55 PREPORUKA ZA POVEĆANJE KONKURENTNOSTI HRVATSKE

  • View
    48

  • Download
    1

Embed Size (px)

DESCRIPTION

55 PREPORUKA ZA POVEĆANJE KONKURENTNOSTI HRVATSKE. Prof.dr.sc. Slavko Krajcar Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilište u Zagrebu (član Nacionalnoga vijeća za konkurentnost). IZAZOVI NOVE EKONOMIJE. GLOBALNA UTAKMICA. TEHNOLOŠKI RAZVOJ I INOVACIJE. SVE ZEMLJE SU U TRANZICIJI !!. - PowerPoint PPT Presentation

Text of 55 PREPORUKA ZA POVEĆANJE KONKURENTNOSTI HRVATSKE

  • 55 PREPORUKA ZA POVEANJEKONKURENTNOSTI HRVATSKEProf.dr.sc. Slavko KrajcarFakultet elektrotehnike i raunarstvaSveuilite u Zagrebu(lan Nacionalnoga vijea za konkurentnost)

    *

    *

    IZAZOVI NOVE EKONOMIJESVE ZEMLJE SU U TRANZICIJI !!GLOBALNA UTAKMICAIT I GLOBALNAKOMUNIKACIJAEKOLOGIJA IODRIVI RAZVOJTEHNOLOKI RAZVOJ I INOVACIJE

    *

    Model mjerenja konkurentnostiTko?Svjetski gospodarski forum i Sveuilite Harvard (od 1979. godine izdaje Global Competitiveness Report)Za koga?Konkurentnost nije vie ograniena samo na one s prestinim nasljeem. (M. E. Porter)Kako?Nacije odabiru prosperitet ako stvore takve politike, zakone i institucije koji podupiru rast produktivnosti (M. E. Porter)to?Nije vano to proizvodi ve kako

    *

    Zato?Odrednice konkurentske prednosti nacije (Porterov dijamant)

    *

    www.konkurentnost.hr/nvkNacionalno vijee za konkurentnost

    *

    Nacionalno vijee za konkurentnost* (1)MisijaTrajno promicanje i poticanje potrebe razvoja konkurentnosti i produktivnosti hrvatskog gospodarstva s ciljem osiguranja odrivog rasta ivotnog standarda graana Hrvatske

    Ciljevi i kljune funkcije Meunarodno rangiranje Hrvatske Benchmark Godinje izvjee o konkurentnosti Hrvatske Preporuke za poveanje konkurentnosti Dijalog privatnog i javnog sektora

    (*NVK osnovano odlukom Vlade RH pred dvije godine)

    *

    Nacionalno vijee za konkurentnost (2)Razlozi utemeljenja - osiguranje dugorono odrivog rasta gospodarstva i ivotnog standarda Svrha djelovanja - svojim radom promovira ideje i naela koja trebaju omoguiti dugoroni gospodarski razvoj i odrive dugorone rezultate Naelo rada i sastav - gospodarstvo, Vlada, sindikat te znanost i obrazovanje, meusobna suradnja osigurava cjelovito sagledavanje razvojnih problema i mogunosti razvojnih politika Ciljevi rada - meunarodna mjerljivost i usporedivost konkurentnosti Hrvatske

    *

    Tri glavna izazova za Hrvatsku

    Zavriti transformaciju u trino gospodarstvoIzraditi model odrivog gospodarskog razvoja u uvjetima globalnog tritaUskladiti ukupnu regulativu sa zahtjevima EU te ispuniti Kopenhake kriterije

    *

    Sedam velikih zabludaHrvatska je atraktivna za strana ulaganja, ali ulagai samo zbog politike situacije ekaju na granicamaLako emo smanjiti poreze i poveati pravaImamo visoko obrazovanu i kvalitetnu radnu snaguUlazak u EU e rijeiti sve ekonomske problemeMoe se voditi ekonomska politika bez uzimanja u obzir teajne politikeRadna mjesta e otvoriti dravaVlada u jednom mandatu moe rijeiti veinu problema

    *

    Global Competitiveness Report

    Growth Competitiveness Index (indeks mogunosti rasta):The set of institutions and economic policies supportive of high rates of economic growth in the medium term (over the coming five years).

    Business Competitiveness Index (indeks poslovne konkurentnosti):The set of institutions, market structures, and economic policies supportive of high current levels of prosperity.

    *

    GLOBALNO IZVJEE O KONKURENTNOSTI 2003/04: Indeks mogunosti rasta (GCI) i Indeks poslovne konkurentnosti (BCI)1. Finska2. SAD3. vedska4. Danska5. Tajvan.....31. Slovenija33. Maarska39. eka43. Slovaka45. Poljska.....50. Urugvaj51. Kostarika52. Namibija53. HRVATSKA54. Brazil55. Gambija56. Indija....64. Bugarska....75. Rumunjska77. Srbija81. Makedonija... 102. Haiti1. Finska2. SAD3. vedska4. Danska5. Njemaka.....30. Slovenija 35. eka38. Maarska43. Slovaka47. Poljska....59. Panama60. Indonezija61. Dominikanska Republika62. HRVATSKA63. El Salvador64. Filipini65. Rusija...73. Rumunjska74. Bugarska....95. AngolaIzvor: Globalno izvjee o konkurentnosti 2003/04, Svjetski gospodarski forum

    *

    Izvjee o globalnoj konkurenciji

    *

    REZULTATI POKAZUJU

    Hrvatska zaostaje za zemljama Srednje i Istone EuropeZaostajanje u tehnolokom razvoju i razvoju inovacijaNedovoljno obrazovana radna snagaVisoke cijene i trokovi radaIzvoz u EU stagniraSlaba efikasnost i transparentnost javne uprave, posebno pravosua

    *

    Sadanji model rasta neodriv

    Rast BDP-a generiran domaom potronjom Velik dio potronje financiran zaduivanjem (vanjski dug: cca 24,0 mld USD)Izvoz usredotoen na turizam i snano subvencioniranu brodogradnju Turizam obiljeen niskom dodatnom vrijednouNedovoljno otvaranje novih radnih mjestaIzostanak izravnih stranih ulaganja u izvozni sektorNiska ulaganja u obrazovanje, inovacije, IR i tehnologiju

    *

    Struktura zaposlenih u 2002. godini

    *

    Strateki ciljevi osnova za konsenzus

    Ostvarivanje odrivog rasta BDP-a (dva puta u 10 g.)Smanjivanje nezaposlenosti / poveanje zaposlenosti (s 14% na 8% u 10 g, tercijarno obrazovani s 17 na 29%, rast produktivnosti bre od plaa itd.)Poveanje kvalitete ivljenja (20% najsiromanijih stjee 10% svih dohodaka, ivotni vijek sa 74 na 76 i smrtnost novoroenadi sa t na 5/1000, ouvanje resursa i sl.)Poveanje stupnja drutvene ukljuenosti (stopa pismenosti, dostupnost obrazovanju, segregacija, uinkovitost drave, vladavina prava, korupcija i sl.)

    *

    Sedam podruja poveanja konkurentnosti

    Obrazovanje za rast i razvojPravna drava sukladna EUTrokovna i cjenovna konkurentnostRazvoj inovativnosti i tehnologijaJaanje malog i srednjeg poduzetnitvaRegionalni razvoj i razvoj klasteraStvaranje pozitivnog stava i liderstva

    *

    Stvaranje pozitivnog stava prema promjenama

    Prezentirati javnosti objektivnu ocjenu stanjaPolitiko vodstvo mora stvoriti tim za upravljanje promjenamaKreirati razvojni model zemljeStalno obavjetavati o promjenama Koristiti se ve provjerenim rjeenjimaStvoriti i odravati partnerstvo vlade, sindikata, gospodarstvenika i akademske zajedniceUlagati u edukaciju politike elite kako bi ovladala vjetinama i znanjima modernog javnog menadmenta

    *

    Dijalog Vlade i ostalih sektora moe znaajno unaprijediti konkurentnost nacionalnog gospodarstva

  • Preporuke za poveanje konkurentnosti

    OBRAZOVANJE ZA RAST I RAZVOJULAGANJE U OBRAZOVANJE I ZNANOSTJE ULAGANJE U BOLJU BUDUNOST LJUDI

    *

    Dijagnoza stanja u hrvatskom obrazovanju

    Niska razina obrazovanosti (7% vie i 12% visoko)Premala izdvajanja za obrazovanje - (4% BDP-a) i drave, i lokalnih zajednica, i gospodarstvaNeprimjerenost obrazovnih programaNedefiniranost znanja i vjetina potrebnih gospodarstvu RH

    *

    Glavni ciljevi promjena obrazovanja za rast i razvoj

    Poboljavati obrazovnu strukturu radno sposobnog stanovnitva, prvenstveno visokoobrazovanih ljudiPoveavati ukupna izdvajanja za obrazovanjeTrajno osuvremenjivati sadraje i metode obrazovanja na svim razinama obrazovnog sustavaSustavno nadgledati kvalitetu obrazovanja - i procesa i rezultata

    *

    Glavni putovi promjena obrazovanja za rast i razvoj (1)

    Poveavati ukljuenost odraslih u programe dodatnog obrazovanja Otvarati obrazovni sustav prema drutvu Procjenjivati znanja i vjetine za budua trita rada i takvim procjenama prilagoavati obrazovne programe Osuvremenjivati obrazovanje nastavnika, uitelja i odgajatelja

    *

    Glavni putovi promjena obrazovanja za rast i razvoj (2)

    Poveavati ulogu privatnog sektora u ponudi obrazovnih uslugaPoticati poveanje izdvajanja tvrtki za obrazovanje zaposlenihMarno unaprjeivati visoko obrazovanje - Bolonjski proces

  • Preporuke za poveanje konkurentnosti

    PRAVNA DRAVA SUKLADNA EU

    *

    Dijagnoza stanja

    Pravna nesigurnostJavna administracija jenedovoljno obrazovanaskupaneefikasnaSudstvo slabo funkcioniraNedovoljna usklaenost s EU standardima

    *

    Ciljevi preporuka

    Uspostaviti dravni sustav i okruje orijentirano na pruanje usluga graanima i poslovnom sektoruOblikovati dravu dovoljnog institucionalnog kapaciteta za rjeavanje javnih problemanaela novog javnog menadmentanaelo vladavine prava

    *

    Kljuni pravci aktivnosti

    Tri kljuna podruja:

    1) Zakonodavstvo2) Pravosue3) Javna uprava

    *

    Kljuni pravci aktivnostiOsuvremeniti zakone i regulacije (sukladnost EU)Ukloniti zakonske preprekeUnaprijediti slobodno trino natjecanje1. ZAKONODAVSTVO

    *

    Kljuni pravci aktivnosti Racionalizirati organizacijuStvoriti profesionalno, uinkovito, etino i nepristrano djelovanje2. PRAVOSUE

    *

    Kljuni pravci aktivnosti Reorganizirati i racionaliziratiModernizirati uslugeProfesionalizirati Privatizirati pojedine usluge3. JAVNA UPRAVA

  • Preporuke za poveanje konkurentnosti

    TROKOVNA I CJENOVNA KONKURENTNOST

    *

    Kljuni problemi trokovne i cjenovne konkurentnosti

    Vea razina cijena nego u drugim tranzicijskim zemljama (osim u Sloveniji) ogleda se u skupim inputima proizvodnih procesaTo se odnosi i na visinu jedininoga troka rada, jer razina i rast proizvodnosti rada ne uspijevaju kompenzirati visinu realnih plaa

    *

    Hrvatska ima relativno nizak realni BDP po stanovniku u usporedbi s relativnom razinom cijena i plaa

    *

    Prema rjeenju problema

    Problem je sloen i nije nastao preko noi, pa se ni ne moe rijeiti preko noiRjeenje ne treba traiti u pojeftinjenju rada, jer mnoge nie razvijene zemlje na globalnom tritu konkuriraju jeftinom radnom snagom to je utakmica u koju se Hrvatska ne eli i ne moe ukljuiti

    *

    Kljuni pravci aktivnosti 1. Bri rast proizvodnosti rada od rasta realnih plaa

    konsenzuspolitika plaanova radna mjesta

    *

    Kljuni pravci aktivnosti2. Jaanje konkurencije i unaprjeenje regulacije monopola i kvazi-monopola

    *

    Kljuni pravci aktivnosti 3. Smanjiti porezni teretsmanjenje ukupne dravne potronjesmanjenje poreza na dohodakna lokalnoj razini poreze i kvazi poreze uiniti transparentnima

  • Preporuke za poveanje konkurentnosti

    RAZVOJ INOVATIVNOSTI I TEHNOLOGIJE

    *

    Kljuni problemi slabe inovativnosti: dijagnozaNajraireniji oblik ponaanja poduzea:

    pasivno restrukturiranje > aktivno restrukturiranje slaba potranja za inovacijama i tehnolo