Download pdf - Alternativni Izvori Energije - PREZENTACIJA

7/25/2019 Alternativni Izvori Energije - PREZENTACIJA

1/35

ALTERNATIVNI IZVORI

ENERGIJE I NOVEENERGETSKE

TEHNOLOGIJE

Autori:

Jui Sabahudin, 722

Ajdinovi Edin, 734

Karaji Hazem, 730

Kantarevi Adis, 731


2/35

UVOD :

Trenutno, ne moramo koristiti fosilna goriva. Nemoramo koristiti bilo to, to moe kontaminirati nae

prirodno okruenje. Postoji mnogo izvora energije.Energetska rjeenja koja establishment progurava, kaoto su nafta, hidrogen, biomasa i ak nuklearna energijasu nepotrebna, opasna i postoje samo da bi odrale

profitne strukture koje je industija stvorila !itat i"#eitgeist $%


3/35

ENERGIJA

&otjee od grke rijei energos to u prevodu "naiaktivnost

&redstavlja sposobnost nekog tijela da i"vri neki rad,neku aktivnost

'oemo je podijeliti u vie grupa, kao npr.( 'ehanika energija Elektrina energija &oten)ijalna energija, itd.

*vi sistemi mogu se podijeliti u dvije osnovne grupe( +bnovljivi i"vori energijeNeobnovljivi i"vori energije


4/35

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

+bnovljivi i"vori energije su i"vori energije koji se

dobivaju i" prirode. *ve se vie primjenjuju "bog svoje nekodljivosti prema

prirodi. +bnovljivi i"vori energije imaju vrlo vanu ulogu u

smanjenju emisije ugljinog dioksida !+$% u atmosferu.


5/35

U ALTERNATIVNE IZVORE

ENERGIJE I NOVE ENERGETSKE

TEHNOLOGIJE SPADAJU:

Energija vjetra *uneva energija rihtektura i energija

Energija vode -iomasa i ekonomsko iskoritavanje biomase eotermalna energijaNuklearna energijaNove energetske tehnologije Energetska efikasnost


6/35

ENERGIJA VJETRA

/jetar je uspravno ili vodoravno strujanje "raka uatmosferi. Nastaje pokuajem i"jednaavanja ra"lika u

pritisku "raka i"me0u )iklone i anti)iklone.

Energija vjetraje transformirani oblik suneve energije.*un)e neravnomjerno "agrijava ra"liite dijelove #emljei to re"ultira ra"liitim tlakovima "raka.

lbert -et", njemaki fi"iar dao je jo davne 1212.

godine "akon energije vjetra, a koji je publi)iran 12$3.godine u knji"i 4ind5Energie.


7/35

VJETRENJAE

&rotok "raka moe se upotrebljavati "a pokretanjevjetroturbina.

-udu6i da br"ina vjetra nije konstantna, proi"vedenaenergija vjetroparka u godini nije nikad velika kao "brojna"ivnih vrijednosti generatora pomnoenih sa brojemradnih sati.

Trenutno je )ijena vjetrenjae ve6a od )ijenetermoelektrane po '4 instalirane snage vjetrenjaakota oko 1777 89k4 instalirane snage, a termoelektrana:77 89k4%

*naga vjetra je obnovljiva i ne u"rokuje staklenikeplinove ugljikov dioksid i metan% tijekom rada.


8/35

STARA VJETRENJAA

Stara vjetrenjaa


9/35

Moderne vjetroturbine


10/35

TREND RASTA PROIZVODNJE

ENERGIJE IZ VJETRA I USPOREDBA SCILJEM EUROPSKE UNIJE DO 2010.GODINE.

Na slici prikazana jeusporedba plana EU

sa trenutnimstanjem proizvodnjeenergije iz vjetra.Prema sadanjimpokazateljima plan

e biti ostvaren, ake biti i premaen zaduplo.


11/35

SUNEVA ENERGIJA

*un)e je nama najblia "vije"da te, neposredno iliposredno, i"vor gotovo sve raspoloive energije na#emlji.

Suneva energijapotjee od nuklearnih reak)ija unjegovom sreditu, gdje temperatura dosee 1; milijuna

*un)e "rai u kosmos,#emlja primi 1,: =171: 4. +ko>7? primljene energije #emlja reflektuje na"ad u

kosmos, oko @:? "adri kao u toplotu, oko $>? ide napro)es kruenja vode u prirodi dok se ostatak Apotroina fotosinte"u.


12/35

Sunce


13/35

SOLARNI KOLEKTORI

*olarni kolektori pretvaraju sunevu energiju u toplinsku energiju vodeili neke druge teku6ine%.

*istemi "a grijanje vode mogu biti ili otvoreni, u kojima voda koju treba"agrijati prola"i direktno kro" kolektor na krovu, ili "atvoreni, u kojima

su kolektori popunjeni teku6inom koja se ne smr"ava npr. antifri"%.

B Europskoj Bniji "natno sepove6ava koliina ugra0enih sustava"a grijanje vode i prostorija.

*olarno grijanje je idealno rjeenje "autedu energije.


14/35

Solarni kolektor


15/35

Primjer solarnog kolektora


16/35

FOKUSIRANJE SUNEVEENERGIJE

Cokusiranje suneve energije upotrebljava se "a pogonvelikih generatora ili toplinskih pogona.

Cokusiranje se postie pomo6i mnogo le6a ili e6e

pomo6u "r)ala sloenih u tanjur ili konfigura)iju tornja. Dada nema dovoljno energije od *un)a, sistemi koji

fokusiraju sunevo "raenje mogu se be" ve6ih problemapreba)iti na prirodni plin ili neki drugi i"vor energije


17/35


18/35

ARHITEKTURA I ENERGIJA

U arhitekturi se dogaa revolucija, koja je uprimjeni kod nas skoro nezapaena. Naiarhitekti grade skupe reprezentativne zgrade izdoba kad su energetski resursi bili jeftini i u

izobilju.

Na Zapadu dolazi ubrzano ta nova i boljatehnologija u eko-arhitekturi: sunana toplina isolarna elektrina energija, pasivni i aktivnisustavi grijanja i hlaenja zgrada.


19/35


20/35

ENERGIJA VODE

Energija vode hidroenergija% je naj"naajnijiobnovljivi i"vor energije, a ujedno i jedini koji je

ekonomski konkurentan fosilnim gorivima inuklearnoj energiji.


21/35

HIDROELEKTRANE

Dada govorimo oekoloki prihvatljivimhidroelektranama onda seu ob"ir u"imaju samo one

koje ne6e naruitipostoje6i eko sistem unjenom okruenju.

&ostoje tri osnovne vrste

hidroelektrana( protone,akumula)ijske irever"ibilnehidroelektrane


22/35

BIOMASA I EKONOMSKOISKORITAAN!E BIOMASE

-iomasa je obnovljiv i"vor energije, a ine ju brojniproi"vodi biljnog i ivotinjskog svijeta.

lavna prednost biomase u odnosu na fosilna goriva je

manja emisija tetnih plinova i otpadnih voda. odatne su prednosti "brinjavanje i iskoritavanje otpada

i ostataka i" poljoprivrede, umarstva i drvne industrije,smanjenje uvo"a energenta, ulaganje u poljoprivredu i

nera"vijena podruja i pove6anje sigurnosti opskrbeenergijom.


23/35


24/35

Kotlovi za biomasu


25/35

"EOTERMA#NA ENER"I!A

Fije geotermalno ima porijeklo u dvjema grkimrijeima geo "emlja% i therme toplina% i "nai toplina"emlje, pa se prema tome toplinska energija #emljena"iva jo i geoterma$na energija.

Toplina u unutranjosti #emlje re"ultat je formiranjaplaneta i" praine i plinova prije vie od etiri milijardegodina, a radioaktivno raspadanje elemenata u stijenamakontinuirano regenerira tu toplinu, pa je prema tomegeotermalna energija obnovljivi i"vor energije.


26/35

#emlja ima nekoliko slojeva. +snovni slojevi su vanjska kruta kora!rust%, teku6i omota G plat 'antle%, vanjska teku6a je"gra+uter !ore% i unutranja kruta je"gra Hnner !ore%.


27/35

Iedan od naj"animljivijih oblikaiskoritavanja geotermalneenergije je %roizvodnja

e$e&trine energije. Tu sekoriste vru6a voda i para i"#emlje "a pokretanje generatora,pa prema tome nema spaljivanjafosilnih goriva i kao re"ultat toga

nema niti tetnih emisija plinovau atmosferu, isputa se samovodena para.

odatna prednost je u tome tose takve elektrane mogu

implementirati u najra"liitijimokruenjima, od farma,osjetljivih pustinjskih povrinapa sve do umsko5rekrea)ijskihpodruja.


28/35

"EOTERMA#NI I'ORI

rugi "animljivi oblikiskoritavanje geotermalneenergije je grijanje.

Najve6i geotermalni sistemkoji slui "a grijanje nala"i sena Hslandu.

Jak K2? islandskihku6anstava se grije na

geotermalnu energiju. H"vor termalne vode G ljeilite

ata


29/35

eotermalna elektrana


30/35

N(K#EARNA ENER"I!A

B "adnje vrijeme nu&$earna energija ima "naajnu ulogu u%roizvodnji e$e&trine energije.

Iaki proboj nuklearne energije moe se "ahvaliti nje"inoj isto6i igotovo nikakvim isputanjem stakleninih plinova.

obro konstruirane nuklearne elektrane poka"ale su se pou"danima,sigurnima, ekonomski prihvatljivim i ekoloki dobro6udnim.

Dao i svi pro)esi proi"vodnje energije i" neobnovljivih i"vora inuklearne elektrane proi"vode otpad.

Fadioaktivni otpad dijeli se na dvije osnovne kategorije( nisko5radioaktivni i visoko5radioaktivni otpad.


31/35

NA)IN PROI'O*N!EN(K#EARNE ENER"I!E

Dok U-238 (uran izprirode sadri 99% U-238)apsorbira brze neutrone,

U-235 (izotop urana) se usudarima sa sporimneutronima raspada navrlo radioaktivne, fisijske

produkte, a pri tom seoslobaa jo brzihneutrona, to je prikazanona slici desno.


32/35

ENER"ETSKA E+IKASNOST


33/35

TA !E ENER"ETSKA E+IKASNOST ,

Energets&a e-i&asnostje osnovni element u borbi protivklimatskih promjena. Efikasnost igra glavnu ulogu umini"iranju so)ijalnih i ekolokih djelovanjaekonomskog rasta u ra"vijenim i na)ijama u ra"voju.

Bloga energetske efikasnosti u borbi protiv klimatskihpromjena i promo)iji odrivog ra"voja je dobrora"ra0ena, ali se ta uloga esto "anemaruje.

Energetska efikasnost tako0er ima )entralnu ulogu uodravanju i poboljavanju ivotnog stanadarda.


34/35

'AK#!()AK

Uoeno je kako su stalna istraivanja i razvojtehnologije obnovljive izvore uinili danas mnogopristupanijima nego prije 25 godina.

Iskoritavanjem alternativnih izvora energije,koje nam priroda nudi titimo sebe i svojuokolinu od zagaivanja.

Ako okrenemo lea prirodi i ona e sigurno namaokrenuti svoja lea, zato pokuajmo da jezatitimo to je vie mogue.


35/35

HVALA NA PANJI !