Akcijski plan energetske učinkovitosticei.hr/upload/2017/04/sibensko_kninska_zupanija_58e642b... · 2017. 4. 6. · CVH centar za vozila Hrvatske DZS Državni zavod za statistiku

Akcijski plan energetske učinkovitosti

Šibensko-kninske županije za razdoblje

2017. - 2019. godine

Studeni 2016.

Naručitelj: Šibensko-kninska županija

Trg Pavla Šubića I. br. 2,

22 000 Šibenik

Broj projekta: 16116200124

Oznaka ugovora: UG-16-00128/1

Oznaka studije: STU-16-00045/1

Energetski institut Hrvoje Požar

Savska cesta 163

10 001 Zagreb

Ravnatelj: dr.sc. Goran Granić

Autori: Marko Matosović

Tomislav Čop

Ivana Grgurev

Marko Bišćan

Ivan Bačan

Robert Fabek

Sadržaj

Popis kratica ....................................................................................................................................................... 1

Sažetak ................................................................................................................................................................ 2

1 Uvod .............................................................................................................................................................. 4

2 Šibensko-kninska županija i temeljne postavke .................................................................................... 6

3 Analiza provedenih projekata ............................................................................................................... 10

3.1 Analiza ostvarenih ciljeva u 2014. godini ....................................................................................... 10

3.2 Analiza ostvarenih ciljeva u 2015. godini ....................................................................................... 11

4 Analiza stanja i potreba u neposrednoj potrošnji energije ............................................................... 12

4.1 Potrošnja energije u sektoru industrije ............................................................................................. 12

4.2 Potrošnja energije u sektoru prometa ............................................................................................ 13

4.3 Potrošnja energije u sektoru opće potrošnje................................................................................. 15

4.4 Struktura potrošnje finalne energije Šibensko-kninske županije ................................................. 17

4.5 Objekti u vlasništvu Šibensko-kninske županije ............................................................................. 19

4.6 Vozni park javnog sektora Šibensko-kninske županije ................................................................. 22

5 Prijedlog mjera energetske učinkovitosti.............................................................................................. 23

5.1 Sektor opće potrošnje........................................................................................................................ 24

5.2 Sektor prometa ................................................................................................................................... 30

5.3 Sektor industrije .................................................................................................................................... 31

5.4 Sumarni prikaz predloženih mjera.................................................................................................... 32

6 Način praćenja izvršenja plana i izvještavanja ................................................................................... 34

7 Izvori financiranja i financijski mehanizmi za provedbu mjera ......................................................... 35

7.1 Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) .......................................................... 35

7.2 Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR)................................................................................ 35

7.3 Fondovi Europske unije i uloga ministarstava ................................................................................ 36

7.4 Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) ................................................................................... 39

7.5 Europska investicijska banka (EIB) ................................................................................................... 41

7.6 ESCO kompanije ................................................................................................................................. 42

7.7 Energetske zadruge ........................................................................................................................... 44

7.8 Poslovne banke ................................................................................................................................... 44

8 Zaključak ..................................................................................................................................................... 45

9 Popis tablica .............................................................................................................................................. 46

10 Popis slika .............................................................................................................................................. 47

11 Prilozi ...................................................................................................................................................... 48

11.1 Prilog 1 - Nazivi objekata prema ISGE sustavu te odgovarajući nazivi skupine objekata48

Energetski institut Hrvoje Požar|1

Popis kratica

APN Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama

BDP bruto domaći proizvod

BU odozdo-prema-gore (engl. bottom-up)

CEI Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija

CTS centralizirani toplinski sustavi

CVH centar za vozila Hrvatske

DZS Državni zavod za statistiku

EBRD Europska banka za obnovu i razvoj

EIHP Energetski institut Hrvoje Požar

EK Europska komisija

EnU energetska učinkovitost

ESCO pružatelj energetskih usluga (engl. Energy Service Company)

ETS Europska shema trgovanja emisijskim dozvolama

EU Europska unija

FZOEU Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

HBOR Hrvatska banka za obnovu i razvitak

MINGO Ministarstvo gospodarstva

MGIPU Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja

NAPEnU Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti

OIE obnovljivi izvori energije

OPKK Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.

SPP stlačeni prirodni plin (engl. CNG)

SMIV Sustav za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije

UNP ukapljeni naftni plin (engl. LPG)


Sažetak

Prenošenjem europske Direktive o energetskoj učinkovitosti 2012/27/EU u hrvatsko zakonodavstvo

(Zakonu o energetskoj učinkovitosti, „Narodne novine“ br. 127/14) stvorena je i zakonska obveza

jedinicama područne (regionalne) samouprave i velikim gradovima da izrade trogodišnji akcijski

plan energetske učinkovitosti.

Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije za razdoblje 2017. – 2019. (u

nastavku: Akcijski plan) sadrži prikaz i ocjenu stanja te potrebe u neposrednoj potrošnji energije na

području Šibensko-kninske županije, ciljeve za uštedu energije, mjere za poboljšanje energetske

učinkovitosti, izvore sredstava za financiranje ulaganja u provedbu mjera poboljšanja energetske

učinkovitosti te druge potrebne podatke. Akcijskim planom daju se strateški ciljevi za

racionalizaciju potrošnje i troškova za energiju i emisije stakleničkih plinova u okoliš te prijedlozi

mjera za navedene sektore uz naglasak da je moguće napraviti podjelu na mjere za koje je

odgovorna Županija i mjere za koje odgovornost leži na nacionalnoj razini.

Za potrebe praćenja izvršenja plana te pravodobno izvještavanje o implementiranim mjerama i

aktivnostima koristi se računalni sustav za prikupljanje, obradu i verifikaciju informacija o

energetskoj učinkovitosti i ostvarenim uštedama energije (SMIV). Navedeni sustav vodi i održava

Nacionalno koordinacijsko tijelo u skladu s Pravilnikom o sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju

ušteda energije („Narodne novine“ br. 71/15).

Na slici je prikazana raspodjela potrošnje energije po sektorima za 2015. godinu1 . U ukupnoj

potrošnji dominiraju sektor kućanstva i sektor prometa.

SLIKA 1 STRUKTURA POTROŠNJE ENERGIJE PO SEKTORIMA

1 Analiza stanja i potreba u neposrednoj potrošnji energije struktura potrošnje finalne energije izrađene su na temelju

najnovijih podataka koji su bili dostupni u trenutku izrade dokumenta. U tu svrhu potrebno je raspolagati cjelovitim skupom

podataka o potrošnji energije za određenu kalendarsku godinu, a to je u ovom slučaju bila 2015. godina.

Industrija

16%

Promet

39%

Kućanstva

37%

Usluge

8%


Prema ovom Akcijskom planu, Šibensko-kninska županija će u periodu provedbe ukupno

investirati 10,5 milijuna kuna svojih sredstava za provedbu predloženih mjera koje obveznik

planiranja provodi samostalno, pri čemu je ukupni iznos investicija 41,0 milijun kuna. Uz to,

predložena je i mjera koje obveznik planiranja ugovara (ESCO model) čija ukupna investicija iznosi

60 milijuna kuna, a odnosi se na Energetsku obnovu Kompleksa Opće bolnice Šibensko-kninske

županije u koju je uključena kompletna rekonstrukcija vanjske ovojnice zgrade te sustava grijanja

i rasvjete.


1 Uvod

Zakonom o energetskoj učinkovitosti („Narodne novine“ br. 127/14) u hrvatsko zakonodavstvo

prenesena je europska Direktiva o energetskoj učinkovitosti 2012/27/EU s ciljem ostvarenja

održivog energetskog razvoja. Zakonom su između ostalog definirane i obveze jedinica područne

(regionalne) samouprave i velikih gradova, a jedna od obveza je i izrada Akcijskog plana

energetske učinkovitosti i Godišnjeg plana energetske učinkovitosti.

Ovaj Akcijski plan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije predstavlja temelj za

trogodišnje djelovanje na polju povećanja energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora

energije. Akcijski plan se donosi za period od 3 godine i s njime se utvrđuje 3-godišnja provedbena

politika za poboljšanje energetske učinkovitosti na području županije usklađena s Nacionalnim

akcijskim planom za energetsku učinkovitost. U srpnju 2014. usvojen je 3. Nacionalni akcijski plan

energetske učinkovitosti za razdoblje 2014. – 2016., a u trenutku izrade ovog dokumenta u izradi je

Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti za razdoblje 2017. – 2019.

Kako je to definirano u Zakonom o energetskoj učinkovitosti, akcijski plan energetske učinkovitosti

županije sadrži prikaz i ocjenu stanja te potrebe u neposrednoj potrošnji energije, ciljeve, mjere za

poboljšanje energetske učinkovitosti, izvore sredstava za financiranje ulaganja u primjeni mjera

poboljšanja energetske učinkovitosti te druge potrebne podatke.

Akcijski plan predlaže izvršno tijelo, a donosi predstavničko tijelo županije, uz prethodnu suglasnost

Nacionalnog koordinacijskog tijela za energetsku učinkovitost. Nacionalno koordinacijsko tijelo

zaduženo je za provedbu politike energetske učinkovitosti utvrđenu Zakonom o energetskoj

učinkovitosti i drugim propisima. Temeljem Zakona o energetskoj učinkovitosti za Nacionalno

koordinacijsko tijelo određen je Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija

(CEI).

Akcijski plan energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije prikazuje jasne smjernice

vezane za tehno-ekonomske i ekološke parametre s terminskim planom, a uključuje:

prikaz i ocjenu stanja te potrebe u neposrednoj potrošnji energije;

plan ušteda energije mjerama koje provodi Županija i dugoročne ciljeve;

mjere i pokazatelje za poboljšanje energetske učinkovitosti;

nositelje aktivnosti i rokove provedbe;

izračun planiranih ušteda energije u skladu s Pravilnikom za praćenje, mjerenje i

verifikaciju ušteda („Narodne novine“ br. 71/15);

način praćenja izvršenja aktivnosti predviđenih akcijskim planom;

izvore sredstava za financiranje ulaganja u primjenu mjera poboljšanja energetske

učinkovitosti;


Svaka aktivnost navedena u akcijskom planu ima definiran potencijal uštede, dinamiku

implementacije, odgovorne strukture za provedbu, financijski okvir i izvore (su)financiranja te

ostale opisne kriterije.

Tako izrađen akcijski plan predstavlja temelj za izradu jednogodišnjih planskih dokumenata

(Godišnji plan energetske učinkovitosti), kojim se utvrđuje jednogodišnja provedbena politika za

poboljšanje energetske učinkovitost.


2 Šibensko-kninska županija i temeljne postavke

Šibensko-kninska županija nalazi se u primorskoj regiji Republike Hrvatske, u središnjem dijelu

sjeverne Dalmacije. Na sjeverozapadu graniči sa Zadarskom, a na jugoistoku sa Splitsko-

dalmatinskom županijom. Na sjeveroistoku se nalazi granica s Bosnom i Hercegovinom, dok na

jugozapadu tvori dio jadranske morske granice s Italijom. Šibensko-kninska županija obuhvaća

velik broj hrvatskih otoka, dio jadranske obale te Dalmatinsku zagoru. Ukupna površina županije je

5.670 km2 što predstavlja udio od 6,31 % u ukupnoj površini Republike Hrvatske. Promatrajući samo

kopnenu površinu, površina Šibensko-kninske županije iznosi 2.984 km2 što u ukupnoj kopnenoj

površini Republike Hrvatske predstavlja udio od 5,27 %. Ovaj kraj pretežno je krško područje, a

ističe se bogatstvom i raznolikošću reljefnih oblika. Prema prirodnim obilježjima, županija se može

podijeliti na primorski dio, koji čine usko obalno područje, zaobalni pojas te otoci, i Dalmatinsku

zagoru, unutar koje se razlikuju drniška i kninska zagora.

Prema administrativno-teritorijalnoj podjeli, Šibensko-kninska županija obuhvaća pet upravnih

gradova, Šibenik, Knin, Skradin, Vodice i Drniš, te 15 općina, Bilice, Biskupija, Civljane, Ervenik,

Kijevo, Kistanje, Murter-Kornati, Pirovac, Primošten, Promina, Rogoznica, Ružić, Tisno, Tribunj i Unešić

te 199 naselja, a županijsko središte je grad Šibenik.

SLIKA 2 GEOGRAFSKI POLOŽAJ I OBUHVAT ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE


Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) 2011. godine broj stanovnika u Šibensko-

kninskoj županiji bio je 109.320 (slika 3), što je svrstava u 18. županiju u Republici Hrvatskoj po broju

stanovnika. Broj kućanstava te godine bio je 41.659, dakle prosječan broj članova kućanstva bio

2,62 što je nešto manje od državnog prosjeka (2,79). Prema procjenama DZS-a za 2014. godinu,

broj stanovnika smanjio se na 104.315 (izvor: „Procjene stanovništva Republike Hrvatske u 2015.

godini“, Priopćenje broj 7.1.4., Zagreb, 14. rujna 2016., DZS).

SLIKA 3 STANOVNIŠTVO U RH PO ŽUPANIJAMA, 2011. GODINA (IZVOR: DZS)

Bruto domaći proizvod (BDP) Šibensko-kninske županije u 2013. godini iznosio je 6.485 milijuna kuna,

dok je za Republiku Hrvatsku iznosio 329.571 milijuna kuna. To predstavlja udio od 2 % u ukupnom

BDP-u Republike Hrvatske (Slika 4), čime se Šibensko-kninska županije svrstava na 16 mjesto svih

županija po veličini BDP-a u Hrvatskoj. BDP po stanovniku (tekuće cijene) u Šibensko-kninskoj

županiji 2013. iznosio je 60,9 tisuća kuna, što je manje od BDP-a po stanovniku Republike Hrvatske

koji je iznosio 77,5 tisuća kuna.


SLIKA 4 UDIO ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE U

UKUPNOM BDP-U U RH

SLIKA 5 BDP PO STANOVNIKU (TEKUĆE CIJENE)

ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE I RH

Na slici 6 prikazan je bruto domaći proizvod po županijama u 2013. godini.

SLIKA 6 BDP PO ŽUPANIJAMA, 2013. GODINA (IZVOR: DZS)

Udio Šibensko-kninske županije u bruto dodanoj vrijednosti Republike Hrvatske prema pojedinim

djelatnostima NKD-a u 2013. godini prikazan je tablicom 1 (izvor: DZS, Priopćenje broj 12.1.3.,

Zagreb, 15. veljače 2016.).

2%

98%

Šibensko-kninska županija Ostatak RH

0

10.000

20.000

30.000

40.000

50.000

60.000

70.000

80.000

90.000

Republika Hrvatska Šibensko-kninska

županija

[HR

K/s

tan

ovn

ik]


TABLICA 1 UDIO BRUTO DODANE VRIJEDNOSTI ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE U RH PREMA DJELATNOSTIMA

(2013.)

NKD Udio u BDP

RH (%)

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 0,8

B,C,D,E Prerađivačka industrija, rudarstvo i vađenje te ostale industrije 1,5

F Građevinarstvo 2,8

G,H,I Trgovina na veliko i na malo, prijevoz i skladištenje, smještaj,

priprema i usluživanje hrane 2,0

J Informacije i komunikacije 0,8

K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 1,2

L Poslovanje nekretninama 3,7

M,N Stručne, znanstvene, tehničke, administrativne i pomoćne uslužne

djelatnosti 1,4

O,P,Q Javna uprava i obrana, obrazovanje, djelatnosti zdravstvene

zaštite i socijalne skrbi 2,1

R,S,T,U Ostale uslužne djelatnosti 3,0

Bruto dodana vrijednost (bazične cijene) 2,0

SLIKA 7 STRUKTURA BRUTO DODANE VRIJEDNOSTI ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE PREMA DJELATNOSTIMA (2013.)

Poljoprivreda,

šumarstvo i

ribarstvo

2%

Prerađivačka

industrija, rudarstvo i

vađenje te ostale

industrije

16%

Građevinarstvo

7%

Trgovina na veliko i

na malo, prijevoz i

skladištenje, smještaj,

priprema i usluživanje

hrane

22%Informacije i

komunikacije

2%

Financijske

djelatnosti i

djelatnosti

osiguranja

4%

Poslovanje

nekretninama

20%

Stručne, znanstvene,

tehničke,

administrativne i

pomoćne uslužne

djelatnosti

6%

Javna uprava i obrana,

obrazovanje, djelatnosti

zdravstvene zaštite i

socijalne skrbi

16%

Ostale uslužne

djelatnosti

5%


3 Analiza provedenih projekata

Šibensko-kninska županija kontinuirano ulaže napore u provedbi projekata kojima je cilj

poboljšanje energetske učinkovitosti u svim sektorima energetske potrošnje. Provedbe pojedinih

mjera energetske učinkovitosti definirane su kroz Plan energetske učinkovitosti u neposrednoj

potrošnji energije (do 2014. godine), odnosno kroz Godišnji plan energetske učinkovitosti (od 2015.

godine).

3.1 Analiza ostvarenih ciljeva u 2014. godini

Tijekom 2014. godine ukupno je planirana provedba devet mjera, od čega njih pet u sektoru opće

potrošnje – podsektor usluga, tri u sektoru opće potrošnje – podsektor kućanstva, te jedna mjera

u sektoru prometa.

Očekivani okvirni cilj ušteda energije u neposrednoj potrošnji energije Šibensko-kninske županije

za 2014. godinu iznosio je 10,17 TJ, dok su ostvarene energetske uštede procijenjene na oko 5 TJ.

U uslužnom podsektoru provedene su sljedeće mjere:

Rekonstrukcija vanjske ovojnice i stolarije za zgrade javne namjene;

Energetski pregledi i certificiranje zgrada javnih ustanova;

Energetski dani Županije;

Zelena energija u Šibensko-kninskoj županiji.

Očekivana ušteda tih mjera iznosila je 4,18 TJ, a ostvarena ušteda iznosi 3,57 TJ.

U podsektoru kućanstva provedene su sljedeće mjere:

Sufinanciranje ugradnje solarnih kolektora;

Mreža EE info centara.

Očekivana ušteda tih mjera iznosila je 3,59 TJ, a ostvarena ušteda iznosi 1,42 TJ.

Razlika između ukupnih očekivanih i realiziranih ušteda proizlazi prvenstveno zbog smanjene

realizacije edukacijskih aktivnosti, kako u sektoru prometa tako i u sektoru opće potrošnje gdje je

provođenjem tih aktivnosti ostvareno manje od 40 % planiranih ciljeva. Usporedba očekivanih i

ostvarenih ušteda na razini podsektora kućanstva ukazuje na to kako ostvarenje predviđenih

mjera poboljšanja energetske učinkovitosti sufinanciranjem ugradnje sustava koji koriste OIE ne

odskače znatno od očekivanog, dok su needukacijske mjere u uslužnom sektoru ostvarene u

visokoj mjeri od gotovo 80 %.


3.2 Analiza ostvarenih ciljeva u 2015. godini

Izračun ušteda energije u 2015. godini temelji se na analizi mjera poboljšanja energetske

učinkovitosti Šibensko-kninske županije definirane kroz Godišnji plan energetske učinkovitosti

Šibensko-kninske županije za 2015. godinu. Sukladno Pravilniku za praćenje, mjerenje i verifikaciju

ušteda („Narodne novine“ br. 71/15) sve procjene uštede energije izražene su u kWh na godišnjoj

razini.

Tijekom 2015. godine provedene su četiri različite mjere pri čemu ukupna ostvarena ušteda iznosi

1.187.106 kWh (4,28 TJ).

Kao i u 2014., tijekom 2015. godine također nije provedena mjera Trening i promocija eko vožnje

stoga su željeni rezultati u sektoru prometa izostali.

U podsektoru kućanstva provedena je mjera Program energetske obnove obiteljskih kuća kojom

su ostvarene ukupne uštede od 111.887 kWh (3,87 TJ). Za provođenje ove mjere ukupno je

utrošeno 1.193.235 kn, od čega su vlastita sredstva Šibensko-kninske županije iznosila 53.002 kn, a

ostatak sredstava osigurali su FZOEU i korisnici programa. Kroz ovu mjeru postavljeno je 26 sustava

OIE od čega 8 sustava grijanja na pelete ukupne snage 247 kW, 3 sustava grijanja na pirolizu

ukupne snage 74 kW te 15 sustava za grijanje potrošne tople vode pomoću sunčanih kolektora

ukupne površine 73,11 m2. Doprinos smanjenju CO2 iznosi 21,04 tone godišnje.

U podsektoru usluga provedene su sljedeće tri mjere:

Program energetske obnove zgrada javnog sektora;

Promocija energetskih usluga i mjera EnU i OIE;

Provedba energetskih pregleda i izdavanje energetskih certifikata za zgrade javne

namjene.

Provođenjem mjere Program energetske obnove zgrada javnog sektora ostvarene su uštede od

1.075.919 kWh (3,87 TJ) dok za preostale dvije mjere metodologija nije predvidjela procjenu ušteda

energije.


4 Analiza stanja i potreba u neposrednoj potrošnji energije

U ovom poglavlju dan je pregled potrošnje neposredne energije u 2015. godini na području

Šibensko-kninske županije.

U poglavljima od 4.1 do 4.4 prikazana je potrošnja energije u pojedinim sektorima potrošnje te

ukupna struktura potrošnje finalne energije na području Šibensko-kninske županije. Ta se potrošnja

odnosi na sve potrošače sektora industrije, kućanstava, uslužnog sektora te prometa.

Poglavlja 4.5 i 4.6 detaljnije razmatraju potrošnju energije u objektima i voznom parku u vlasništvu

Šibensko-kninske županije.

4.1 Potrošnja energije u sektoru industrije

Ukupna neposredna potrošnja energije u sektoru industrije na području Šibensko-kninske županije

iznosi 252 GWh odnosno 908 TJ što je 2,18 % ukupne potrošnje energije u industriji u Republici

Hrvatskoj.

TABLICA 2 NEPOSREDNA POTROŠNJA ENERGIJE U INDUSTRIJI (2015.)

Vrsta goriva TJ GWh

Ogrjevno drvo 3,8 1,0

Ukapljeni plin 258,9 71,9

Motorni benzin 1,0 0,3

Dizelsko gorivo 38,4 10,7

Ekstra lako loživo ulje 26,6 7,4

Loživo ulje 75,4 21,0

Toplinska energija 12,0 3,3

Električna energija 392,7 109,1

Ostali energenti 99,5 27,6

UKUPNO 908,2 252,3

Struktura korištenih energenata određena je strukturom industrije, odnosno aktivnim industrijskim

granama te njihovom aktivnošću i proizvodnjom koja je određena zahtjevima i specifičnostima

industrijskih procesa.

U neposrednoj potrošnji dominiraju ukapljeni plin i loživa ulja kao primarni energenti te električna

energija kao transformirani oblici energije. Važno je napomenuti da na području Šibensko-kninske

županije postoji i potrošnja prirodnog plina u industriji koja, zbog malog broja potrošača i očuvanja

privatnosti podataka, prikazana u skupini „ostali energenti“.


SLIKA 8 STRUKTURA NEPOSREDNE POTROŠNJE ENERGIJE U INDUSTRIJI (2015.)

4.2 Potrošnja energije u sektoru prometa

U segmentu prometa razmatrana je potrošnja u cestovnom, željezničkom i pomorskom prometu

na području Šibensko-kninske županije. Prikazana potrošnja energenata rezultat je prikupljenih

podataka o potrošnji te modeliranja potrošnje u cestovnom prometu na temelju strukture

registriranih vozila koja je prikazana u tablici 4.

SLIKA 9 STRUKTURA POTROŠNJE ENERGENATA U SEKTORU PROMETA (2015.)

Ogrjevno drvo

1%

Ukapljeni plin

29%

Dizelsko gorivo

4%

Ekstra lako loživo

ulje

3%Loživo ulje

8%Toplinska energija

1%

Električna energija

43%

Ostali energenti

11%

Ukapljeni plin

2%

Motorni

benzin

35%

Dizelsko

gorivo

63%


TABLICA 3 POTROŠNJA ENERGENATA U SEKTORU CESTOVNOG PROMETA (2015.)

Vrsta goriva TJ GWh

Ukapljeni plin 44,5 12,4

Motorni benzin 783,6 217,7

Dizelsko gorivo 1.406,1 390,6


Stlačeni prirodni plin 0,0 0,0

UKUPNO 2.234,2 620,6

TABLICA 4 STRUKTURA VOZILA REGISTRIRANIH NA PODRUČJU ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE U 2015. GODINI

Kategorija vozila Dizel

gorivo

Motorni

benzin UNP SPP Elektro Hibrid Ukupno

M1 – osobna vozila (do 8 putnika) 14.013 23.142 887 3 3 14 38.062

M2 – autobusi (više od 8 putnika, do 5t) 29 0 0 0 0 0 29

M3 – autobusi (više od 8 putnika, iznad 5t) 99 0 0 0 0 0 99

L – motocikli i mopedi 3 6.895 1 0 11 1 6.911

N1 – teretna (do 3,5t) 2.316 174 14 1 1 0 2.506

N2 – teretna (od 3,5 – 12t) 437 1 0 0 0 0 438

N3 – teretna (iznad 12t) 465 1 0 0 0 0 466

Radni stroj 192 7 1 0 1 0 201

Traktor 227 2 0 0 0 0 229

Ukupno 17.781 30.222 903 4 16 15 48.941


4.3 Potrošnja energije u sektoru opće potrošnje

Sektor opće potrošnje sastoji se od podsektora kućanstava, usluga, poljoprivrede i građevinarstva.

Zbog specifičnosti potrošnje sektora poljoprivrede i građevinarstva te nedostupnosti

disagregiranih podataka, oni nisu prikazani zasebno već je potrošnja ta dva podsektora uključena

u potrošnju ostalih sektora.

4.3.1 Potrošnja energije u podsektoru kućanstva

Potrošnja energenata u podsektoru kućanstava analizirana je temeljem prikupljenih podataka po

potrošnji pojedinih energenata u 2015. godini te modeliranjem potrošnje za dio neumreženih

energenata prema specifičnostima županije i strukturi kućanstava.

Dominantan energent u neposrednoj potrošnji domaćinstava je ogrjevno drvo i ostala drvna

biomasa.

SLIKA 10 STRUKTURA NEPOSREDNE POTROŠNJE ENERGIJE U KUĆANSTVIMA (2015.)

TABLICA 5 NEPOSREDNA POTROŠNJA ENERGIJE U KUĆANSTVIMA (2015.)

Vrsta goriva TJ GWh

Prirodni plin 0,3 0,1

Ogrjevno drvo i biomasa 1.173,6 326,0

Ukapljeni naftni plin 124,8 34,7



UKUPNO 2.066,7 574,1

Ogrjevno drvo

i biomasa

57%

Ukapljeni

naftni plin

6%

Ekstra lako

loživo ulje

6%

Električna

energija

31%


4.3.2 Potrošnja energije u podsektoru usluga

Za razliku od sektora kućanstava u kojem dominira potrošnja ogrjevnog drva, a potom električne

energije, u uslužnom sektoru dominantna je potrošnja električne energije koja je gotovo 6 puta

veća od potrošnje idućeg najzastupljenijeg energenta – ekstra lakog loživog ulja.

SLIKA 11 STRUKTURA NEPOSREDNE POTROŠNJE ENERGIJE U SEKTORU USLUGA (2015.)

TABLICA 6 NEPOSREDNA POTROŠNJA ENERGIJE U SEKTORU USLUGA (2015.)

Vrsta goriva TJ GWh

Prirodni plin - -

Ogrjevno drvo i biomasa 1,6 0,5

Ukapljeni naftni plin 26,7 7,4



UKUPNO 464,9 129,1

Ukapljeni

naftni plin

6%

Ekstra lako

loživo ulje

14%

Električna

energija

80%


4.4 Struktura potrošnje finalne energije Šibensko-kninske županije

Struktura potrošnje finalne energije Šibensko-kninske županije dobiva se sumiranjem iznosa

pojedinih sektora potrošnje. Struktura, odnosno zastupljenost pojedinih energenata u finalnoj

potrošnji energije dana je na slici 12.

SLIKA 12 STRUKTURA OBLIKA ENERGIJE U NEPOSREDNOJ POTROŠNJI ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE U 2015.

GODINI

Najveći udio u potrošnji energenata imaju električna energija i dizelsko gorivo i to s udjelima od

25 %. U strukturi potrošnje energenata slijede ogrjevno drvo i biomasa s udjelom od 21 % te motorni

benzin s udjelom od 14 %. Na kraju slijedi ukapljeni naftni plin i ekstra lako loživo ulje s udjelima od

8 % i 4 % i te ostali izvori energije s udjelom manjim od 2 %.

Apsolutni iznosi potrošnje pojedinih energenata prikazani po sektorima potrošnje mogu se vidjeti

u tablici 7 – strukturi potrošnje finalne energije Šibensko-kninske županije. Najznačajniji sektor

potrošnje su promet s iznosom od 2 234 TJ godišnje, potom sektor kućanstva s iznosom od 2 066 TJ

godišnje, sektor industrije s 908 TJ te usluge s nešto više od 464 TJ.

Ukupna potrošnja svih sektora Šibensko-kninske županije iznosi 5 673 TJ godišnje.

Prirodni plin

0%

Ogrjevno drvo i

biomasa

21%

Ukapljeni plin

8%

Motorni benzin

14%

Dizelsko gorivo

25%

Ekstra lako loživo

ulje

4%

Loživo ulje

1%

Električna energija

25%

Para i vrela voda

0%

Ostali energenti

2%


TABLICA 7 STRUKTURA POTROŠNJE FINALNE ENERGIJE ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE ZA 2015. GODINU

Mjerna jedinica: TJ Industrija Promet Kućanstva Usluge UKUPNO

Prirodni plin 0,3 0,3

Ogrjevno drvo i biomasa 3,8 1.173,6 1,6 1.179,0

Ukapljeni plin 258,9 44,5 124,8 26,7 454,9

Motorni benzin 1,0 783,6 784,6

Dizelsko gorivo 38,4 1.406,1 1.444,5

Ekstra lako loživo ulje 26,6 125,8 63,3 215,7

Loživo ulje 75,4 75,4

Električna energija 392,7 642,2 373,2 1.408,1

Para i vrela voda 12,0 12,0

Ostali energenti 99,5 99,5

UKUPNO 908,23 2.234,15 2.066,71 464,86 5.673,9


4.5 Objekti u vlasništvu Šibensko-kninske županije

Analiza potrošnje energije u objektima Šibensko-kninske županije napravljena je na temelju

podataka izlistanih iz ISGE sustava. Dostavljeni podaci o karakteristikama objekata, potrošnjama

pojedinog energenta te ostali dodatni podaci objedinjeni su u jedinstvenu bazu podataka koja

je konsolidirana na način da bude pogodna za analizu određenih pokazatelja koja je dana u

nastavku. U bazi se nalazi popis od ukupno 40 objekta od čega njih 4 predstavlja kompleks od više

objekata. Za potrebe ove analize objekti su raspodijeljeni u 7 skupina prema njihovoj namjeni,

kako je prikazano u sljedećoj tablici i grafu. Namjena objekta definirana u ISGE sustavu svrstana

je u jednu od sedam kategorija prema ključu danom u tablici u Prilogu 1. Struktura objekata prema

namjeni objekta. Podatak o grijanoj površini poznat je za 37 objekata, a udjeli ukupne površine

pojedine skupine objekata u ukupnoj površini prikazan je u tablici 8 i slikom 13.

TABLICA 8 STRUKTURA I UKUPNA GRIJANA POVRŠINA OBJEKATA, PREMA NAMJENI OBJEKTA

Skupina objekata Broj objekata Ukupna grijana

površine (m2)

Udio u ukupnoj

grijanoj površini (%)

Administrativna zgrada 3 10.050 8 %

Bolnica 2 37.439 30 %

Ljekarna 2 210 0 %

Škola 12 13.365 11 %

Škola s dvoranom 11 49.480 39 %

Umirovljenički dom 2 10.263 8 %

Zdravstvena ustanova 5 5.715 5 %

Ukupno 37 126.522 100 %

SLIKA 13 UDJELI GRIJANE POVRŠINE SKUPINA OBJEKATA

Administrativna

zgrada

8%

Bolnica

30%

Ljekarna

0%Škola

11%

Škola s

dvoranom

39%

Umirovljenički

dom

8%

Zdravstvena

ustanova

4%


4.5.1 Potrošnja energije za grijanje prostora

Prema trenutnoj evidenciji, najveći broj objekata kao glavni energent za grijanje prostora koristi

ekstra lako loživo ulje, dok se dio njih grije na električnu energiju, a samo jedan objekt koristi UNP.

Obzirom na to da je podatak o potrošnji ekstra lakog loživog ulja u godinama do 2013. uglavnom

poznat za sve objekte, a za 2014. i 2015. godinu taj podatak je poznat za samo 12 objekata, prikaz

i analiza potrošnje ekstra lakog loživog ulja napravljena tako da je za svaki objekt prikazan

podatak o potrošnji za zadnju godinu za koju je on poznat. Osim toga, za svaki objekt izračunata

je i specifična potrošnja ekstra lakog loživog ulja po metru kvadratnom grijane površine (kWh/m2).

Prikaz tih podataka dan je u sljedećoj tablici.

TABLICA 9 SPECIFIČNA I UKUPNA GODIŠNJA POTROŠNJA EKSTRA LAKOG LOŽIVOG ULJA

Naziv objekta

Specifična

potrošnja

(kWh/m2)

Ukupna

potrošnja

(kWh)

Godina

podatka

Dom za starije i nemoćne osobe, Knin 242,2 551.266 2015

Opća bolnica Šibensko-Kninske županije - Kompleks 222,1 4.680.133 2012

Dom zdravlja, Knin 137,3 275.796 2015

Opća bolnica "Hrvatski ponos" 137,2 2.244.720 2015

Dom za starije i nemoćne osobe "Cvjetni dom" Šibenik 127,8 1.020.928 2015

Dom zdravlja, Šibenik 119,4 143.428 2013

Dom zdravlja, Drniš 104,8 153.130 2012

OŠ Domovinske zahvalnosti 90,1 398.229 2015

Osnovna glazbena škola "Krsto Odak" Drniš 78,6 76.514 2015

OŠ Murterski škoji 74,8 183.113 2013

OŠ Antuna Mihanovića - Petropoljskog Drniš 61,6 188.785 2014

SŠ Lovre Montija i SSŠ kralja Zvonimira - kompleks 61,3 644.062 2013

OŠ Čista Velika 50,3 56.110 2013

OŠ Jakova Gotovca 48,8 66.455 2015

OŠ Pirovac 33,3 61.242 2013

OŠ Skradin 30,2 45.918 2013

Zgrada SŠ ŠKŽ - Šibenik - Put Gimnazije 64 26,6 122.463 2012

OŠ Kistanje 23,2 42.878 2015

OŠ Primošten 21,6 40.797 2013

SŠ Ivana Meštrovića - Kompleks 17,1 51.213 2015

Zgrada SŠ ŠKŽ - Šibenik - Ante Šupuka bb 7,3 102.018 2013


Iz takve analize moguće je prepoznati one objekte koji predstavljaju najveći potencijal za uštede

kroz provedbu mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti. To su, dakle, objekti koji se ističu

velikom specifičnom potrošnjom energije za grijanje, a pritom također imaju veliku ukupnu

godišnju potrošnju istog energenta. U konkretnom slučaju, većom ukupnom i specifičnom

potrošnjom ekstra lakog loživog ulja ističu se objekti dviju bolnica te domovi zdravlja i domovi za

starije i nemoćne, stoga su to i objekti koji predstavljaju potencijal za ostvarenje ušteda.

Svi analizirani objekti, pri čemu su istaknuti oni s većom specifičnom potrošnjom ekstra lakog

loživog ulja, prikazani su na grafu. Horizontalna os grafa predstavlja specifičnu godišnju potrošnju

(kWh/m2), a vertikalna os predstavlja ukupnu godišnju potrošnju ekstra lakog loživog ulja (GWh).

SLIKA 14 GRAFIČKI PRIKAZ SPECIFIČNE I UKUPNE GODIŠNJE POTROŠNJE ENERGIJE ZA GRIJANJE (KWH/M2)

Osnovna škola Vjekoslava Kaleba za grijanje koristi ukapljeni naftni plin (UNP). Godišnja potrošnja

UNP-a u 2014. godini iznosila je 70.576 kWh, pri čemu je specifična potrošnja iznosila 65 kWh/m2.

Takvom potrošnjom ovaj objekt ne odskače od ostalih iste namjene koji se griju ekstra lakim loživim

uljem.


4.6 Vozni park javnog sektora Šibensko-kninske županije

Analiza potrošnje goriva voznog parka napravljena je na podacima za 2015. godinu kada se

Šibensko-kninska županija koristila sa 11 automobila, od čega ih je 4 pogonjeno dizelskim gorivom,

a 7 benzinskim gorivom. U pogledu starosti voznog parka, prosječna starost vozila je 8,3 godina,

pri čemu su vozila pogonjena dizelskim goriva nešto novijeg godišta. Iako je vozila pogonjenih

benzinom gotovo dvostruko više, 63 % ukupne prijeđene kilometraže ostvaruje se vozilima na dizel

(Tablica 10).

TABLICA 10 VOZNI PARK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE

Pogonsko

gorivo

Broj

vozila

Prosječna

starost

Godišnja kilometraža

(km)

Godišnja potrošnja

(l)

Dizel 4 5,5 133.425 9.814

Benzin 7 9,9 77.796 5.779

Ukupno 11 8,3 211.221 15.594

Ukupna godišnja potrošnja goriva svih vozila iznosi 15.594 litara, od čega je 9.814 litara dizela i

5.779 litara benzina.


5 Prijedlog mjera energetske učinkovitosti

U nastavku poglavlja dan je pregled predloženih mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti na

području Šibensko-kninske županije. Mjere su podijeljene prema podsektorima neposredne

potrošnje – industrija, promet i sektor opće potrošnje.

Mjere energetske učinkovitosti dijele se na kategorije provedbe ovisno o načinu i odgovornostima

u provedbi na slijedeći način:

1. Mjere koje obveznik planiranja provodi samostalno – primjer takvih mjera je zamjena

uredskih aparata energetski učinkovitim, zamjena voznog parka, obnova zgrada kojima

se koristi obveznik planiranja i/ili društva nad kojima ima upravljačka prava, trening eko

vožnje za zaposlene kod obveznika planiranja i slično. Smatra se da mjere obveznik

planiranja provodi samostalno i ako su sufinancirane iz nekog drugog izvora, a u planu se

navodi planirani iznos vlastitih sredstava i planirani izvor sufinanciranja. Iznos vlastitih

sredstava se dokazuje i planom proračuna obveznika planiranja za godinu koja je

obuhvaćena planom.

2. Mjere koje obveznik planiranja sufinancira – odnosi se na mjere koje provode subjekti nad

kojima obveznik planiranja nema upravljačka prava. Primjeri su programi sufinanciranja

mjera kod građana ili poduzetnika, a takve mjere uključuju i one mjere u kojima se uz

sufinanciranje obveznika planiranja koriste i sredstva iz drugih izvora, poput sredstava

FZOEU ili iz EU fondova.

3. Mjere koje obveznik planiranja ugovara – odnosi se na mjere u kojima obveznik planiranja

ima ovlasti ugovoriti provedbu mjera, ali ne snosi rizike provedbe takvih mjera i ne financira

ih svojim sredstvima. Primjer je provedba energetske obnove zgrada obveznika planiranja

kao energetske usluge i provedba projekata javno-privatnog partnerstva.

4. Mjere koje obveznik planiranja provodi – odnosi se na mjere u kojima obveznik planiranja

sudjeluje i/ili odlučuje u provedbi, ali ih ne financira/sufinancira vlastitim sredstvima i ne

snosi rizike vezane uz provedbu. Primjer takve mjere je provedba info kampanje koja je

potpuno financirana iz drugog izvora, ali je za provedbu zadužen obveznik planiranja i/ili

društva nad kojima obveznik planiranja ima upravljačka prava. Ako se rad na provedbi

takve mjere ne financira iz vanjskog izvora, smatra se da ih obveznik planiranja sufinancira

iznosom vrijednosti utrošenog rada zaposlenih, te ne spadaju u ovu kategoriju.

5. Mjere sa posrednim učinkom na obveznika planiranja – odnosi se na mjere u kojima

obveznik planiranja stvara preduvjete za provedbu drugih mjera koje provodi samostalno.

Primjer je priprema kriterija energetske učinkovitosti u javnoj nabavi, ili studije i analize

potencijala za povećanje energetske učinkovitosti. Pri planiranju ovih mjera procjenjuju se

troškovi koji proizlaze iz stvarnih troškova obveznika planiranja i troška rada zaposlenih, ali

ne procjenjuju se uštede, s obzirom da će uštede biti utvrđene kada se pojedine mjere

budu provodile.


Kategorija mjere označava način izračuna ušteda te mjere. Sukladno preporuci Nacionalnog

koordinacijskog tijela za energetsku učinkovitost definirane su tri kategorije mjera:

1. Mjere za koje postoji metodologija definirana u Pravilniku za praćenje, mjerenje i

verifikaciju ušteda („Narodne novine“ br. 71/15)

- njihovu uštedu potrebno je izračunati prema navedenoj metodologiji.

2. Mjere kojima se ušteda utvrđuje mjerenjem

- ukoliko postoje mjere kojima se ušteda energije utvrđuje mjerenjem potrošnje onda se

njihova ušteda proračunava na način kako je opisano u Pravilniku o sustavnom

gospodarenju energijom u javnom sektoru („Narodne novine“ br. 18/15). U

navedenom pravilniku ušteda energije se utvrđuje razlikom mjerene potrošnje energije

i referentne potrošnje energije.

3. Mjere za koje ne postoji metodologija izračuna uštede

- za specifične mjere koje nisu propisane metodologijom (npr. mjere u industriji), uštede

se određuju po projektu, a procjenjuju ih za to ovlaštene stranke.

5.1 Sektor opće potrošnje

Naziv mjere Energetska obnova Kompleksa Opće bolnice Šibensko-kninske

županije

Kategorija provedbe Mjere koje obveznik planiranja sufinancira/Mjere koje obveznik

planiranja ugovara

Kategorija mjere Integralna obnova kompleksa

Opis mjere

Integralna energetska obnova čitavog kompleksa Opće bolnice

Šibensko-kninske županije. U mjeru je uključena kompletna

rekonstrukcija vanjske ovojnice zgrade te sustava grijanja i rasvjete.

Planirani početak radova 2017-2018. godina.

Iznos uštede 3.000.000 kn / 1.330 tCO2 / 4.850.000 kWh

Životni vijek 25 godina

Očekivani iznos investicije 60.000.000 kn

Planirani iznos vlastitog

ulaganja -

Izvor sufinanciranja 100 % ESCO (moguće smanjenje; ovisno o udjelu financijskih

sredstava drugih dionika i modelu financiranja)

Rokovi provedbe 2019 godina

Način praćenja Sustav za mjerenje i verifikaciju ušteda (SMiV)

Predlaže se nastavak trenda obnove zgrada velike potrošnje, putem ESCO modela ukoliko

županija nema dovoljno sredstava za financiranje integralne energetske obnove.


Naziv mjere Modernizacija kotlovnica i zamjena primarnog energenta

Kategorija provedbe Mjere koje obveznik planiranja provodi samostalno

Kategorija mjere Zamjena sustava grijanja i sustava potrošne tople vode

Opis mjere Zamjena primarnog energenta (ekstra lakog loživog ulja). U Domu

zdravlja Knin (2.009 m2) predlaže se prelazak s ELLU na prirodni plin.

Iznos uštede 22 tCO2 / 29.000 kWh


Očekivani iznos investicije 502.000 kn


ulaganja 250.000 kn

Izvor sufinanciranja

OP Konkurentnost i kohezija (Ministarstvo graditeljstva i prostornog

uređenja), Fond za sufinanciranje provedbe EU projekata na

regionalnoj i lokalnoj razini i JLRS (Ministarstvo regionalnoga razvoja

i fondova Europske unije)

Rokovi provedbe 2017.-2019. godina


Kod zamjene primarnog energenta bitno je imati u vidu da se u ruralnim područjima svakako

preporuča korištenje peleta kao energenta za grijanje, dok se u urbanim sredinama predlažu

dizalice topline, kako bi se onečišćenje zraka u urbanim sredinama smanjilo.

TABLICA 11 ZGRADE U KOJIMA SE PLANIRA ZAMJENA PRIMARNOG ENERGENTA ELLU-A

Objekt

Korisna

površina

[m²]

Adresa Planirani radovi Investicija

(kn)

Očekivane

uštede

kWh tCO₂

Dom zdravlja

Knin 2.009

Kneza Ivaniša

Nelipića 1 ,

22300 Knin

Zamjena primarnog

energenta ELLU s

prirodnim plinom

502.000 29.000 22

UKUPNO: 502.000 29.000 22


Naziv mjere Integralna mjera energetske obnove vanjske ovojnice zgrade –

objekti za odgoj i obrazovanje


Kategorija mjere Integralna mjera obnove postojećih zgrada javne namjene

Opis mjere

Integralna mjera obnove zgrada Šibensko-kninske županije koje

imaju povećanu specifičnu potrošnju energije za grijanje (Tablica

12).

Mjera će se sufinancirati putem poziva „Energetska obnova zgrada

i korištenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama koje

obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja“2

Iznos uštede 300 tCO2 / 1.014.144 kWh




ulaganja 2.054.000 kn








Prilikom planiranja energetske obnove zgrada, a radi ostvarivanja što većih ušteda potrebno je

podupirati integralnu obnovu svih zgrada, a ne samo djelomičnu (samo dio stolarije ili krova).

Integralnom obnovom zgrada se značajno doprinosu boljitku boravka u prostoru, povećava se

trajnost zgrade te se postižu značajne ekonomske, ekološke i energetske uštede.

TABLICA 12 ZGRADE U KOJIMA SE PLANIRA INTEGRALNA OBNOVA VANJSKE OVOJNICE - OBJEKTI ZA ODGOJ I

OBRAZOVANJE

Objekt

Korisna

površina

[m²]


[kn]

Očekivane

uštede

kWh tCO₂

SŠ Lovre Montija i SSŠ

kralja Zvonimira -

kompleks

10.500 Ikičina 30 ,

22300 Knin

Toplinska izolacija krova,

zamjena stolarije, obnova

fasade

12.500.000 536.000 160

SŠ Ivana Meštrovića 3.001 Poljana 1 ,

22320 Drniš

Zamjena stolarije, izolacija

ravnih krovova, obnova

fasade

1.773.000 154.000 46

OŠ Domovinske

zahvalnosti 4.419

Josipa Jovića

2, 22300 Knin

Sanacija fasade, zamjena

stolarije, toplinska izolacija

stropa, zamjena rasvjete

4.825.000 254.000 72

OŠ Antuna

Mihanovića -

Petropoljskog

3.067

Antuna

Mihanovića

5, 22320 Drniš

Obnova fasade, zamjena

stolarije 1.447.000 70.000 21

UKUPNO: 20.545.000 1.014.144 300

2 Više na: http://www.strukturnifondovi.hr/natjecaji/1309


Kao optimalno rješenje prilikom energetske obnove zgrada svakako se predlaže cjelovita obnova

čitave zgrade, što bi značilo integralna obnova vanjske ovojnice, rasvjete, termotehničkih sustava

te ugradanja sustava na OIE.

TABLICA 13 ZGRADE U KOJIMA SE PLANIRA INTEGRALNA OBNOVA VANJSKE OVOJNICE I UGRADNJA SUSTAVA NA

OIE – OBJEKTI ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE

Objekt

Korisna

površina

[m²]


[kn]

Očekivane

uštede

kWh tCO₂

OŠ Kistanje 1.850

dr. Franje

Tuđmana 80,

22305 Kistanje

Obnova fasade,

zamjena stolarije,

sanacija ravnih

krovova, zamjena

rasvjete, instalacija

fotonaponskih panela

3.300.000 207.000 53

SGŠ Ivana

Lukačića 445

Splitska 2,

22000 Šibenik

Sanacija stropova,

obnova fasade i

stolarije, zamjena

rasvjete i obnova

strojarskog pogona

1.060.000 12.000 3

UKUPNO: 4.360.000 219.000 56

3 Više na: http://www.strukturnifondovi.hr/natjecaji/1309

Naziv mjere Integralna mjera energetske obnove vanjske ovojnice zgrade +

ugradanja OIE – objekti za odgoj i obrazovanje



Opis mjere


imaju povećanu specifičnu potrošnju energije za grijanje i

ugradanja sustava sa obnovljivim izvorom energije (OIE) (Tablica

13).

Mjera će se sufinancirati putem poziva „Energetska obnova zgrada

i korištenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama koje

obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja“3

Iznos uštede 56 tCO2 / 219.000 kWh




ulaganja 436.000 kn









TABLICA 14 ZGRADE U KOJIMA SE PLANIRA INTEGRALNA OBNOVA VANJSKE OVOJNICE I UGRADNJA SUSTAVA NA

OIE

Objekt

Korisna

površina

[m²]


[kn]

Očekivane

uštede

kWh tCO₂

Dom za

starije i

nemoćne

osobe

"Cvjetni dom"

Šibenik

7.987

Branitelja

domovinskog

rata 2F, 22000

Šibenik

Ugradnja fotonaponskih

panela, rekonstrukciju /

zamjenu postojećih

solarnih kolektora (OIE)

te rekonstrukciju vanjske

ovojnice i zamjenu

stolarije (EnU)

11.981.000 898.000 205

Dom za

starije i

nemoćne

osobe Knin

2.276

Ulica kneza

Domagoja 5,

22300 Knin

Zamjena stolarije,

izolacija krovova,

obnova fasade

3.642.000 384.000 135

UKUPNO: 15.623.000 1.282.000 340

Naziv mjere Integralna mjera energetske obnove vanjske ovojnice zgrade +

ugradanja OIE



Opis mjere


imaju povećanu specifičnu potrošnju energije za grijanje i

ugradanja sustava sa obnovljivim izvorom energije (OIE) (Tablica

14).

Iznos uštede 340 tCO2 / 1.282.000 kWh




ulaganja 7.750.000 kn









Naziv mjere Dan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije

Kategorija provedbe Mjere sa posrednim učinkom na obveznika planiranja

Kategorija mjere Mjera koja nije definirana metodologijom

Opis mjere

Mjera predviđa provođenje Energetskih dana Šibensko-kninske

županije u cilju informiranja, edukacije i podizanja razine svijesti

građana o važnosti smanjenja energetske potrošnje i korištenja

obnovljivih izvora energije.

Dinamika financiranja po godinama provedbe bit će detaljno

razrađena u godišnjim Planovima energetske učinkovitosti u

neposrednoj potrošnji energije Šibensko-kninske županije, u skladu

sa Zakonom o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj

potrošnji.

Iznos uštede Potporna mjera4

Životni vijek -



ulaganja 15.000 kn

Izvor sufinanciranja -



4 Mjere energetske učinkovitosti mogu se dijeliti na potporne i izvršne. Potporne mjere politike su one mjere koje za rezultat

nemaju mjerljivu uštedu, nego služe kao potpora za provođenje izvršnih mjera (primjerice uspostavljanje novog sustava

financiranja EE mjera, ili provođenje informativne kampanje o EE, izrada projektne dokumentacije i sl.). Ove mjere se

navode u planu i upisuje u SMIV ali njihova ušteda jednaka je nuli ukoliko ne postoji vjerodostojan način izračuna uštede.

(Izvor: „Upute za izradu godišnjih i akcijskih planova energetske učinkovitosti“, CEI, siječanj 2016.)


5.2 Sektor prometa

Potrošnja energije u sektoru prometa čini znatan dio potrošnje na području grada Šibensko-

kninske županije, a važnost prometa za smanjenje potrošnje energije i emisije stakleničkih plinova

prepoznata je i kroz resurse alocirane upravo na sektor prometa.

U sektoru prometa predviđena je jedna mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti za čiju

provedbu je izravno zadužena Šibensko-kninska županija:

Trening i promocija eko vožnje.

Naziv mjere Trening i promocija eko vožnje


Kategorija mjere Poticanje eko vožnje

Opis

Ovom mjerom želi se postići maksimalna razina osviještenosti svih

građana i vozača o prednostima eko vožnje,

kroz aktivno provođenje treninga eko vožnje te promotivnim

aktivnostima među vozačima koji su stekli licencu prije donošenja

Pravilnika o osposobljavanju kandidata za vozače („Narodne

novine“ br. 13/09).

Posebni elementi kampanje trebaju biti posvećeni edukaciji o eko

vožnji za: vozače osobnih automobila, autobusa i teretnih vozila >

3,5 tone.

Ovom mjerom predviđa se uključivanje vozača službenih vozila u

nadležnosti Šibensko-kninske županije u program edukacije eko

vožnje i promocijom eko vožnje među svim građanima županije.

Šibensko-kninska županija će organizirati trening eko vožnje za 6

vozača – zaposlenika županijske uprave.

Očekivane uštede 1,0 tCO2 / 3.708 kWh




ulaganja 6.000 kn

Izvor sufinanciranja -

Rokovi provedbe 2017. - 2019. godina

Način praćenja Šibensko-kninska županija – SMIV


5.3 Sektor industrije

Republika Hrvatska je svojom energetskom politikom, prije svega Nacionalnim akcijskom planom

energetske učinkovitosti, odredila provedbu nekoliko mjera energetske učinkovitosti u industriji.

Unatoč toma što jedinice lokalne i regionalne samouprave nisu izravno nadležne za provedbu

navedenih mjera, Šibensko-kninska županija će raditi na promociji mjera energetske učinkovitosti

u industriji te raditi na unaprjeđenju komunikacije između javne uprave i institucija te poslovnih

subjekata.


5.4 Sumarni prikaz predloženih mjera

U nastavku je dan sumarni prikaz mjera poboljšanja energetske učinkovitosti koje se planiraju

provesti tijekom razdoblja 2017. – 2019. godine, a u nadležnosti su Županije.

Očekivani iznos svih investicija je iznosi 101 milijun kuna, međutim od toga se čak 60 milijuna kuna

odnosi na mjeru Energetske obnove Kompleksa Opće bolnice Šibensko-kninske županije za čije

se ostvarenje predlaže primjena ESCO modela.

Ukupni očekivani iznos investicija za provođenje mjera koje obveznik planiranja provodi

samostalno iznosi 41,0 milijun kuna, pri čemu planirana vlastita ulaganja iznose 10,5 milijuna kuna.

TABLICA 15 SUMARNI PREGLED SVIH MJERA POBOLJŠANJA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI

Naziv mjere

Očekivani

iznos

investicije (kn)

Planirani iznos

vlastitog

ulaganja (kn)

Mjere koje obveznik planiranja sufinancira/Mjere koje obveznik planiranja ugovara

Energetska obnova Kompleksa Opće bolnice Šibensko-

kninske županije 60.000.000 -

Ukupno 60.000.000 -

Mjere koje obveznik planiranja provodi samostalno

Modernizacija kotlovnica i zamjena primarnog energenta 502.000 250.000

Integralna mjera energetske obnove vanjske ovojnice

zgrade – objekti za odgoj i obrazovanje 20.545.000 2.054.000


zgrade + ugradanja OIE – objekti za odgoj i obrazovanje 4.360.000 436.000


zgrade + ugradanja OIE 15.500.000 7.750.000

Trening i promocija eko vožnje 6.000 6.000

Ukupno 40.913.000 10.496.000

Mjere sa posrednim učinkom na obveznika planiranja

Dan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije 15.000 15.000

Ukupno 15.000 15.000

TABLICA 16 SUMARNI PREGLED MJERA PREMA KATEGORIJI PROVEDBE

Naziv mjere

Očekivani

iznos

investicije (kn)

Planirani iznos

vlastitog

ulaganja (kn)

Mjere koje obveznik planiranja sufinancira/Mjere koje

obveznik planiranja ugovara 60.000.000 -

Mjere koje obveznik planiranja provodi samostalno 40.913.000 10.496.000

Mjere sa posrednim učinkom na obveznika planiranja 15.000 15.000

Ukupno 100.928.000 10.511.000


TABLICA 17 SUMARNI PREGLED OČEKIVANIH UŠTEDA

Naziv mjere Očekivani iznos

ušteda (tCO2)

Očekivani iznos

ušteda (kWh)

Energetska obnova Kompleksa Opće bolnice Šibensko-

kninske županije 1.330 4.850.000

Modernizacija kotlovnica i zamjena primarnog

energenta 22 29.000


zgrade – objekti za odgoj i obrazovanje 300 1.014.144


zgrade + ugradanja OIE – objekti za odgoj i

obrazovanje

56 219.000


zgrade + ugradanja OIE 340 1.282.000

Trening i promocija eko vožnje 1 3.708

Dan energetske učinkovitosti Šibensko-kninske županije Potporna mjera5

Ukupno 2.049 7.397.852

5 Mjere energetske učinkovitosti mogu se dijeliti na potporne i izvršne. Potporne mjere politike su one mjere koje za rezultat

nemaju mjerljivu uštedu, nego služe kao potpora za provođenje izvršnih mjera (primjerice uspostavljanje novog sustava

financiranja EE mjera, ili provođenje informativne kampanje o EE, izrada projektne dokumentacije i sl.). Ove mjere se

navode u planu i upisuje u SMIV ali njihova ušteda jednaka je nuli ukoliko ne postoji vjerodostojan način izračuna uštede.

(Izvor: „Upute za izradu godišnjih i akcijskih planova energetske učinkovitosti“, CEI, siječanj 2016.)


6 Način praćenja izvršenja plana i izvještavanja

Praćenje izvršenja plana te pravodobno izvještavanje o implementiranim mjerama i aktivnostima

važan je segment u provedbi mjera energetske učinkovitosti.

Važnost praćenja ušteda energije prepoznata je i u Zakonu o energetskoj učinkovitosti u kojem se

prema članku 22. definira Sustav za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije kao računalni

sustav za prikupljanje, obradu i verifikaciju informacija o energetskoj učinkovitosti i ostvarenim

uštedama energije (SMIV). Navedeni sustav vodi i održava Nacionalno koordinacijsko tijelo u

skladu s Pravilnikom za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije.

Istim člankom određena je obaveza odgovornih osoba javnog sektora unositi sve potrebne

informacije u Sustav za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda.

Web aplikacija SMIV koristi Metodologiju “odozdo prema gore” (engl. Bottom-up) koja je opisana

u Pravilniku o metodologiji za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije u neposrednoj

potrošnji, a mjere energetske učinkovitosti se prate i verificiraju u četiri sektora neposredne

potrošnje (sektor kućanstva, industrije, usluga i transporta). U registar planova pohranjuju se ciljevi

i planirane mjere energetske učinkovitosti gradova, županija i općina, a registar provedenih mjera

podrazumijeva pohranjivanje podataka o uštedama energije (kWh), smanjenju emisije (tCO2) i o

troškovima provedbe mjera (kn).

Web aplikacija sustava ima za cilj uspostaviti sustav za praćenje, mjerenje i verifikaciju uštedama

kojim će se omogućiti kontinuirano ocjenjivanje uspješnosti politika energetske učinkovitosti te

ispunjenje zadanih ciljeva. Kontinuirano praćenje aktivnosti također će omogućiti i olakšanu

reviziju Nacionalnog akcijskog plana energetske učinkovitosti te olakšati njegovu izradu.

Za kvalitetnu analizu provedenih mjera i ostvarenih ušteda potrebna je dobra komunikacija i

koordinacija svih jedinica lokalne samouprave koje provode mjere energetske učinkovitosti kako

bi se dobila cjelovita slika provedenih projekata i natječaja.

Konzistentna i redovita primjena i korištenje SMIV aplikacija trebala bi olakšati navedene analize

te doprinijeti cjelovitosti analize ušteda na području županije.

Praćenje provedbe aktivnosti i mjera propisanih ovim planom energetske učinkovitosti, odnosno

postignutih ušteda, obavljat će odgovorna osoba imenovana od strane Šibensko-kninske županije

kroz sustav SMIV.


7 Izvori financiranja i financijski mehanizmi za provedbu mjera

7.1 Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU)

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osnovan je kao izvanproračunski fond sa ciljem

sudjelovanja svojim sredstvima u financiranju nacionalnih energetskih programa imajući u vidu

postizanje energetske učinkovitosti, odnosno korištenja obnovljivih izvora energije. Sredstva Fonda

se dodjeljuju na temelju javnog natječaja objavljenog u Narodnim novinama, na Internet

stranicama Fonda te u javnim glasilima.

Značajnu ulogu Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost zauzima u provedbi projekata

energetseke učinkovitosti koji se sufinanciraju kroz OP Konkurentnost i kohezija kao posredničko

tijelo razine 2 (PT-2) i kroz ulogu Obaveznog Partnera.

Uloga PT-2 je sudjelovanje u pripremi natječajne dokumentacije, sudjelovanje u izboru projekata,

suradnja s korisnicima te provjera izvršenja ugovornih obaveza. A aktivnosti stručne podrške

Partnera, tj. FZOEU, uključuju pregled nacrta projektnog prijedloga, podršku prijavitelju pri pripremi

i provođenju postupka javne nabave, podršku korisniku tijekom provedbe te ostale potpore za

prijavitelje/korisnike.

7.2 Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR)

HBOR je razvojna i izvozna banka osnovana sa svrhom kreditiranja obnove i razvitka hrvatskog

gospodarstva. Za pružanje financijske potpore i poticanje ulaganja u projekte zaštite okoliša,

energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije uveden su posebni financijski

programi. Kredite je moguće realizirati izravno ili putem poslovnih banaka koje surađuju s HBOR-

om.

Naziv programa PROGRAM KREDITIRANJA ENERGETSKE OBNOVE ZGRADA

Namjena programa adaptacija i rekonstrukcija građevinskih objekata

oprema i uređaji

Korisnici programa

pružatelji energetske usluge (trgovačka društva i obrti koji izvršavaju

uslugu poboljšanja energetske učinkovitosti zgrada javnog sektora,

a koji su odabrani na javnom nadmetanju)

naručitelji energetske usluge (tijela državne uprave, jedinice lokalne

i područne (regionalne) samouprave i ustanove, agencije, škole i

bolnice u njihovom vlasništvu)

sva trgovačka društva i obrti koji ulažu u energetsku učinkovitost


Vrsta sredstava kredit - putem poslovnih banaka6 ili izravnim kreditiranjem

Iznos ukupnog budžeta i

pojedinačnog ugovora

najveći iznos kredita nije ograničen, a ovisi o HBOR-ovim

mogućnostima financiranja, konkretnom investicijskom programu,

kreditnoj sposobnosti korisnika kredita, prihvatljivosti projekta

temeljem Potvrde o tehničkoj i financijskoj izvedivosti projekta APN-

a, odnosno stručne komisije te vrijednosti i kvaliteti ponuđenih

instrumenata osiguranja

krediti se odobravaju u kunama uz valutnu klauzulu

HBOR može razmatrati kreditiranje do 50% predračunske vrijednosti

investicije bez PDV-a

Uvjeti financiranja

kamata: 4% s mogućnošću snižavanja

poček: 1 godina

rok otplate: do 14 godina uključujući i poček

Naziv programa PROGRAM KREDITIRANJA PROJEKATA ZAŠTITE OKOLIŠA, ENERGETSKE

UČINKOVITOSTI I OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

Namjena programa

osnivačka ulaganja,

zemljište,

građevinski objekti,

oprema i uređaji

trajna obrtna sredstva - do 30% ukupnog iznosa kredita

Korisnici programa

jedinice lokalne i regionalne samouprave

komunalna društva

trgovačka društva, obrtnici i ostale pravne osobe

Vrsta sredstava kredit - kreditiranje krajnjih korisnika putem poslovnih banaka 7 i

izravno kreditiranje



najveći iznos nije ograničen, a ovisi o HBOR-ovim mogućnostima

financiranja, konkretnom investicijskom programu, kreditnoj

sposobnosti korisnika kredita, vrijednosti i kvaliteti ponuđenih

instrumenata osiguranja

HBOR kreditira do 75% predračunske vrijednosti investicije bez PDV-

a

zahtjevi manji od 100.000 Kn u pravilu se neće razmatrati

Uvjeti financiranja

kamata: 4% s mogućnošću snižavanja za projekte okoliša i

energetske učinkovitosti

poček: 3 godine

rok otplate: do 14 godina uključujući i poček

7.3 Fondovi Europske unije i uloga ministarstava

6 Addiko Bank d.d, Croatia banka d.d.,Erste & Steiermärkische Bank d.d., Hrvatska poštanska banka d.d., Istarska kreditna

banka Umag d.d., OTP banka Hrvatska d.d., Podravska banka d.d., Privredna banka Zagreb d.d., Raiffeisenbank Austria

d.d., Sberbank d.d., Slatinska banka d.d., Societe Generale - Splitska banka d.d., Zagrebačka banka d.d.

7 Addiko Bank d.d., Zagreb; Banka Kovanica d.d., Varaždin; BKS Bank d.d., Rijeka; Croatia banka d.d., Zagreb; Erste &

Steiermärkische bank d.d., Rijeka; Hrvatska poštanska banka d.d., Zagreb; Istarska Kreditna banka Umag d.d., Umag;

Karlovačka banka d.d., Karlovac; Kentbank d.d., Zagreb; Kreditna banka Zagreb d.d., Zagreb; OTP banka Hrvatska d.d.,

Zadar; Partner banka d.d., Zagreb; Podravska banka d.d., Koprivnica; Privredna banka Zagreb d.d., Zagreb;

Raiffeisenbank Austria d.d., Zagreb; Sberbank d.d., Zagreb; Slatinska banka d.d., Slatina; Société Générale-Splitska banka

d.d., Split; Štedbanka d.d., Zagreb; Vaba d.d. banka Varaždin, Varaždin; Zagrebačka banka d.d., Zagreb


Europski fondovi su zamišljeni kao financijski instrumenti koji podupiru provedbu pojedine politike

Europske unije u zemljama članicama. Jedna od najznačajnijih je kohezijska politika, koja se

provodi kroz strukturne fondove (Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond) i

Kohezijski fond, ali i kroz druge strukturne fondove: Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i

Europski fond za ribarstvo. Prema Direktivi 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti države članice i

regije bi trebalo poticati da u potpunosti iskoriste strukturne fondove i Kohezijski fond kako bi

potaknule ulaganja u mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti.

Prema Operativnom programa - Konkurentnost i kohezija (2014. - 2020.), usvojenom u prosincu

2014. godine, planirana je alokacija od 531.810.805 eura za prioritetnu os Promicanje energetske

učinkovitosti i obnovljivih izvora energije iz Europskog fonda za regionalni razvoj. U idućoj tablici je

dan pregled posredničkih tijela razine 1 i iznosa financiranja specifičnih ciljeva.

Prioritetna os 4: Promicanje energetske učinkovitosti i

obnovljivih izvora energije

Ukupna alokacija

za Prioritetnu os 4:

531.810.805 EUR

Posredničko

tijelo razine

1

Investicijski prioritet 4b

Promicanje energetske

učinkovitosti i korištenja

obnovljivih izvora

energije u poduzećima

Specifični cilj 4b1

Povećanje energetske učinkovitosti

i korištenja OIE u proizvodnim

industrijama

60.000.000 EUR MINGO

Specifični cilj 4b2

Povećanje energetske učinkovitosti

i korištenja OIE u privatnom

uslužnom sektoru (turizam, trgovina)


Investicijski prioritet 4c

Podupiranje energetske

učinkovitosti,

pametnog upravljanja

energijom i korištenje

OIE u javnoj

infrastrukturi, uključujući

javne zgrade i u

stambenom sektoru

Specifični cilj 4c1

Smanjenje energetske potrošnje u

zgradama javnog sektora

211.810.805 EUR MGIPU


Smanjenje energetske potrošnje u

stambenim zgradama

(u više stambenim zgradama i

obiteljskim kućama)

100.000.000 EUR MGIPU


Povećanje učinkovitosti sustava

Toplinarstva

80.000.000 EUR MGIPU


Povećanje učinkovitosti javne

rasvjete

20.000.000 EUR MGIPU

Investicijski prioritet 4d

Razvoj i provedba

pametnih sustava

distribucije koji djeluju

pri niskim i srednjim

razinama napona

Specifični cilj 4d1

Uvođenje pametnih mreža na pilot

područjima


Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije je Upravljačko tijelo Operativnog

programa - Konkurentnost i kohezija (2014. - 2020.), odnosno zaduženo je za upravljanje


cjelokupne provedbe Operativnog programa. Za posrednička tijela razine 1 za ovu prioritetnu os,

koja planiraju sredstva, provode mjere informiranja i vidljivosti, pripremaju natječajnu

dokumentaciju za odabir projekata, iniciraju strateške projekte, sudjeluju u izboru projekata te u

procesima plaćanja sredstava korisnicima, su određeni Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo

graditeljstva i prostornog uređenja.

Za posredničko tijelo razine 2, koje sudjeluje u pripremi natječajne dokumentacije i izboru

projekata, zaključuje ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava s korisnikom, “dnevno” surađuje s

korisnikom i savjetuje ga, provjerava izvršenje ugovornih obveza korisnika i nadzire napredak

projekta, ispituje sumnje na nepravilnosti, odlučuje o prihvatljivosti troškova tijekom provedbe i

inicira financijske korekcije, je određen Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

7.3.1 Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja

Nakon uspješno završenih Pilot Poziva za izradu projektne dokumentacije te radove energetske

obnove odgojno-obrazovnih javnih ustanova temeljem kojih je dosad ugovoreno više od 100

projekata u vrijednosti od gotovo 60 milijuna kuna, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja

radi na novim pozivima: 4c2.2. (Poziv na dostavu projektnih prijedloga za energetsku obnovu

višestambenih zgrada) i 4c1.3 (Poziv za dostavu projektnih prijedloga za energetsku obnovu

zgrada javnih ustanova koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja).

Trenutno je otvoren 4c2.2. Poziv na dostavu projektnih prijedloga za energetsku obnovu

višestambenih zgrada, dok se otvaranje 4c1.3. Poziva za dostavu projektnih prijedloga za

energetsku obnovu zgrada javnih ustanova koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja,

očekuje uskoro.

Naziv programa 4c2.2. Poziv na dostavu projektnih prijedloga za energetsku obnovu

višestambenih zgrada

Namjena programa energetska obnova višestambenih zgrada - mjere moraju rezultirati

uštedom od 50% za grijanje/hlađenje na godišnjoj razini

Korisnici programa višestambene zgrade (prijavu podnosi upravitelj zgrade ili

predstavnik suvlasnika)

Vrsta sredstava bespovratna sredstva



raspoloživa sredstva iznose 152 milijuna kn

minimalni iznos bespovratnih sredstava za pojedinačni projektni

prijedlog je 100.000 kn, a maksimalan 13 milijuna kn

Uvjeti financiranja

projektna dokumentacija se sufinancira u iznosu od 85%

provedba energetske obnove, nadzor građenja i projektantski

nadzor se sufinancira do 60%

Naziv programa 4c1.3. Poziv za dostavu projektnih prijedloga za energetsku obnovu

zgrada javnih ustanova koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja

Namjena programa

mjere energetske obnove zgrada i korištenje obnovljivih izvora

energije koje će rezultirati smanjenjem potrošnje energije za

grijanje/hlađenje na godišnjoj razini (kWh/god) od najmanje 50% u


odnosu na godišnju potrošnju energije za grijanje/hlađenje prije

provedbe navedenih mjera

Korisnici programa

jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su

vlasnici zgrada u kojima javne ustanove obavljaju djelatnost odgoja

i obrazovanja i/ili osnivači javnih ustanova koje obavljaju djelatnost

odgoja i obrazovanja

javne ustanove koje obavljaju djelatnost predškolskog odgoja,

osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja te visokog

obrazovanja (osnovne škole, srednje škole, učenički domovi, dječji

vrtići, jaslice i visokoškolske ustanove).

Vrsta sredstava bespovratna sredstva



raspoloživa sredstva iznose 152 milijuna kn

minimalni iznos bespovratnih sredstava za pojedinačni projektni

prijedlog je 80.000 kn, a maksimalan 5,2 milijuna kn

7.3.2 Ministarstvo gospodarstva

U trenutku izrade ovog dokumenta nema otvorenih natječaja Ministarstva gospodarstva prema

gore navedenim specifičnim ciljevima.

Aktualni natječaji se mogu pronaći na sljedećoj stranici: http://www.strukturnifondovi.hr/.

7.4 Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD)

Europska banka za obnovu i razvoj je najmlađa međunarodna financijska institucija, čija je misija

financirati prvenstveno projekte u privatnom sektoru koji ne mogu pronaći izvor financiranja na

tržištu, no samo one projekte koji potpomažu tranziciju prema tržišnoj ekonomiji i demokratskom

društvu.

EBRD u Hrvatskoj ima mogućnost izravnog kreditiranja ili kreditiranja putem poslovnih banaka. U

pravilu, izravno kreditira samo velike projekte (vrijednosti minimalno oko 3 milijuna EUR), a sve

ostale projekte financira preko poslovnih banaka. Za prihvaćanje velikih projekata, EBRD razmatra

kreditnu sposobnost klijenta te isplativost projekta, a potom kredit i financiranje određuje putem

financijskog modela. EBRD u sklopu kredita nudi i bespovratna sredstva krajnjim korisnicima

(određen postotak od iznosa kredita) kojim se umanjuje glavnica kredita. Krajnji korisnik će imati

pravo na bespovratna sredstva ukoliko je zadovoljio određene uvjete (npr. ostvario određeno

postotno smanjenje CO2 ili smanjenje potrošnje energije).

U Hrvatskoj su trenutno aktualne dvije kreditne linije namijenjene financiranju projekata energetske

učinkovitosti i obnovljivih izvora energije:

a) Western Balkans Sustainable Energy Financing Facility II (WEBSEFF II) - sredstva iz ove

kreditne linije se distribuiraju putem sljedećih poslovnih banaka koje samostalno određuju

komercijalne uvjete:


Privredna banka Zagreb (budžet 20 milijuna EUR)

Zagrebačka banka (budžet 20 milijuna EUR)

Erste & Steiermärkische banka (budžet 10 milijuna EUR)

Naziv programa Western Balkans Sustainable Energy Financing Facility II (WEBSEFF II)

Namjena programa

energetska učinkovitost (energetska obnova zgrada, poboljšanje

energetske učinkovitosti)

obnovljivi izvori energije

Korisnici programa javni sektor

privatni sektor

Vrsta sredstava

kredit

grant

besplatna tehnička pomoć



ukupan budžet za Hrvatsku iznosi 50 milijuna EUR, maksimalnog

iznosa 2,5 milijuna EUR po projektu za javni sektor, 2 milijuna EUR za

privatni sektor te 5 milijuna EUR za ESCO kompanije

financijski poticaj (grant) do 10 % od iznosa kredita za privatni sektor,

odnosno do 15 % za javni sektor

Uvjeti financiranja uvjete financiranja određuje banka sudionik, pojedinačno za

svakog korisnika kreditne linije

b) REENOVA+ - program financiranja koji potiče ulaganja u energetsku učinkovitost u

stambenom sektoru. Sredstva su prema ovom programu distribuirana putem Erste &

Steiermärkische banke koja je formirala dvije vrste kredita.

Naziv programa REENOVA+

Namjena programa energetska učinkovitost u stambenom sektoru

Korisnici programa

privatnim vlasnicima obiteljskih kuća, stanova i suvlasnicima

stambenih zgrada

dobavljačima/proizvođačima prihvatljivih, energetski učinkovitih

proizvoda i materijala visokih performansi

Vrsta sredstava kredit



Mini EKO potrošački krediti – do 2.000 EUR

EKO krediti – do 30.000 EUR

Uvjeti financiranja

Mini EKO potrošački krediti – odobravaju se na rok od dvije godine,

uz fiksnu kamatnu stopu od 5,90 %, bez naknade za obradu kredita

EKO kredit – odobravaju se na rok od 2 do 7 godina uz fiksnu

kamatnu stopu od 5,90 % do 6,50 %, bez naknade za obradu kredita


7.5 Europska investicijska banka (EIB)

Europska investicijska banka je razvojna banka Europske unije čija je uloga doprinijeti integraciji i

uravnoteženom razvoju te gospodarskoj i socijalnoj koheziji zemalja članica EU, a slične ciljeve

provodi i izvan teritorija EU. EIB i u Hrvatskoj sudjeluje u financiranju projekata javnog i privatnog

sektora, i to direktnim financiranjem ili preko poslovnih banaka partnera.

EIB direktno financira samo projekte ukupne vrijednosti veće od 25 milijuna EUR, a sve manje

projekte financira putem poslovnih banaka.

Kreditna sredstva te pripadajuća bespovratna sredstva namijenjena financiranju energetske

učinkovitosti i obnovljivih izvora energije plasira putem kreditnih linija preko Raiffeisen banke i Erste

& Steiermärkische banke.

Naziv programa Raiffeisen banka

Namjena programa proširenja i modernizacije proizvodnih kapaciteta, infrastrukture,

ekonomije znanja, obrazovanja, energije, okoliša i zdravstva

Korisnici programa mala i srednja poduzeća (do 250 zaposlenika na konsolidiranoj

osnovi) i srednje kapitalizirana poduzeća (do 3.000 zaposlenih)




maksimalan iznos je 25 milijuna EUR

za male i srednje poduzetnike i srednje kapitalizirana poduzeća do

100 % ukupnog iznosa projekta (do 12,5 milijuna EUR)

za jedinice javne uprave i ostale subjekte do 50 % ukupnog troška

projekta (do 12,5 milijuna EUR za infrastrukturne projekte za pružanje

javnih usluga, koji su kandidati za odobrenje EU bespovratnih

sredstava do 2,5 milijuna EUR)

Uvjeti financiranja

uvjete financiranja određuje poslovna banka

u dogovoru s EIB-om, kamatna stopa je povoljnija od tržišne

kamatne stope

Naziv programa Erste & Steiermärkische banka

Namjena programa energetska učinkovitost

Korisnici programa

mali i srednji poduzetnici

velika poduzeća

javni sektor i ostali poslovni subjekti

Vrsta sredstava kredit + dio bespovratnih sredstava



bespovratna sredstva u visini 15 % glavnice kredit

minimalan trošak projekta je 40.000 EUR, a maksimalan 2,5 milijuna

EUR za modernizaciju proizvodnje (energetski učinkovitiju

tehnologiju) te 250.000 EUR za poboljšanje energetske učinkovitosti

zgrade

Uvjeti financiranja povoljniji uvjeti financiranja (kamatna stopa) od komercijalnih

Hrvatskoj su dostupna i sredstva iz Green for Growth (GGF) Fonda koji je pokrenut kao javno-

privatno partnerstvo u prosincu 2009. godine, od strane njemačke razvojne banke KfW i Europske

investicijske banke (EIB), uz financijsku potporu Europske komisije, njemačkog Federalnog


ministarstva za gospodarsku suradnju i razvoj (BMZ) i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Za

sada su dvije poslovne banke, Privredna banka Zagreb (budžet 25 milijuna EUR) i Zagrebačka

banka (budžet 20 milijuna EUR) potpisale ugovore o financiranju s GGF-om.

Naziv programa Green for Growth (GGF)

Namjena programa energetska učinkovitost

obnovljivi izvori energije

Korisnici programa

veliki korporativni klijenti

malo i srednje poduzetništvo

kućanstva

industrija

javni sektor


besplatna tehnička pomoć



mali projekti: do 500.000 EUR za projekte koji će rezultirati 15 %-tnim

smanjenjem emisije CO2 ili uštede u energiji

veliki projekti: više od 500.000 EUR za projekte koji će rezultirati 20 %-

tnim smanjenjem emisije CO2 ili uštede u energiji

Uvjeti financiranja uvjete financiranja određuje poslovna banka

7.6 ESCO kompanije

Na hrvatskom tržištu djeluje nekoliko ESCO kompanija (Energy Service Company) koje pružaju

cjelovitu uslugu: razvoj, izvedbu i financiranje projekata; prilikom koje su sve obveze regulirane

Ugovorom o energetskom učinku.

Ugovor o Energetskom učinku je ugovorni sporazum između korisnika i pružatelja mjera energetske

učinkovitosti, gdje se ulaganja (oprema, radovi ugradnje i operativne usluge) plaćaju u odnosu

na sporazumno dogovorenu razinu poboljšanja energetske učinkovitosti i drugih kriterija

energetske učinkovitosti, kao što su financijske uštede. Ključno načelo ugovora o energetskom

učinku je omogućavanje financiranja mjera energetske učinkovitosti s predviđenim smanjenjem

troškova, izbjegavajući kapitalne zahtjeve od strane korisnika.

Ugovor o energetskom učinku je način dostave infrastrukturnih poboljšanja organizacijama kojima

nedostaje znanje o učinkovitosti energetske opreme, vještine energetskog upravljanja i kapitalnog

financiranja.

Ključne prednosti ugovora o energetskom učinku za klijente su:

o omogućavanje obnove i modernizaciju zgrada i objekata;

o pružanje dugoročne, zajamčene uštede s nula ili minimalnim ulaganjem;

o kontinuirano smanjenje utjecaja organizacije na okoliš;

o omogućavanje izdvajanja zadataka uštede energije vanjskim pružateljima usluga

koji su plaćeni na temelju njihove učinkovitosti.


Naziv programa ESCO kompanije

Namjena programa

projektiranje, provedba, evaluacija i financiranje projekata

energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Projekti

uključuju modernizaciju, rekonstrukciju i obnovu postojećih

postrojenja i objekata, što obuhvaća i ugradnju obnovljivih izvora

energije

područja rada:

o javna rasvjeta

o zgradarstvo

o industrija

o sustavi opskrbe

Korisnici programa javni sektor

privatni sektor

Vrsta sredstava projektiranje, provedba, evaluacija i financiranje projekata


pojedinačnog ugovora ne postoji ograničenje u vezi budžeta projekta

Uvjeti financiranja uvjeti i karakteristike samog provođenja projekta se određuju i

prilagođavaju svakom projektu pojedinačno

Više informacija se može pronaći na nacionalnom portalu energetske učinkovitosti8.

7.6.1 Program energetske obnove zgrada javnog sektora

Prema Zakonu o energetskoj učinkovitosti („Narodne novine“ br. 127/14), Agencija za pravni

promet i posredovanje nekretninama (APN) provodi postupak javne nabave za energetsku uslugu

u zgradarstvu u ime i za račun proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna

Republike Hrvatske, u skladu s Programom energetske obnove zgrada javnog sektora.

Prema Programu energetske obnove zgrada javnog sektora, koji je vrijedio u razdoblju od 2014.

do 2015., potencijalni naručitelji usluge energetske obnove su se prijavljivali APN-u ispunjavanjem

obrasca za vlasnika. APN je provodio postupak ocjene mogućnosti financiranja energetske

obnove putem Ugovora o energetskom učinku, provodio postupak javne nabave, odabirao

najpovoljnijeg ponuđača te odobravao i verificirao projekte. Ulaganje u energetsku obnovu

zgrada javnog sektora se financiralo sredstvima ESCO kompanije te bespovratnim sredstvima

FZOEU, uz HBOR-ovu kreditnu liniju Program kreditiranja energetske obnove zgrada.

Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenje je trenutno u postupku donošenja novog Programa

energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje od 2016. do 2020., koji će imati veći

naglasak na iskorištavanje sredstava fondova Europske unije.

Više informacija se može pronaći na mrežnim stranicama APN-a9.

8 https://www.enu.hr/ee-u-hrvatskoj/tko-je-tko-ee-rh/pruzatelji-energetske-usluge 9 http://www.apn.hr/djelatnosti/energetska-obnova-zgrada-javnog-sektora


7.7 Energetske zadruge

Energetske zadruge su udruženja lokalnih aktera - pojedinaca, poduzeća, javnih ustanova te

lokalnih samouprava koji zajedno razvijaju projekte obnovljivih izvora energije. Okrupnjavanjem

kapitala i znanja, smanjuju rizik investicije, postižu veću pregovaračku moć i dijele dobit od

projekta.

Cilj energetskih zadruga jest zadržati energetsku djelatnost u vlasništvu lokalne zajednice kako bi

ona od nje imala maksimalnu ekonomsku i društvenu korist, uz očuvanje okoliša kao dodatni

aspekt.

Glavne odlike energetske zadruge jesu:

demokratski način odlučivanja – svaki član zadruge ima jedan glas, neovisno o tome koliki

je početni kapital unio u zadrugu,

podjela dobiti – podjela dobiti ide prema učešću zadrugara u stvaranju dobiti, pri čemu

se 30 % obvezno reinvestira u razvoj zadruge.

U Republici Hrvatskoj trenutno djeluje devet energetskih zadruge, koje zajednički razvijaju projekte

obnovljivih izvora energije.

Više informacija se može pronaći na nacionalnom portalu energetske učinkovitosti10.

7.8 Poslovne banke

Brojne poslovne banke su u svoje ponude uvrstile različite kreditne linije i modele financiranja kao

temelj za strateško opredjeljenje ka ponudi financijskih rješenja za projekte energetske

učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, u cilju povećanja sudjelovanja na ovom rastućem tržištu.

Neke od poslovnih banaka su već navedene kao partneri HBOR-a te kao partneri na velikim

europskim kreditnim linijama, dok je ostatak banaka razvio vlastite modele financiranja.

Pregledom svih modela financiranje od strane poslovnih banaka uočava se širok spektar kreditnih

linija s različitim kamatnim stopama, uvjetima odobravanja samog kredita i rokovima otplate

prilagođene svakoj pojedinoj namjeni financiranja.

10 https://www.enu.hr/ee-u-hrvatskoj/tko-je-tko-ee-rh/energetske-zadruge/


8 Zaključak

Akcijski plan energetske učinkovitosti županije predstavlja strateški dokument koji je ujedno i

obveza prema Zakonu o energetskoj učinkovitosti („Narodne novine“ br. 127/14). Akcijski plan se

donosi za period od tri godine i s njime se utvrđuje trogodišnja provedbena politika za poboljšanje

energetske učinkovitosti na području županije usklađena s Nacionalnim programom i

Nacionalnim akcijskim planom.

Ovim akcijskim planom analizirana je potrošnja energije u pojedinim sektorima potrošnje (industrija,

promet, uslužni sektor, kućanstva) te ukupna struktura potrošnje finalne energije na području

Šibensko-kninske županije. Dodatne analize potrošnje energije provedenu su za objekte i vozni

park u vlasništvu županije.

U 2015. godini ukupna potrošnja energije svih sektora Šibensko-kninske županije iznosila je 5.673 TJ

godišnje, pri čemu dominiraju sektor kućanstva (2.066 TJ) i sektor prometa (2.234 TJ).

Kao ključan dio akcijskog plana opisane su mjere energetske učinkovitosti koje se predlažu za

implementaciju u narednom razdoblju na području županije, uz analizu potrebnih financijskih

sredstava za njihovu implementaciju.

Praćenje izvršenja plana te pravodobno izvještavanje o implementiranim mjerama i aktivnostima

ostvaruje se pomoću računalnog sustava za prikupljanje, obradu i verifikaciju informacija o

energetskoj učinkovitosti i ostvarenim uštedama energije (SMIV). Navedeni sustav vodi i održava

Nacionalno koordinacijsko tijelo u skladu s Pravilnikom za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda

energije („Narodne novine“ br. 71/15).

U dokumentu je dan pregled izvora financiranja i financijskih mehanizama za provedbu mjera.

Kako u trenutku izrade ovog dokumenta od strane FZOEU-a nije objavljen godišnji program javnih

poziva i natječaja za 2016. godinu, za ilustraciju onoga što se može očekivati u narednom

razdoblju prikazan je plan za 2015. godinu.

Prema ovom Akcijskom planu, Šibensko-kninska županija će u periodu provedbe ukupno

investirati 10,5 milijuna kuna svojih sredstava za provedbu predloženih mjera koje obveznik

planiranja provodi samostalno, pri čemu je ukupni iznos investicija 41,0 milijun kuna. Uz to,

predložena je i mjera koje obveznik planiranja ugovara (ESCO model) čija ukupna investicija iznosi

60 milijuna kuna, a odnosi se na Energetsku obnovu Kompleksa Opće bolnice Šibensko-kninske

županije u koju je uključena kompletna rekonstrukcija vanjske ovojnice zgrade te sustava grijanja

i rasvjete.


9 Popis tablica

Tablica 1 Udio bruto dodane vrijednosti Šibensko-kninske županije u RH prema djelatnostima

(2013.) .................................................................................................................................................................. 9

Tablica 2 Neposredna potrošnja energije u industriji (2015.) .................................................................. 12

Tablica 3 Potrošnja energenata u sektoru cestovnog prometa (2015.) .............................................. 14

Tablica 4 Struktura vozila registriranih na području Šibensko-kninske županije u 2015. godini ........ 14

Tablica 5 Neposredna potrošnja energije u kućanstvima (2015.) ......................................................... 15

Tablica 6 Neposredna potrošnja energije u sektoru usluga (2015.) ...................................................... 16

Tablica 7 Struktura potrošnje finalne energije Šibensko-kninske županije za 2015. godinu .............. 18

Tablica 8 Struktura i ukupna grijana površina objekata, prema namjeni objekta ............................. 19

Tablica 9 Specifična i ukupna godišnja potrošnja ekstra lakog loživog ulja ....................................... 20

Tablica 10 Vozni park Šibensko-kninske županije ...................................................................................... 22

Tablica 11 Zgrade u kojima se planira zamjena primarnog energenta ELLU-a .................................. 25

Tablica 12 Zgrade u kojima se planira integralna obnova vanjske ovojnice - objekti za odgoj i

obrazovanje ..................................................................................................................................................... 26

Tablica 13 Zgrade u kojima se planira integralna obnova vanjske ovojnice i ugradnja sustava na

OIE – objekti za odgoj i obrazovanje ........................................................................................................... 27

Tablica 14 Zgrade u kojima se planira integralna obnova vanjske ovojnice i ugradnja sustava na

OIE ...................................................................................................................................................................... 28

Tablica 15 Sumarni pregled svih mjera poboljšanja energetske učinkovitosti .................................... 32

Tablica 16 Sumarni pregled mjera prema kategoriji provedbe ............................................................ 32

Tablica 17 Sumarni pregled očekivanih ušteda ........................................................................................ 33

10 Popis slika

Slika 1 Struktura potrošnje energije po sektorima........................................................................................ 2

Slika 2 Geografski položaj i obuhvat Šibensko-kninske županije .............................................................. 6

Slika 3 Stanovništvo u RH po županijama, 2011. godina (izvor: DZS) ....................................................... 7

Slika 4 Udio Šibensko-kninske županije u ukupnom BDP-u u RH ............................................................... 8

Slika 5 BDP po stanovniku (tekuće cijene) Šibensko-kninske županije i RH ............................................ 8

Slika 6 BDP po županijama, 2013. godina (Izvor: DZS) ................................................................................ 8

Slika 7 Struktura bruto dodane vrijednosti Šibensko-kninske županije prema djelatnostima (2013.) 9

Slika 8 Struktura neposredne potrošnje energije u industriji (2015.) ....................................................... 13

Slika 9 Struktura potrošnje energenata u sektoru prometa (2015.) ....................................................... 13

Slika 10 Struktura neposredne potrošnje energije u kućanstvima (2015.) ............................................ 15

Slika 11 Struktura neposredne potrošnje energije u sektoru usluga (2015.) ......................................... 16

Slika 12 Struktura oblika energije u neposrednoj potrošnji Šibensko-kninske županije u 2015. godini

............................................................................................................................................................................ 17

Slika 13 udjeli grijane površine skupina objekata ...................................................................................... 19

Slika 14 Grafički prikaz specifične i ukupne godišnje potrošnje energije za grijanje (kWh/m2) ....... 21

11 Prilozi

11.1 Prilog 1 - Nazivi objekata prema ISGE sustavu te odgovarajući nazivi skupine

objekata

Naziv zgrada iz ISGE-a Naziv skupine objekata

Administrativna zgrada Administrativna zgrada

Stambena zgrada s više od 3 stana Administrativna zgrada

Javne zgrade Administrativna zgrada

Bolnica Bolnica

Ljekarna Ljekarna

Objekt (općenito) Objekt za pripremu hrane

Sportska dvorana Sportska dvorana

Srednja škola Škola

Osnovna škola Škola

Područna škola Škola

Srednja škola s dvoranom Škola s dvoranom

Osnovna škola s dvoranom Škola s dvoranom

Umirovljenički dom Umirovljenički dom

Ambulanta Zdravstvena ustanova

Dom zdravlja Zdravstvena ustanova

Documents

Akcijski plan energetske učinkovitosticei.hr/upload/2017/04/sibensko_kninska_zupanija_58e642b... · 2017. 4. 6. · CVH centar za vozila Hrvatske DZS Državni zavod za statistiku