AFAZIJE, APRAKSIJE I AGNOZIJE
FASPER šk. god. 2010-11Neurologija
Prof. Dr. Veronika Išpanović Radojković
AFAZIJE
Teškoće izražavanja ili razumevanja govora i jezika koje nisu posledica demencije, senzornih deficita niti disfunkcije govornih mišića,
Posledica oštećenja (žarišnog) kortikalnih i subkortikalnih struktura koje učestvuju u ostvarivanju jezičke funkcije.
Jezičke oblasti moždane kore -1.
Brokina zona (BA 44 i 45) – zadnji deo donje frontalne vijuge leve hemisfere.
Vernikeova zona (BA 22) – zadnji deo donje temporalne vijuge leve hemisfere.
Lučni snop (Fasciculus arcuatus) – asocijativna vlakna koja povezuju Brokinu i Vernikeovu zonu.
Jezičke oblasti moždane kore -2.
Gyrus angularis (BA 39)- u donjem delu parijetalnog režnja.
Gyrus supramarginalis (BA 40) – u donjem delu parijetalnog režnja.
Eksnerov centar – donji deo srednje frontalne vijuge.
Suplementarno govorno područje - srednji deo BA 6.
Klasifikacija afazija
Motorne-senzorne Eskpresivno-receptivne Prednje-zadnje Kortikalne,subkortikalne,
transkortikalne Fluentne- nefluentne
Klinički oblici afazija
Wernicke-ova afazija
Broca-ina afazija
Anomička (nominalna) afazija
Konduktivna (sprovodna) afazija
Wernicke-ova afazija
ne razume ni tuđi ni svoj govor,
govori mnogo, logoroičan (fluentna afazija)
govor nerazumljiv česta parafazija i žargon-afazija, ponavljanje reči takodje otežano ne razume što pročita
Broca-ova afazija
Spontani govor odsutan ili se sastoji samo od kratkih reči/rečenica, agramatičan (ne-fluentna afazija)
Razume jednostavan govor ali ne razume složeniji govor
Teškoće čitanja i pisanja ( ne može da piše po diktatu, može da prepisuje)
Anomička (nominalna) afazija
Može nastati kao posledica oštećenja više oblasti mozga ali najčešće je oštećenje zadnjeg dela treće temporalne vijuge i g. angularis u parijetalnom režnju
Oštećena sposobnost pronalaženja reči iz sopstvenog leksikona
Nesposobnost da se imenuju predmeti, ne može da nađe reč (“na vrhu jezika”), kao da je osoba izgubila sećanje na reč
Konduktivna(sprovodna) afazija Nastaje kao posledica prekida lučnog
snopa tj. veza između senzorne (Wernicke) i motorne (Broca) zone mozga
Velika nesrazmera između izrazitih teškoća ponavljanja reči/rečenica uz relativno dobru govornu produkciju i razumevanje govora koje je relativno očuvano
Govor fluentan ali parafazičan (fonemske parafazije)
Aleksije
Gubitak ili poremećaj stečenih sposobnosti čitanja, uzrokovan oštećenjem mozga
Deficit u prepoznavanju grafema, zamena i/ili inverzija slova u rečima, nemogućnost čitanja besmislenih i ortografski nepravilnih reči ...
Aleksija bez agrafije (okcipitalna ili čista aleksija)
Aleksija sa agrafijom (parijeto-temporalna aleksija)-
Frontalna aleksija (lezija frontalnih oblasti leve hemisfere) – praćena teškim oblikom agrafije
Agrafija
Gubitak ili poremećaj sposobnosti pisanja uzrokovan oštećenjem mozga
Čista agrafija (oštećenje Eksnerovog centra u frontalnom režnju)
Apraksička agrafija Prostorna (spacijalna) agrafija –
zanemarivanje leve polovine papira
Apraksije
Nesposobnost vršenja složenih, voljnih motornih radnji,
Nije posledica paralize ni smetnji koordinacije,
Nisu prisutne agnozije, smetnje razumevanja niti značajniji intelektualni deficit.
Klinički oblici apraksija
Motorna apraksija Ideomotorna apraksija Ideatorna apraksija Konstruktivna apraksija
Specijalizovane apraksije: Apraksija oblačenja, hoda, buko-facijalna
Motorna (melokinetička) apraksija
Oštećenje kontralateralne senzo-motorne regije (prednji i zadnji region oko centralne brazde)
Teškoće izvođenja naizmeničnih, finih pokreta
Pokreti gube melokinetičnost, izvode se sporo, sa naporom, neprecizno
Pogođenost vremenske dimenzije pokreta
Ideomotorna apraksija
Oštećenje levog parijetalnog režnja
Ne može da izvede jednostavne gestove na nalog (vojnički pozdrav, da se prekrsti itd. )ali ih izvodi automatski
Izvođenje složenih pokreta je otežano jer je otežano izvođenja jednostavnih u okviru složenih pokreta
Ideatorna apraksija
Difuzna oštećenja P-T-O raskršća, najčešće obostrano
Jednostavni pokreti se izvode korektno ali Nemogućnost izvođenja složenih pokreta
zbog poremećenog redosleda jednostavnih pokreta koji ih čine ( ne može da upali sveću ili cigaretu sa šibicom).
Izgubljena šema, plan za izvođenje složenog pokreta
Konstruktivna apraksija
Oštećenje levog, desnog ili oba parijetalna režnja
Nesposobnost konstrukcije (slaganje) elemenata u prostoru, dvo- ili trodimenzionalnom (crtež, slaganje šibica, kocki)
Razlike između konstruktvna apraksije levog i desnog parijetalnog režnja
U sklopu Gerstmann-ovog sindroma
Agnozije
Teškoće prepoznavanja objekata na osnovu njihovih čulnih modaliteta (vid, sluh, dodir)
Nisu posledica senzitivnog ili senzornog deficita niti značajnijeg intelektualnog deficita
Klinički oblici agnozija -1.
Taktilna agnozija ili astereognozija – nesposobnost prepoznavanja predmeta čulom dodira (oštećenje parijetalnih regiona - , najčešće desno)
Auditivna agnozija – poremećaj sposobnosti prepoznavanja zvučnih stimulusa, kod osoba sa očuvanim čulom sluha (oštećenje temporalnih regiona):
Agnozija zvukova (psihička gluvoća) Agnozija muzike (amuzija) Agnozija reči (gluvoća za reči)
Klinički oblici agnozija -2.
Vizuelna agnozija – poremećaj sposobnosti prepoznavanja vizuelno prikazanih objekata, koji nije povezan sa oštećenjem vida ili intelektualnim deficitima (lezije posteriornih delova desne hemisfere)
Prostorna (spacijalna) agnozija – vizuelna agnozija za prostor ( lezija parijeto-okcipitalnih regiona desne hemisfere)
Prozopagnozija – poremećaj sposobnosti prepoznavanja ljudskih lica (lezije desne hemisfere ili bilateralne lezije parijeto-okcipitalnih regiona korteksa)
Klinički oblici agnozija -3.
Autotopagnozija – poremećaj sposobnosti prepoznavanja i lokalizacije delova sopstvenog tela (oštećenje parijetalnih regiona, češće desno)
Agnozija prstiju Dezorijentacija desno –levo: nesposoobnost
razlikovanja leve i desne polovine tela na sebi i na drugoj osobi.
Unilateralna senzorna nepažnja (hemineglekt) – zanemarivanje, neregistrovanje stimulusa (vizuelnih, auditivnih, taktilnih) koji se prezentuju na strani suprotnoj od lezije.
Anozognozija - odsustvo svesti ili negiranje sopstvenog poremećaja (npr. hemiplegije, govornog poremećaja itd).