mr.sc. Perislava Bešić-Smlatić, Srednja škola Ivana Lucića-Trogir, Trogir
Problem
usvojenost
relevantnog znanja
kakav cilj izabrati?
Četiri osnovna pitanja nastave:
Koga poučavati?
Što je cilj poučavanja?
Kako trebamo poučavati?
O čemu treba poučavati?
Obrazovni ciljevi
odabir pedagoških ciljeva:
○ znanje može dosegnuti konačan oblik
(neautentičan cilj): naglasak na usvajanje
sadržaja,
○ znanje ne može dosegnuti konačan oblik
(autentičan cilj): naglasak na razvijanje
umijeća stjecanja novih znanja (razvijanje
intelektualnih sposobnosti)
Popper i učenje
opažanje
hipoteza
predviđanje
provjera
neuspjeh uspjeh
nova
hipoteza
“Ja sam konstruktivist.
Mislim da je znanje
predmet stalnog
konstruiranja novog,
putem svoje
interakcije s okolinom,
te da nije unaprijed
oblikovano. Na djelu
je trajna kreativnost.”
(J.Piaget)
Znanje je proces
znanje-produkt: stjecanje znanja je proces
stalne konstrukcije i rekonstrukcije mreže
neospornih,dogovorenih logički povezanih
uvjerenja,
znanje-samoregulacija: uvodi se
protuprimjer; promjene se rješavaju
konstrukcijom “snažnije”hipoteze
Nastavnik…
“Najbolji učitelji su uvijek poznavali ovu unutarnju i neizbježnu neodređenost jezične komunikacije. … intuitivno su znali da “kazati” nije dovoljno jer razumijevanje nije pasivno primanje nego aktivno građenje. Ipak mnogi od onih koji se bave obrazovanjem i dalje rade tako kao da je verbalno ponavljanje činjenica i načela dovoljno da učenici postignu željeno razumijevanje. (E. v. Glasersfeld)
Učenje
Učenje je proces personalne konstrukcije značenja
Osnovni stav: učenje nije jednostavno prenošenje znanja učitelja na učenika, znanje se konstruira učenikovom aktivnošću
Odvija se temeljem učenikove osobne konstrukcije i rekonstrukcije znanja
Rezultat: učenikova interakcija sa prirodnim svijetom , sociokulturnim kontekstom, uz posredovanje prethodnih znanja
“Ne treba djeci podavati gotove istine, nego ih treba navoditi, da je sama nađu”(S. Basariček)
Nastava logike
polazište: u predteroijskom
razumijevanju logičkih svojstava i
odnosa
zadaće ( Žarnić, B.):
omogućiti osvješćivanje predznanja
(prešutno učiniti izričitim),
omogućiti usavršavanje predznanja (putem
ovladavanja različitim postupcima
Stupnjevi logičkog znanja (Žarnić,B.)
Intuitivni stupanj
Prepoznajem logičke odnose i svojstva, ali niti znam da to činim niti kako to činim.
Introspektivni stupanj
Osvješćujem svoje logičko predznanje i provjeravam ga pomoću nekog postupka.
Eksplorativni stupanj
Otkrivam nova logička pitanja u području kojim se bavim
Primjer iz prakse
Nastavna jedinica: Pojam
Definicije pojma
"Pojmovi su ... sastavnice mišljenja."
Stanford Encyclopedia of Philosophy:
Pojam je pravilo koje može biti
primijenjeno pri odluci da li određeni
objekt pripada nekoj određenoj klasi”.
Encyclopedia Britannica
“Pojam je misao o biti onoga što
mislimo “G. Petrović
“Pojam je opće obilježje.” S. Kovač
Sadržaj i opseg
dvodimenzionalni entiteti: imaju sadržaj i opseg
sadržaj: dovoljan skup nužnih svojstava ili nužan skup dovoljnih dvojstava koje neki predmet x mora imati da bi tvrdnja x je P bila istinita
Opseg : obično se shvaća kao skup, zbirka, cjelina predmeta koji su "obuhvaćeni" tim pojmom, to jest za koje vrijedi 'jest '.
rodni i vrsni pojmovi
odnos sadržaja i
opsega
odnosi među
pojmovima
Vennovi dijagrami
Mreža pojmova
Na kraju…
“logički” poučavati logiku
konstruktivistički pristup
izabrati primjerenu nastavnu metodu
ne inzistirati na gomili sadržaja
razvijati unutarnju motivaciju kod učenika
sadržaje povezivati u cjelinu
Literatura:
Glasersfeld von Ernst (1989) :Cognition, Construction of Knowledge and Teaching. Synthese 80
Piaget, Jean (1978) Developmental Epistemology.U: Jean Piaget. Psychology and Epistemology: Towards a Theory of Knowledge.
Žarnić, B.(2001):Znanje-proces: Kvalitetna edukacija i stvaralaštvo (II) . Zbornik Drugih dana Mate Demarina Pula
Žarnić, B.(1999):Znanje, predznanje i stjecanje znanja:U:Obrazovanje za informacijsko društvo (III.)J. Božičević (ured.),
Žarnić,B.(2001):Epistemološki paradoks obrazovanja: Metodički ogledi 13,