Akcijski plan energetske učinkovitosti
Šibensko-kninske županije za razdoblje
2017. - 2019. godine
Studeni 2016.
Naručitelj: Šibensko-kninska županija
Trg Pavla Šubića I. br. 2,
22 000 Šibenik
Broj projekta: 16116200124
Oznaka ugovora: UG-16-00128/1
Oznaka studije: STU-16-00045/1
Energetski institut Hrvoje Požar
Savska cesta 163
10 001 Zagreb
Ravnatelj: dr.sc. Goran Granić
Autori: Marko Matosović
Tomislav Čop
Ivana Grgurev
Marko Bišćan
Ivan Bačan
Robert Fabek
Sadržaj
Popis kratica ....................................................................................................................................................... 1
Sažetak ................................................................................................................................................................ 2
1 Uvod .............................................................................................................................................................. 4
2 Šibensko-kninska županija i temeljne postavke .................................................................................... 6
3 Analiza provedenih projekata ............................................................................................................... 10
3.1 Analiza ostvarenih ciljeva u 2014. godini ....................................................................................... 10
3.2 Analiza ostvarenih ciljeva u 2015. godini ....................................................................................... 11
4 Analiza stanja i potreba u neposrednoj potrošnji energije ............................................................... 12
4.1 Potrošnja energije u sektoru industrije ............................................................................................. 12
4.2 Potrošnja energije u sektoru prometa ............................................................................................ 13
4.3 Potrošnja energije u sektoru opće potrošnje................................................................................. 15
4.4 Struktura potrošnje finalne energije Šibensko-kninske županije ................................................. 17
4.5 Objekti u vlasništvu Šibensko-kninske županije ............................................................................. 19
4.6 Vozni park javnog sektora Šibensko-kninske županije ................................................................. 22
5 Prijedlog mjera energetske učinkovitosti.............................................................................................. 23
5.1 Sektor opće potrošnje........................................................................................................................ 24
5.2 Sektor prometa ................................................................................................................................... 30
5.3 Sektor industrije .................................................................................................................................... 31
5.4 Sumarni prikaz predloženih mjera.................................................................................................... 32
6 Način praćenja izvršenja plana i izvještavanja ................................................................................... 34
7 Izvori financiranja i financijski mehanizmi za provedbu mjera ......................................................... 35
7.1 Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) .......................................................... 35
7.2 Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR)................................................................................ 35
7.3 Fondovi Europske unije i uloga ministarstava ................................................................................ 36
7.4 Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) ................................................................................... 39
7.5 Europska investicijska banka (EIB) ................................................................................................... 41
7.6 ESCO kompanije ................................................................................................................................. 42
7.7 Energetske zadruge ........................................................................................................................... 44
7.8 Poslovne banke ................................................................................................................................... 44
8 Zaključak ..................................................................................................................................................... 45
9 Popis tablica .............................................................................................................................................. 46
10 Popis slika .............................................................................................................................................. 47
11 Prilozi ...................................................................................................................................................... 48
11.1 Prilog 1 - Nazivi objekata prema ISGE sustavu te odgovarajući nazivi skupine objekata48
Energetski institut Hrvoje Požar|1
Popis kratica
APN Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama
BDP bruto domaći proizvod
BU odozdo-prema-gore (engl. bottom-up)
CEI Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija
CTS centralizirani toplinski sustavi
CVH centar za vozila Hrvatske
DZS Državni zavod za statistiku
EBRD Europska banka za obnovu i razvoj
EIHP Energetski institut Hrvoje Požar
EK Europska komisija
EnU energetska učinkovitost
ESCO pružatelj energetskih usluga (engl. Energy Service Company)
ETS Europska shema trgovanja emisijskim dozvolama
EU Europska unija
FZOEU Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
HBOR Hrvatska banka za obnovu i razvitak
MINGO Ministarstvo gospodarstva
MGIPU Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja
NAPEnU Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti
OIE obnovljivi izvori energije
OPKK Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.
SPP stlačeni prirodni plin (engl. CNG)
SMIV Sustav za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije
UNP ukapljeni naftni plin (engl. LPG)
Energetski institut Hrvoje Požar|2
Sažetak
Prenošenjem europske Direktive o energetskoj učinkovitosti 2012/27/EU u hrvatsko zakonodavstvo
(Zakonu o energetskoj učinkovitosti, „Narodne novine“ br. 127/14) stvorena je i zakonska obveza
jedinicama područne (regionalne) samouprave i velikim gradovima da izrade trogodišnji akcijski
plan energetske učinkovitosti.
Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2017. – 2019. (u
nastavku: Akcijski plan) sadrži prikaz i ocjenu stanja te potrebe u neposrednoj potrošnji energije na
području Šibensko-kninske županije, ciljeve za uštedu energije, mjere za poboljšanje energetske
učinkovitosti, izvore sredstava za financiranje ulaganja u provedbu mjera poboljšanja energetske
učinkovitosti te druge potrebne podatke. Akcijskim planom daju se strateški ciljevi za
racionalizaciju potrošnje i troškova za energiju i emisije stakleničkih plinova u okoliš te prijedlozi
mjera za navedene sektore uz naglasak da je moguće napraviti podjelu na mjere za koje je
odgovorna Županija i mjere za koje odgovornost leži na nacionalnoj razini.
Za potrebe praćenja izvršenja plana te pravodobno izvještavanje o implementiranim mjerama i
aktivnostima koristi se računalni sustav za prikupljanje, obradu i verifikaciju informacija o
energetskoj učinkovitosti i ostvarenim uštedama energije (SMIV). Navedeni sustav vodi i održava
Nacionalno koordinacijsko tijelo u skladu s Pravilnikom o sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju
ušteda energije („Narodne novine“ br. 71/15).
Na slici je prikazana raspodjela potrošnje energije po sektorima za 2015. godinu1 . U ukupnoj
potrošnji dominiraju sektor kućanstva i sektor prometa.
SLIKA 1 STRUKTURA POTROŠNJE ENERGIJE PO SEKTORIMA
1 Analiza stanja i potreba u neposrednoj potrošnji energije struktura potrošnje finalne energije izrađene su na temelju
najnovijih podataka koji su bili dostupni u trenutku izrade dokumenta. U tu svrhu potrebno je raspolagati cjelovitim skupom
podataka o potrošnji energije za određenu kalendarsku godinu, a to je u ovom slučaju bila 2015. godina.
Industrija
16%
Promet
39%
Kućanstva
37%
Usluge
8%
Energetski institut Hrvoje Požar|3
Prema ovom Akcijskom planu, Šibensko-kninska županija će u periodu provedbe ukupno
investirati 10,5 milijuna kuna svojih sredstava za provedbu predloženih mjera koje obveznik
planiranja provodi samostalno, pri čemu je ukupni iznos investicija 41,0 milijun kuna. Uz to,
predložena je i mjera koje obveznik planiranja ugovara (ESCO model) čija ukupna investicija iznosi
60 milijuna kuna, a odnosi se na Energetsku obnovu Kompleksa Opće bolnice Šibensko-kninske
županije u koju je uključena kompletna rekonstrukcija vanjske ovojnice zgrade te sustava grijanja
i rasvjete.
Energetski institut Hrvoje Požar|4
1 Uvod
Zakonom o energetskoj učinkovitosti („Narodne novine“ br. 127/14) u hrvatsko zakonodavstvo
prenesena je europska Direktiva o energetskoj učinkovitosti 2012/27/EU s ciljem ostvarenja
održivog energetskog razvoja. Zakonom su između ostalog definirane i obveze jedinica područne
(regionalne) samouprave i velikih gradova, a jedna od obveza je i izrada Akcijskog plana
energetske učinkovitosti i Godišnjeg plana energetske učinkovitosti.
Ovaj Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije predstavlja temelj za
trogodišnje djelovanje na polju povećanja energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora
energije. Akcijski plan se donosi za period od 3 godine i s njime se utvrđuje 3-godišnja provedbena
politika za poboljšanje energetske učinkovitosti na području županije usklađena s Nacionalnim
akcijskim planom za energetsku učinkovitost. U srpnju 2014. usvojen je 3. Nacionalni akcijski plan
energetske učinkovitosti za razdoblje 2014. – 2016., a u trenutku izrade ovog dokumenta u izradi je
Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti za razdoblje 2017. – 2019.
Kako je to definirano u Zakonom o energetskoj učinkovitosti, akcijski plan energetske učinkovitosti
županije sadrži prikaz i ocjenu stanja te potrebe u neposrednoj potrošnji energije, ciljeve, mjere za
poboljšanje energetske učinkovitosti, izvore sredstava za financiranje ulaganja u primjeni mjera
poboljšanja energetske učinkovitosti te druge potrebne podatke.
Akcijski plan predlaže izvršno tijelo, a donosi predstavničko tijelo županije, uz prethodnu suglasnost
Nacionalnog koordinacijskog tijela za energetsku učinkovitost. Nacionalno koordinacijsko tijelo
zaduženo je za provedbu politike energetske učinkovitosti utvrđenu Zakonom o energetskoj
učinkovitosti i drugim propisima. Temeljem Zakona o energetskoj učinkovitosti za Nacionalno
koordinacijsko tijelo određen je Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija
(CEI).
Akcijski plan energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije prikazuje jasne smjernice
vezane za tehno-ekonomske i ekološke parametre s terminskim planom, a uključuje:
prikaz i ocjenu stanja te potrebe u neposrednoj potrošnji energije;
plan ušteda energije mjerama koje provodi Županija i dugoročne ciljeve;
mjere i pokazatelje za poboljšanje energetske učinkovitosti;
nositelje aktivnosti i rokove provedbe;
izračun planiranih ušteda energije u skladu s Pravilnikom za praćenje, mjerenje i
verifikaciju ušteda („Narodne novine“ br. 71/15);
način praćenja izvršenja aktivnosti predviđenih akcijskim planom;
izvore sredstava za financiranje ulaganja u primjenu mjera poboljšanja energetske
učinkovitosti;
Energetski institut Hrvoje Požar|5
Svaka aktivnost navedena u akcijskom planu ima definiran potencijal uštede, dinamiku
implementacije, odgovorne strukture za provedbu, financijski okvir i izvore (su)financiranja te
ostale opisne kriterije.
Tako izrađen akcijski plan predstavlja temelj za izradu jednogodišnjih planskih dokumenata
(Godišnji plan energetske učinkovitosti), kojim se utvrđuje jednogodišnja provedbena politika za
poboljšanje energetske učinkovitost.
Energetski institut Hrvoje Požar|6
2 Šibensko-kninska županija i temeljne postavke
Šibensko-kninska županija nalazi se u primorskoj regiji Republike Hrvatske, u središnjem dijelu
sjeverne Dalmacije. Na sjeverozapadu graniči sa Zadarskom, a na jugoistoku sa Splitsko-
dalmatinskom županijom. Na sjeveroistoku se nalazi granica s Bosnom i Hercegovinom, dok na
jugozapadu tvori dio jadranske morske granice s Italijom. Šibensko-kninska županija obuhvaća
velik broj hrvatskih otoka, dio jadranske obale te Dalmatinsku zagoru. Ukupna površina županije je
5.670 km2 što predstavlja udio od 6,31 % u ukupnoj površini Republike Hrvatske. Promatrajući samo
kopnenu površinu, površina Šibensko-kninske županije iznosi 2.984 km2 što u ukupnoj kopnenoj
površini Republike Hrvatske predstavlja udio od 5,27 %. Ovaj kraj pretežno je krško područje, a
ističe se bogatstvom i raznolikošću reljefnih oblika. Prema prirodnim obilježjima, županija se može
podijeliti na primorski dio, koji čine usko obalno područje, zaobalni pojas te otoci, i Dalmatinsku
zagoru, unutar koje se razlikuju drniška i kninska zagora.
Prema administrativno-teritorijalnoj podjeli, Šibensko-kninska županija obuhvaća pet upravnih
gradova, Šibenik, Knin, Skradin, Vodice i Drniš, te 15 općina, Bilice, Biskupija, Civljane, Ervenik,
Kijevo, Kistanje, Murter-Kornati, Pirovac, Primošten, Promina, Rogoznica, Ružić, Tisno, Tribunj i Unešić
te 199 naselja, a županijsko središte je grad Šibenik.
SLIKA 2 GEOGRAFSKI POLOŽAJ I OBUHVAT ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Energetski institut Hrvoje Požar|7
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) 2011. godine broj stanovnika u Šibensko-
kninskoj županiji bio je 109.320 (slika 3), što je svrstava u 18. županiju u Republici Hrvatskoj po broju
stanovnika. Broj kućanstava te godine bio je 41.659, dakle prosječan broj članova kućanstva bio
2,62 što je nešto manje od državnog prosjeka (2,79). Prema procjenama DZS-a za 2014. godinu,
broj stanovnika smanjio se na 104.315 (izvor: „Procjene stanovništva Republike Hrvatske u 2015.
godini“, Priopćenje broj 7.1.4., Zagreb, 14. rujna 2016., DZS).
SLIKA 3 STANOVNIŠTVO U RH PO ŽUPANIJAMA, 2011. GODINA (IZVOR: DZS)
Bruto domaći proizvod (BDP) Šibensko-kninske županije u 2013. godini iznosio je 6.485 milijuna kuna,
dok je za Republiku Hrvatsku iznosio 329.571 milijuna kuna. To predstavlja udio od 2 % u ukupnom
BDP-u Republike Hrvatske (Slika 4), čime se Šibensko-kninska županije svrstava na 16 mjesto svih
županija po veličini BDP-a u Hrvatskoj. BDP po stanovniku (tekuće cijene) u Šibensko-kninskoj
županiji 2013. iznosio je 60,9 tisuća kuna, što je manje od BDP-a po stanovniku Republike Hrvatske
koji je iznosio 77,5 tisuća kuna.
Energetski institut Hrvoje Požar|8
SLIKA 4 UDIO ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE U
UKUPNOM BDP-U U RH
SLIKA 5 BDP PO STANOVNIKU (TEKUĆE CIJENE)
ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE I RH
Na slici 6 prikazan je bruto domaći proizvod po županijama u 2013. godini.
SLIKA 6 BDP PO ŽUPANIJAMA, 2013. GODINA (IZVOR: DZS)
Udio Šibensko-kninske županije u bruto dodanoj vrijednosti Republike Hrvatske prema pojedinim
djelatnostima NKD-a u 2013. godini prikazan je tablicom 1 (izvor: DZS, Priopćenje broj 12.1.3.,
Zagreb, 15. veljače 2016.).
2%
98%
Šibensko-kninska županija Ostatak RH
0
10.000
20.000
30.000
40.000
50.000
60.000
70.000
80.000
90.000
Republika Hrvatska Šibensko-kninska
županija
[HR
K/s
tan
ovn
ik]
Energetski institut Hrvoje Požar|9
TABLICA 1 UDIO BRUTO DODANE VRIJEDNOSTI ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE U RH PREMA DJELATNOSTIMA
(2013.)
NKD Udio u BDP
RH (%)
A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 0,8
B,C,D,E Prerađivačka industrija, rudarstvo i vađenje te ostale industrije 1,5
F Građevinarstvo 2,8
G,H,I Trgovina na veliko i na malo, prijevoz i skladištenje, smještaj,
priprema i usluživanje hrane 2,0
J Informacije i komunikacije 0,8
K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 1,2
L Poslovanje nekretninama 3,7
M,N Stručne, znanstvene, tehničke, administrativne i pomoćne uslužne
djelatnosti 1,4
O,P,Q Javna uprava i obrana, obrazovanje, djelatnosti zdravstvene
zaštite i socijalne skrbi 2,1
R,S,T,U Ostale uslužne djelatnosti 3,0
Bruto dodana vrijednost (bazične cijene) 2,0
SLIKA 7 STRUKTURA BRUTO DODANE VRIJEDNOSTI ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE PREMA DJELATNOSTIMA (2013.)
Poljoprivreda,
šumarstvo i
ribarstvo
2%
Prerađivačka
industrija, rudarstvo i
vađenje te ostale
industrije
16%
Građevinarstvo
7%
Trgovina na veliko i
na malo, prijevoz i
skladištenje, smještaj,
priprema i usluživanje
hrane
22%Informacije i
komunikacije
2%
Financijske
djelatnosti i
djelatnosti
osiguranja
4%
Poslovanje
nekretninama
20%
Stručne, znanstvene,
tehničke,
administrativne i
pomoćne uslužne
djelatnosti
6%
Javna uprava i obrana,
obrazovanje, djelatnosti
zdravstvene zaštite i
socijalne skrbi
16%
Ostale uslužne
djelatnosti
5%
Energetski institut Hrvoje Požar|10
3 Analiza provedenih projekata
Šibensko-kninska županija kontinuirano ulaže napore u provedbi projekata kojima je cilj
poboljšanje energetske učinkovitosti u svim sektorima energetske potrošnje. Provedbe pojedinih
mjera energetske učinkovitosti definirane su kroz Plan energetske učinkovitosti u neposrednoj
potrošnji energije (do 2014. godine), odnosno kroz Godišnji plan energetske učinkovitosti (od 2015.
godine).
3.1 Analiza ostvarenih ciljeva u 2014. godini
Tijekom 2014. godine ukupno je planirana provedba devet mjera, od čega njih pet u sektoru opće
potrošnje – podsektor usluga, tri u sektoru opće potrošnje – podsektor kućanstva, te jedna mjera
u sektoru prometa.
Očekivani okvirni cilj ušteda energije u neposrednoj potrošnji energije Šibensko-kninske županije
za 2014. godinu iznosio je 10,17 TJ, dok su ostvarene energetske uštede procijenjene na oko 5 TJ.
U uslužnom podsektoru provedene su sljedeće mjere:
Rekonstrukcija vanjske ovojnice i stolarije za zgrade javne namjene;
Energetski pregledi i certificiranje zgrada javnih ustanova;
Energetski dani Županije;
Zelena energija u Šibensko-kninskoj županiji.
Očekivana ušteda tih mjera iznosila je 4,18 TJ, a ostvarena ušteda iznosi 3,57 TJ.
U podsektoru kućanstva provedene su sljedeće mjere:
Sufinanciranje ugradnje solarnih kolektora;
Mreža EE info centara.
Očekivana ušteda tih mjera iznosila je 3,59 TJ, a ostvarena ušteda iznosi 1,42 TJ.
Razlika između ukupnih očekivanih i realiziranih ušteda proizlazi prvenstveno zbog smanjene
realizacije edukacijskih aktivnosti, kako u sektoru prometa tako i u sektoru opće potrošnje gdje je
provođenjem tih aktivnosti ostvareno manje od 40 % planiranih ciljeva. Usporedba očekivanih i
ostvarenih ušteda na razini podsektora kućanstva ukazuje na to kako ostvarenje predviđenih
mjera poboljšanja energetske učinkovitosti sufinanciranjem ugradnje sustava koji koriste OIE ne
odskače znatno od očekivanog, dok su needukacijske mjere u uslužnom sektoru ostvarene u
visokoj mjeri od gotovo 80 %.
Energetski institut Hrvoje Požar|11
3.2 Analiza ostvarenih ciljeva u 2015. godini
Izračun ušteda energije u 2015. godini temelji se na analizi mjera poboljšanja energetske
učinkovitosti Šibensko-kninske županije definirane kroz Godišnji plan energetske učinkovitosti
Šibensko-kninske županije za 2015. godinu. Sukladno Pravilniku za praćenje, mjerenje i verifikaciju
ušteda („Narodne novine“ br. 71/15) sve procjene uštede energije izražene su u kWh na godišnjoj
razini.
Tijekom 2015. godine provedene su četiri različite mjere pri čemu ukupna ostvarena ušteda iznosi
1.187.106 kWh (4,28 TJ).
Kao i u 2014., tijekom 2015. godine također nije provedena mjera Trening i promocija eko vožnje
stoga su željeni rezultati u sektoru prometa izostali.
U podsektoru kućanstva provedena je mjera Program energetske obnove obiteljskih kuća kojom
su ostvarene ukupne uštede od 111.887 kWh (3,87 TJ). Za provođenje ove mjere ukupno je
utrošeno 1.193.235 kn, od čega su vlastita sredstva Šibensko-kninske županije iznosila 53.002 kn, a
ostatak sredstava osigurali su FZOEU i korisnici programa. Kroz ovu mjeru postavljeno je 26 sustava
OIE od čega 8 sustava grijanja na pelete ukupne snage 247 kW, 3 sustava grijanja na pirolizu
ukupne snage 74 kW te 15 sustava za grijanje potrošne tople vode pomoću sunčanih kolektora
ukupne površine 73,11 m2. Doprinos smanjenju CO2 iznosi 21,04 tone godišnje.
U podsektoru usluga provedene su sljedeće tri mjere:
Program energetske obnove zgrada javnog sektora;
Promocija energetskih usluga i mjera EnU i OIE;
Provedba energetskih pregleda i izdavanje energetskih certifikata za zgrade javne
namjene.
Provođenjem mjere Program energetske obnove zgrada javnog sektora ostvarene su uštede od
1.075.919 kWh (3,87 TJ) dok za preostale dvije mjere metodologija nije predvidjela procjenu ušteda
energije.
Energetski institut Hrvoje Požar|12
4 Analiza stanja i potreba u neposrednoj potrošnji energije
U ovom poglavlju dan je pregled potrošnje neposredne energije u 2015. godini na području
Šibensko-kninske županije.
U poglavljima od 4.1 do 4.4 prikazana je potrošnja energije u pojedinim sektorima potrošnje te
ukupna struktura potrošnje finalne energije na području Šibensko-kninske županije. Ta se potrošnja
odnosi na sve potrošače sektora industrije, kućanstava, uslužnog sektora te prometa.
Poglavlja 4.5 i 4.6 detaljnije razmatraju potrošnju energije u objektima i voznom parku u vlasništvu
Šibensko-kninske županije.
4.1 Potrošnja energije u sektoru industrije
Ukupna neposredna potrošnja energije u sektoru industrije na području Šibensko-kninske županije
iznosi 252 GWh odnosno 908 TJ što je 2,18 % ukupne potrošnje energije u industriji u Republici
Hrvatskoj.
TABLICA 2 NEPOSREDNA POTROŠNJA ENERGIJE U INDUSTRIJI (2015.)
Vrsta goriva TJ GWh
Ogrjevno drvo 3,8 1,0
Ukapljeni plin 258,9 71,9
Motorni benzin 1,0 0,3
Dizelsko gorivo 38,4 10,7
Ekstra lako loživo ulje 26,6 7,4
Loživo ulje 75,4 21,0
Toplinska energija 12,0 3,3
Električna energija 392,7 109,1
Ostali energenti 99,5 27,6
UKUPNO 908,2 252,3
Struktura korištenih energenata određena je strukturom industrije, odnosno aktivnim industrijskim
granama te njihovom aktivnošću i proizvodnjom koja je određena zahtjevima i specifičnostima
industrijskih procesa.
U neposrednoj potrošnji dominiraju ukapljeni plin i loživa ulja kao primarni energenti te električna
energija kao transformirani oblici energije. Važno je napomenuti da na području Šibensko-kninske
županije postoji i potrošnja prirodnog plina u industriji koja, zbog malog broja potrošača i očuvanja
privatnosti podataka, prikazana u skupini „ostali energenti“.
Energetski institut Hrvoje Požar|13
SLIKA 8 STRUKTURA NEPOSREDNE POTROŠNJE ENERGIJE U INDUSTRIJI (2015.)
4.2 Potrošnja energije u sektoru prometa
U segmentu prometa razmatrana je potrošnja u cestovnom, željezničkom i pomorskom prometu
na području Šibensko-kninske županije. Prikazana potrošnja energenata rezultat je prikupljenih
podataka o potrošnji te modeliranja potrošnje u cestovnom prometu na temelju strukture
registriranih vozila koja je prikazana u tablici 4.
SLIKA 9 STRUKTURA POTROŠNJE ENERGENATA U SEKTORU PROMETA (2015.)
Ogrjevno drvo
1%
Ukapljeni plin
29%
Dizelsko gorivo
4%
Ekstra lako loživo
ulje
3%Loživo ulje
8%Toplinska energija
1%
Električna energija
43%
Ostali energenti
11%
Ukapljeni plin
2%
Motorni
benzin
35%
Dizelsko
gorivo
63%
Energetski institut Hrvoje Požar|14
TABLICA 3 POTROŠNJA ENERGENATA U SEKTORU CESTOVNOG PROMETA (2015.)
Vrsta goriva TJ GWh
Ukapljeni plin 44,5 12,4
Motorni benzin 783,6 217,7
Dizelsko gorivo 1.406,1 390,6
Električna energija 0,0 0,0
Stlačeni prirodni plin 0,0 0,0
UKUPNO 2.234,2 620,6
TABLICA 4 STRUKTURA VOZILA REGISTRIRANIH NA PODRUČJU ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE U 2015. GODINI
Kategorija vozila Dizel
gorivo
Motorni
benzin UNP SPP Elektro Hibrid Ukupno
M1 – osobna vozila (do 8 putnika) 14.013 23.142 887 3 3 14 38.062
M2 – autobusi (više od 8 putnika, do 5t) 29 0 0 0 0 0 29
M3 – autobusi (više od 8 putnika, iznad 5t) 99 0 0 0 0 0 99
L – motocikli i mopedi 3 6.895 1 0 11 1 6.911
N1 – teretna (do 3,5t) 2.316 174 14 1 1 0 2.506
N2 – teretna (od 3,5 – 12t) 437 1 0 0 0 0 438
N3 – teretna (iznad 12t) 465 1 0 0 0 0 466
Radni stroj 192 7 1 0 1 0 201
Traktor 227 2 0 0 0 0 229
Ukupno 17.781 30.222 903 4 16 15 48.941
Energetski institut Hrvoje Požar|15
4.3 Potrošnja energije u sektoru opće potrošnje
Sektor opće potrošnje sastoji se od podsektora kućanstava, usluga, poljoprivrede i građevinarstva.
Zbog specifičnosti potrošnje sektora poljoprivrede i građevinarstva te nedostupnosti
disagregiranih podataka, oni nisu prikazani zasebno već je potrošnja ta dva podsektora uključena
u potrošnju ostalih sektora.
4.3.1 Potrošnja energije u podsektoru kućanstva
Potrošnja energenata u podsektoru kućanstava analizirana je temeljem prikupljenih podataka po
potrošnji pojedinih energenata u 2015. godini te modeliranjem potrošnje za dio neumreženih
energenata prema specifičnostima županije i strukturi kućanstava.
Dominantan energent u neposrednoj potrošnji domaćinstava je ogrjevno drvo i ostala drvna
biomasa.
SLIKA 10 STRUKTURA NEPOSREDNE POTROŠNJE ENERGIJE U KUĆANSTVIMA (2015.)
TABLICA 5 NEPOSREDNA POTROŠNJA ENERGIJE U KUĆANSTVIMA (2015.)
Vrsta goriva TJ GWh
Prirodni plin 0,3 0,1
Ogrjevno drvo i biomasa 1.173,6 326,0
Ukapljeni naftni plin 124,8 34,7
Ekstra lako loživo ulje 125,8 35,0
Električna energija 642,2 178,4
UKUPNO 2.066,7 574,1
Ogrjevno drvo
i biomasa
57%
Ukapljeni
naftni plin
6%
Ekstra lako
loživo ulje
6%
Električna
energija
31%
Energetski institut Hrvoje Požar|16
4.3.2 Potrošnja energije u podsektoru usluga
Za razliku od sektora kućanstava u kojem dominira potrošnja ogrjevnog drva, a potom električne
energije, u uslužnom sektoru dominantna je potrošnja električne energije koja je gotovo 6 puta
veća od potrošnje idućeg najzastupljenijeg energenta – ekstra lakog loživog ulja.
SLIKA 11 STRUKTURA NEPOSREDNE POTROŠNJE ENERGIJE U SEKTORU USLUGA (2015.)
TABLICA 6 NEPOSREDNA POTROŠNJA ENERGIJE U SEKTORU USLUGA (2015.)
Vrsta goriva TJ GWh
Prirodni plin - -
Ogrjevno drvo i biomasa 1,6 0,5
Ukapljeni naftni plin 26,7 7,4
Ekstra lako loživo ulje 63,3 17,6
Električna energija 373,2 103,7
UKUPNO 464,9 129,1
Ukapljeni
naftni plin
6%
Ekstra lako
loživo ulje
14%
Električna
energija
80%
Energetski institut Hrvoje Požar|17
4.4 Struktura potrošnje finalne energije Šibensko-kninske županije
Struktura potrošnje finalne energije Šibensko-kninske županije dobiva se sumiranjem iznosa
pojedinih sektora potrošnje. Struktura, odnosno zastupljenost pojedinih energenata u finalnoj
potrošnji energije dana je na slici 12.
SLIKA 12 STRUKTURA OBLIKA ENERGIJE U NEPOSREDNOJ POTROŠNJI ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE U 2015.
GODINI
Najveći udio u potrošnji energenata imaju električna energija i dizelsko gorivo i to s udjelima od
25 %. U strukturi potrošnje energenata slijede ogrjevno drvo i biomasa s udjelom od 21 % te motorni
benzin s udjelom od 14 %. Na kraju slijedi ukapljeni naftni plin i ekstra lako loživo ulje s udjelima od
8 % i 4 % i te ostali izvori energije s udjelom manjim od 2 %.
Apsolutni iznosi potrošnje pojedinih energenata prikazani po sektorima potrošnje mogu se vidjeti
u tablici 7 – strukturi potrošnje finalne energije Šibensko-kninske županije. Najznačajniji sektor
potrošnje su promet s iznosom od 2 234 TJ godišnje, potom sektor kućanstva s iznosom od 2 066 TJ
godišnje, sektor industrije s 908 TJ te usluge s nešto više od 464 TJ.
Ukupna potrošnja svih sektora Šibensko-kninske županije iznosi 5 673 TJ godišnje.
Prirodni plin
0%
Ogrjevno drvo i
biomasa
21%
Ukapljeni plin
8%
Motorni benzin
14%
Dizelsko gorivo
25%
Ekstra lako loživo
ulje
4%
Loživo ulje
1%
Električna energija
25%
Para i vrela voda
0%
Ostali energenti
2%
Energetski institut Hrvoje Požar|18
TABLICA 7 STRUKTURA POTROŠNJE FINALNE ENERGIJE ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE ZA 2015. GODINU
Mjerna jedinica: TJ Industrija Promet Kućanstva Usluge UKUPNO
Prirodni plin 0,3 0,3
Ogrjevno drvo i biomasa 3,8 1.173,6 1,6 1.179,0
Ukapljeni plin 258,9 44,5 124,8 26,7 454,9
Motorni benzin 1,0 783,6 784,6
Dizelsko gorivo 38,4 1.406,1 1.444,5
Ekstra lako loživo ulje 26,6 125,8 63,3 215,7
Loživo ulje 75,4 75,4
Električna energija 392,7 642,2 373,2 1.408,1
Para i vrela voda 12,0 12,0
Ostali energenti 99,5 99,5
UKUPNO 908,23 2.234,15 2.066,71 464,86 5.673,9
Energetski institut Hrvoje Požar|19
4.5 Objekti u vlasništvu Šibensko-kninske županije
Analiza potrošnje energije u objektima Šibensko-kninske županije napravljena je na temelju
podataka izlistanih iz ISGE sustava. Dostavljeni podaci o karakteristikama objekata, potrošnjama
pojedinog energenta te ostali dodatni podaci objedinjeni su u jedinstvenu bazu podataka koja
je konsolidirana na način da bude pogodna za analizu određenih pokazatelja koja je dana u
nastavku. U bazi se nalazi popis od ukupno 40 objekta od čega njih 4 predstavlja kompleks od više
objekata. Za potrebe ove analize objekti su raspodijeljeni u 7 skupina prema njihovoj namjeni,
kako je prikazano u sljedećoj tablici i grafu. Namjena objekta definirana u ISGE sustavu svrstana
je u jednu od sedam kategorija prema ključu danom u tablici u Prilogu 1. Struktura objekata prema
namjeni objekta. Podatak o grijanoj površini poznat je za 37 objekata, a udjeli ukupne površine
pojedine skupine objekata u ukupnoj površini prikazan je u tablici 8 i slikom 13.
TABLICA 8 STRUKTURA I UKUPNA GRIJANA POVRŠINA OBJEKATA, PREMA NAMJENI OBJEKTA
Skupina objekata Broj objekata Ukupna grijana
površine (m2)
Udio u ukupnoj
grijanoj površini (%)
Administrativna zgrada 3 10.050 8 %
Bolnica 2 37.439 30 %
Ljekarna 2 210 0 %
Škola 12 13.365 11 %
Škola s dvoranom 11 49.480 39 %
Umirovljenički dom 2 10.263 8 %
Zdravstvena ustanova 5 5.715 5 %
Ukupno 37 126.522 100 %
SLIKA 13 UDJELI GRIJANE POVRŠINE SKUPINA OBJEKATA
Administrativna
zgrada
8%
Bolnica
30%
Ljekarna
0%Škola
11%
Škola s
dvoranom
39%
Umirovljenički
dom
8%
Zdravstvena
ustanova
4%
Energetski institut Hrvoje Požar|20
4.5.1 Potrošnja energije za grijanje prostora
Prema trenutnoj evidenciji, najveći broj objekata kao glavni energent za grijanje prostora koristi
ekstra lako loživo ulje, dok se dio njih grije na električnu energiju, a samo jedan objekt koristi UNP.
Obzirom na to da je podatak o potrošnji ekstra lakog loživog ulja u godinama do 2013. uglavnom
poznat za sve objekte, a za 2014. i 2015. godinu taj podatak je poznat za samo 12 objekata, prikaz
i analiza potrošnje ekstra lakog loživog ulja napravljena tako da je za svaki objekt prikazan
podatak o potrošnji za zadnju godinu za koju je on poznat. Osim toga, za svaki objekt izračunata
je i specifična potrošnja ekstra lakog loživog ulja po metru kvadratnom grijane površine (kWh/m2).
Prikaz tih podataka dan je u sljedećoj tablici.
TABLICA 9 SPECIFIČNA I UKUPNA GODIŠNJA POTROŠNJA EKSTRA LAKOG LOŽIVOG ULJA
Naziv objekta
Specifična
potrošnja
(kWh/m2)
Ukupna
potrošnja
(kWh)
Godina
podatka
Dom za starije i nemoćne osobe, Knin 242,2 551.266 2015
Opća bolnica Šibensko-Kninske županije - Kompleks 222,1 4.680.133 2012
Dom zdravlja, Knin 137,3 275.796 2015
Opća bolnica "Hrvatski ponos" 137,2 2.244.720 2015
Dom za starije i nemoćne osobe "Cvjetni dom" Šibenik 127,8 1.020.928 2015
Dom zdravlja, Šibenik 119,4 143.428 2013
Dom zdravlja, Drniš 104,8 153.130 2012
OŠ Domovinske zahvalnosti 90,1 398.229 2015
Osnovna glazbena škola "Krsto Odak" Drniš 78,6 76.514 2015
OŠ Murterski škoji 74,8 183.113 2013
OŠ Antuna Mihanovića - Petropoljskog Drniš 61,6 188.785 2014
SŠ Lovre Montija i SSŠ kralja Zvonimira - kompleks 61,3 644.062 2013
OŠ Čista Velika 50,3 56.110 2013
OŠ Jakova Gotovca 48,8 66.455 2015
OŠ Pirovac 33,3 61.242 2013
OŠ Skradin 30,2 45.918 2013
Zgrada SŠ ŠKŽ - Šibenik - Put Gimnazije 64 26,6 122.463 2012
OŠ Kistanje 23,2 42.878 2015
OŠ Primošten 21,6 40.797 2013
SŠ Ivana Meštrovića - Kompleks 17,1 51.213 2015
Zgrada SŠ ŠKŽ - Šibenik - Ante Šupuka bb 7,3 102.018 2013
Energetski institut Hrvoje Požar|21
Iz takve analize moguće je prepoznati one objekte koji predstavljaju najveći potencijal za uštede
kroz provedbu mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti. To su, dakle, objekti koji se ističu
velikom specifičnom potrošnjom energije za grijanje, a pritom također imaju veliku ukupnu
godišnju potrošnju istog energenta. U konkretnom slučaju, većom ukupnom i specifičnom
potrošnjom ekstra lakog loživog ulja ističu se objekti dviju bolnica te domovi zdravlja i domovi za
starije i nemoćne, stoga su to i objekti koji predstavljaju potencijal za ostvarenje ušteda.
Svi analizirani objekti, pri čemu su istaknuti oni s većom specifičnom potrošnjom ekstra lakog
loživog ulja, prikazani su na grafu. Horizontalna os grafa predstavlja specifičnu godišnju potrošnju
(kWh/m2), a vertikalna os predstavlja ukupnu godišnju potrošnju ekstra lakog loživog ulja (GWh).
SLIKA 14 GRAFIČKI PRIKAZ SPECIFIČNE I UKUPNE GODIŠNJE POTROŠNJE ENERGIJE ZA GRIJANJE (KWH/M2)
Osnovna škola Vjekoslava Kaleba za grijanje koristi ukapljeni naftni plin (UNP). Godišnja potrošnja
UNP-a u 2014. godini iznosila je 70.576 kWh, pri čemu je specifična potrošnja iznosila 65 kWh/m2.
Takvom potrošnjom ovaj objekt ne odskače od ostalih iste namjene koji se griju ekstra lakim loživim
uljem.
Energetski institut Hrvoje Požar|22
4.6 Vozni park javnog sektora Šibensko-kninske županije
Analiza potrošnje goriva voznog parka napravljena je na podacima za 2015. godinu kada se
Šibensko-kninska županija koristila sa 11 automobila, od čega ih je 4 pogonjeno dizelskim gorivom,
a 7 benzinskim gorivom. U pogledu starosti voznog parka, prosječna starost vozila je 8,3 godina,
pri čemu su vozila pogonjena dizelskim goriva nešto novijeg godišta. Iako je vozila pogonjenih
benzinom gotovo dvostruko više, 63 % ukupne prijeđene kilometraže ostvaruje se vozilima na dizel
(Tablica 10).
TABLICA 10 VOZNI PARK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Pogonsko
gorivo
Broj
vozila
Prosječna
starost
Godišnja kilometraža
(km)
Godišnja potrošnja
(l)
Dizel 4 5,5 133.425 9.814
Benzin 7 9,9 77.796 5.779
Ukupno 11 8,3 211.221 15.594
Ukupna godišnja potrošnja goriva svih vozila iznosi 15.594 litara, od čega je 9.814 litara dizela i
5.779 litara benzina.
Energetski institut Hrvoje Požar|23
5 Prijedlog mjera energetske učinkovitosti
U nastavku poglavlja dan je pregled predloženih mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti na
području Šibensko-kninske županije. Mjere su podijeljene prema podsektorima neposredne
potrošnje – industrija, promet i sektor opće potrošnje.
Mjere energetske učinkovitosti dijele se na kategorije provedbe ovisno o načinu i odgovornostima
u provedbi na slijedeći način:
1. Mjere koje obveznik planiranja provodi samostalno – primjer takvih mjera je zamjena
uredskih aparata energetski učinkovitim, zamjena voznog parka, obnova zgrada kojima
se koristi obveznik planiranja i/ili društva nad kojima ima upravljačka prava, trening eko
vožnje za zaposlene kod obveznika planiranja i slično. Smatra se da mjere obveznik
planiranja provodi samostalno i ako su sufinancirane iz nekog drugog izvora, a u planu se
navodi planirani iznos vlastitih sredstava i planirani izvor sufinanciranja. Iznos vlastitih
sredstava se dokazuje i planom proračuna obveznika planiranja za godinu koja je
obuhvaćena planom.
2. Mjere koje obveznik planiranja sufinancira – odnosi se na mjere koje provode subjekti nad
kojima obveznik planiranja nema upravljačka prava. Primjeri su programi sufinanciranja
mjera kod građana ili poduzetnika, a takve mjere uključuju i one mjere u kojima se uz
sufinanciranje obveznika planiranja koriste i sredstva iz drugih izvora, poput sredstava
FZOEU ili iz EU fondova.
3. Mjere koje obveznik planiranja ugovara – odnosi se na mjere u kojima obveznik planiranja
ima ovlasti ugovoriti provedbu mjera, ali ne snosi rizike provedbe takvih mjera i ne financira
ih svojim sredstvima. Primjer je provedba energetske obnove zgrada obveznika planiranja
kao energetske usluge i provedba projekata javno-privatnog partnerstva.
4. Mjere koje obveznik planiranja provodi – odnosi se na mjere u kojima obveznik planiranja
sudjeluje i/ili odlučuje u provedbi, ali ih ne financira/sufinancira vlastitim sredstvima i ne
snosi rizike vezane uz provedbu. Primjer takve mjere je provedba info kampanje koja je
potpuno financirana iz drugog izvora, ali je za provedbu zadužen obveznik planiranja i/ili
društva nad kojima obveznik planiranja ima upravljačka prava. Ako se rad na provedbi
takve mjere ne financira iz vanjskog izvora, smatra se da ih obveznik planiranja sufinancira
iznosom vrijednosti utrošenog rada zaposlenih, te ne spadaju u ovu kategoriju.
5. Mjere sa posrednim učinkom na obveznika planiranja – odnosi se na mjere u kojima
obveznik planiranja stvara preduvjete za provedbu drugih mjera koje provodi samostalno.
Primjer je priprema kriterija energetske učinkovitosti u javnoj nabavi, ili studije i analize
potencijala za povećanje energetske učinkovitosti. Pri planiranju ovih mjera procjenjuju se
troškovi koji proizlaze iz stvarnih troškova obveznika planiranja i troška rada zaposlenih, ali
ne procjenjuju se uštede, s obzirom da će uštede biti utvrđene kada se pojedine mjere
budu provodile.
Energetski institut Hrvoje Požar|24
Kategorija mjere označava način izračuna ušteda te mjere. Sukladno preporuci Nacionalnog
koordinacijskog tijela za energetsku učinkovitost definirane su tri kategorije mjera:
1. Mjere za koje postoji metodologija definirana u Pravilniku za praćenje, mjerenje i
verifikaciju ušteda („Narodne novine“ br. 71/15)
- njihovu uštedu potrebno je izračunati prema navedenoj metodologiji.
2. Mjere kojima se ušteda utvrđuje mjerenjem
- ukoliko postoje mjere kojima se ušteda energije utvrđuje mjerenjem potrošnje onda se
njihova ušteda proračunava na način kako je opisano u Pravilniku o sustavnom
gospodarenju energijom u javnom sektoru („Narodne novine“ br. 18/15). U
navedenom pravilniku ušteda energije se utvrđuje razlikom mjerene potrošnje energije
i referentne potrošnje energije.
3. Mjere za koje ne postoji metodologija izračuna uštede
- za specifične mjere koje nisu propisane metodologijom (npr. mjere u industriji), uštede
se određuju po projektu, a procjenjuju ih za to ovlaštene stranke.
5.1 Sektor opće potrošnje
Naziv mjere Energetska obnova Kompleksa Opće bolnice Šibensko-kninske
županije
Kategorija provedbe Mjere koje obveznik planiranja sufinancira/Mjere koje obveznik
planiranja ugovara
Kategorija mjere Integralna obnova kompleksa
Opis mjere
Integralna energetska obnova čitavog kompleksa Opće bolnice
Šibensko-kninske županije. U mjeru je uključena kompletna
rekonstrukcija vanjske ovojnice zgrade te sustava grijanja i rasvjete.
Planirani početak radova 2017-2018. godina.
Iznos uštede 3.000.000 kn / 1.330 tCO2 / 4.850.000 kWh
Životni vijek 25 godina
Očekivani iznos investicije 60.000.000 kn
Planirani iznos vlastitog
ulaganja -
Izvor sufinanciranja 100 % ESCO (moguće smanjenje; ovisno o udjelu financijskih
sredstava drugih dionika i modelu financiranja)
Rokovi provedbe 2019 godina
Način praćenja Sustav za mjerenje i verifikaciju ušteda (SMiV)
Predlaže se nastavak trenda obnove zgrada velike potrošnje, putem ESCO modela ukoliko
županija nema dovoljno sredstava za financiranje integralne energetske obnove.
Energetski institut Hrvoje Požar|25
Naziv mjere Modernizacija kotlovnica i zamjena primarnog energenta
Kategorija provedbe Mjere koje obveznik planiranja provodi samostalno
Kategorija mjere Zamjena sustava grijanja i sustava potrošne tople vode
Opis mjere Zamjena primarnog energenta (ekstra lakog loživog ulja). U Domu
zdravlja Knin (2.009 m2) predlaže se prelazak s ELLU na prirodni plin.
Iznos uštede 22 tCO2 / 29.000 kWh
Životni vijek 25 godina
Očekivani iznos investicije 502.000 kn
Planirani iznos vlastitog
ulaganja 250.000 kn
Izvor sufinanciranja
OP Konkurentnost i kohezija (Ministarstvo graditeljstva i prostornog
uređenja), Fond za sufinanciranje provedbe EU projekata na
regionalnoj i lokalnoj razini i JLRS (Ministarstvo regionalnoga razvoja
i fondova Europske unije)
Rokovi provedbe 2017.-2019. godina
Način praćenja Sustav za mjerenje i verifikaciju ušteda (SMiV)
Kod zamjene primarnog energenta bitno je imati u vidu da se u ruralnim područjima svakako
preporuča korištenje peleta kao energenta za grijanje, dok se u urbanim sredinama predlažu
dizalice topline, kako bi se onečišćenje zraka u urbanim sredinama smanjilo.
TABLICA 11 ZGRADE U KOJIMA SE PLANIRA ZAMJENA PRIMARNOG ENERGENTA ELLU-A
Objekt
Korisna
površina
[m²]
Adresa Planirani radovi Investicija
(kn)
Očekivane
uštede
kWh tCO₂
Dom zdravlja
Knin 2.009
Kneza Ivaniša
Nelipića 1 ,
22300 Knin
Zamjena primarnog
energenta ELLU s
prirodnim plinom
502.000 29.000 22
UKUPNO: 502.000 29.000 22
Energetski institut Hrvoje Požar|26
Naziv mjere Integralna mjera energetske obnove vanjske ovojnice zgrade –
objekti za odgoj i obrazovanje
Kategorija provedbe Mjere koje obveznik planiranja provodi samostalno
Kategorija mjere Integralna mjera obnove postojećih zgrada javne namjene
Opis mjere
Integralna mjera obnove zgrada Šibensko-kninske županije koje
imaju povećanu specifičnu potrošnju energije za grijanje (Tablica
12).
Mjera će se sufinancirati putem poziva „Energetska obnova zgrada
i korištenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama koje
obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja“2
Iznos uštede 300 tCO2 / 1.014.144 kWh
Životni vijek 25 godina
Očekivani iznos investicije 20.545.000 kn
Planirani iznos vlastitog
ulaganja 2.054.000 kn
Izvor sufinanciranja
OP Konkurentnost i kohezija (Ministarstvo graditeljstva i prostornog
uređenja), Fond za sufinanciranje provedbe EU projekata na
regionalnoj i lokalnoj razini i JLRS (Ministarstvo regionalnoga razvoja
i fondova Europske unije)
Rokovi provedbe 2017.-2019. godina
Način praćenja Sustav za mjerenje i verifikaciju ušteda (SMiV)
Prilikom planiranja energetske obnove zgrada, a radi ostvarivanja što većih ušteda potrebno je
podupirati integralnu obnovu svih zgrada, a ne samo djelomičnu (samo dio stolarije ili krova).
Integralnom obnovom zgrada se značajno doprinosu boljitku boravka u prostoru, povećava se
trajnost zgrade te se postižu značajne ekonomske, ekološke i energetske uštede.
TABLICA 12 ZGRADE U KOJIMA SE PLANIRA INTEGRALNA OBNOVA VANJSKE OVOJNICE - OBJEKTI ZA ODGOJ I
OBRAZOVANJE
Objekt
Korisna
površina
[m²]
Adresa Planirani radovi Investicija
[kn]
Očekivane
uštede
kWh tCO₂
SŠ Lovre Montija i SSŠ
kralja Zvonimira -
kompleks
10.500 Ikičina 30 ,
22300 Knin
Toplinska izolacija krova,
zamjena stolarije, obnova
fasade
12.500.000 536.000 160
SŠ Ivana Meštrovića 3.001 Poljana 1 ,
22320 Drniš
Zamjena stolarije, izolacija
ravnih krovova, obnova
fasade
1.773.000 154.000 46
OŠ Domovinske
zahvalnosti 4.419
Josipa Jovića
2, 22300 Knin
Sanacija fasade, zamjena
stolarije, toplinska izolacija
stropa, zamjena rasvjete
4.825.000 254.000 72
OŠ Antuna
Mihanovića -
Petropoljskog
3.067
Antuna
Mihanovića
5, 22320 Drniš
Obnova fasade, zamjena
stolarije 1.447.000 70.000 21
UKUPNO: 20.545.000 1.014.144 300
2 Više na: http://www.strukturnifondovi.hr/natjecaji/1309
Energetski institut Hrvoje Požar|27
Kao optimalno rješenje prilikom energetske obnove zgrada svakako se predlaže cjelovita obnova
čitave zgrade, što bi značilo integralna obnova vanjske ovojnice, rasvjete, termotehničkih sustava
te ugradanja sustava na OIE.
TABLICA 13 ZGRADE U KOJIMA SE PLANIRA INTEGRALNA OBNOVA VANJSKE OVOJNICE I UGRADNJA SUSTAVA NA
OIE – OBJEKTI ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE
Objekt
Korisna
površina
[m²]
Adresa Planirani radovi Investicija
[kn]
Očekivane
uštede
kWh tCO₂
OŠ Kistanje 1.850
dr. Franje
Tuđmana 80,
22305 Kistanje
Obnova fasade,
zamjena stolarije,
sanacija ravnih
krovova, zamjena
rasvjete, instalacija
fotonaponskih panela
3.300.000 207.000 53
SGŠ Ivana
Lukačića 445
Splitska 2,
22000 Šibenik
Sanacija stropova,
obnova fasade i
stolarije, zamjena
rasvjete i obnova
strojarskog pogona
1.060.000 12.000 3
UKUPNO: 4.360.000 219.000 56
3 Više na: http://www.strukturnifondovi.hr/natjecaji/1309
Naziv mjere Integralna mjera energetske obnove vanjske ovojnice zgrade +
ugradanja OIE – objekti za odgoj i obrazovanje
Kategorija provedbe Mjere koje obveznik planiranja provodi samostalno
Kategorija mjere Integralna mjera obnove postojećih zgrada javne namjene
Opis mjere
Integralna mjera obnove zgrada Šibensko-kninske županije koje
imaju povećanu specifičnu potrošnju energije za grijanje i
ugradanja sustava sa obnovljivim izvorom energije (OIE) (Tablica
13).
Mjera će se sufinancirati putem poziva „Energetska obnova zgrada
i korištenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama koje
obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja“3
Iznos uštede 56 tCO2 / 219.000 kWh
Životni vijek 25 godina
Očekivani iznos investicije 4.360.000 kn
Planirani iznos vlastitog
ulaganja 436.000 kn
Izvor sufinanciranja
OP Konkurentnost i kohezija (Ministarstvo graditeljstva i prostornog
uređenja), Fond za sufinanciranje provedbe EU projekata na
regionalnoj i lokalnoj razini i JLRS (Ministarstvo regionalnoga razvoja
i fondova Europske unije)
Rokovi provedbe 2017.-2019. godina
Način praćenja Sustav za mjerenje i verifikaciju ušteda (SMiV)
Energetski institut Hrvoje Požar|28
TABLICA 14 ZGRADE U KOJIMA SE PLANIRA INTEGRALNA OBNOVA VANJSKE OVOJNICE I UGRADNJA SUSTAVA NA
OIE
Objekt
Korisna
površina
[m²]
Adresa Planirani radovi Investicija
[kn]
Očekivane
uštede
kWh tCO₂
Dom za
starije i
nemoćne
osobe
"Cvjetni dom"
Šibenik
7.987
Branitelja
domovinskog
rata 2F, 22000
Šibenik
Ugradnja fotonaponskih
panela, rekonstrukciju /
zamjenu postojećih
solarnih kolektora (OIE)
te rekonstrukciju vanjske
ovojnice i zamjenu
stolarije (EnU)
11.981.000 898.000 205
Dom za
starije i
nemoćne
osobe Knin
2.276
Ulica kneza
Domagoja 5,
22300 Knin
Zamjena stolarije,
izolacija krovova,
obnova fasade
3.642.000 384.000 135
UKUPNO: 15.623.000 1.282.000 340
Naziv mjere Integralna mjera energetske obnove vanjske ovojnice zgrade +
ugradanja OIE
Kategorija provedbe Mjere koje obveznik planiranja provodi samostalno
Kategorija mjere Integralna mjera obnove postojećih zgrada javne namjene
Opis mjere
Integralna mjera obnove zgrada Šibensko-kninske županije koje
imaju povećanu specifičnu potrošnju energije za grijanje i
ugradanja sustava sa obnovljivim izvorom energije (OIE) (Tablica
14).
Iznos uštede 340 tCO2 / 1.282.000 kWh
Životni vijek 25 godina
Očekivani iznos investicije 15.500.000 kn
Planirani iznos vlastitog
ulaganja 7.750.000 kn
Izvor sufinanciranja
OP Konkurentnost i kohezija (Ministarstvo graditeljstva i prostornog
uređenja), Fond za sufinanciranje provedbe EU projekata na
regionalnoj i lokalnoj razini i JLRS (Ministarstvo regionalnoga razvoja
i fondova Europske unije)
Rokovi provedbe 2017.-2019. godina
Način praćenja Sustav za mjerenje i verifikaciju ušteda (SMiV)
Energetski institut Hrvoje Požar|29
Naziv mjere Dan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije
Kategorija provedbe Mjere sa posrednim učinkom na obveznika planiranja
Kategorija mjere Mjera koja nije definirana metodologijom
Opis mjere
Mjera predviđa provođenje Energetskih dana Šibensko-kninske
županije u cilju informiranja, edukacije i podizanja razine svijesti
građana o važnosti smanjenja energetske potrošnje i korištenja
obnovljivih izvora energije.
Dinamika financiranja po godinama provedbe bit će detaljno
razrađena u godišnjim Planovima energetske učinkovitosti u
neposrednoj potrošnji energije Šibensko-kninske županije, u skladu
sa Zakonom o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj
potrošnji.
Iznos uštede Potporna mjera4
Životni vijek -
Očekivani iznos investicije 15.000 kn
Planirani iznos vlastitog
ulaganja 15.000 kn
Izvor sufinanciranja -
Rokovi provedbe 2017.-2019. godina
Način praćenja Sustav za mjerenje i verifikaciju ušteda (SMiV)
4 Mjere energetske učinkovitosti mogu se dijeliti na potporne i izvršne. Potporne mjere politike su one mjere koje za rezultat
nemaju mjerljivu uštedu, nego služe kao potpora za provođenje izvršnih mjera (primjerice uspostavljanje novog sustava
financiranja EE mjera, ili provođenje informativne kampanje o EE, izrada projektne dokumentacije i sl.). Ove mjere se
navode u planu i upisuje u SMIV ali njihova ušteda jednaka je nuli ukoliko ne postoji vjerodostojan način izračuna uštede.
(Izvor: „Upute za izradu godišnjih i akcijskih planova energetske učinkovitosti“, CEI, siječanj 2016.)
Energetski institut Hrvoje Požar|30
5.2 Sektor prometa
Potrošnja energije u sektoru prometa čini znatan dio potrošnje na području grada Šibensko-
kninske županije, a važnost prometa za smanjenje potrošnje energije i emisije stakleničkih plinova
prepoznata je i kroz resurse alocirane upravo na sektor prometa.
U sektoru prometa predviđena je jedna mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti za čiju
provedbu je izravno zadužena Šibensko-kninska županija:
Trening i promocija eko vožnje.
Naziv mjere Trening i promocija eko vožnje
Kategorija provedbe Mjere koje obveznik planiranja provodi samostalno
Kategorija mjere Poticanje eko vožnje
Opis
Ovom mjerom želi se postići maksimalna razina osviještenosti svih
građana i vozača o prednostima eko vožnje,
kroz aktivno provođenje treninga eko vožnje te promotivnim
aktivnostima među vozačima koji su stekli licencu prije donošenja
Pravilnika o osposobljavanju kandidata za vozače („Narodne
novine“ br. 13/09).
Posebni elementi kampanje trebaju biti posvećeni edukaciji o eko
vožnji za: vozače osobnih automobila, autobusa i teretnih vozila >
3,5 tone.
Ovom mjerom predviđa se uključivanje vozača službenih vozila u
nadležnosti Šibensko-kninske županije u program edukacije eko
vožnje i promocijom eko vožnje među svim građanima županije.
Šibensko-kninska županija će organizirati trening eko vožnje za 6
vozača – zaposlenika županijske uprave.
Očekivane uštede 1,0 tCO2 / 3.708 kWh
Životni vijek 3 godina
Očekivani iznos investicije 6.000 kn
Planirani iznos vlastitog
ulaganja 6.000 kn
Izvor sufinanciranja -
Rokovi provedbe 2017. - 2019. godina
Način praćenja Šibensko-kninska županija – SMIV
Energetski institut Hrvoje Požar|31
5.3 Sektor industrije
Republika Hrvatska je svojom energetskom politikom, prije svega Nacionalnim akcijskom planom
energetske učinkovitosti, odredila provedbu nekoliko mjera energetske učinkovitosti u industriji.
Unatoč toma što jedinice lokalne i regionalne samouprave nisu izravno nadležne za provedbu
navedenih mjera, Šibensko-kninska županija će raditi na promociji mjera energetske učinkovitosti
u industriji te raditi na unaprjeđenju komunikacije između javne uprave i institucija te poslovnih
subjekata.
Energetski institut Hrvoje Požar|32
5.4 Sumarni prikaz predloženih mjera
U nastavku je dan sumarni prikaz mjera poboljšanja energetske učinkovitosti koje se planiraju
provesti tijekom razdoblja 2017. – 2019. godine, a u nadležnosti su Županije.
Očekivani iznos svih investicija je iznosi 101 milijun kuna, međutim od toga se čak 60 milijuna kuna
odnosi na mjeru Energetske obnove Kompleksa Opće bolnice Šibensko-kninske županije za čije
se ostvarenje predlaže primjena ESCO modela.
Ukupni očekivani iznos investicija za provođenje mjera koje obveznik planiranja provodi
samostalno iznosi 41,0 milijun kuna, pri čemu planirana vlastita ulaganja iznose 10,5 milijuna kuna.
TABLICA 15 SUMARNI PREGLED SVIH MJERA POBOLJŠANJA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI
Naziv mjere
Očekivani
iznos
investicije (kn)
Planirani iznos
vlastitog
ulaganja (kn)
Mjere koje obveznik planiranja sufinancira/Mjere koje obveznik planiranja ugovara
Energetska obnova Kompleksa Opće bolnice Šibensko-
kninske županije 60.000.000 -
Ukupno 60.000.000 -
Mjere koje obveznik planiranja provodi samostalno
Modernizacija kotlovnica i zamjena primarnog energenta 502.000 250.000
Integralna mjera energetske obnove vanjske ovojnice
zgrade – objekti za odgoj i obrazovanje 20.545.000 2.054.000
Integralna mjera energetske obnove vanjske ovojnice
zgrade + ugradanja OIE – objekti za odgoj i obrazovanje 4.360.000 436.000
Integralna mjera energetske obnove vanjske ovojnice
zgrade + ugradanja OIE 15.500.000 7.750.000
Trening i promocija eko vožnje 6.000 6.000
Ukupno 40.913.000 10.496.000
Mjere sa posrednim učinkom na obveznika planiranja
Dan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije 15.000 15.000
Ukupno 15.000 15.000
TABLICA 16 SUMARNI PREGLED MJERA PREMA KATEGORIJI PROVEDBE
Naziv mjere
Očekivani
iznos
investicije (kn)
Planirani iznos
vlastitog
ulaganja (kn)
Mjere koje obveznik planiranja sufinancira/Mjere koje
obveznik planiranja ugovara 60.000.000 -
Mjere koje obveznik planiranja provodi samostalno 40.913.000 10.496.000
Mjere sa posrednim učinkom na obveznika planiranja 15.000 15.000
Ukupno 100.928.000 10.511.000
Energetski institut Hrvoje Požar|33
TABLICA 17 SUMARNI PREGLED OČEKIVANIH UŠTEDA
Naziv mjere Očekivani iznos
ušteda (tCO2)
Očekivani iznos
ušteda (kWh)
Energetska obnova Kompleksa Opće bolnice Šibensko-
kninske županije 1.330 4.850.000
Modernizacija kotlovnica i zamjena primarnog
energenta 22 29.000
Integralna mjera energetske obnove vanjske ovojnice
zgrade – objekti za odgoj i obrazovanje 300 1.014.144
Integralna mjera energetske obnove vanjske ovojnice
zgrade + ugradanja OIE – objekti za odgoj i
obrazovanje
56 219.000
Integralna mjera energetske obnove vanjske ovojnice
zgrade + ugradanja OIE 340 1.282.000
Trening i promocija eko vožnje 1 3.708
Dan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije Potporna mjera5
Ukupno 2.049 7.397.852
5 Mjere energetske učinkovitosti mogu se dijeliti na potporne i izvršne. Potporne mjere politike su one mjere koje za rezultat
nemaju mjerljivu uštedu, nego služe kao potpora za provođenje izvršnih mjera (primjerice uspostavljanje novog sustava
financiranja EE mjera, ili provođenje informativne kampanje o EE, izrada projektne dokumentacije i sl.). Ove mjere se
navode u planu i upisuje u SMIV ali njihova ušteda jednaka je nuli ukoliko ne postoji vjerodostojan način izračuna uštede.
(Izvor: „Upute za izradu godišnjih i akcijskih planova energetske učinkovitosti“, CEI, siječanj 2016.)
Energetski institut Hrvoje Požar|34
6 Način praćenja izvršenja plana i izvještavanja
Praćenje izvršenja plana te pravodobno izvještavanje o implementiranim mjerama i aktivnostima
važan je segment u provedbi mjera energetske učinkovitosti.
Važnost praćenja ušteda energije prepoznata je i u Zakonu o energetskoj učinkovitosti u kojem se
prema članku 22. definira Sustav za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije kao računalni
sustav za prikupljanje, obradu i verifikaciju informacija o energetskoj učinkovitosti i ostvarenim
uštedama energije (SMIV). Navedeni sustav vodi i održava Nacionalno koordinacijsko tijelo u
skladu s Pravilnikom za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije.
Istim člankom određena je obaveza odgovornih osoba javnog sektora unositi sve potrebne
informacije u Sustav za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda.
Web aplikacija SMIV koristi Metodologiju “odozdo prema gore” (engl. Bottom-up) koja je opisana
u Pravilniku o metodologiji za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije u neposrednoj
potrošnji, a mjere energetske učinkovitosti se prate i verificiraju u četiri sektora neposredne
potrošnje (sektor kućanstva, industrije, usluga i transporta). U registar planova pohranjuju se ciljevi
i planirane mjere energetske učinkovitosti gradova, županija i općina, a registar provedenih mjera
podrazumijeva pohranjivanje podataka o uštedama energije (kWh), smanjenju emisije (tCO2) i o
troškovima provedbe mjera (kn).
Web aplikacija sustava ima za cilj uspostaviti sustav za praćenje, mjerenje i verifikaciju uštedama
kojim će se omogućiti kontinuirano ocjenjivanje uspješnosti politika energetske učinkovitosti te
ispunjenje zadanih ciljeva. Kontinuirano praćenje aktivnosti također će omogućiti i olakšanu
reviziju Nacionalnog akcijskog plana energetske učinkovitosti te olakšati njegovu izradu.
Za kvalitetnu analizu provedenih mjera i ostvarenih ušteda potrebna je dobra komunikacija i
koordinacija svih jedinica lokalne samouprave koje provode mjere energetske učinkovitosti kako
bi se dobila cjelovita slika provedenih projekata i natječaja.
Konzistentna i redovita primjena i korištenje SMIV aplikacija trebala bi olakšati navedene analize
te doprinijeti cjelovitosti analize ušteda na području županije.
Praćenje provedbe aktivnosti i mjera propisanih ovim planom energetske učinkovitosti, odnosno
postignutih ušteda, obavljat će odgovorna osoba imenovana od strane Šibensko-kninske županije
kroz sustav SMIV.
Energetski institut Hrvoje Požar|35
7 Izvori financiranja i financijski mehanizmi za provedbu mjera
7.1 Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU)
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osnovan je kao izvanproračunski fond sa ciljem
sudjelovanja svojim sredstvima u financiranju nacionalnih energetskih programa imajući u vidu
postizanje energetske učinkovitosti, odnosno korištenja obnovljivih izvora energije. Sredstva Fonda
se dodjeljuju na temelju javnog natječaja objavljenog u Narodnim novinama, na Internet
stranicama Fonda te u javnim glasilima.
Značajnu ulogu Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost zauzima u provedbi projekata
energetseke učinkovitosti koji se sufinanciraju kroz OP Konkurentnost i kohezija kao posredničko
tijelo razine 2 (PT-2) i kroz ulogu Obaveznog Partnera.
Uloga PT-2 je sudjelovanje u pripremi natječajne dokumentacije, sudjelovanje u izboru projekata,
suradnja s korisnicima te provjera izvršenja ugovornih obaveza. A aktivnosti stručne podrške
Partnera, tj. FZOEU, uključuju pregled nacrta projektnog prijedloga, podršku prijavitelju pri pripremi
i provođenju postupka javne nabave, podršku korisniku tijekom provedbe te ostale potpore za
prijavitelje/korisnike.
7.2 Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR)
HBOR je razvojna i izvozna banka osnovana sa svrhom kreditiranja obnove i razvitka hrvatskog
gospodarstva. Za pružanje financijske potpore i poticanje ulaganja u projekte zaštite okoliša,
energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije uveden su posebni financijski
programi. Kredite je moguće realizirati izravno ili putem poslovnih banaka koje surađuju s HBOR-
om.
Naziv programa PROGRAM KREDITIRANJA ENERGETSKE OBNOVE ZGRADA
Namjena programa adaptacija i rekonstrukcija građevinskih objekata
oprema i uređaji
Korisnici programa
pružatelji energetske usluge (trgovačka društva i obrti koji izvršavaju
uslugu poboljšanja energetske učinkovitosti zgrada javnog sektora,
a koji su odabrani na javnom nadmetanju)
naručitelji energetske usluge (tijela državne uprave, jedinice lokalne
i područne (regionalne) samouprave i ustanove, agencije, škole i
bolnice u njihovom vlasništvu)
sva trgovačka društva i obrti koji ulažu u energetsku učinkovitost
Energetski institut Hrvoje Požar|36
Vrsta sredstava kredit - putem poslovnih banaka6 ili izravnim kreditiranjem
Iznos ukupnog budžeta i
pojedinačnog ugovora
najveći iznos kredita nije ograničen, a ovisi o HBOR-ovim
mogućnostima financiranja, konkretnom investicijskom programu,
kreditnoj sposobnosti korisnika kredita, prihvatljivosti projekta
temeljem Potvrde o tehničkoj i financijskoj izvedivosti projekta APN-
a, odnosno stručne komisije te vrijednosti i kvaliteti ponuđenih
instrumenata osiguranja
krediti se odobravaju u kunama uz valutnu klauzulu
HBOR može razmatrati kreditiranje do 50% predračunske vrijednosti
investicije bez PDV-a
Uvjeti financiranja
kamata: 4% s mogućnošću snižavanja
poček: 1 godina
rok otplate: do 14 godina uključujući i poček
Naziv programa PROGRAM KREDITIRANJA PROJEKATA ZAŠTITE OKOLIŠA, ENERGETSKE
UČINKOVITOSTI I OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE
Namjena programa
osnivačka ulaganja,
zemljište,
građevinski objekti,
oprema i uređaji
trajna obrtna sredstva - do 30% ukupnog iznosa kredita
Korisnici programa
jedinice lokalne i regionalne samouprave
komunalna društva
trgovačka društva, obrtnici i ostale pravne osobe
Vrsta sredstava kredit - kreditiranje krajnjih korisnika putem poslovnih banaka 7 i
izravno kreditiranje
Iznos ukupnog budžeta i
pojedinačnog ugovora
najveći iznos nije ograničen, a ovisi o HBOR-ovim mogućnostima
financiranja, konkretnom investicijskom programu, kreditnoj
sposobnosti korisnika kredita, vrijednosti i kvaliteti ponuđenih
instrumenata osiguranja
HBOR kreditira do 75% predračunske vrijednosti investicije bez PDV-
a
zahtjevi manji od 100.000 Kn u pravilu se neće razmatrati
Uvjeti financiranja
kamata: 4% s mogućnošću snižavanja za projekte okoliša i
energetske učinkovitosti
poček: 3 godine
rok otplate: do 14 godina uključujući i poček
7.3 Fondovi Europske unije i uloga ministarstava
6 Addiko Bank d.d, Croatia banka d.d.,Erste & Steiermärkische Bank d.d., Hrvatska poštanska banka d.d., Istarska kreditna
banka Umag d.d., OTP banka Hrvatska d.d., Podravska banka d.d., Privredna banka Zagreb d.d., Raiffeisenbank Austria
d.d., Sberbank d.d., Slatinska banka d.d., Societe Generale - Splitska banka d.d., Zagrebačka banka d.d.
7 Addiko Bank d.d., Zagreb; Banka Kovanica d.d., Varaždin; BKS Bank d.d., Rijeka; Croatia banka d.d., Zagreb; Erste &
Steiermärkische bank d.d., Rijeka; Hrvatska poštanska banka d.d., Zagreb; Istarska Kreditna banka Umag d.d., Umag;
Karlovačka banka d.d., Karlovac; Kentbank d.d., Zagreb; Kreditna banka Zagreb d.d., Zagreb; OTP banka Hrvatska d.d.,
Zadar; Partner banka d.d., Zagreb; Podravska banka d.d., Koprivnica; Privredna banka Zagreb d.d., Zagreb;
Raiffeisenbank Austria d.d., Zagreb; Sberbank d.d., Zagreb; Slatinska banka d.d., Slatina; Société Générale-Splitska banka
d.d., Split; Štedbanka d.d., Zagreb; Vaba d.d. banka Varaždin, Varaždin; Zagrebačka banka d.d., Zagreb
Energetski institut Hrvoje Požar|37
Europski fondovi su zamišljeni kao financijski instrumenti koji podupiru provedbu pojedine politike
Europske unije u zemljama članicama. Jedna od najznačajnijih je kohezijska politika, koja se
provodi kroz strukturne fondove (Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond) i
Kohezijski fond, ali i kroz druge strukturne fondove: Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i
Europski fond za ribarstvo. Prema Direktivi 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti države članice i
regije bi trebalo poticati da u potpunosti iskoriste strukturne fondove i Kohezijski fond kako bi
potaknule ulaganja u mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti.
Prema Operativnom programa - Konkurentnost i kohezija (2014. - 2020.), usvojenom u prosincu
2014. godine, planirana je alokacija od 531.810.805 eura za prioritetnu os Promicanje energetske
učinkovitosti i obnovljivih izvora energije iz Europskog fonda za regionalni razvoj. U idućoj tablici je
dan pregled posredničkih tijela razine 1 i iznosa financiranja specifičnih ciljeva.
Prioritetna os 4: Promicanje energetske učinkovitosti i
obnovljivih izvora energije
Ukupna alokacija
za Prioritetnu os 4:
531.810.805 EUR
Posredničko
tijelo razine
1
Investicijski prioritet 4b
Promicanje energetske
učinkovitosti i korištenja
obnovljivih izvora
energije u poduzećima
Specifični cilj 4b1
Povećanje energetske učinkovitosti
i korištenja OIE u proizvodnim
industrijama
60.000.000 EUR MINGO
Specifični cilj 4b2
Povećanje energetske učinkovitosti
i korištenja OIE u privatnom
uslužnom sektoru (turizam, trgovina)
40.000.000 EUR MINGO
Investicijski prioritet 4c
Podupiranje energetske
učinkovitosti,
pametnog upravljanja
energijom i korištenje
OIE u javnoj
infrastrukturi, uključujući
javne zgrade i u
stambenom sektoru
Specifični cilj 4c1
Smanjenje energetske potrošnje u
zgradama javnog sektora
211.810.805 EUR MGIPU
Specifični cilj 4c2
Smanjenje energetske potrošnje u
stambenim zgradama
(u više stambenim zgradama i
obiteljskim kućama)
100.000.000 EUR MGIPU
Specifični cilj 4c3
Povećanje učinkovitosti sustava
Toplinarstva
80.000.000 EUR MGIPU
Specifični cilj 4c4
Povećanje učinkovitosti javne
rasvjete
20.000.000 EUR MGIPU
Investicijski prioritet 4d
Razvoj i provedba
pametnih sustava
distribucije koji djeluju
pri niskim i srednjim
razinama napona
Specifični cilj 4d1
Uvođenje pametnih mreža na pilot
područjima
20.000.000 EUR MINGO
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije je Upravljačko tijelo Operativnog
programa - Konkurentnost i kohezija (2014. - 2020.), odnosno zaduženo je za upravljanje
Energetski institut Hrvoje Požar|38
cjelokupne provedbe Operativnog programa. Za posrednička tijela razine 1 za ovu prioritetnu os,
koja planiraju sredstva, provode mjere informiranja i vidljivosti, pripremaju natječajnu
dokumentaciju za odabir projekata, iniciraju strateške projekte, sudjeluju u izboru projekata te u
procesima plaćanja sredstava korisnicima, su određeni Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo
graditeljstva i prostornog uređenja.
Za posredničko tijelo razine 2, koje sudjeluje u pripremi natječajne dokumentacije i izboru
projekata, zaključuje ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava s korisnikom, “dnevno” surađuje s
korisnikom i savjetuje ga, provjerava izvršenje ugovornih obveza korisnika i nadzire napredak
projekta, ispituje sumnje na nepravilnosti, odlučuje o prihvatljivosti troškova tijekom provedbe i
inicira financijske korekcije, je određen Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
7.3.1 Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja
Nakon uspješno završenih Pilot Poziva za izradu projektne dokumentacije te radove energetske
obnove odgojno-obrazovnih javnih ustanova temeljem kojih je dosad ugovoreno više od 100
projekata u vrijednosti od gotovo 60 milijuna kuna, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja
radi na novim pozivima: 4c2.2. (Poziv na dostavu projektnih prijedloga za energetsku obnovu
višestambenih zgrada) i 4c1.3 (Poziv za dostavu projektnih prijedloga za energetsku obnovu
zgrada javnih ustanova koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja).
Trenutno je otvoren 4c2.2. Poziv na dostavu projektnih prijedloga za energetsku obnovu
višestambenih zgrada, dok se otvaranje 4c1.3. Poziva za dostavu projektnih prijedloga za
energetsku obnovu zgrada javnih ustanova koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja,
očekuje uskoro.
Naziv programa 4c2.2. Poziv na dostavu projektnih prijedloga za energetsku obnovu
višestambenih zgrada
Namjena programa energetska obnova višestambenih zgrada - mjere moraju rezultirati
uštedom od 50% za grijanje/hlađenje na godišnjoj razini
Korisnici programa višestambene zgrade (prijavu podnosi upravitelj zgrade ili
predstavnik suvlasnika)
Vrsta sredstava bespovratna sredstva
Iznos ukupnog budžeta i
pojedinačnog ugovora
raspoloživa sredstva iznose 152 milijuna kn
minimalni iznos bespovratnih sredstava za pojedinačni projektni
prijedlog je 100.000 kn, a maksimalan 13 milijuna kn
Uvjeti financiranja
projektna dokumentacija se sufinancira u iznosu od 85%
provedba energetske obnove, nadzor građenja i projektantski
nadzor se sufinancira do 60%
Naziv programa 4c1.3. Poziv za dostavu projektnih prijedloga za energetsku obnovu
zgrada javnih ustanova koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja
Namjena programa
mjere energetske obnove zgrada i korištenje obnovljivih izvora
energije koje će rezultirati smanjenjem potrošnje energije za
grijanje/hlađenje na godišnjoj razini (kWh/god) od najmanje 50% u
Energetski institut Hrvoje Požar|39
odnosu na godišnju potrošnju energije za grijanje/hlađenje prije
provedbe navedenih mjera
Korisnici programa
jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su
vlasnici zgrada u kojima javne ustanove obavljaju djelatnost odgoja
i obrazovanja i/ili osnivači javnih ustanova koje obavljaju djelatnost
odgoja i obrazovanja
javne ustanove koje obavljaju djelatnost predškolskog odgoja,
osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja te visokog
obrazovanja (osnovne škole, srednje škole, učenički domovi, dječji
vrtići, jaslice i visokoškolske ustanove).
Vrsta sredstava bespovratna sredstva
Iznos ukupnog budžeta i
pojedinačnog ugovora
raspoloživa sredstva iznose 152 milijuna kn
minimalni iznos bespovratnih sredstava za pojedinačni projektni
prijedlog je 80.000 kn, a maksimalan 5,2 milijuna kn
7.3.2 Ministarstvo gospodarstva
U trenutku izrade ovog dokumenta nema otvorenih natječaja Ministarstva gospodarstva prema
gore navedenim specifičnim ciljevima.
Aktualni natječaji se mogu pronaći na sljedećoj stranici: http://www.strukturnifondovi.hr/.
7.4 Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD)
Europska banka za obnovu i razvoj je najmlađa međunarodna financijska institucija, čija je misija
financirati prvenstveno projekte u privatnom sektoru koji ne mogu pronaći izvor financiranja na
tržištu, no samo one projekte koji potpomažu tranziciju prema tržišnoj ekonomiji i demokratskom
društvu.
EBRD u Hrvatskoj ima mogućnost izravnog kreditiranja ili kreditiranja putem poslovnih banaka. U
pravilu, izravno kreditira samo velike projekte (vrijednosti minimalno oko 3 milijuna EUR), a sve
ostale projekte financira preko poslovnih banaka. Za prihvaćanje velikih projekata, EBRD razmatra
kreditnu sposobnost klijenta te isplativost projekta, a potom kredit i financiranje određuje putem
financijskog modela. EBRD u sklopu kredita nudi i bespovratna sredstva krajnjim korisnicima
(određen postotak od iznosa kredita) kojim se umanjuje glavnica kredita. Krajnji korisnik će imati
pravo na bespovratna sredstva ukoliko je zadovoljio određene uvjete (npr. ostvario određeno
postotno smanjenje CO2 ili smanjenje potrošnje energije).
U Hrvatskoj su trenutno aktualne dvije kreditne linije namijenjene financiranju projekata energetske
učinkovitosti i obnovljivih izvora energije:
a) Western Balkans Sustainable Energy Financing Facility II (WEBSEFF II) - sredstva iz ove
kreditne linije se distribuiraju putem sljedećih poslovnih banaka koje samostalno određuju
komercijalne uvjete:
Energetski institut Hrvoje Požar|40
Privredna banka Zagreb (budžet 20 milijuna EUR)
Zagrebačka banka (budžet 20 milijuna EUR)
Erste & Steiermärkische banka (budžet 10 milijuna EUR)
Naziv programa Western Balkans Sustainable Energy Financing Facility II (WEBSEFF II)
Namjena programa
energetska učinkovitost (energetska obnova zgrada, poboljšanje
energetske učinkovitosti)
obnovljivi izvori energije
Korisnici programa javni sektor
privatni sektor
Vrsta sredstava
kredit
grant
besplatna tehnička pomoć
Iznos ukupnog budžeta i
pojedinačnog ugovora
ukupan budžet za Hrvatsku iznosi 50 milijuna EUR, maksimalnog
iznosa 2,5 milijuna EUR po projektu za javni sektor, 2 milijuna EUR za
privatni sektor te 5 milijuna EUR za ESCO kompanije
financijski poticaj (grant) do 10 % od iznosa kredita za privatni sektor,
odnosno do 15 % za javni sektor
Uvjeti financiranja uvjete financiranja određuje banka sudionik, pojedinačno za
svakog korisnika kreditne linije
b) REENOVA+ - program financiranja koji potiče ulaganja u energetsku učinkovitost u
stambenom sektoru. Sredstva su prema ovom programu distribuirana putem Erste &
Steiermärkische banke koja je formirala dvije vrste kredita.
Naziv programa REENOVA+
Namjena programa energetska učinkovitost u stambenom sektoru
Korisnici programa
privatnim vlasnicima obiteljskih kuća, stanova i suvlasnicima
stambenih zgrada
dobavljačima/proizvođačima prihvatljivih, energetski učinkovitih
proizvoda i materijala visokih performansi
Vrsta sredstava kredit
Iznos ukupnog budžeta i
pojedinačnog ugovora
Mini EKO potrošački krediti – do 2.000 EUR
EKO krediti – do 30.000 EUR
Uvjeti financiranja
Mini EKO potrošački krediti – odobravaju se na rok od dvije godine,
uz fiksnu kamatnu stopu od 5,90 %, bez naknade za obradu kredita
EKO kredit – odobravaju se na rok od 2 do 7 godina uz fiksnu
kamatnu stopu od 5,90 % do 6,50 %, bez naknade za obradu kredita
Energetski institut Hrvoje Požar|41
7.5 Europska investicijska banka (EIB)
Europska investicijska banka je razvojna banka Europske unije čija je uloga doprinijeti integraciji i
uravnoteženom razvoju te gospodarskoj i socijalnoj koheziji zemalja članica EU, a slične ciljeve
provodi i izvan teritorija EU. EIB i u Hrvatskoj sudjeluje u financiranju projekata javnog i privatnog
sektora, i to direktnim financiranjem ili preko poslovnih banaka partnera.
EIB direktno financira samo projekte ukupne vrijednosti veće od 25 milijuna EUR, a sve manje
projekte financira putem poslovnih banaka.
Kreditna sredstva te pripadajuća bespovratna sredstva namijenjena financiranju energetske
učinkovitosti i obnovljivih izvora energije plasira putem kreditnih linija preko Raiffeisen banke i Erste
& Steiermärkische banke.
Naziv programa Raiffeisen banka
Namjena programa proširenja i modernizacije proizvodnih kapaciteta, infrastrukture,
ekonomije znanja, obrazovanja, energije, okoliša i zdravstva
Korisnici programa mala i srednja poduzeća (do 250 zaposlenika na konsolidiranoj
osnovi) i srednje kapitalizirana poduzeća (do 3.000 zaposlenih)
Vrsta sredstava kredit
Iznos ukupnog budžeta i
pojedinačnog ugovora
maksimalan iznos je 25 milijuna EUR
za male i srednje poduzetnike i srednje kapitalizirana poduzeća do
100 % ukupnog iznosa projekta (do 12,5 milijuna EUR)
za jedinice javne uprave i ostale subjekte do 50 % ukupnog troška
projekta (do 12,5 milijuna EUR za infrastrukturne projekte za pružanje
javnih usluga, koji su kandidati za odobrenje EU bespovratnih
sredstava do 2,5 milijuna EUR)
Uvjeti financiranja
uvjete financiranja određuje poslovna banka
u dogovoru s EIB-om, kamatna stopa je povoljnija od tržišne
kamatne stope
Naziv programa Erste & Steiermärkische banka
Namjena programa energetska učinkovitost
Korisnici programa
mali i srednji poduzetnici
velika poduzeća
javni sektor i ostali poslovni subjekti
Vrsta sredstava kredit + dio bespovratnih sredstava
Iznos ukupnog budžeta i
pojedinačnog ugovora
bespovratna sredstva u visini 15 % glavnice kredit
minimalan trošak projekta je 40.000 EUR, a maksimalan 2,5 milijuna
EUR za modernizaciju proizvodnje (energetski učinkovitiju
tehnologiju) te 250.000 EUR za poboljšanje energetske učinkovitosti
zgrade
Uvjeti financiranja povoljniji uvjeti financiranja (kamatna stopa) od komercijalnih
Hrvatskoj su dostupna i sredstva iz Green for Growth (GGF) Fonda koji je pokrenut kao javno-
privatno partnerstvo u prosincu 2009. godine, od strane njemačke razvojne banke KfW i Europske
investicijske banke (EIB), uz financijsku potporu Europske komisije, njemačkog Federalnog
Energetski institut Hrvoje Požar|42
ministarstva za gospodarsku suradnju i razvoj (BMZ) i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Za
sada su dvije poslovne banke, Privredna banka Zagreb (budžet 25 milijuna EUR) i Zagrebačka
banka (budžet 20 milijuna EUR) potpisale ugovore o financiranju s GGF-om.
Naziv programa Green for Growth (GGF)
Namjena programa energetska učinkovitost
obnovljivi izvori energije
Korisnici programa
veliki korporativni klijenti
malo i srednje poduzetništvo
kućanstva
industrija
javni sektor
Vrsta sredstava kredit
besplatna tehnička pomoć
Iznos ukupnog budžeta i
pojedinačnog ugovora
mali projekti: do 500.000 EUR za projekte koji će rezultirati 15 %-tnim
smanjenjem emisije CO2 ili uštede u energiji
veliki projekti: više od 500.000 EUR za projekte koji će rezultirati 20 %-
tnim smanjenjem emisije CO2 ili uštede u energiji
Uvjeti financiranja uvjete financiranja određuje poslovna banka
7.6 ESCO kompanije
Na hrvatskom tržištu djeluje nekoliko ESCO kompanija (Energy Service Company) koje pružaju
cjelovitu uslugu: razvoj, izvedbu i financiranje projekata; prilikom koje su sve obveze regulirane
Ugovorom o energetskom učinku.
Ugovor o Energetskom učinku je ugovorni sporazum između korisnika i pružatelja mjera energetske
učinkovitosti, gdje se ulaganja (oprema, radovi ugradnje i operativne usluge) plaćaju u odnosu
na sporazumno dogovorenu razinu poboljšanja energetske učinkovitosti i drugih kriterija
energetske učinkovitosti, kao što su financijske uštede. Ključno načelo ugovora o energetskom
učinku je omogućavanje financiranja mjera energetske učinkovitosti s predviđenim smanjenjem
troškova, izbjegavajući kapitalne zahtjeve od strane korisnika.
Ugovor o energetskom učinku je način dostave infrastrukturnih poboljšanja organizacijama kojima
nedostaje znanje o učinkovitosti energetske opreme, vještine energetskog upravljanja i kapitalnog
financiranja.
Ključne prednosti ugovora o energetskom učinku za klijente su:
o omogućavanje obnove i modernizaciju zgrada i objekata;
o pružanje dugoročne, zajamčene uštede s nula ili minimalnim ulaganjem;
o kontinuirano smanjenje utjecaja organizacije na okoliš;
o omogućavanje izdvajanja zadataka uštede energije vanjskim pružateljima usluga
koji su plaćeni na temelju njihove učinkovitosti.
Energetski institut Hrvoje Požar|43
Naziv programa ESCO kompanije
Namjena programa
projektiranje, provedba, evaluacija i financiranje projekata
energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Projekti
uključuju modernizaciju, rekonstrukciju i obnovu postojećih
postrojenja i objekata, što obuhvaća i ugradnju obnovljivih izvora
energije
područja rada:
o javna rasvjeta
o zgradarstvo
o industrija
o sustavi opskrbe
Korisnici programa javni sektor
privatni sektor
Vrsta sredstava projektiranje, provedba, evaluacija i financiranje projekata
Iznos ukupnog budžeta i
pojedinačnog ugovora ne postoji ograničenje u vezi budžeta projekta
Uvjeti financiranja uvjeti i karakteristike samog provođenja projekta se određuju i
prilagođavaju svakom projektu pojedinačno
Više informacija se može pronaći na nacionalnom portalu energetske učinkovitosti8.
7.6.1 Program energetske obnove zgrada javnog sektora
Prema Zakonu o energetskoj učinkovitosti („Narodne novine“ br. 127/14), Agencija za pravni
promet i posredovanje nekretninama (APN) provodi postupak javne nabave za energetsku uslugu
u zgradarstvu u ime i za račun proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna
Republike Hrvatske, u skladu s Programom energetske obnove zgrada javnog sektora.
Prema Programu energetske obnove zgrada javnog sektora, koji je vrijedio u razdoblju od 2014.
do 2015., potencijalni naručitelji usluge energetske obnove su se prijavljivali APN-u ispunjavanjem
obrasca za vlasnika. APN je provodio postupak ocjene mogućnosti financiranja energetske
obnove putem Ugovora o energetskom učinku, provodio postupak javne nabave, odabirao
najpovoljnijeg ponuđača te odobravao i verificirao projekte. Ulaganje u energetsku obnovu
zgrada javnog sektora se financiralo sredstvima ESCO kompanije te bespovratnim sredstvima
FZOEU, uz HBOR-ovu kreditnu liniju Program kreditiranja energetske obnove zgrada.
Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenje je trenutno u postupku donošenja novog Programa
energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje od 2016. do 2020., koji će imati veći
naglasak na iskorištavanje sredstava fondova Europske unije.
Više informacija se može pronaći na mrežnim stranicama APN-a9.
8 https://www.enu.hr/ee-u-hrvatskoj/tko-je-tko-ee-rh/pruzatelji-energetske-usluge 9 http://www.apn.hr/djelatnosti/energetska-obnova-zgrada-javnog-sektora
Energetski institut Hrvoje Požar|44
7.7 Energetske zadruge
Energetske zadruge su udruženja lokalnih aktera - pojedinaca, poduzeća, javnih ustanova te
lokalnih samouprava koji zajedno razvijaju projekte obnovljivih izvora energije. Okrupnjavanjem
kapitala i znanja, smanjuju rizik investicije, postižu veću pregovaračku moć i dijele dobit od
projekta.
Cilj energetskih zadruga jest zadržati energetsku djelatnost u vlasništvu lokalne zajednice kako bi
ona od nje imala maksimalnu ekonomsku i društvenu korist, uz očuvanje okoliša kao dodatni
aspekt.
Glavne odlike energetske zadruge jesu:
demokratski način odlučivanja – svaki član zadruge ima jedan glas, neovisno o tome koliki
je početni kapital unio u zadrugu,
podjela dobiti – podjela dobiti ide prema učešću zadrugara u stvaranju dobiti, pri čemu
se 30 % obvezno reinvestira u razvoj zadruge.
U Republici Hrvatskoj trenutno djeluje devet energetskih zadruge, koje zajednički razvijaju projekte
obnovljivih izvora energije.
Više informacija se može pronaći na nacionalnom portalu energetske učinkovitosti10.
7.8 Poslovne banke
Brojne poslovne banke su u svoje ponude uvrstile različite kreditne linije i modele financiranja kao
temelj za strateško opredjeljenje ka ponudi financijskih rješenja za projekte energetske
učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, u cilju povećanja sudjelovanja na ovom rastućem tržištu.
Neke od poslovnih banaka su već navedene kao partneri HBOR-a te kao partneri na velikim
europskim kreditnim linijama, dok je ostatak banaka razvio vlastite modele financiranja.
Pregledom svih modela financiranje od strane poslovnih banaka uočava se širok spektar kreditnih
linija s različitim kamatnim stopama, uvjetima odobravanja samog kredita i rokovima otplate
prilagođene svakoj pojedinoj namjeni financiranja.
10 https://www.enu.hr/ee-u-hrvatskoj/tko-je-tko-ee-rh/energetske-zadruge/
Energetski institut Hrvoje Požar|45
8 Zaključak
Akcijski plan energetske učinkovitosti županije predstavlja strateški dokument koji je ujedno i
obveza prema Zakonu o energetskoj učinkovitosti („Narodne novine“ br. 127/14). Akcijski plan se
donosi za period od tri godine i s njime se utvrđuje trogodišnja provedbena politika za poboljšanje
energetske učinkovitosti na području županije usklađena s Nacionalnim programom i
Nacionalnim akcijskim planom.
Ovim akcijskim planom analizirana je potrošnja energije u pojedinim sektorima potrošnje (industrija,
promet, uslužni sektor, kućanstva) te ukupna struktura potrošnje finalne energije na području
Šibensko-kninske županije. Dodatne analize potrošnje energije provedenu su za objekte i vozni
park u vlasništvu županije.
U 2015. godini ukupna potrošnja energije svih sektora Šibensko-kninske županije iznosila je 5.673 TJ
godišnje, pri čemu dominiraju sektor kućanstva (2.066 TJ) i sektor prometa (2.234 TJ).
Kao ključan dio akcijskog plana opisane su mjere energetske učinkovitosti koje se predlažu za
implementaciju u narednom razdoblju na području županije, uz analizu potrebnih financijskih
sredstava za njihovu implementaciju.
Praćenje izvršenja plana te pravodobno izvještavanje o implementiranim mjerama i aktivnostima
ostvaruje se pomoću računalnog sustava za prikupljanje, obradu i verifikaciju informacija o
energetskoj učinkovitosti i ostvarenim uštedama energije (SMIV). Navedeni sustav vodi i održava
Nacionalno koordinacijsko tijelo u skladu s Pravilnikom za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda
energije („Narodne novine“ br. 71/15).
U dokumentu je dan pregled izvora financiranja i financijskih mehanizama za provedbu mjera.
Kako u trenutku izrade ovog dokumenta od strane FZOEU-a nije objavljen godišnji program javnih
poziva i natječaja za 2016. godinu, za ilustraciju onoga što se može očekivati u narednom
razdoblju prikazan je plan za 2015. godinu.
Prema ovom Akcijskom planu, Šibensko-kninska županija će u periodu provedbe ukupno
investirati 10,5 milijuna kuna svojih sredstava za provedbu predloženih mjera koje obveznik
planiranja provodi samostalno, pri čemu je ukupni iznos investicija 41,0 milijun kuna. Uz to,
predložena je i mjera koje obveznik planiranja ugovara (ESCO model) čija ukupna investicija iznosi
60 milijuna kuna, a odnosi se na Energetsku obnovu Kompleksa Opće bolnice Šibensko-kninske
županije u koju je uključena kompletna rekonstrukcija vanjske ovojnice zgrade te sustava grijanja
i rasvjete.
Energetski institut Hrvoje Požar|46
9 Popis tablica
Tablica 1 Udio bruto dodane vrijednosti Šibensko-kninske županije u RH prema djelatnostima
(2013.) .................................................................................................................................................................. 9
Tablica 2 Neposredna potrošnja energije u industriji (2015.) .................................................................. 12
Tablica 3 Potrošnja energenata u sektoru cestovnog prometa (2015.) .............................................. 14
Tablica 4 Struktura vozila registriranih na području Šibensko-kninske županije u 2015. godini ........ 14
Tablica 5 Neposredna potrošnja energije u kućanstvima (2015.) ......................................................... 15
Tablica 6 Neposredna potrošnja energije u sektoru usluga (2015.) ...................................................... 16
Tablica 7 Struktura potrošnje finalne energije Šibensko-kninske županije za 2015. godinu .............. 18
Tablica 8 Struktura i ukupna grijana površina objekata, prema namjeni objekta ............................. 19
Tablica 9 Specifična i ukupna godišnja potrošnja ekstra lakog loživog ulja ....................................... 20
Tablica 10 Vozni park Šibensko-kninske županije ...................................................................................... 22
Tablica 11 Zgrade u kojima se planira zamjena primarnog energenta ELLU-a .................................. 25
Tablica 12 Zgrade u kojima se planira integralna obnova vanjske ovojnice - objekti za odgoj i
obrazovanje ..................................................................................................................................................... 26
Tablica 13 Zgrade u kojima se planira integralna obnova vanjske ovojnice i ugradnja sustava na
OIE – objekti za odgoj i obrazovanje ........................................................................................................... 27
Tablica 14 Zgrade u kojima se planira integralna obnova vanjske ovojnice i ugradnja sustava na
OIE ...................................................................................................................................................................... 28
Tablica 15 Sumarni pregled svih mjera poboljšanja energetske učinkovitosti .................................... 32
Tablica 16 Sumarni pregled mjera prema kategoriji provedbe ............................................................ 32
Tablica 17 Sumarni pregled očekivanih ušteda ........................................................................................ 33
10 Popis slika
Slika 1 Struktura potrošnje energije po sektorima........................................................................................ 2
Slika 2 Geografski položaj i obuhvat Šibensko-kninske županije .............................................................. 6
Slika 3 Stanovništvo u RH po županijama, 2011. godina (izvor: DZS) ....................................................... 7
Slika 4 Udio Šibensko-kninske županije u ukupnom BDP-u u RH ............................................................... 8
Slika 5 BDP po stanovniku (tekuće cijene) Šibensko-kninske županije i RH ............................................ 8
Slika 6 BDP po županijama, 2013. godina (Izvor: DZS) ................................................................................ 8
Slika 7 Struktura bruto dodane vrijednosti Šibensko-kninske županije prema djelatnostima (2013.) 9
Slika 8 Struktura neposredne potrošnje energije u industriji (2015.) ....................................................... 13
Slika 9 Struktura potrošnje energenata u sektoru prometa (2015.) ....................................................... 13
Slika 10 Struktura neposredne potrošnje energije u kućanstvima (2015.) ............................................ 15
Slika 11 Struktura neposredne potrošnje energije u sektoru usluga (2015.) ......................................... 16
Slika 12 Struktura oblika energije u neposrednoj potrošnji Šibensko-kninske županije u 2015. godini
............................................................................................................................................................................ 17
Slika 13 udjeli grijane površine skupina objekata ...................................................................................... 19
Slika 14 Grafički prikaz specifične i ukupne godišnje potrošnje energije za grijanje (kWh/m2) ....... 21
11 Prilozi
11.1 Prilog 1 - Nazivi objekata prema ISGE sustavu te odgovarajući nazivi skupine
objekata
Naziv zgrada iz ISGE-a Naziv skupine objekata
Administrativna zgrada Administrativna zgrada
Stambena zgrada s više od 3 stana Administrativna zgrada
Javne zgrade Administrativna zgrada
Bolnica Bolnica
Ljekarna Ljekarna
Objekt (općenito) Objekt za pripremu hrane
Sportska dvorana Sportska dvorana
Srednja škola Škola
Osnovna škola Škola
Područna škola Škola
Srednja škola s dvoranom Škola s dvoranom
Osnovna škola s dvoranom Škola s dvoranom
Umirovljenički dom Umirovljenički dom
Ambulanta Zdravstvena ustanova
Dom zdravlja Zdravstvena ustanova