Download ppt - 55 PREPORUKA ZA POVEĆANJE KONKURENTNOSTI HRVATSKE

55 PREPORUKA ZA POVEĆANJEKONKURENTNOSTI HRVATSKE

Prof.dr.sc. Slavko Krajcar

Fakultet elektrotehnike i računarstva

Sveučilište u Zagrebu

(član Nacionalnoga vijeća za konkurentnost)

2

3

IZAZOVI NOVE EKONOMIJE

GLOBALNA UTAKMICA

IT I GLOBALNAKOMUNIKACIJA

EKOLOGIJA IODRŽIVI RAZVOJ

TEHNOLOŠKI RAZVOJ I INOVACIJE

SVE ZEMLJE SU U TRANZICIJI !!

4

Model mjerenja konkurentnosti

• Tko?• Svjetski gospodarski forum i Sveučilište Harvard (od 1979.

godine izdaje Global Competitiveness Report)

• Za koga?• «Konkurentnost nije više ograničena samo na one s prestižnim

nasljeđem.» (M. E. Porter)

• Kako?• «Nacije odabiru prosperitet ako stvore takve politike, zakone i

institucije koji podupiru rast produktivnosti» (M. E. Porter)

• Što?• “Nije važno što proizvodiš već kako”

5

Zašto?

Odrednice konkurentske prednosti nacije (Porterov «dijamant»)

6

www.konkurentnost.hr/nvk

Nacionalno vijeće za konkurentnost

7

Nacionalno vijeće za konkurentnost* (1)

Misija“Trajno promicanje i poticanje potrebe razvoja konkurentnosti i produktivnosti hrvatskog gospodarstva s ciljem osiguranja održivog rasta životnog standarda građana Hrvatske”

Ciljevi i ključne funkcije• Međunarodno rangiranje Hrvatske – “Benchmark”• Godišnje izvješće o konkurentnosti Hrvatske• Preporuke za povećanje konkurentnosti• Dijalog privatnog i javnog sektora

(*NVK osnovano odlukom Vlade RH pred dvije godine)

8

Nacionalno vijeće za konkurentnost (2)

• Razlozi utemeljenja - osiguranje dugoročno održivog rasta gospodarstva i životnog standarda

• Svrha djelovanja - svojim radom promovira ideje i načela koja trebaju omogućiti dugoročni gospodarski razvoj i održive dugoročne rezultate

• Načelo rada i sastav - gospodarstvo, Vlada, sindikat te znanost i obrazovanje, međusobna suradnja osigurava cjelovito sagledavanje razvojnih problema i mogućnosti razvojnih politika

• Ciljevi rada - međunarodna mjerljivost i usporedivost konkurentnosti Hrvatske

9

Tri glavna izazova za Hrvatsku

• Završiti transformaciju u tržišno gospodarstvo

• Izraditi model održivog gospodarskog razvoja u uvjetima globalnog tržišta

• Uskladiti ukupnu regulativu sa zahtjevima EU te ispuniti Kopenhaške kriterije

10

Sedam velikih zabluda

1. Hrvatska je atraktivna za strana ulaganja, ali ulagači samo zbog političke situacije čekaju na granicama

2. Lako ćemo smanjiti poreze i povećati prava

3. Imamo visoko obrazovanu i kvalitetnu radnu snagu

4. Ulazak u EU će riješiti sve ekonomske probleme

5. Može se voditi ekonomska politika bez uzimanja u obzir tečajne politike

6. Radna mjesta će otvoriti država

7. Vlada u jednom mandatu može riješiti većinu problema

11

Global Competitiveness Report

• Growth Competitiveness Index (indeks mogućnosti rasta):“The set of institutions and economic policies supportive of high

rates of economic growth in the medium term (over the coming five years).”

• Business Competitiveness Index (indeks poslovne konkurentnosti):“The set of institutions, market structures, and economic policies

supportive of high current levels of prosperity.”

12

GLOBALNO IZVJEŠĆE O KONKURENTNOSTI 2003/04: Indeks mogućnosti rasta (GCI) i Indeks poslovne konkurentnosti (BCI)

1. Finska2. SAD3. Švedska4. Danska5. Tajvan.....31. Slovenija33. Mađarska39. Češka43. Slovačka45. Poljska.....50. Urugvaj51. Kostarika52. Namibija

53. HRVATSKA54. Brazil55. Gambija56. Indija....64. Bugarska....75. Rumunjska77. Srbija81. Makedonija... 102. Haiti

1. Finska2. SAD3. Švedska4. Danska5. Njemačka.....30. Slovenija 35. Češka38. Mađarska43. Slovačka47. Poljska....59. Panama60. Indonezija61. Dominikanska

Republika

62. HRVATSKA63. El Salvador64. Filipini65. Rusija...73. Rumunjska74. Bugarska....95. Angola

Izvor: “Globalno izvješće o konkurentnosti 2003/04”, Svjetski gospodarski forum

13

Izvješće o globalnoj konkurenciji

14

REZULTATI POKAZUJU

• Hrvatska zaostaje za zemljama Srednje i Istočne Europe

• Zaostajanje u tehnološkom razvoju i razvoju inovacija

• Nedovoljno obrazovana radna snaga

• Visoke cijene i troškovi rada

• Izvoz u EU stagnira

• Slaba efikasnost i transparentnost javne uprave, posebno pravosuđa

15

Sadašnji model rasta neodrživ

• Rast BDP-a generiran domaćom potrošnjom

• Velik dio potrošnje financiran zaduživanjem (vanjski dug: cca 24,0 mld USD)

• Izvoz usredotočen na turizam i snažno subvencioniranu brodogradnju

• Turizam obilježen niskom dodatnom vrijednošću

• Nedovoljno otvaranje novih radnih mjesta

• Izostanak izravnih stranih ulaganja u izvozni sektor

• Niska ulaganja u obrazovanje, inovacije, IR i tehnologiju

16

Struktura zaposlenih u 2002. godini

17

Strateški ciljevi – osnova za konsenzus

• Ostvarivanje održivog rasta BDP-a (dva puta u 10 g.)• Smanjivanje nezaposlenosti / povećanje zaposlenosti (s

14% na 8% u 10 g, tercijarno obrazovani s 17 na 29%, rast produktivnosti brže od pšlaća itd.)

• Povećanje kvalitete življenja (20% najsiromašnijih stječe 10% svih dohodaka, životni vijek sa 74 na 76 i smrtnost novorođenđadi sa t na 5/1000, očuvanje resursa i sl.)

• Povećanje stupnja društvene uključenosti (stopa pismenosti, dostupnost obrazovanju, segregacija, učinkovitost države, vladavina prava, korupcija i sl.)

18

Sedam područja povećanja konkurentnosti

1. Obrazovanje za rast i razvoj

2. Pravna država sukladna EU

3. Troškovna i cjenovna konkurentnost

4. Razvoj inovativnosti i tehnologija

5. Jačanje malog i srednjeg poduzetništva

6. Regionalni razvoj i razvoj klastera

7. Stvaranje pozitivnog stava i liderstva

19

Stvaranje pozitivnog stava prema promjenama

• Prezentirati javnosti objektivnu ocjenu stanja

• Političko vodstvo mora stvoriti tim za upravljanje promjenama

• Kreirati razvojni model zemlje

• Stalno obavještavati o promjenama

• Koristiti se već provjerenim rješenjima

• Stvoriti i održavati partnerstvo vlade, sindikata, gospodarstvenika i akademske zajednice

• Ulagati u edukaciju političke elite kako bi ovladala vještinama i znanjima modernog javnog menadžmenta

20

Dijalog Vlade i ostalih sektora može značajno unaprijediti konkurentnost nacionalnog gospodarstva

Preporuke za povećanje konkurentnosti

OBRAZOVANJE ZA RAST I RAZVOJ

“ULAGANJE U OBRAZOVANJE I ZNANOSTJE ULAGANJE

U BOLJU BUDUĆNOST LJUDI”

22

Dijagnoza stanja u hrvatskom obrazovanju

Niska razina obrazovanosti (7% više i 12% visoko)

Premala izdvajanja za obrazovanje - (4% BDP-a)

i države, i lokalnih zajednica, i gospodarstva Neprimjerenost obrazovnih programa Nedefiniranost znanja i vještina potrebnih

gospodarstvu RH

23

Glavni ciljevi promjena obrazovanja za rast i razvoj

Poboljšavati obrazovnu strukturu radno sposobnog stanovništva, prvenstveno visokoobrazovanih ljudi

Povećavati ukupna izdvajanja za obrazovanje Trajno osuvremenjivati sadržaje i metode

obrazovanja na svim razinama obrazovnog sustava

Sustavno nadgledati kvalitetu obrazovanja - i procesa i rezultata

24

Glavni putovi promjena obrazovanja za rast i razvoj (1)

Povećavati uključenost odraslih u programe dodatnog obrazovanja

Otvarati obrazovni sustav prema društvu Procjenjivati znanja i vještine za buduća tržišta

rada i takvim procjenama prilagođavati obrazovne programe

Osuvremenjivati obrazovanje nastavnika, učitelja i odgajatelja

25

Glavni putovi promjena obrazovanja za rast i razvoj (2)

Povećavati ulogu privatnog sektora u ponudi obrazovnih usluga

Poticati povećanje izdvajanja tvrtki za obrazovanje zaposlenih

Marno unaprjeđivati visoko obrazovanje - ‘Bolonjski proces’


PRAVNA DRŽAVA SUKLADNA EU

27

Dijagnoza stanja

Pravna nesigurnost Javna administracija je

• nedovoljno obrazovana

• skupa

• neefikasna Sudstvo slabo funkcionira Nedovoljna usklađenost s EU standardima

28

Ciljevi preporuka

Uspostaviti državni sustav i okružje orijentirano na pružanje usluga građanima i poslovnom sektoru

Oblikovati državu dovoljnog institucionalnog kapaciteta za rješavanje javnih problema

• načela novog javnog menadžmenta

• načelo vladavine prava

29

Ključni pravci aktivnosti

Tri ključna područja:

1) Zakonodavstvo

2) Pravosuđe

3) Javna uprava

30


• Osuvremeniti zakone i regulacije

(sukladnost EU)• Ukloniti zakonske prepreke• Unaprijediti slobodno tržišno natjecanje

1. ZAKONODAVSTVO

31


• Racionalizirati organizaciju• Stvoriti profesionalno, učinkovito, etično i

nepristrano djelovanje

2. PRAVOSUĐE

32


• Reorganizirati i racionalizirati

• Modernizirati usluge

• Profesionalizirati

• Privatizirati pojedine usluge

3. JAVNA UPRAVA


TROŠKOVNA I CJENOVNA KONKURENTNOST

34

Ključni problemi troškovne i cjenovne konkurentnosti

Veća razina cijena nego u drugim tranzicijskim zemljama (osim u Sloveniji) ogleda se u skupim inputima proizvodnih procesa

To se odnosi i na visinu jediničnoga troška rada, jer razina i rast proizvodnosti rada ne uspijevaju kompenzirati visinu realnih plaća

35

Hrvatska ima relativno nizak realni BDP po stanovniku u usporedbi s relativnom razinom cijena i plaća

Realni BDP po stanovniku

2000.* (EU 15 = 100)

Nacionalna razina cijena (EU 15 = 100)

Prosj. bruto plaća u € za 1. polugodište

2003. (Indeks,Hrvatska = 100)

Hrvatska 36 56 100

Slovenija 67 65 145

Bugarska 25 29 19

Mađarska 49 44 72

Poljska 40 50 72

Rumunjska 23 24 34

Rusija 29 29 20

36

Prema rješenju problema

Problem je složen i nije nastao preko noći, pa se ni ne može riješiti preko noći

Rješenje ne treba tražiti u pojeftinjenju rada, jer mnoge niže razvijene zemlje na globalnom tržištu konkuriraju jeftinom radnom snagom – to je utakmica u koju se Hrvatska ne želi i ne može uključiti

37


1. Brži rast proizvodnosti rada od rasta realnih plaća

• konsenzus

• politika plaća• nova radna mjesta

38


2. Jačanje konkurencije i unaprjeđenje regulacije monopola i kvazi-monopola

39


3. Smanjiti porezni teret

• smanjenje ukupne državne potrošnje

• smanjenje poreza na dohodak

• na lokalnoj razini poreze i kvazi poreze učiniti transparentnima


RAZVOJ INOVATIVNOSTI I TEHNOLOGIJE

41

Ključni problemi slabe inovativnosti: dijagnoza

Najrašireniji oblik ponašanja poduzeća:

pasivno restrukturiranje > aktivno restrukturiranje slaba potražnja za inovacijama i tehnologijama

Veliko zaostajanje u veličini ulaganja u IR u poslovnom sektoru:

0,43% BDP vs. EU 1,20%

Slaba orijentacija IR prema poslovnom sektoru

Ne postoje mehanizmi poticanja inovacijske aktivnosti u poduzećima

42

Cilj preporuka (1)

Inovacijska politika mora biti tržišno usmjerena (inovativnost poduzeća)

Inovacijska politika mora biti usmjerena prema svim komponentama inovacijske sposobnosti

Inovacijska politika mora dovesti do rasta proizvodnosti Inovacijska politika mora povećati komponentu znanja u

novim investicijama

43

Cilj preporuka (2)

44

Ključni pravci aktivnosti (1)

Reforma i proširenje sustava podrške kvaliteti u tvrtkama (danas samo 65 ISO 9000/1.000.000 st.)

Uvesti sustav potpore aktivnostima povećanja proizvodnosti u poduzećima

45


Programi ‘Enterprise Croatia’:(one stop shop agencija)• Fond za razvoj vještina• Program Tehnointegrator • Programi potpore izravnim stranim ulaganjima

46


Unaprijediti sustav potpore transferu tehnologije i proširiti ga sa shemom potpore “Poduzećima koja uče”

Nacionalna nagrada za inovativnost za pojedince i poduzeća

Uvođenje i modernizacija statističkog sustava ekonomije znanja


JAČANJE MALIH I SREDNJIH PODUZEĆA

48

Dijagnoza stanja u sektoru MSP

dominantna struktura gospodarstva jedini izvor novog zapošljavanja

• zaposlenost u velikim poduzećima prepolovljena

• zaposlenost u malim poduzećima udvostručena

ispodprosječna profitabilnost velika regionalna neravnoteža

(TEA indeks: Istra 4.47 vs. Slavonija 2.11)

49

Uzroci

nedovoljna poduzetnička aktivnost (TEA indeks 3.6)

nedovoljno znanja i vještina za poduzetništvo

nekoordiniranost vladinih politika

administrativne prepreke

nerazvijenost financijskog tržišta

50

Ciljevi

intenzivirati poduzetničku aktivnos (postići TEA

indeks od 10.0)

povećati produktivnost MSP (postići profitabilnost

od 5 %)

jačati izvoznu orijentaciju MSP

51


razvijati poduzetničku kulturu (obrazovanje )

ostvariti koherentnost vladinih politika i

programa za poticanje poduzetništva (vladin Task

Force)

52


eliminirati administrativne prepreke do 2008:

EU benchmark: • 3 dana za registraciju

• 5 obrazaca

• 1 zvanična dozvola

• on-line registracija

53


stimulirati razvoj novih financijskih instrumenata• poslovni anđeli (business angels or informal

investors)

• rizični kapital (risk capital)

• ESOP (Employee Share Ownership Plan)

• IPO (Initial Public Offering)

razvijati infrastrukturu institucija za podršku MSP

• profiliranost, suradnja

54


utvrditi benchmark razine produktivnosti• javno raspoloživi pokazatelji

stimulirati izvozni “mentalitet” MSP• kvaliteta, krediti

smanjivati regionalnu poduzetničku neravnotežu• klasteri


REGIONALNI RAZVOJ I RAZVOJ KLASTERA

56

Aktualno stanje: regionalne razlike (1)

Velike razlike prema stopi nezaposlenosti

43,0%

6,50%

0%

10%

20%

30%

40%

50%

Stopa nezaposlenosti

Vukovarsko-srijemska

Istarska

Raspon između najniže i najviše

stope nezaposlenosti

1 : 6,6

57

Aktualno stanje: regionalne razlike (2)

Velike razlike u efikasnosti poduzeća

10,1%

2,3%

0%

5%

10%

15%

Udjel ukupne dobiti u ukupnim prihodima poduzeća

Istarska

Brodsko-posavska

Raspon između najnižeg i najvišeg

udjela u dobiti

1 : 4,4

58

Velike razlike u stupnju obrazovanosti

Aktualno stanje: regionalne razlike III

16,6%

3,2%

0%

4%

8%

12%

16%

20%

Udjel visokoobrazovanih u stanovništvu iznad 15 god.

Grad Zagreb

Krapinsko-zagorska

Raspon između najnižeg i najvišeg

udjela

1 : 5,2

59

Visoka koncentracija razvojnih resursa u Zagrebu

Aktualno stanje : regionalne razlike IV

60,7

49,7

33,5

20,7

38,5

17,5Ukupnogstanovništva

Visokoobrazovanogstanovništva

Ukupnog brojazaposlenih

Ukupnog brojapoduzeća

Ukupnih prihodapoduzeća

Ukupne dobitipoduzeća

60

Ciljevi uspješne regionalne politike

Ravnomjerni i trajno održivi razvoj lokalnih sredina, županijskih područja i regionalnih zajednica.

Ostanak stanovništva i života na određenom području

otvarajući perspektive rada i zapošljavanja.

Vrednovanje, očuvanje, optimalno korištenje i razvoj

urbanog, ruralnog i obalnog prostora.

Društvena i razvojna kohezija na nacionalnoj razini.

61

SUVREMENA REGIONALNA POLITIKAOSNOVNA NAČELA

Partnerstvo lokalna i državna vlast, nevladine institucije

Subsidijarnost

decentralizacija odlučivanja

Komplementarnost

zajedno, a ne umjesto nekoga

Programiranje

višegodišnji planovi i partnerstvo

Praćenje i vrednovanje

stalno poboljšanje programa u toku

62

Imperativni pravci aktivnosti I

Uvažavati osnovna načela suvremene regionalne politike – poglavito ona Europske unije

Uspostaviti zakonski i institucionalni okvir za učinkovito vođenje regionalne politike

Uspostaviti učinkovite financijske poticaje za regionalni razvoj na svim razinama

Poticati lokalne razvojne inicijative

63

Imperativni pravci aktivnosti II

Poticati i podupirati razvoj klastera • turizam i brodogradnja • drvna i prehrambena industrija • tekstil i obuća• nove industrije i nove tehnologije

Učiniti gospodarsku komponentu snažnije prisutnom u prostornom planiranju i upravljanju prostorom

Okrupnjavati teritorijalne jedinice kao nosioce regionalnog razvoja – sukladno kriterijima EU

64