Zračenje
• Zračenje Sunca• Ravnoteža zračenja na Zemlji
efekt staklenika
• Prijenos topline na Zemlji
Zračenje Sunca
• Elektromagnetsko zračenje
kratkovalno: λ ∈ (0.2 – 4 µm)
50 % vidljivo
40 % dulje λ (∼ IR)
10 % kraće λ (UV)
Zemlja (288 K)
UV IRVidljivo
5800K SunceCrno tijelo:PLANCK : E = E(λ , T)
Zračenje crnog tijela
Stefan-Boltzmann-ov zakon:
I = σ T4 I = gustoća toka
σ = 5.67 x 10-8 W m-2 K-4
Wien-ov zakon:
λmax= a / T a = 2897 µm K.
Energija koju Zemlja prima od Sunca
• Protok energije od Sunca ≈ const• Solarna konstanta (S = 1368 W/m2)
S
S: Količina energije koja na vrhu atmosfere u jedinici vremena padne na jediničnu površinu okomitu na ulazno zračenje, pri srednjoj udaljenosti Z-S
Po jedinici površine Z padne:S·R2π/4R2π = S/4
Diferencijalno zagrijavanje
• E = E(λ,t)
N.P.
S.P.
Sun
N.P.
Sun
S.P.
N.P.
Sun
S.P.
N.P.
Sun
S.P.
21.3
21.6
21.12
23.9
Razdioba temperature
Srednja temperatura pri razini mora u siječnju (°C).
Sjever
Jug
Vruće
hladno
hladno
Meridijonalni gradijent
Temperatura u siječnju
Migracijatemperaturnihpojasa
Temperatura u srpnju
Diferencijalno zagrijavanje (2)
Kratkovalno
Dugovalno
Višak energije u niskim geog. širinama, atmosferom i oceanima se prenosi u više geog. širine
Prolaz Sunčeve energije kroz A
1. raspršenje2. absorpcija3. refleksija
Površina Albedo (%) Svježi snijeg 75 - 95
Oblaci (debeli) 60 - 90 Oblaci (tanki) 30 - 50
Led 30 - 40 Pijesak 15 - 45 Trava 10 - 30
Oranice 5 - 20 Voda 10 (srednje) Šuma 3 - 10
Zemlja & Atmos. 30
α= reflektirano zračenje upadno zračenje
Albedo
Globalni Albedo
Ravnoteža zračenja
Z bez atmosfere Z reflektira S/4⋅α (α = 0.3 Albedo)Z apsorbira S/4 ⋅ (1-α) Z se zagrijava do T, emitira E = σ⋅T4
Ravnoteža apsorbirano = emitiranoS/4 ⋅ (1-α) = σ⋅T4 ⇒ T = -180C
Energija u sustavu A-Z u stalnoj je ravnoteži s dolaznim Sunčevim zračenjem
Ravnoteža zračenja (2)
Z s fluidom• Atmosfera apsorbira dio zračenja → efekt staklenika
• Atmosfera i ocean prenose toplinu s jednog mjesta na drugo
⇒ T = 150C
Efekt staklenika• S emitira kratkvalno zračenje K
• staklo (A) je posve prozirno za λ<4µm,a djelomično apsorbira λ>4µm
• Z apsorbira kratkovalno, K,zagrijava se do Tg, počinje emitirati D (4µm <λ<10µm)
• A je mnogo manje propusna za D,apsorbira (dio eD), grije se,počinje emitirati dugovalno zračenje P
• Ravnoteža: fluksevi ↑ = fluksevi ↓
vrh A K = (1-e)D + Pna Z K = D - P ⇒ Tg viša za 19%
K
K
K
K D Tg
D
K
KeD1-eD
P
P
100%
30% 70%
100%
Ravnoteža zračenja (3)
15+7+23 = 45 (dugovalno)16+3 = 19 (kratkovalno)Zagrijavanje atm:
Prijenos topline na Zemlji
• A se više zagrijava odozdo (45) nego odozgo (19)• 3 mehanizma
i. apsorbcija/radijacija zračenjaii. konvekcija/advekcija (prenošenje) gibanjem zračnih
masaiii. kondukcija (vođenje) topline
A. Zagrijavanje podloge (tla, mora)
B. Zagrijavanje zraka iznad podloge
A. Zagrijavanje podloge
Tlo- mali toplinski kapacitet
- neprozirno za radijaciju (apsorbcija)- ne giba se (konvekcija)
More- veliki toplinski kapacitet- djelomično prozirno
- giba se
1.vođenje
ovisi o sastavu tla
(snijeg vrlo slabo vodi; dobar radijator IC zračenja)
1. konvekcija
termička – tonjenje hladne vode
dinamička – turbulentna gibanja
2. apsorbcija (i u dubljim slojevima)
3. vođenje zanemarivo
⇒ spora promjena temperature
rezervoar topline
Oceanske struje‘conveyor belt’
B. Zagrijavanje zraka iznad podloge
1. prizemni poremećeni sloj (do 2m)apsorbcijaizmjena topline s podlogom; veliki ∂T/ ∂z; ∂[H2O]/∂z
veliki dnevni hod T
2. planetarni granični sloj (do 1500 m)
konvekcija
uzdizanje toplog/spuštanje hladnog zraka ⇒ konvektivne struje;
prijenos topline i vlage
- zrak loš vodič ⇒ vođenje zanemarivo
B. Zagrijavanje zraka iznad podloge (2)
3. viši slojevi (slobodna troposfera, ...)
- mali utjecaj podloge
- prenošenje topline – bitno horizontalno gibanje
advekcija, konvekcija velikih razmjera