalni iznosi
• najveća pogreška koja utječe na uspješnost projekta: u proračun se zaboravilo
uključiti neki značajniji trošak
• nije se predvidio trošak revizije koji je nužan za većinu projekata (važno pažljivo
proučiti upute za prijavitelje projekta)
6. Upravljanje proračunom projekta
6.1. Upravljanje financijskim sredstvima projekta
Središnji dio u procesu upravljanja projektom
Osnovna zadaća financijskog menadžera projekta:
KONTROLA PRIHVATLJIVOSTI TROŠKOVA
- neophodni za provedbu aktivnosti projekta
- nastali isključivo za vrijeme trajanja provedbe
projekta
- u skladu s pravilima iz ugovora projekta
odnosno utvrđenim budžetom
- provjerljivi – zabilježeni u računovodstvenim
knjigama
6.2. Vođenje financijske dokumentacije projekta
• Svi dokumenti projekta trebaju biti na jednom mjestu – u organizaciji korisnika
bespovratnih sredstava
63
• Čuvanje projektne dokumentacije: 7 godina nakon zadnje uplate od
Ugovornog tijela
• Primjeri projektne dokumentacije: popisi sudionika (seminari, sastanci..), pozivi
na sastanke, zapisnici, fotografije, prezentacije, izvještaji o provedenim
aktivnostima, promotivni materijali itd.
6.3. Vođenje financijske dokumentacije projekta
• Registar s troškovima – jedan od najvažnijih dijelova projektne dokumentacije
• Preporučljivo je dokumente slagati prema proračunskim linijama kako bi se
olakšalo izvještavanje
• Dokumentacija potrebna za dokazivanje nastanka određenog troška ovisi o vrsti
troška:
• npr. trošak rada – platne liste, time sheet-ovi,
• dokazi o isplati plaća i davanja
6.4. Izrada financijskih izvještaja projekta
• Interni izvještaji – za potrebe organizacije
• Eksterni izvještaji – prema Ugovornom tijelu:
Kvartalni izvještaj
Međuizvještaj / godišnji izvještaj
Finalni (završni) izvještaj
• Revizorski izvještaj
7. Financijski nadzor i evaluacija proračuna
7.1. Uspostavljanje učinkovitog sustava financijskog monitoringa
Trebao bi se temeljiti na revidiranom proračunu i biti usklađen s financijskim izvješćem
Preporuka: financijski nadzor provoditi barem jednom mjesečno
7.2. Primjer tablice s izvješćem o praćenju troškova
64
LITERATURA:
1. Par V., Hrvatsko poljoprivredno zakonodavstvo, Interna skripta, Sveučilište u
Zagrebu, Agronomski fakultet, Zavod za menadžment i ruralno poduzetništvo,
Zagreb 2011.
2. Par V., Njavro M., Hadelan L., Uprava poljoprivrednog gospodarstva, Interna
skripta, Zavod za menadžment i ruralno poduzetništvo, Zagreb 2009.
3. - Belić, M. et al.: Vodič kroz europske fondove 2008. – 2013., Novum d.o.o.
4. - Novota, S., Vlašić, I., Velinova, R., Geratliev, K., Borissova, O.: Europski fondovi
za Hrvatske projekte, Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju
fondova EU, Zagreb, 2009.
5. Računovodstvo (Nakladnik: Hrvatska zajednica računovođa i financijskih
djelatnika; Redaktori: Gulin, Danimir; Žager, Lajoš; Zagreb, 2010.)
6. Vuk, Jasna: Poslovanje poljoprivrednog gospodarstva (RAČUNOVODSTVO,
REVIZIJA I FINANCIJE, br. 12/2008)
7. Vuk, Jasna: Ulazak OPG-a u sustav oporezivanja (RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I
FINANCIJE, br. 12/2010)
8. Cirkveni, Tamara: Posebnosti godišnjeg obračuna u poljoprivrednoj djelatnosti za
2010. (RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 12/2011)
9. Porezna uprava: Oporezivanje djelatnosti poljoprivrede i šumarstva (VIII.
dopunjeno i izmijenjeno izdanje)
10. Zakon o porezu na dohodak
11. Zakon o porezu na dodanu vrijednost
12. Zakon o porezu na dobit
13. - Instrument pretpristupne pomoći – IPA (e-izdanje)
http://www.strategija.hr/datastore/filestore/10/IPA_knjizica_web.pdf
14. - Pojmovnik fondova Europske unije (e-izdanje)
http://www.strategija.hr/datastore/filestore/10/EU_fondovi_1.pdf
65
O KOORDINATORU I PARTNERU PROJEKTA
Koordinator projekta je Udruga inicijativa. Udruga Inicijativa je osnovana 2009.
godine u Samoboru kao rezultat rada i djelovanja nekolicine entuzijasta s ciljem
okupljanja svih koje se bave poslovima iz područja edukacije i promicanja cjeloživotnog
obrazovanja, kao i onih koji prepoznaju važnost cjeloživotnog učenja i žele ga njegovati i
poticati. Misija je kvalitetno djelovati za unapređenje i promicanje značaja cjeloživotnog
obrazovanja te pružiti mogućnost svim zainteresiranim osobama da kroz savjetovanja,
predavanja, tečajeve, radionice, seminare, kongrese, tribine i druge skupove, obogate
svoje znanje.
Također, Udruga sudjeluje u jačanju i potpori razvoja poduzetništva, s posebnim
naglaskom na žensko poduzetništvo, kako bi se povećao udio žena koje pokreću vlastite
tvrtke. Udruga Inicijativa radi sa svim ljudima koji su zaintersirani za učenje i stjecanje
novih znanja, vještina i kompetencija, te svima onima koji se nakon završetka službenog
obrazovanja žele nastaviti educirati.
I zadnje, ali ne manje važno, cilj udruge je podizanje svjesnosti javnosti o važnosti
cjeloživotnog učenja te priznavanje neformalnog znanja.
Vizija Udruge Inicijativa je osvijestiti važnost nastavka edukacije po završetku službenog
obrazovanja, te naglasiti prednosti neformalnog obrazovanja s ciljem stjecanja dodatnih
znanja, vještina i kompetencija. Cilj udruge je pomoći mladima, nezaposlenim osobama,
poduzetnicima, ženama, studentima, umirovljenicima, djeci te svima ostalima kojima je
na putu do uspjeha i izgradnje ekonomskog blagostanja potrebno dodatno obrazovanje i
educiranje.
Udruga je dosada sudjelovala kao partner na nizu projekata kao što su Obrazovanje za
poduzetništvo za studente Unsko-sanskog kantona, Dječji tjedan poduzetništva, te osim
projekta Od poljoprivrednika do poduzetnika trenutno kao koordinator provodi projekt
„Za naš zdrav život“ u sklopu programa Mladi na djelu.
Više informacija o udruzi možete saznati na web stranici: http://www.udruga-
inicijativa.hr/
Partner na projektu je Pučko otvoreno učilište Petar Zrinski. Petar Zrinski je
pučko otvoreno učilište osnovano 2003. godine s ciljem obrazovanja odraslih kao
segment cjeloživotnog obrazovanja.
Programi su usmjereni na stjecanje potrebnih kompetencija polaznika kao funkcija
zahtjeva gospodarskih aktivnosti kao i zahtjeva osobnog razvoja.
Programski se POU Petar Zrinski razvija u dva pravca koji sinergijski čine cjelinu.
Segment poduzetničkih znanja, vještina i kompetencija nije i neće biti dovoljan kao
odgovor na pitanja modernog gospodarskog i društvenog razvitka te je uz navedeno
nužno uvođenje područja edukacije koje obuhvaća i programe za razvoj ljudskih
potencijala. Kompetencije proizašle iz sinergijskog djelovanja ovih dvaju obrazovnih
područja čine polaznike kompletnim i kompetentnim. Osim toga u učilištu se obrazuju i
svi oni koji osjećaju potrebu za određenim fragmentarnim znanjima iz naše ponude.
66
Seminari su kratki, specijalistički, primjenjivi u praksi već sutradan. Rezultati su mjerljivi
u vrlo kratkom razdoblju.
Predavači su motivirani, iskusni i provjereni.
Osim u Zagrebu, programi se provode i u poslovnicama u Karlovcu, Osijeku, Splitu,
Šibeniku, Trogiru, Umagu, Varaždinu, Zaboku i Zadru.
Više informacija o Pučkom otvorenom učilištu Petar Zrinski možete saznati na web
stranici: http://www.zrinski.org/petar/, te na Facebook stranici: Petar Zrinski POU