Download pdf - 01*0, Tehni ka kultura - os-cisla.skole.hr filePred Vama se nalazi prijedlog nacionalnog kurikuluma nastavnog predmeta . Nacionalni kuriku - lumi nastavnih predmeta dio su s ustava

Tehni!kakultura!"#$%&'()

!"#$%!"&!$ '()$'(&(* !"+,"-!%." /)01*0,"

*%'$

+,+

-./0

.

Cjelovita kurikularna

reforma

Rani i pred!kolski, osnovno!kolskii srednjo!kolski odgoj i obrazovanje

!"#$%&' ()*+!$, *#-$, (.+/'$, '0#1*#$' 2#&$'3 /%0'&%3Vladimir Deli4, prof., Osnovna 5kola Pujanki, SplitIvan Juki4, prof., Osnovna 5kola Budrovci, BudrovciKatica Mikulaj Ov6ari4, mag. ing., Osnovna 5kola Dra5kovec, Dra5kovec; Osnovna 5kola Gori6an, Gori6an; Osnovna 5kola Gornji Mihaljevec, Macinec; Osnovna 5kola Strahoninec, 7akovecBoris Po6u6a, prof., Osnovna 5kola Ivana Cankara, Zagrebmr. sc. Darko Suman, Osnovna 5kola Vladimira Nazora, Pazin (voditelj)Svjetlana Urbanek, prof. , Osnovna 5kola Ivane Brli4 Ma8urani4, OrahovicaDragan Vlajini4, mag. edu., Osnovna 5kola Vukomerec, Zagreb!"#$%&' ()*+!$, *#-$, (.+/'$, '0 2,-'$'9, 0# ()*+!$+ ' #-3'$'()*#)'&$+ /%-*:.+;arko Bo5njak, Agencija za odgoj i obrazovanjeViktorija Hr8ica, Agencija za odgoj i obrazovanje!"#$'9# ()*+!$, *#-$, (.+/'$, '0 ,.(/,*)$, *#-$, (.+/'$,Branka Vuk),<$'!.# .%%*-'$#)%*'9# ()*+!$, *#-$, (.+/'$,Bojana Mihajlovi4, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta,.(/,*)$# *#-$# (.+/'$#Boris Joki4 (voditelj)Branislava Baranovi4Suzana HitrecTomislav Re5kovacZrinka Risti4 Dedi4Branka VukRu8ica Vuk",.)+*#Iva Stamenkovi4

!"#$%!"&!$ '()$'(&(* !"+,"-!%." /)01*0,",02!$3'" '(&,()"

Prijedlog!"#$%&% '()*.

Pred Vama se nalazi prijedlog nacionalnog kurikuluma nastavnog predmeta. Nacionalni kuriku-lumi nastavnih predmeta dio su sustava nacionalnih kurikulumskih dokumenata koji je Okvirom nacionalnog kurikuluma (!"#) odre$en kao sustav dokumenata kojima se na nacionalnoj razini iskazuju namjere povezane sa svrhom, ciljevima, o%ekivanjima, ishodima, iskustvima djece i mla-dih osoba, s organizacijom odgojno-obrazovnoga procesa i s vrednovanjem. Sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata prikazan je na Slici A.

Svi nacionalni kurikulumski dokumenti oblikovani su s idejom o djetetu i mladoj osobi kao o sredi&njem sudioniku odgojno-obrazovnoga procesa. Djeci i mladim osobama, roditeljima, od-gojno-obrazovnim radnicima kurikulumski dokumenti jasno ukazuju na odgojno-obrazovna o%e-kivanja i ishode koja postavljamo pred djecu i mlade osobe. Razvojni su i otvoreni dokumenti koje je mogu'e promijeniti kao odgovor na potrebe djece i mladih osoba, odgojno-obrazovnih radnika i ustanova, novih znanstvenih i tehnolo&kih spoznaja i onih proiza&lih iz prakse.

Nacionalnim kurikulumima nastavnih predmeta odre$uju se svrha, ciljevi, struktura, odgoj-no-obrazovni ishodi i razine njihove usvojenosti, u%enje i pou%avanje, povezanost s drugim pred-metima, odgojno-obrazovnim podru%jima i me$upredmetnim temama te vrednovanje usvoje-nosti odgojno-obrazovnih ishoda u predmetu.

Domene/koncepti u organizaciji predmetnog kurikuluma %ine gradivnu strukturu odre$enog predmeta i prote(u se kroz cijeli period pou%avanja predmeta. Unutar svake domene/koncepta odre$eni su odgojno-obrazovni ishodi.

Odgojni-obrazovni ishodi predstavljaju jasne i nedvosmislene iskaze o tome &to o%ekujemo od u%enika u odre$enoj domeni/konceptu predmeta na kraju odre$ene godine u%enja. Odre$eni su kao po(eljna znanja, vje&tine i stavovi koji se napredovanjem u odgojno-obrazovnom sustavu uslo(njavaju. Kroz godine u%enja ishodi %ine zaokru(enu, logi%nu cjelinu u%enja i pou%avanja u odre$enoj predmetnoj domeni/konceptu. Kao cjelina kroz sve godine u%enja i pou%avanja odre-$uju ukupna iskustva u%enja u odre$enom predmetu.

Svaki je ishod oblikovan kao cjelina koja, uz formulaciju ishoda, uklju%uje i razradu ishoda, pre-poruke za njegovo ostvarivanje i opis razina usvojenosti. )itanje ishoda stoga, osim na samu formulaciju ishoda, mora biti usmjereno i na ostale njegove komponente.

Razrada ishoda uklju%uje preciznije odre$enje aktivnosti i sadr(aja u okviru pojedinog ishoda ili skupine ishoda.

Za veliku ve'inu ishoda odre$ene su razine njihove usvojenosti. Opisi razina usvojenosti pre-ciznije odre$uju dubinu i &irinu svakog ishoda i opisuju o%ekivana postignu'a u%enika na kraju odre$ene godine u%enja, %ime se olak&ava planiranje i provedba vrednovanja.Osim razrade samih odgojno-obrazovnih ishoda, u ve'ini kurikuluma nastavnih predmeta navo-de se i preporuke za njihovo ostvarivanje.

Od u%enika se o%ekuje ostvarivanje svih odgojno-obrazovnih ishoda.

UPUTE ZA )ITANJE

Slika !. Sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata izra"enih u okviru Cjelovite kurikularne reforme

!"#$% &'($!&')&!* "+%$"+)+,'

-!.%+/0' "+%$"+)+,' $ "+%$"+)+,$ ,12+-%1.,13&$4 31,'

&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' %'&$ $ -%1.6"!)7"$ !.*!0 $ !8%'5!#'&01

&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' !7&!#&!6"!)7"$ !.*!0 $ !8%'5!#'&01

&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' *$,&'5$07"! !8%'5!#'&01

&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' 73%+"!#&! !8%'5!#'&01

Okv

ir za

vre

dnov

anje

pro

cesa

i is

hoda

u9e

nja

u od

gojn

o-ob

razo

vnom

sus

tavu

RH

Okv

ir za

pot

ican

je i

prila

godb

u is

kust

ava

u9en

ja te

vr

edno

vanj

a po

stig

nu:a

u9e

nika

sa

te;k

o:am

a

Okv

ir za

pot

ican

je is

kust

ava

u9en

ja i

vred

nova

nje

post

igni

:a d

arov

itih

u9e

nika

.

&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' +,013&$/"! !8%'5!#'&01

Predmetni kurikulumi i Kurikulumi za stjecanje kvalifikacija u redovnom sustavu strukovnog i umjetni9kog obrazovanja

Sadržaj

A. OPIS PREDMETA OPIS NASTAVNOGA PREDMETA TEHNIČKA KULTURA, 4

B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA NASTAVNOGA PREDMETA TEHNIČKA KULTURA, 5

C. DOMENE U ORGANIZACIJI PREDMETNOGA KURIKULUMA TEHNIČKE KULTURE, 5

Grafički prikaz domena Tehničke kulture i generičkih kompetencija, 6

Dizajniranje i dokumentiranje, 7

Tvorevine tehnike i tehnologije, 8

Tehnika i kvaliteta života, 8

D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PO RAZREDIMA I DOMENAMA, 9

E. POVEZANOST S DRUGIM PODRUČJIMA, PREDMETIMA I MEĐUPREDMETNIM TEMAMA, 11

F. UČENJE I POUČAVANJE NASTAVNOGA PREDMETA TEHNIČKA KULTURA, 11

Iskustva učenja, 11

Uloga učitelja, 12

Materijali i izvori, 12

Okruženje, 13

Određeno vrijeme, 13

Grupiranje učenika, 13

G. VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA U NASTAVNOME PREDMETU TEHNIČKA KULTURA, 14

1. prilog: MATRICA ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA, 16

2. prilog: POJMOVNIK, 28

—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA TEHNIČKA KULTURA

—4

A. OPIS NASTAVNOGA PREDMETA TEHNIČKA KULTURA

Nastavni predmet Tehnička kultura učenike uvodi u svijet tehnike i omogućava razumijevanje tehničkogaokružja čovjeka. Razumijevanje tehnike uključuje poznavanje dobrobiti i mogućih opasnosti za čovjeka i okoliš,odgovornu i kritičku primjenu te aktivno sudjelovanje u kreativnome razvoju tehnike.

U nastavnome predmetu Tehnička kultura tehnika se upoznaje kao tvorevina i kao vještina. Tehnika kao tvo-revina odnosi se na rezultat tehnološkoga, odnosno radnoga procesa, upoznaje se njezina namjena, način rada,pravilna i sigurna uporaba, postupci održavanja i zbrinjavanja, učinci na okoliš i održivi razvoj. Tehnika kaovještina odnosi se na umijeće ili način djelovanja, postupke primjene znanja i vještina, uporabu dokumentaci-je, pribora i alata u procesima obrade materijala te izrade i korištenja tehničkih tvorevina. Tehnologija je blizakpojam i uključuje razvoj i postupke uporabe alata, strojeva, materijala, koncepata, sustava i procesa u određe-nim aktivnostima čovjeka.

Upoznavanjem tehničkih tvorevina produbljuje se jezik i razumijevanje teorijskih sadržaja prirodnih i drugihznanosti te omogućuje primjena znanja. Upravo su prirodne zakonitosti, o kojima se učenike poučava različi-tim nastavnim predmetima, često u temeljima djelovanja tehnike. U postupcima ispitivanja, mjerenja, spajanja,sastavljanja, izravnoga djelovanja alatima na materijal, izradi tvorevine u čijem je odabiru i dizajniranju sudje-lovao i sam učenik, proces učenja poprima novu dimenziju u skladu s potrebama i mogućnostima učenika,uključuje primjenu i razvoj iskustva te povećava tehničku pismenost. Time se, za potrebe svakodnevnoga živo-ta, budućega obrazovanja i profesionalnoga razvoja, usvajaju elementi inženjerstva kao procesa stvaranja proiz-voda i usluga uz razumijevanje da se određeni problem može riješiti na više načina.

Svjedoci smo ubrzanoga razvoja tehnike i tehnologije, čije praćenje, razumijevanje i pravovremena primjenautječe na razvoj gospodarstva. Razvoj tehnike uvjetuje potrebu za stručnim usavršavanjem i cjeloživotnimučenjem u svim područjima ljudske djelatnosti. Zbog toga su svima potrebne osnovne tehničke kompetencije.

Nastavni predmet Tehnička kultura uključuje razmatranje i razumijevanje odnosa čovjeka i tehnike, utjecajatehnike i tehnologije na društvo te ovisnost čovjeka o tehnici i tehnologiji. Posebnost je razvijanje kritičkogarazmišljanja, pokretačkoga djelovanja na novome projektu, estetsko vrednovanje uradaka, razvoj poduzetni-čkoga razmišljanja i poduzetništva. Omogućava slobodnu kreaciju, dizajniranje, izbor materijala i postupakaobrade, ali i promišljanja o zadovoljavanju ekonomskih, sigurnosnih, zdravstvenih, estetskih, ekoloških i etič-kih uvjeta u proizvodnji i svakodnevnome radu. Time i sve vrijednosti koje promiče sustav odgoja i obrazova-nja postaju sastavnice učenja i poučavanja Tehničke kulture. Osim znanja koje omogućava shvaćanje tehničkihzakonitosti, odgovornost, solidarnost i poštivanje razvija se svakom praktičnom vježbom, a poduzetnost i iden-titet učenici ostvaruju kreativnošću, inovacijom i pri realizaciji svojih projekata. Iz vrijednosti proizlazi i osno-vno načelo Tehničke kulture, poštivanje individualnih sposobnosti i interesa učenika. S ciljem zadovoljavanjaodgojno-obrazovnih potreba učenika s teškoćama kurikulum Tehničke kulture prilagođava se u skladu sasmjernicama Okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika steškoćama. S ciljem zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba darovitih učenika uvodi se razlikovni kuriku-lum u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovite djece iučenika.

Tehnička kultura nastavni je predmet drugoga i trećega ciklusa za učenike od 5. do 8. razreda osnovne škole.Satnica nastavnoga predmeta iznosi 35 sati godišnje uz preporuku za nužnim povećanjem. Zbog posebnostipredmeta nastava se organizira u dvosatu. Dio sadržaja tehničkoga područja uključen je i u drugim predme-tima i međupredmetnim temama tijekom svih pet odgojno-obrazovnih ciklusa. Produbljivanje i proširivanjesadržaja Tehničke kulture učenicima je omogućeno uključivanjem u izbornu nastavu i grupe slobodnih aktiv-nosti iz područja tehnike te uključivanjem u školske i lokalne klubove mladih tehničara.

Suvremena shvaćanja poučavanja tehnike ističu da je uz misaoni rad, neizostavan i praktičan rad učenika, rad ukojemu učenik upoznaje svojstva materijala, prema svojstvima odabire i obrađuje, sigurno se koristi alatima,ukratko, provodi ideje u praksu. Nastavom Tehničke kulture treba svakomu učeniku omogućiti doživljaj užitkastvaranja i zadovoljstva svojim radom čime se razvija samostalnost i odgovornost učenika, samopoštovanje,socijalne vještine, koje uključuju i uvažavanje drugih.


—5

B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA NASTAVNOGA PREDMETATEHNIČKA KULTURA

Kao rezultat poučavanja predmeta Tehnička kultura učenici će:• povezivati činjenična i teorijska znanja o tehničkim tvorevinama, konceptima, sustavima i procesima

te o prirodoznanstvenim i društvenim osnovama njihova djelovanja• primjenjivati vještine uporabe (čitanja) i izrade tehničke dokumentacije, kritički prezentirati i argu-

mentirati svoj rad, razvijati kreativnost i inovativnost u osmišljavanju izgleda i djelovanja tvorevina• razvijati znanja, vještine i stavove potrebne za sigurno i svrsishodno korištenje i održavanje tehničkih

tvorevina i sredstava rada, za njihov kritički odabir s obzirom na svojstva i namjenu te s ciljem spoz-navanja osobnih mogućnosti, sklonosti i interesa

• istraživati ulogu i utjecaje tehnike na razvoj društva i kvalitetu života, na prirodni okoliš i na održivostmaterijalnih i energetskih resursa, usvojiti znanja za kritički pristup pri procjeni dobrobiti tehnike uradu i svakodnevnom životu

• analizirati i razmatrati stavove i vrijednosti prema osobnome i suradničkome radu, kritički vrednovatisvoj i tuđi rad, prepoznati interese i sklonosti u vezi s nastavkom obrazovanja te postaviti osnove zaizbor budućega zanimanja i usvojiti potrebu stalnoga usavršavanja i cjeloživotnoga učenja, razvijatipoduzetnost u stvarnom životu i tehničkome okružju.

Navedeni ciljevi izvedeni su iz postavki predmeta i ciljeva područja, a izravno vode razvoju generičkih kompe-tencija određenih Okvirom nacionalnoga kurikuluma.

C. DOMENE U ORGANIZACIJI PREDMETNOGA KURIKULUMA TEHNIČKE KULTURE

U nastavnome predmetu Tehnička kultura učenici usvajaju i primjenjuju znanja, razvijaju vještine, stavove,odgovornost i samostalnost vezane uz opću tehničku kulturu, a time i opću kulturu. Upoznaju različita podru-čja tehnike poput prometa, graditeljstva, strojarstva, elektrotehnike i drugih, koja su svojim dostignućima utje-cala na nebrojene promjene uvjeta i kvalitete života čovjeka kao pojedinca, na promjene u društvu i u širemuprirodnom okružju. Stjecanje opće tehničke kulture, tj. tehničke pismenosti, ostvaruje se usvajanjem određe-nih znanja o tehničkim tvorevinama koje nas okružuju, dobrobitima koja donose, načinu rada, mogućim opas-nostima, razvijanjem vještina koje omogućuju kreativnost i inovativnost u dizajniranju i izradi tehničkih tvo-revina te sigurno korištenje i pravilno održavanje tehničkih tvorevina, kao i kritičkim odnosom koji uključujerazmatranje širega konteksta tehnike i njezina utjecaja s ekološkoga, ekonomskoga, kulturološkoga i sociološ-koga aspekta. Cjelovitim sagledavanjem tehnike u osnovnoškolskome obrazovanju postiže se njezina relevant-nost za sve učenike, neovisno o specifičnim interesima i odabiru budućega zanimanja. Štoviše, omogućuje serazvoj učenika u odgovornoga mladoga građanina koji će u budućnosti moći kritički sagledavati svoj uži i širitehnički okoliš i biti spremniji za donošenje kvalitetnih odluka.

Slijedom navedenoga suvremena viđenja učenja i poučavanja općega tehničkog područja ističu četiri sastavni-ce: tehniku kao tehničku tvorevinu, tehniku kao znanje, tehniku kao aktivnosti i tehniku kao aspekt huma-nosti. Ove sastavnice trebaju biti uključene u svako poučavanje tehnike, a u nastavi Tehničke kulture uključe-ne su trima domenama postavljenima tako da omogućuju stjecanje generičkih kompetencija i razvojni konti-nuitet tijekom svih razreda učenja. To su: Dizajniranje i dokumentiranje, Tvorevine tehnike i tehnologije,Tehnika i kvaliteta života. Te domene se ne može izjednačiti s nastavnim cjelinama jer nisu strogo tematskidefinirane, premda na određenim razinama upućuju na pojedina područja tehnike. Domene nisu fizički raz-dvojene i neovisne, nego su u stalnoj interakciji i prožimanjima uz moguća preklapanja. U njima središnjemjesto zauzimaju učenik i tehnička tvorevina pri čemu učenik, ovisno o uvjetima, upoznaje svojstva postojećetvorevine ili oblikuje svoju tvorevinu, crta, opisuje i predstavlja tvorevinu, razmatra različite pozitivne i nega-tivne aspekte proizvodnje tehničkih tvorevina, njihova korištenja i zbrinjavanja. U svemu tome u skladu s mo-gućnostima očekuje se intelektualna, psihomotorička te kreativna uključenost svakog učenika.

Grafički prikaz domena pokazuje njihovo djelomično prožimanje jer pojedine sastavnice mogu biti zastupljenei u drugim domenama. Postavljene domene u potpunosti omogućuju ostvarenje generičkih kompetencija kojese postavljaju pred osnovno obrazovanje. Izražena je sličnost grafičkih prikaza domena Tehničke kulture icjelina generičkih kompetencija (definiranih Okvirom nacionalnoga kurikuluma) gotovo toliko da jedna do-mena omogućuje razvoj jedne cjeline kompetencija.


—6

Grafički prikaz domena Tehničke kulture i generičkih kompetencija

1. slika: Grafički prikaz domena Tehničke kulture

2. slika: Grafički prikaz generičkih kompetencija


—7

3. slika: Grafički prikaz domena Tehničke kulture i generičkih kompetencija

Domena A: Dizajniranje i dokumentiranje

Domena Dizajniranje i dokumentiranje omogućava usvajanje i primjenu normiranih oblika grafičkoga komu-niciranja u svim područjima tehnike i svakodnevnome životu. Tehnički crtež normirano je sredstvo razmjeneinformacija u tehnici, od njezina dizajniranja i proizvodnje, preko uporabe i održavanja do zbrinjavanja. Razu-mijevanje i primjena tehničkoga crtanja u osnovama su tehničke pismenosti, pa učenici usvajaju međunarodnenorme u tehničkome crtanju kao korisnici i kao kreatori tehničkih tvorevina. Učenici razvijaju vještine „čita-nja“ tehničkih crteža i tehničke dokumentacije pri izradi zadane tehničke tvorevine. Kreativno i inovativnoosmišljavaju i dizajniraju nove te modificiranju postojeće tehničke tvorevine. Individualnim i suradničkimoblicima rada osmišljavaju proces, izrađuju tehničke crteže, dokumentaciju i prezentacijske materijale iz razli-čitih područja tehnike. Ovisno o uvjetima učenici uz pribor za crtanje se koriste informacijskom i komunika-cijskom tehnologijom. U pisanim izvješćima i predstavljanju svojih radova razvijaju opću i tehničku pisme-nost, demonstriraju usvojenost nazivlja i teorijskih znanja, argumentirano govorništvo, samouvjerenost i ele-mente poduzetništva. Tehničkim, estetskim i etičkim vrednovanjem i samovrednovanjem razvijaju samokriti-čnost i kritičko mišljenje prema radu i rezultatima rada.

TEHNIKA IKVALITETA ŽIVOTA

- međuodnosi(tehnika – čovjek – priroda)

- održivi razvoj- primjena i održavanje- sigurnost u prometu

- profesionalna orijentacija- donošenje odluka

TVOREVINE TEHNIKE ITEHNOLOGIJE

- materijali- oprema i alati

- obrada materijala- oblikovanje tvorevine

- zaštita na radu- procesi- energija- sustavi

DIZAJNIRANJE IDOKUMENTIRANJE- tehničko crtanje

- informacijska tehnologija- nazivlje

- prezentiranje- vrednovanje i

samovrednovanje


—8

Domena B: Tvorevine tehnike i tehnologije

Domena Tvorevine tehnike i tehnologije odnosi se na izravni susret učenika s fizičkim objektima tehnike (ma-terijali, pribor, alati, strojevi, modeli, makete...) te sustavima, konceptima i procesima (promet, proizvodnja,mjerenje) iz užega i širega, društvenoga i tehničkoga okružja te na učeničke aktivnosti oblikovanja i izrade teh-ničke tvorevine. U toj domeni učenici stječu i razvijaju proceduralna i konceptualna znanja o prirodoznanstve-nim, matematičkim i društvenim osnovama nastanka i funkcionalnosti tvorevina. Ispituju svojstva materijala ikoriste se mjernim priborom, alatima i strojevima za obradu materijala razvijajući vještine i stavove potrebneza prihvatljivu i sigurnu primjenu. Obrađuju materijale i izrađuju tvorevinu čiju svrhu i način djelovanja funk-cionalno povezuju sa svojstvima materijala. Opisuju različite tehničke sustave i postrojenja, objašnjavaju nji-hovu ulogu i način djelovanja, usvajaju potrebu racionalnoga korištenja energije, upoznaju i istražuju mo-gućnosti oporabe materijala. Iskustvom osobnoga dizajniranja i praktičnoga rada upoznaju doživljaj zadovoljs-tva stvaranja, usvajaju vrijednosti rada i važnost proizvodnje, stječu samopouzdanje, kritičnost i samokritič-nost, razvijaju poduzetnički način razmišljanja i djelovanja.

Domena C: Tehnika i kvaliteta života

Razvoj tehnike i tehnologije utječe na poboljšanje kvalitete života čovjeka, ali donosi i opasnosti te uzrokujenjegovu ovisnost o tehnici i tehnologiji. Stoga učenici upoznaju interaktivni odnos tehnologije i čovjeka kaopojedinca i člana društva. U toj domeni učenici usvajaju znanja i razvijaju vještine, stavove, samostalnost iodgovornost u kritičkome vrednovanju tehnike i tehnologije, njezine sigurnosti, prihvatljivu odabiru, korište-nju, održavanju i zbrinjavanju. Učenici istražuju ulogu tehnike u svakodnevnome životu čovjeka i objašnjavajuutjecaj tehnike u razvoju gospodarstva na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini, osvještavajući tako posebnosti vrijednosti lokalne i nacionalne zajednice kao i utjecaj tehnike u globalizaciji. Razvijaju se interesi učenika ipotiče razvoj osobnih znanja, vještina i stavova važnih za odabir nastavka školovanja i budućega zanimanja.Istraživanjem utjecaja na prirodni okoliš, od iskorištavanja materijala i energije u proizvodnji tehničke tvorevi-ne u tehnološkom i radnom procesu, zatim njezina korištenja pa do mogućnosti oporabe nakon isteka vijekatrajanja, u učenika se razvija svijest o potrebi održivoga razvoja.


—9

D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PO RAZREDIMA I DOMENAMA

Odgojno-obrazovni ishodi za učenike navedeni su prema razredima i domenama.

TEHNIČKA KULTURA 5. RAZRED

DOMENA ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD

Dizajniranje idokumentiranje

A. 5. 1. Na kraju prve godine učenja i poučavanja predmeta Tehnička kultura u domeni Dizajniranjei dokumentiranje učenik crta tehničke crteže priborom za tehničko crtanje od jednostavnih geome-trijskih likova do pravokutnih projekcija geometrijskih tijela i tijela sastavljenih od dvaju geomet-rijskih tijela primjenjujući norme tehničkoga crtanja.

A. 5. 2. Na kraju prve godine učenja i poučavanja predmeta Tehnička kultura u domeni Dizajniranjei dokumentiranje učenik primjenjuje osnovnu tehničku dokumentaciju pri izradi tehničke tvorevi-ne i piše izvješće o radu.

Tvorevinetehnike i

tehnologije

B. 5. 1. Na kraju prve godine učenja i poučavanja predmeta Tehnička kultura u domeni Tvorevinetehnike i tehnologije učenik ispituje i opisuje svojstva drva i drugih materijala.

B. 5. 2. Na kraju prve godine učenja i poučavanja predmeta Tehnička kultura u domeni Tvorevinetehnike i tehnologije učenik izrađuje jednostavne i složene tehničke tvorevine prema tehničkojdokumentaciji koristeći se alatom i priborom.

Tehnika ikvaliteta života

C. 5. 1. Na kraju prve godine učenja i poučavanja predmeta Tehnička kultura u domeni Tehnika ikvaliteta života učenik demonstrira sigurno sudjelovanje u prometu primjenom prometnih pravila ipropisa.

C. 5. 2. Na kraju prve godine učenja i poučavanja predmeta Tehnička kultura u domeni Tehnika ikvaliteta života učenik demonstrira postupke održavanja bicikla i drugih dječjih prijevoznih sreds-tava i primjenu odgovarajuće zaštitne opreme.

C. 5. 3. Na kraju prve godine učenja i poučavanja predmeta Tehnička kultura u domeni Tehnika ikvaliteta života učenik predstavlja odabranu tehničku tvorevinu.




A. 6. 1. Na kraju druge godine učenja i poučavanja predmeta Tehnička kultura u domeni Dizajnira-nje i dokumentiranje učenik crta tehničke crteže tvorevine iz svakodnevnoga života primjenjujućinorme tehničkoga crtanja.

A. 6. 2. Na kraju druge godine učenja i poučavanja predmeta Tehnička kultura u domeni Dizajnira-nje i dokumentiranje učenik primjenjuje norme crtanja u graditeljstvu.

A. 6. 3. Na kraju druge godine učenja i poučavanja predmeta Tehnička kultura u domeni Dizajnira-nje i dokumentiranje učenik izrađuje tehničku dokumentaciju uporabnoga predmeta kojemu jeosmislio oblik.

Tvorevinetehnike i

tehnologije

B. 6. 1. Na kraju druge godine učenja i poučavanja predmeta Tehnička kultura u domeni Tvorevinetehnike i tehnologije učenik izrađuje model tvorevine za pretvorbu energije od priloženoga ilipriručnoga materijala i demonstrira rad.

B. 6. 2. Na kraju druge godine učenja i poučavanja predmeta Tehnička kultura u domeni Tvorevinetehnike i tehnologije učenik objašnjava svojstva graditeljskih materijala na maketi objekta.


C. 6. 1. Na kraju druge godine učenja i poučavanja predmeta Tehnička kultura u domeni Tehnika ikvaliteta života učenik izrađuje uporabni predmet prema svojoj tehničkoj dokumentaciji.

C. 6. 2. Na kraju druge godine učenja i poučavanja predmeta Tehnička kultura u domeni Tehnika ikvaliteta života učenik predstavlja odabranu tehničku tvorevinu.


—10

U 1. prilogu: Matrica odgojno-obrazovnih ishoda razrada je odgojno-obrazovnih ishoda s razinama usvojeno-sti i preporukama za ostvarivanje.




A. 7. 1. Na kraju treće godine učenja i poučavanja predmeta Tehnička kultura u domeni Dizajniranjei dokumentiranje učenik skicira i crta u mjerilu pravokutne i prostorne projekcije predmeta.

A. 7. 2. Na kraju treće godine učenja i poučavanja predmeta Tehnička kultura u domeni Dizajniranjei dokumentiranje učenik crta radionički crtež predmeta koristeći se pojednostavljenjima i presje-cima pri crtanju.

Tvorevinetehnike i

tehnologije

B. 7. 1 Na kraju treće godine učenja i poučavanja predmeta Tehnička kultura u domeni Tvorevinetehnike i tehnologije učenik će primijeniti znanja i vještine usvojena iz područja metalurgije priizboru i izradi uporabnoga predmeta od metala i drugih materijala.

B. 7. 2. Na kraju treće godine učenja i poučavanja predmeta Tehnička kultura u domeni Tvorevinetehnike i tehnologije učenik demonstrira pretvorbe energije na modelu tehničke tvorevine koji jeizradio.


C. 7. 1. Na kraju treće godine učenja i poučavanja predmeta Tehnička kultura u domeni Tehnika ikvaliteta života učenik obrazlaže dobrobiti, izvore opasnost, mjere zaštite i pravilne postupkeodržavanja tehničkih tvorevina.

C. 7. 2. Na kraju treće godine učenja i poučavanja predmeta Tehnička kultura u domeni Tehnika ikvaliteta života učenik planira smanjenje troškova energije u kućanstvu.




A. 8. 1. Na kraju četvrte godine učenja i poučavanja predmeta Tehnička kultura u domeni Dizajnira-nje i dokumentiranje učenik crta i objašnjava sheme u elektrotehnici i elektronici.

Tvorevinetehnike i

tehnologije

B. 8. 1. Na kraju četvrte godine učenja i poučavanja predmeta Tehnička kultura u domeni Tvorevinetehnike i tehnologije učenik sastavlja model strujnoga kruga iz kućne električne instalacije i opisujesvojstva električnih elemenata i elektrotehničkih materijala.

B. 8. 2. Na kraju četvrte godine učenja i poučavanja predmeta Tehnička kultura u domeni Tvorevinetehnike i tehnologije učenik opisuje načine proizvodnje, prijenosa i pretvorbe električne energije spomoću modela koji je izradio.

B. 8. 3. Na kraju četvrte godine učenja i poučavanja predmeta Tehnička kultura u domeni Tvorevinetehnike i tehnologije učenik opisuje osnovna obilježja i primjenu elektroničkoga sklopa koji jesastavio.

B. 8. 4. Na kraju četvrte godine učenja i poučavanja predmeta Tehnička kultura u domeni Tvorevinetehnike i tehnologije učenik razmatra primjenu automatike s tehničkoga, ekonomskoga i društve-noga stajališta.


C. 8. 1. Na kraju četvrte godine učenja i poučavanja predmeta Tehnička kultura u domeni Tehnika ikvaliteta života učenik objašnjava dobrobiti električnih tvorevina, štetne učinke na prirodni okoliš ipravilne postupke uporabe i održavanja.

C. 8. 2. Na kraju četvrte godine učenja i poučavanja predmeta Tehnička kultura u domeni Tehnika ikvaliteta života učenik predstavlja posebnosti željenih zanimanja i uloge tehnike i tehnologije.


—11

E. POVEZANOST S DRUGIM PODRUČJIMA, PREDMETIMA I MEĐUPREDMETNIM TEMAMA

Tehnička kultura nastavni je predmet povezan sa svim drugim nastavnim predmetima, a time i područjimakurikuluma, te svim međupredmetnim temama. Ta povezanost proizlazi iz aplikativne funkcije Tehničke kul-ture čime svaki nastavni predmet može primjenu svojih nastavnih sadržaja uobličiti u sadržajima i aktivnosti-ma Tehničke kulture. Istovremeno, Tehnička kultura ima i integrativnu ulogu jer sadržaji i aktivnosti različitihpredmeta mogu biti objedinjeni u sadržajima i aktivnostima učenja i poučavanja Tehničke kulture. Najizraže-nija je povezanost s predmetima prirodoslovnoga područja budući da se tehničke zakonitosti i djelovanje teh-ničkih tvorevina temelje na prirodnim zakonitostima fizike, kemije, biologije. Time učenici izravno susrećuprimjenu prirodnih zakonitosti koje su u osnovama tehničkih kompetencija. Na sličan način primjenu imaju iznanja i vještine stjecane u Matematici. Predmeti jezično-komunikacijskoga područja poput Hrvatskoga jezikai Stranoga jezika, ali i Informatika, povezani su s Tehničkom kulturom razvojem komunikacijskih vještina štouključuje usmeno i pisano (i grafičko) izražavanje i dokumentiranje, odnosno prezentiranje uz primjenu stru-čnoga nazivlja koje je nerijetko iz drugih jezika. Nastavni predmeti društveno-humanističkoga područja Povi-jest i Geografija povezani su s Tehničkom kulturom spoznajama o utjecajima i važnosti tehnike i tehnologije uvelikim geografskim otkrićima, industrijskim revolucijama, ratovima, zatim spoznajama o međuodnosimageografskih prirodnih dobara, održivoga razvoja i proizvodnje, društvenoga razvoja te odabiru i razvoju primje-renih tehnologija. Vjeronauk, kao najzastupljeniji izborni predmet društveno-humanističkoga područja, možebiti povezan s Tehničkom kulturom u izradi vjerskih obilježja, aktivnostima i radionicama izrade igračaka ipredmeta namijenjenih potrebitima. Likovna kultura ima izražene poveznice s Tehničkom kulturom u prvomeredu s razvojem estetske osjetljivosti, grafičkim dizajnom, crtanjem, modeliranjem i građenjem te razvojemmotorike i psihomotorike. Motorika se razvija i u nastavi Tjelesne i zdravstvene kulture u kojoj su važne spoz-naje učenika o umaranju i očuvanju zdravlja pri radu te vještinama razgibavanja i otklanjanja umora do kojihdolazi u radu učenika i budućemu profesionalnom radu. Sve međupredmetne teme također imaju poveznice sTehničkom kulturom.

F. UČENJE I POUČAVANJE NASTAVNOGA PREDMETA TEHNIČKA KULTURA

Učenje i poučavanje predmeta Tehnička kultura organizira se prema zadanim odgojno-obrazovnim ciljevima iishodima učenja, a učitelji imaju mogućnost odabira različitih pristupa u skladu s potrebama, interesima i razi-nama znanja i vještina učenika kao i uvjetima rada. Uvažavajući postavljena načela učenja i poučavanja, svakiučitelj Tehničke kulture može osmisliti izvedbu kurikuluma u najboljemu interesu svojih učenika. Stoga daljnjitekst predstavlja smjernice i podršku u načinima organizacije učenja i poučavanja.

Iskustva učenja

Odgojno-obrazovni ciljevi i ishodi Tehničke kulture postavljeni su tako da sustavnim, cjelovitim pristupomučenju i poučavanju potiču i razvijaju u učenika generičke kompetencije. One uključuju rješavanje problema idonošenje odluka, kritičko mišljenje, kreativnost i inovativnost, komunikaciju, suradnju, rad alatima, uređaji-ma, strojevima, informacijskom tehnologijom. Također omogućavaju osobni i socijalni razvoj kao i razvijanjedruštvene odgovornosti nužne za uspješno učenje, rad i život u 21. stoljeću.

Učenje i poučavanje usmjereno je na kreativnost učenika, samostalno istraživanje, prikupljanje podataka ipovezivanje sadržaja. Iskustva učenja temelje se na kontekstualnome pristupu i praktičnome radu. Učenik ususretu s tehničkim tvorevinama stječe, razvija i primjenjuje znanja, vještine i stavove, samostalnost i odgo-vornost, koristeći se postavkama „samoostvarujuće nastave“ prema načelu „sustavno istraži“, „kritički promis-li“, „stvaralački primijeni“ te “analiziraj i vrednuj”. Učenje i poučavanje treba omogućiti stjecanje radnih kom-petencija pa se temelji na praktičnome radu, otkrivanju, igri i iskustvenome učenju. Učenici crtaju, obrađujumaterijal, sastavljaju, pišu izvješće i izvode zaključke prema rezultatima ispitivanja ili samoga rada. Uvjeti pou-čavanja predmeta usmjereni su na metodičku raznovrsnost svih raspoloživih metodičkih sustava i metoda kojeće osigurati najučinkovitiju i najpotpuniju pouku.

Učenje i poučavanje Tehničke kulture ostvaruje se procesima:• tehničkoga dizajniranja – osmišljavanja i vizualnoga (i fizičkoga) oblikovanja tehničke tvorevine, apli-kacije, tehnološkoga procesa ili tehnologije


—12

• rješavanja tehničkih problema – rješavanja tehničkoga problema koji odražava problem iz „stvarnogasvijeta“• istraživanja i ispitivanja – ispitivanja tehničkih materijala, tvorevina ili tehnologije; istraživanja teh-ničkih tvorevina, sustava ili utjecaja tehnike i tehnologije na okružje• sustavnoga pristupa – usvajanja tehničkih normi, procedura, postupaka i pravila za sigurnu, odgo-vornu i kvalitetnu realizaciju ciljeva• tehničkoga izuma i inovacije – razvoja osobnoga i jedinstvenoga razmišljanja i uporabe tehnike i teh-nologije sa svrhom kreativnoga inoviranja tehničke tvorevine ili stvaranja nove tehničke tvorevine ilitehnologije• proizvodnje tehničkih tvorevina uporabom prilagođenih i dostupnih sredstava tehnike i tehnologije,primarno sa svrhom razvoja spoznajnih procesa, vještina te vrijednosnih odnosa prema radu.

Učenici su aktivni kreatori znanja koji uz pomoć učitelja pronalaze, razumiju i koriste znanje koje će im po-moći kako bi donosili bolje odluke u svom životu i bili vrijedni sudionici društva.

Uloga učitelja

Učitelj će u osmišljavanju postupaka ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda uzeti u obzir interese učenika injihove sposobnosti. Svim učenicima omogućit će usvajanja ishoda na razini primjerenoj njihovim sposobnos-tima, a također će se učenicima ponuditi sadržaji koji potiču njihovu maštu i kreativnost da samostalno nado-grade svoje znanje i vještine. Učitelj će kao moderator poticati učenike na istraživanje, nuditi im praktičnevježbe u kojima će iskustvenim učenjem ostvarivati zadane odgojno-obrazovne ishode učenja. Učitelj izrađujeoperativni kurikulum, savjetuje učenike i prati ih tijekom odrastanja te im pomaže u socijalnome, emocional-nome i intelektualnome rastu.

Načini realizacije učenja i poučavanja:• projektno učenje i poučavanje• problemsko učenje i poučavanje• stručne ekskurzije• izolirane praktične aktivnosti (vježbe)• „usidreno” učenje i poučavanje• uslužno i radno zasnovano učenje• učenička produkcija dobara ili usluga• učenička organizacija školskih ili međuškolskih izložbi, sajmova i drugih manifestacija.

Odgojno-obrazovni ishodi učenja Tehničke kulture uvjetuju izvođenje vježbi crtanja, uporabe tehničke doku-mentacije, obrade materijala, sastavljanje i spajanje, ispitivanja svojstava, mjerenja i drugo. Stoga je posebnovažno da učitelj pokaže pravilnu primjenu pribora za tehničko crtanje, sigurnu uporabu pribora i alata kojiučenici upotrebljavaju, a obradu materijala alatnim strojem obvezno nadzire u neposrednoj blizini. Vježbe seprimjereno biraju, od jednostavnih do složenih. Također je važno da na kraju rada učitelj u razgovoru s učeni-cima razmjeni dojmove o razini zadovoljstva izrađenim tvorevinama, uporabi alata, poteškoćama koje su svla-davali te o inovativnim rješenjima.

Materijali i izvori

Za učenje i poučavanje nastavnog predmeta Tehnička kultura potrebni su materijalni resursi koji uključujuopremljenu tehničku radionicu. Poželjno je da radionica bude opremljena priborom, alatima i strojevima zaobradu drva i metala, laboratorijskom opremom za ispitivanje svojstava materijala i provođenje elektrotehni-čkih i elektroničkih vježbi te informacijskom i komunikacijskom tehnologijom. Svaka domena predmetnogakurikuluma Tehničke kulture i postavljeni odgojno-obrazovni ishodi izazov su učitelju i učeniku za čije suostvarenje potrebni materijalni resursi. Predlaže se sljedeća oprema primjerena za siguran rad u školi:

• alat i pribor za obradu drva, metala, polimera te za izvođenje vježbi i radova iz elektrotehnike i elek-tronike• strojevi za obradu drva (mali napon)• stupna električna bušilica• akumulatorske bušilice• stolne i ručne škare za lim


—13

• aparat za savijanje i rezanje plastike• električne lemilice (za elektroniku i metalurgiju)• mjerne sprave, pribor i uređaji (elektrotehnika, elektronika, strojarstvo)• eksperimentalne pločice i kompleti elektroničkih elemenata• energetski blok (izvori izmjenične i istosmjerne struje različitih napona)• stolna ili prijenosna računala (različiti programi za crtanje, dokumentiranje i upravljanje)• komplet za izvođenje vježbi iz automatike• najmanje dva tehnički ispravna bicikla; promjer kotača iznosi od 508 do 609,6 mm (20 – 24 inča), sazaštitnim kacigama i prslucima• komplet za održavanje bicikla• oprema za vježbe sigurnoga sudjelovanja u prometu i razvijanja vještina vožnje bicikla• modeli različitih strojeva i makete• kompleti zaštite na radu• ormarić prve pomoći• računalo, projektor i platno• dokument kamera.

Izvori su znanja udžbenici, radni materijali, proizvodni pogoni, istraživački centri, kućanstvo i sva neposrednasredstva koja se upotrebljavanju pri učenju i poučavanju Tehničke kulture.

Za razvoj tehničkih kompetencija učenika školski sustav i škole kao institucije osiguravaju primjerene prostor-ne i materijalne uvjete. Učitelj osigurava ozračje za učenje raznovrsnim aktivnostima kojima učenici stječuiskustava potrebna za primjereni razvoj te temelj za daljnje obrazovanje i napredak u svijetu rada.

Okruženje

Učenje i poučavanje Tehničke kulture u pravilu se provodi u učionici i radionici, a ovisno o uvjetima dio sadr-žaja ostvaruje se izvanučionično: na prometnome poligonu, školskome dvorištu, proizvodnome pogonu i dru-gim prostorima primjerenima učenju. Opremljenost učionice i radionice uvjet je za stjecanje kompetencijaučenika usvajanjem ključnih sadržaja zadanih odgojno-obrazovnim ishodima. Radno okruženje posebno ćeomogućiti učeniku da razvija svoje socijalne vještine i potakne ga na razvijanje suradničkoga odnosa kao uvjetarada u paru, skupini, na projektnom zadatku. Za sigurnu i pravilnu uporabu različitoga pribora i alata potrebnoje u potpunosti učenike upoznati s pravilima sigurnoga rada.

Određeno vrijeme

Nastava Tehničke kulture organizira se u dvosatu jer je to primjereno vrijeme za pripremu, rad i organiziranjeradnoga mjesta. Predmetni kurikulum Tehničke kulture sadrži tri domene, a vrijeme potrebno za ostvarivanjepostavljenih odgojno-obrazovnih ishoda unutar pojedine domene određuje učitelj, ovisno o interesu učenika,uvjetima rada te posebnosti lokalne zajednice.

Preporuka je da se sadržaji povezani s ishodima C. 5. 1. i C. 5. 2. (u petomu razredu) obrađuju na početku nas-tavne godine zbog usvajanja znanja i vještina potrebnih za sigurno sudjelovanje u prometu.

Preporuka je da se sadržaji povezani s ishodom C. 8. 2. (u osmome razredu) obrađuju kao projektni zadatak kojizapočinje početkom drugoga polugodišta, a završava krajem nastavne godine. Svrha je preporuke omogućitiučeniku dovoljno vremena za istraživački rad pri odabiru budućega zanimanja.

Grupiranje učenika

S obzirom na specifičnosti učenja i poučavanja Tehničke kulture uvjeti rada otežani su u razrednim odjelimasa standardnim brojem učenika. Kako bi se omogućili sigurnosni uvjeti za učenje i poučavanje Tehničke kultu-re uporabom različitih pomagala, alata i strojeva uz vođenje nedovoljno obučenih korisnika, tj. učenika, potre-bno je nastavu organizirati u skupinama do 15 učenika. Stoga tijekom jednoga dvosata učitelj vodi učenje ipoučavanje za najviše 15 učenika.


—14

G. VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA U NASTAVNOME PREDMETUTEHNIČKA KULTURA

Vrednovanje u Tehničkoj kulturi odražava ciljeve, vrijednosti i načela Okvira nacionalnoga kurikuluma štopodrazumijeva usklađenost vrednovanja s odgojno-obrazovnim ciljevima i ishodima kao i prilagodbu pristupa imetoda vrednovanja vrsti odgojno-obrazovnog ishoda. Vrednovanje ishoda sustavno je prikupljanje podataka uprocesu učenja i poučavanja te obuhvaća praćenje, provjeravanje i ocjenjivanje učenika. Praćenje podrazumi-jeva uočavanje i bilježenje zapažanja o postignutoj razini kompetencija. Provjeravanje se odnosi na procjenupostignute razine kompetencija. Ocjenjivanje je pridavanje brojčane ili opisne vrijednosti rezultatima praćenjai provjeravanja.

S ciljem unapređenja učenja i napredovanja učenika provode se tri pristupa vrednovanju, a to su vrednovanjeza učenje, vrednovanje kao učenje i vrednovanje naučenoga. Vrednovanje za učenje rezultira kvalitativnimpovratnim informacijama i razmjenom iskustava o procesima učenja i usvojenosti znanja i vještina u odnosuna postavljena očekivanja. Višeminutne provjere mogu se koristiti u svrhu vrednovanja za učenje, ali se neocjenjuju. Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja uz stal-nu podršku učitelja, metodama samovrednovanja i vršnjačkoga vrednovanja. Samovrednovanje učenici moguprovoditi nakon izvođenja predvježbe samostalno popunjavajući popis („ček listu“) prema zadanim kriterijimapo kojima se vrednuju i postavljeni ishodi. Vrednovanje naučenoga sumativno je vrednovanje čija je svrhaprocjena razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda i pri unutarnjemu ga vrednovanju planira i provodiučitelj.

Vrednovanje se provodi prema postavljenim odgojno-obrazovnim ishodima, a učenika je potrebno unaprijedupoznati s onim što se od njega očekuje. Pri tome su razine usvojenosti tek smjernice za vrednovanje, a ne iekvivalent ocjeni. Uloga je učitelja definirati konkretne izvedbene ishode u primjerenome kontekstu i kriterijprema kojemu će ih vrednovati. Jasna pravila i kriterij vrednovanja učenicima pomažu u razumijevanju aspeka-ta učenja koji će biti vrednovani i shvaćanju toga što čini uspješnu izvedbu te u usmjeravanju učenja na onošto je važno znati i moći učiniti. Postupci vrednovanja koriste svim učenicima kao poticaj za ostvarivanje oso-bnih obrazovnih interesa i potencijala.

Odgojno-obrazovni ishodi okvir su za vrednovanje i ocjenjivanje, a svojom strukturom sadržavaju spoznajnu,psihomotoričku i afektivnu komponentu.Spoznajne komponente – teorijska i činjenična znanja, razumijevanje i primjena; može ih se vrednovati tije-kom izvođenja zadataka na nastavi i kao rezultate rada poput tehničkih crteža, rezultate ispitivanja svojstava imjerenja mjernih veličina, tijekom učeničkog izvješćivanja, prezentiranja, obrazlaganja i objašnjavanja vlastitograda.Psihomotoričke komponente – umijeća i vještine, od imitacije i manipulacije do precizacije. Vrednuje serazina usvojenih vještina rukovanja priborom, alatima i strojevima, mjernim instrumentima i različitim tehni-čkim tvorevinama. Vrednuju se rezultati rada kao što su tehnički crteži, skice, tehnička dokumentacija, rezulta-ti mjerenja i ispitivanja, tehničke tvorevine. Ocjenjuju se samo radovi i tvorevine koje učenik izradi u školitijekom nastave.Afektivne komponente – samostalnost i odgovornost, razina samostalnosti pri obavljanju zadataka. Vrednujese savjesnost i redovitost u radu, preuzimanje odgovornosti prema svojemu radu, radnim zadatcima, sredstvi-ma, drugim sudionicima i učitelju.

Vrednovanje se ostvaruje primjenom različitih metoda koje uključuju usmeno provjeravanje, vrednovanjegrafičkih radova, laboratorijskih vježbi, izrađenih tehničkih tvorevina i prezentacija. Posebnost predmeta mo-gućnost je vrednovanja odgojno-obrazovnih ishoda u svim komponentama praktičnim radom pri čemu učiteljosmišljava elemente vrednovanja. Ocjenjivanje učenika treba biti usmjereno samo na ona znanja i vještine kojeje učenik imao mogućnost uvježbati. Prema navedenome u predmetu Tehnička kultura vrednujemo teorijska ičinjenična znanja, vještine i pripadajuću samostalnost i odgovornost.

Na početku školske godine i prije usvajanja odgojno-obrazovnoga ishoda upoznajemo učenike s elementimapraćenja i vrednovanja. Praćenje i informiranje učenika o njegovu napredovanju provodi se kontinuirano dija-gnostički, formativno i sumativno. Napredovanje učenika pratimo pisanim bilješkama, a razinu usvojenostiodgojno-obrazovnih ishoda brojčanom ocjenom. Na kraju nastavne godine izražava se zaključna ocjena nasta-vnoga predmeta koja uključuje sve komponente.


—15

Osnovna je svrha vrednovanja, ocjenjivanja i izvješćivanja unaprjeđivanje učenja i napredovanje učenika usvim aspektima učenja. Vrednovanje treba rezultirati jasnim, specifičnim, pravovremenim i konstruktivnimpovratnim informacijama koje učenicima pomažu u daljnjemu učenju i motiviraju ih za rad, a učiteljima omo-gućuju daljnje planiranje poučavanja. Vrednovanje se temelji na cjelovitome pristupu praćenja i poticanja indi-vidualnoga razvoja svakoga učenika te se usmjerava na prepoznavanje uspjeha i poticanje pozitivnih obrazacamotivacije i učenja.

Izgled tablice za vrednovanje odgojno obrazovnih ishoda u predmetu Tehnička kultura:

Tehnička kultura IX X XI XII I II III IV V VI

Praćenjepisanimbilješkamakao izvješći-vanje

Usvojenost znanja

Vježbe i praktičan rad

Samostalnost i odgovornost

Spoznajna, psihomotorička i afektivna komponenta ocjenjuju se brojčano u rubrikama naziva: usvojenost zna-nja, vježbe i praktičan rad, samostalnost i odgovornost.


—16

1. prilog MATRICA ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA


ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODRAZRADA ODGOJNO-OBRAZOVNOGA

ISHODARAZINA USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA1. A. 5. 1. NA KRAJU PRVE GODINE

UČENJA I POUČAVANJA PREDMETA

TEHNIČKA KULTURA U DOMENI

DIZAJNIRANJE I DOKUMENTIRANJE

UČENIK CRTA TEHNIČKE CRTEŽE

PRIBOROM ZA TEHNIČKO CRTANJE

OD JEDNOSTAVNIH GEOMETRIJSKIH

LIKOVA DO PRAVOKUTNIH

PROJEKCIJA GEOMETRIJSKIH TIJELA I

TIJELA SASTAVLJENIH OD DVAJU

GEOMETRIJSKIH TIJELA

PRIMJENJUJUĆI NORME

TEHNIČKOGA CRTANJA.

- opisuje pribor za tehničko crtanje iA formate papira- uspoređuje primjenu vrsta crta- opisuje pojam tehničkoga crteža,kotiranje i mjerilo crtanja M 1 : 1- objašnjava pravokutno projiciranje- crta tehnički crtež geometrijskogalika, kotira i primjenjuje norme- crta pravokutne projekcije kvadra itijela složenog od dvaju kvadara- crta mrežu geometrijskoga tijela (snastavcima za lijepljenje)

- navodi pribor za tehničkocrtanje- uz stalno stručno vodstvocrta tehnički crtež geomet-rijskoga lika slobodnomrukom i priborom za tehni-čko crtanje

- opisuje pribor za tehni-čko crtanje i navodi Aformate papira- prepoznaje vrste crta- uz povremeno stručnovodstvo crta mrežu geo-metrijskoga tijela, crta ikotira pravokutnu projek-ciju jednostavnoga tijela

- objašnjava primjenu vrsta crta- samostalno crta precizne iuredne pravokutne projekcije imrežu jednostavnoga geomet-rijskog tijela

- samostalno crta preci-zne i uredne pravokutneprojekcije složenijegageometrijskog tijela

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNOGA ISHODA: ovisno o interesu učenika i aktivnostima predviđenim školskim kurikulumom predlaže se suradnja s nastavnim predmetomMatematika.

2. A. 5. 2. NA KRAJU PRVE GODINE




UČENIK PRIMJENJUJE OSNOVNU

TEHNIČKU DOKUMENTACIJU PRI

IZRADI TEHNIČKE TVOREVINE I PIŠE

IZVJEŠĆE O RADU.

- primjenjuje tehničku dokumentaci-ju u praktičnim radovima,- razlikuje dijelove tehničke doku-mentacije: radni list, operacijski list,popis materijala i alata, sastavnicrtež, radionički crtež, sastavnica,pozicije- primjenjuje pravila zaštite na radu- piše izvješće o radu nakon izrade

uz stalno stručno vodstvo:- primjenjuje tehničkudokumentaciju pri izraditehničke tvorevine- u izvješću navodi materijali alat u radu- primjenjuje pravila zaštitena radu

uz povremeno stručnovodstvo:- imenuje i prepoznajedijelove tehničke doku-mentacije- prema tehničkoj doku-mentaciji izrađuje tehničkutvorevinu- piše izvješće

- samostalno primjenjuje tehni-čku dokumentaciju pri izraditehničke tvorevine- primjenjuje tehničko nazivlje- piše izviješće o radu

- opisuje dijelove tehni-čke dokumentacije- samostalno sastavljacjelovito izvješće uvaža-vajući redoslijed radnihoperacija

3. B. 5. 1. NA KRAJU PRVE GODINE



TVOREVINE TEHNIKE I

TEHNOLOGIJE UČENIK ISPITUJE I

OPISUJE SVOJSTVA DRVA I DRUGIH

MATERIJALA.

- pravilno priprema radno mjesto- razlikuje i opisuje svojstva drva idrugih materijala- objašnjava razliku između poluproi-zvoda i proizvoda od drva- objašnjava mogućnosti oporabematerijala- navodi vrste obrade materijala- koristi tehničku dokumentaciju priispitivanju svojstava materijala- primjenjuje pravila zaštite na radu

- navodi svojstava materijala- uz stalno stručno vodstvoispituje svojstva materijala- primjenjuje pravila zaštitena radu

- navodi poluproizvode iproizvode od drva- uz povremeno stručnovodstvo koristi se doku-mentacijom i ispitujesvojstva materijala

- objašnjava razliku izmeđupoluproizvoda i proizvoda oddrva- koristi se tehničkom dokumen-tacijom pri ispitivanju svojstavamaterijala- daje primjer primjene materija-la ovisno o svojstvima- navodi vrste obrade materijala

- razvrstava materijaleprema rezultatimaispitivanja svojstava- samostalno se koristitehničkom dokumenta-cijom pri ispitivanjusvojstava- objašnjava mogućnostioporabe


—17

4. B. 5. 2. NA KRAJU PRVE GODINE



TVOREVINE TEHNIKE I

TEHNOLOGIJE UČENIK IZRAĐUJE

JEDNOSTAVNE I SLOŽENE

TEHNIČKE TVOREVINE PREMA

TEHNIČKOJ DOKUMENTACIJI

KORISTEĆI SE ALATOM I

PRIBOROM.

- pravilno priprema radno mjesto- koristi se tehničkom dokumentaci-jom- mjeri i ocrtava materijal- koristi se priborom i alatom zaobradu materijala- izrađuje tehničku tvorevinu- uređuje radno mjesto- primjenjuje pravila zaštite na radu- koristi se tehničkim nazivljem- piše izvješće o radu- prepoznaje oblike energije koji sepojavljuju pri korištenju izrađenomtehničkom tvorevinom

- navodi alate za obradumaterijalauz stalno stručno vodstvo:- koristi se priborom ialatom u mjerenju, ocrtava-nju i obradi materijala- izrađuje jednostavnutehničku tvorevinu- primjenjuje pravila zaštitena radu- uređuje radno mjesto

uz povremeno stručnovodstvo:- uređuje radno mjesto,- koristi se tehničkomdokumentacijom- koristi se priborom ialatom pri mjerenju,ocrtavanju i obradi materi-jala- izrađuje jednostavnutehničku tvorevinu- primjenjuje pravila zašti-te na radu- piše izvješće o radukoristeći se tehničkimnazivljem

- samostalno odabire i koristi seodgovarajućim alatom- imenuje postupke obrade- samostalno se koristi tehni-čkom dokumentacijom pri izradisložene tehničke tvorevine- materijal mjeri, ocrtava i obra-đuje uz dozvoljena odstupanja- izrađuje složenu tehničkutvorevinu- piše izvješće o radu- prepoznaje oblike energije kojise pojavljuju pri korištenjuizrađenom tehničkom tvorevi-nom

- predlaže estetsku ifunkcionalnu doradutvorevine- izrađuje urednu ipreciznu tehničkutvorevinu uz dorade- obrazlaže doradutvorevine u izvješću oradu

5. C. 5. 1. NA KRAJU PRVE GODINE



TEHNIKA I KVALITETA ŽIVOTA

UČENIK DEMONSTRIRA SIGURNO

SUDJELOVANJE U PROMETU

PRIMJENOM PROMETNIH PRAVILA I

PROPISA.

- razlikuje sudionike u prometu- navodi sigurnosne i zakonskeuvjete sudjelovanja u prometu kaoputnik ili vozač bicikla i drugihdječjih prometnih sredstava- objašnjava značenje primjeraprometne signalizacije- objašnjava primjere prometnihpravila i propisa- demonstrira pravilno i sigurnosudjelovanje pješaka u prometu

- navodi sudionike u prome-tu- nabraja redoslijed predno-sti upravljanja prometom- navodi vozila s prednošćuprolaza- demonstrira pravilnokretanje pješaka pločnikomi prelazak kolnika- opisuje značenje svjetlosnesignalizacije za pješake

- navodi sigurnosne izakonske uvjete sudjelo-vanja u prometu kaoputnik ili vozač bicikla idrugih dječjih prometnihsredstava- prepoznaje sigurno ipravilno sudjelovanjebiciklista u prometu

- opisuje i demonstrira primjenuprometnih pravila u simulacija-ma jednostavnih prometnihsituacija- nabraja redoslijed prolaskavozila raskrižjem

- opisuje i demonstriraprimjenu prometnihpravila u simulacijamadjelomično složenihprometnih situacija- predviđa opasnosti zaodređenu prometnusituaciju

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNOGA ISHODA: ovisno o uvjetima predlaže se uporaba prometnih poligona i primjena informacijske i komunikacijske tehnologije u simulacijamaprometnih situacija.





UČENIK DEMONSTRIRA POSTUPKE

ODRŽAVANJA BICIKLA I DRUGIH

DJEČJIH PRIJEVOZNIH SREDSTAVA I

PRIMJENU ODGOVARAJUĆE

ZAŠTITNE OPREME.

- prilagođava bicikl svojoj visini- razlikuje dijelove bicikla koji se troše- provjerava tehničku ispravnostbicikla- opisuje i demonstrira postupkeodržavanja bicikla ili odabranogadječjeg prijevoznog sredstva- objašnjava važnost obvezne opremebiciklista i bicikla

- uz povremeno stručnovodstvo navodi obveznuopremu biciklista i bicikla- navodi dijelove bicikla kojise troše

- vizualno provjeravatehničku ispravnost bicikla- prilagođava bicikl svojojvisini

- objašnjava potrebu primjeneobvezne opreme biciklista ibicikla- provjerava tehničku ispravnostbicikla- navodi postupke održavanjabicikla ili odabranoga dječjegprijevoznog sredstva

- demonstrira postupkeodržavanja


—18





UČENIK PREDSTAVLJA ODABRANU

TEHNIČKU TVOREVINU.

- odabire tehničku tvorevinu zaprezentaciju- objašnjava namjenu tehničketvorevine- opisuje pozitivan i negativan utje-caj na čovjeka i okoliš- primjenjuje tehničko nazivlje upredstavljanju tvorevine- navodi mogućnosti oporabe tvore-vine- navodi utjecaj hrvatskih znanstve-nika i izumitelja na otkriće i razvojtehničke tvorevine- navodi zanimanja povezana sodabranom tehničkom tvorevinom

uz stručno vodstvo:- odabire i imenuje tehničkutvorevinu- opisuje namjenu tehničketvorevine- prepoznaje moguće opas-nosti pri korištenju tvorevi-nom

- opisuje moguće opasnos-ti pri korištenju tehničkomtvorevinom- navodi kako izbjećiopasnosti pri korištenjutehničkom tvorevinom- izdvaja postupke osnov-noga održavanja- opisuje potrebu oporabetehničke tvorevine

- objašnjava važnost tehničketvorevine za svakodnevni život- procjenjuje dostupnost i zastu-pljenost tvorevine u okružju- opisuje postupke potrebnogaodržavanja- procjenjuje mogućnosti opora-be tehničke tvorevine- navodi zanimanja povezana sodabranom tehničkom tvorevi-nom

- objašnjava važnostodabrane tehničketvorevine u podizanjukvalitete života- izdvaja moguće pose-bnosti s obzirom nalokalnu i nacionalnutradiciju- navodi utjecaj hrvat-skih znanstvenika iizumitelja na otkriće irazvoj tehničke tvorevi-ne- procjenjuje mogućiutjecaj korištenja tehni-čkom tvorevinom naprirodni okoliš i zdravlječovjeka- daje primjer uštede prikorištenju tehničkomtvorevinom

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNOGA ISHODA: ovisno o uvjetima predlaže se primjena informacijske i komunikacijske tehnologije pri prezentiranju odabrane tehničke tvorevine.


—19


ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODRAZRADA ODGOJNO-OBRAZOVNOGA

ISHODARAZINA USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA1. A. 6. 1. NA KRAJU DRUGE GODINE UČENJA I

POUČAVANJA PREDMETA TEHNIČKA

KULTURA U DOMENI DIZAJNIRANJE I

DOKUMENTIRANJE UČENIK CRTA TEHNIČKE

CRTEŽE TVOREVINE IZ SVAKODNEVNOGA

ŽIVOTA PRIMJENJUJUĆI NORME TEHNIČKOGA

CRTANJA.

- skicira pravokutnu projekcijutvorevine- mjeri dimenzije tvorevine- primjenjuje vrste mjerila idruge norme pri tehničkomecrtanju

- nabraja vrste mjerila- prepoznaje uvećane iumanjene crteže tvorevi-ne- uz stalno stručno vod-stvo skicira pravokutnuprojekciju i mjeri dimen-zije jednostavne tvorevine

- razlikuje vrste mjerila- skicira pravokutneprojekcije- mjeri dimenzije tvorevi-ne- uz povremeno stručnovodstvo crta pravokutneprojekcije u zadanomemjerilu

- navodi normirana mjerila- objašnjava primjenuzadanoga mjerila- samostalno crta pravoku-tne projekcije jednostav-noga tijela u zadanomemjerilu

- odabire vrstu mjerila iargumentira odabir- samostalno crta pravoku-tne projekcije djelomičnosloženoga tijela u odabra-nome mjerilu

2. A. 6. 2. NA KRAJU DRUGE GODINE UČENJA I



DOKUMENTIRANJE UČENIK PRIMJENJUJE

NORME CRTANJA U GRADITELJSTVU.

- opisuje vrste presjeka- skicira tlocrt prostorije- mjeri dimenzije prostorije- koristi se simbolima, kotira-njem i mjerilima crtanja ugraditeljstvu

- prepoznaje simbole ugraditeljskom tlocrtu- uz stalno stručno vod-stvo skicira dio prostorije

- očitava dimenzije iztehničkoga crteža- uz povremeno stručnovodstvo skicira tlocrtprostorije koristeći senormiranim simbolima- mjeri dimenzije prostori-je

- navodi vrste presjeka- preračunava dimenzije- crta tlocrt prostorije umjerilu uz manja odstupa-nja

- opisuje vrste presjeka- precizno i uredno crtatlocrt prostorije u mjerilu

3. A. 6. 3. NA KRAJU DRUGE GODINE UČENJA I



DOKUMENTIRANJE UČENIK IZRAĐUJE

TEHNIČKU DOKUMENTACIJU UPORABNOGA

PREDMETA KOJEMU JE OSMISLIO OBLIK.

- opisuje sadržaj tehničke do-kumentacije- osmišljava i skicira izgledpredmeta- opisuje namjenu predmeta- skicira pravokutne projekcijepredmeta i pozicija predmeta- crta radionički crtež pozicijapredmeta- upisuje podatke u radni list:opis radnoga zadatka, sredstvarada, sažeti opis tijeka izvođenjavježbe, crta tehnički crtežpredmeta i označava prostor zaizvješće

- navodi sadržaj tehničkedokumentacije- uz stalno stručno vod-stvo odabire izgled pred-meta i skicira ga- uz stalno stručno vod-stvo zapisuje namjenupredmeta i sredstva radau radni list

- odabire izgled predmetaza izradu- uz povremeno stručnovodstvo skicira radioničkicrtež pozicija- uz povremeno stručnovodstvo opisuje radnizadatak

- osmišljava i skicira izgledpredmeta- odabire i izrađuje popismaterijala i pripadajućegaalata- upisuje upute za rad- uz povremeno stručnovodstvo crta radioničkicrtež pozicija predmeta

- obrazlaže odabir materijalai alata- izrađuje urednu i preciznutehničku dokumentacijujednostavnoga predmetakoji je osmislio

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA: ovisno o uvjetima predlaže se primjena informacijske i komunikacijske tehnologije u ishodima A. 6. 1., A. 6. 2. i A. 6. 3. koristeći seračunalnim programima za crtanje i trodimenzijsko modeliranje.


—20

4. B. 6. 1. NA KRAJU DRUGE GODINE UČENJA I


KULTURA U DOMENI TVOREVINE TEHNIKE I

TEHNOLOGIJE UČENIK IZRAĐUJE MODEL

TVOREVINE ZA PRETVORBU ENERGIJE OD

PRILOŽENOGA ILI PRIRUČNOGA MATERIJALA I

DEMONSTRIRA RAD.

- opisuje svojstva obnovljivihizvora energije- opisuje svojstva tvorevina kojeiskorištavaju obnovljive izvoreenergije- objašnjava ulogu mehanizama- izrađuje model koji iskorištavaobnovljivi izvor energije- demonstrira i opisuje postupakpretvorbe energije- pravilno rukuje alatom i pribo-rom- primjenjuje pravila zaštite naradu

- navodi obnovljive izvoreenergije- navodi tvorevine zaiskorištavanje obnovljivihizvora energije- uz stalno stručno vod-stvo izrađuje jednostavnimodel koji iskorištavaobnovljivi izvor energije- primjenjuje pravilazaštite na radu

- navodi vrste mehanizama- opisuje namjenu mehani-zama- uz povremeno stručnovodstvo izrađuje jednosta-vni model koji iskorištavaobnovljivi izvor energije

- objašnjava rad mehani-zama- opisuje namjenu i radmodela- izrađuje model kojiiskorištava obnovljivi izvorenergije

- objašnjava rad modela- izrađuje složeni modelkoji iskorištava obnovljiviizvor energije

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNOGA ISHODA: ovisno o interesu učenika i aktivnostima predviđenim školskim kurikulumom predlaže se suradnja s nastavnim predmetomPriroda.

5. B. 6. 2. NA KRAJU DRUGE GODINE UČENJA I


KULTURA U DOMENI TVOREVINE TEHNIKE I

TEHNOLOGIJE UČENIK OBJAŠNJAVA SVOJSTVA

GRADITELJSKIH MATERIJALA NA MAKETI

OBJEKTA.

- opisuje razliku između maketei modela- opisuje graditeljska područja- objašnjava svojstva materijalau graditeljstvu- izrađuje maketu građevinskogaobjekta prema priloženoj tehni-čkoj dokumentaciji- navodi zanimanja u graditelj-stvu- pravilno rukuje alatom i pribo-rom- primjenjuje pravila zaštite naradu

- nabraja graditeljskapodručja- navodi graditeljskematerijale- uz stalno stručno vod-stvo izrađuje maketujednostavnoga objekta- primjenjuje pravilazaštite na radu

- navodi graditeljskematerijale iz pojedineskupine- opisuje razliku izmeđumakete i modela- uz povremeno stručnovodstvo izrađuje maketujednostavnoga objekta- navodi zanimanja ugraditeljstvu

- objašnjava svojstvagraditeljskih materijala- objašnjava primjenupojedinih materijala- izrađuje maketu objektauz dozvoljena odstupanja

- objašnjava izbor pojedinihgraditeljskih materijala- izrađuje urednu i preciznumaketu objekta

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNOGA ISHODA: ovisno o interesu učenika i aktivnostima predviđenim školskim kurikulumom predlaže se suradnja s nastavnim predmetomLikovna kultura.


—21

6. C. 6. 1. NA KRAJU DRUGE GODINE UČENJA I

POUČAVANJA PREDMETA TEHNIČKA KULTURA

U DOMENI TEHNIKA I KVALITETA ŽIVOTA

UČENIK IZRAĐUJE UPORABNI PREDMET PREMA

SVOJOJ TEHNIČKOJ DOKUMENTACIJI.

- koristi se tehničkom dokumen-tacijom pri radu- objašnjava važnost ekonomi-čnosti pri ocrtavanju na materi-jalu- racionalno se koristi materija-lom- pravilno rukuje alatom i pribo-rom- izrađuje uporabni predmetprema redoslijedu radnih opera-cija- kritički ocjenjuje svoju doku-mentaciju i prema potrebi jenadopunjuje- primjenjuje pravila zaštite naradu

- pravilno organizira radnomjesto- uz stalno stručno vod-stvo mjeri, ocrtava iizrađuje jednostavniuporabni predmet i dopu-njuje radni list- primjenjuje pravilazaštite na radu

uz povremeno stručnovodstvo:- mjeri i ocrtava materijal- izrađuje dijelove upora-bnog predmeta- sastavlja uporabnipredmet- djelomično nadopunjavaizrađenu tehničku doku-mentaciju uz primjenutehničkoga nazivlja

- racionalno se koristimaterijalom- izrađuje uporabni pred-met uz dozvoljena odstu-panja- dopunjava tehničkudokumentaciju- prepoznaje mogućapoboljšanja izrade

- izrađuje uredan i precizanuporabni predmet- obrazlaže moguća pobolj-šanja izrade- piše potpuno izvješće oraduprema potrebi:- izvodi preoblikovanjatijekom rada- prilagođava tehničkudokumentaciju naknadnimdoradama predmeta

7. C. 6. 2. NA KRAJU DRUGE GODINE UČENJA I

POUČAVANJA PREDMETA TEHNIČKA KULTURA

U DOMENI TEHNIKA I KVALITETA ŽIVOTA

UČENIK PREDSTAVLJA ODABRANU TEHNIČKU

TVOREVINU.

- odabire tehničku tvorevinu zapredstavljanje uz mogućnostkorištenja IKT-om- objašnjava namjenu tehničketvorevine- opisuje pozitivan i negativanutjecaj na čovjeka i okoliš- primjenjuje tehničko nazivljepri predstavljanju tvorevine- opisuje mogućnosti oporabetvorevine- opisuje utjecaj hrvatskihznanstvenika i izumitelja naotkriće i razvoj tehničke tvore-vine- opisuje zanimanja povezana sodabranom tehničkom tvorevi-nom

uz stručno vodstvo:- odabire i imenuje tehni-čku tvorevinu- opisuje namjenu tehni-čke tvorevine- prepoznaje mogućeopasnosti pri korištenjutvorevinom

- opisuje moguće opasno-sti pri korištenju tehni-čkom tvorevinom- navodi kako izbjećiopasnosti pri korištenjutehničkom tvorevinom- izdvaja postupke osnov-noga održavanja- opisuje potrebu oporabetehničke tvorevine- navodi zanimanja pove-zana s odabranom tehni-čkom tvorevinom

- objašnjava važnosttehničke tvorevine zasvakodnevni život- procjenjuje dostupnost izastupljenost tvorevine uokružju- opisuje postupke potre-bnog održavanja- procjenjuje mogućnostioporabe tehničke tvorevi-ne- opisuje zanimanja pove-zana s odabranom tehni-čkom tvorevinom

- objašnjava važnost odab-rane tehničke tvorevine upodizanju kvalitete života- izdvaja moguće posebno-sti obzirom na lokalnu inacionalnu tradiciju- opisuje utjecaj hrvatskihznanstvenika i izumitelja naotkriće i razvoj tehničketvorevine- procjenjuje mogućiutjecaj korištenja tehni-čkom tvorevinom na priro-dni okoliš i zdravlje čovjeka- daje primjer uštede prikorištenju tehničkomtvorevinom

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNOGA ISHODA: ovisno o uvjetima predlaže se primjena informacijske i komunikacijske tehnologije u prezentiranju odabrane tehničke tvorevine.


—22


ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD RAZRADA ODGOJNO-OBRAZOVNOGA ISHODARAZINA USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

1. A. 7. 1. NA KRAJU TREĆE

GODINE UČENJA I

POUČAVANJA PREDMETA

TEHNIČKA KULTURA U

DOMENI DIZAJNIRANJE I

DOKUMENTIRANJE UČENIK

SKICIRA I CRTA U MJERILU

PRAVOKUTNE I PROSTORNE

PROJEKCIJE PREDMETA.

- objašnjava vrste projekcija- skicira i crta u mjerilu dovoljan brojpravokutnih projekcija predmeta- skicira i crta u mjerilu prostornuprojekciju predmeta

- prepoznaje i nabraja vrsteprojekcija- uz stalno stručno vodstvocrta pravokutne projekcijejednostavnoga predmetauz stalno stručno vodstvocrta jednostavni predmet uprostornoj projekciji

- opisuje vrste projekcija- uz povremeno stručnovodstvo crta predmet udovoljnome broju pravo-kutnih projekcija- uz povremeno stručnovodstvo crta jednostavnipredmet u prostornojprojekciji

- skicira i crta u mjerilu pravo-kutne projekcije i prostornuprojekciju složenoga tijela uzdozvoljena odstupanja

- precizno i urednoskicira i crta u mjerilupravokutne projekcije iprostornu projekcijusloženoga tijela

2. A. 7. 2. NA KRAJU TREĆE

GODINE UČENJA I


TEHNIČKA KULTURA U

DOMENI DIZAJNIRANJE I

DOKUMENTIRANJE UČENIK

CRTA RADIONIČKI CRTEŽ

PREDMETA KORISTEĆI SE

POJEDNOSTAVLJENJIMA I

PRESJECIMA PRI CRTANJU.

- objašnjava namjenu radioničkogacrteža- opisuje elemente radioničkoga crteža- crta okvir i sastavnicu radioničkogacrteža- crta pozicije predmeta u dovoljnomebroju pravokutnih projekcija koristećise pojednostavljenjima pri crtanju,presjecima i simbolima pri kotiranju

- navodi namjenu radioni-čkoga crteža- prepoznaje i navodi elemen-te radioničkoga crteža- uz stalno stručno vodstvocrta pozicije jednostavnogapredmeta- uz stalno stručno vodstvopopunjava sastavnicu

- opisuje način označava-nja pozicija- opisuje način popunja-vanja sastavnice i popu-njava sastavnicu- uz povremeno stručnovodstvo crta radioničkicrtež jednostavnogapredmeta

- objašnjava značenje simbolau kotiranju i uvjete crtanjadovoljnoga broja pravokutnihprojekcija- koristi se presjecima i pojed-nostavljenjima pri crtanju- crta radionički crtež predmetauz dozvoljena odstupanja

- odabire dovoljan brojpravokutnih projekcija- precizno i uredno crtaradionički crtež predme-ta

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA: ovisno o uvjetima predlaže se primjena informacijske i komunikacijske tehnologije u ishodima A. 7. 1. i A. 7. 2. koristeći se računal-nim programima za crtanje, grafičko uređivanje i trodimenzijsko modeliranje.3. B. 7. 1 NA KRAJU TREĆE

GODINE UČENJA I


TEHNIČKA KULTURA U

DOMENI TVOREVINE TEHNIKE

I TEHNOLOGIJE UČENIK ĆE

PRIMIJENITI ZNANJA I VJEŠTINE

USVOJENA IZ PODRUČJA

METALURGIJE PRI IZBORU I

IZRADI UPORABNOGA

PREDMETA OD METALA I

DRUGIH MATERIJALA.

- opisuje metalurgiju i njezina područja- razlikuje svojstva metala i slitinaprema rezultatima ispitivanja- objašnjava i primjenjuje postupkemjerenja, ocrtavanja, obrade metala ivrste veza- izrađuje uporabni predmet od metalai drugih materijala prema tehničkojdokumentaciji- opisuje zanimanja u području obrademetala- pravilno rukuje alatima i priborom- primjenjuje pravila zaštite na radu- opisuje mogućnosti oporabe metal-nih tvorevina

- navodi pribor i alat za obra-du metala- navodi vrste metalurgija- navodi vrste veza metalnihdijelova- primjenjuje pravila zaštitena raduuz stalno stručno vodstvo:- ispituje svojstva metala- izrađuje jednostavan upora-bni predmet od metala idrugih materijala

- imenuje vrste metala nauzorcima- pravilno rukuje alatima ipriborom za obradumetala- razlikuje vrste vezametalnih dijelovauz povremeno stručnovodstvo:- ispituje svojstva metala- izrađuje uporabni pred-met od metala i drugihmaterijala

- razvrstava uzorke metalaprema područjima metalurgije- objašnjava različite primjeneveza metalnih dijelova- razvrstava metale premaispitanim svojstvima- navodi slitine- racionalno ocrtava i koristimaterijal u izradi uporabnogapredmeta od metala i drugihmaterijala- pravilno postupa s otpadnimmaterijalom- predlaže moguća poboljšanjauporabnog predmeta

- odabire metale zaizradu predmeta premaispitanim svojstvima- obrazlaže razlogeproizvodnje slitina- izrađuje precizan iuredan uporabni pred-met od metala i drugihmaterijala- obrazlaže i izvodidorade uporabnogapredmeta- opisuje mogućnostioporabe metalnihtvorevina

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNOGA ISHODA: ovisno o interesu učenika i aktivnostima predviđenim školskim kurikulumom, predlaže se suradnja s nastavnim predmetimaFizika, Kemija i Likovna kultura.


—23

4. B. 7. 2. NA KRAJU TREĆE

GODINE UČENJA I POUČAVANJA

PREDMETA TEHNIČKA

KULTURA U DOMENI

TVOREVINE TEHNIKE I

TEHNOLOGIJE UČENIK

DEMONSTRIRA PRETVORBE

ENERGIJE NA MODELU

TEHNIČKE TVOREVINE KOJI JE

IZRADIO.

- opisuje svojstva energenata- opisuje tehničke tvorevine koje sekoriste energentima- objašnjava postupak pretvorbe energijetoplinskim strojevima- uspoređuje strojeve prema korisnosti- izrađuje model tehničke tvorevine zapretvorbu topline i drugih oblika energije- demonstrira pretvorbu energije namodelu tehničke tvorevine- navodi zanimanja u području energeti-ke i održavanja

- navodi energente- navodi tehničke tvorevinekoje se koriste energentima- nabraja pogonske agregatevozila- uz stalno stručno vodstvoizrađuje jednostavan modelza pretvorbu energije

- navodi uvjete gorenja- navodi vrste gorivaprema agregatnomestanju- uz povremeno stručnovodstvo izrađuje jednos-tavan model za pretvorbuenergije

- uspoređuje goriva prematoplinskoj vrijednosti- navodi primjenu dizelskihi benzinskih motora- izrađuje model za pretvor-bu energije- opisuje pojam korisnosti- navodi zanimanja u pod-ručju energetike i održava-nja

- uspoređuje strojeveprema korisnosti- obrazlaže primjenu ben-zinskih i dizelskih motora- opisuje svojstva hibridno-ga i električnoga pogona- izrađuje model za pre-tvorbu energije- demonstrira i objašnjavapretvorbu energije namodelu tehničke tvorevine

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNOGA ISHODA: ovisno o interesu učenika i aktivnostima predviđenim školskim kurikulumom predlaže se suradnja s nastavnim predmetimaFizika, Kemija, Biologija.

5. C. 7. 1. NA KRAJU TREĆE


PREDMETA TEHNIČKA

KULTURA U DOMENI TEHNIKA I

KVALITETA ŽIVOTA UČENIK

OBRAZLAŽE DOBROBITI,IZVORE OPASNOST, MJERE

ZAŠTITE I PRAVILNE POSTUPKE

ODRŽAVANJA TEHNIČKIH

TVOREVINA.

- opisuje namjenu tehničkih tvorevina izkućanstva u kojima se odvija pretvorbaenergije koristeći se tehničkim nazivljem- objašnjava postupke sigurne i pravilneuporabe tehničkih tvorevina u kućanstvu- opisuje postupke osnovnoga održava-nja tehničkih tvorevina u kućanstvu- navodi protupožarnu opremu stambe-noga objekta- opisuje potrebne radnje u slučajunekontroliranoga istjecanja vode ili plina,požara i drugih nepogoda- objašnjava postupke pravilne uporabetehničke tvorevine s ciljem zadovoljava-nja zdravstvenih uvjeta u objektu- uspoređuje različite izvedbe tvorevinajednake ili slične namjene- navodi zanimanja iz područja proizvod-nje i održavanja tehničkih tvorevina ukućanstvu- razmatra utjecaj proizvodnje i uporabetehničke tvorevine na čovjeka i okoliš- opisuje mogućnosti oporabe tvorevine

- navodi namjenu tehničkihtvorevina iz kućanstva ukojima se odvija pretvorbaenergije koristeći se tehni-čkim nazivljem- navodi postupke sigurne ipravilne uporabe tehničkihtvorevina u kućanstvu ukojima se odvija pretvorbaenergije

- navodi potrebne radnjeu slučaju nekontrolirano-ga istjecanja vode ili plina,požara i drugih nepogoda- navodi postupke održa-vanja pojedinih tehničkihtvorevina u kućanstvu- navodi zanimanja izpodručja proizvodnje iodržavanja tehničkihtvorevina u kućanstvu- navodi protupožarnuopremu stambenogaobjekta

- objašnjava postupkepravilne uporabe tehničkihtvorevina u kućanstvu- opisuje potrebne radnje uslučaju nekontroliranogaistjecanja vode ili plina,požara i drugih nepogoda- uspoređuje različite izved-be tvorevina jednake ilislične namjene- opisuje mogućnostioporabe tvorevine

- samostalno opisujedobrobiti, izvore opasnost,mjere zaštite i pravilnepostupke održavanjatehničkih tvorevina ukućanstvu- objašnjava postupkepravilne uporabe tehničketvorevine s ciljem zadovo-ljavanja zdravstvenihuvjeta u objektu- predlaže odabir tehničketvorevine ovisno o različi-tim uvjetima (estetski,ekonomski, ekološki uvjeti,...)- razmatra utjecaj proizvo-dnje i uporabe tehničketvorevine na čovjeka iokoliš

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNOGA ISHODA: ovisno o interesu učenika i aktivnostima predviđenim školskim kurikulumom predlaže se suradnja s nastavnim predmetimaPovijest i Biologija.


—24

6. C. 7. 2. NA KRAJU TREĆE


PREDMETA TEHNIČKA

KULTURA U DOMENI TEHNIKA I

KVALITETA ŽIVOTA UČENIK

PLANIRA SMANJENJE

TROŠKOVA ENERGIJE U

KUĆANSTVU.

- navodi oblike energije zastupljene ukućanstvu- navodi mjerne uređaje i pripadajućemjerne jedinice- istražuje cijenu vode i energije kojomse koristi u kućanstvu- izračunava jednodnevnu potrošnjuvode i energije kojom se koristi u kućan-stvu (električna energija, energenti,toplinska energija)- objašnjava načine racionalnoga korište-nja energijom i vodom- predstavlja smanjenje troškova vode ienergije kojom se koristi u kućanstvu- istražuje mogućnosti smanjenja troš-kova energije uporabom različitih tehno-logija

- navodi oblike energijezastupljene u kućanstvu- navodi mjerne uređaje- uz stalno stručno vodstvoizračunava jednodnevninovčani utrošak vode ienergije kojom se koristi ukućanstvu

- razlikuje mjerne uređajei pripadajuće mjernejedinice- istražuje cijene vode ienergije kojom se koristiu kućanstvu- navodi načine racional-nog korištenja energijom ivodom- uz povremeno stručnovodstvo izračunava nov-čani utrošak vode i ener-gije kojom se koristi ukućanstvu

- objašnjava mogućnostiuštede energije i vode- izračunava jednodnevninovčani utrošak vode ienergije kojom se koristi ukućanstvu- planira načine uštede vodei energije kojom se koristi ukućanstvu

- objašnjava izbor tehničketvorevine u odnosu narazred energetske učinkovi-tosti- prezentira smanjenjetroškova vode i energijekojom se koristi u kućan-stvu- objašnjava mogućnostismanjenja troškova energi-je uporabom različitihtehnologija

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNOGA ISHODA: ovisno o uvjetima predlaže se primjena informacijske i komunikacijske tehnologije pri istraživanju i predstavljanju planiranihušteda, predlaže se suradnja s nastavnim predmetima Fizika i Kemija.


—25


ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD RAZRADA ODGOJNO-OBRAZOVNOGA ISHODARAZINA USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA1. A. 8. 1. NA KRAJU ČETVRTE GODINE




UČENIK CRTA I OBJAŠNJAVA SHEME U

ELEKTROTEHNICI I ELEKTRONICI.

- razlikuje vrste shema- razlikuje simbole elemenata u elektroteh-nici i elektronici- crta sheme u elektrotehnici i elektronici- objašnjava značenje i namjenu strujnihkrugova prikazanih shemama

- prepoznaje i opisujesimbole elemenata uelektrotehnici i elek-tronici- uz učestalo vodstvocrta shemu jednosta-vnoga strujnog kruga

- prepoznaje i opisuje vrsteshema- objašnjava razlike izmeđuvrsta shema- uz povremeno vodstvocrta shemu strujnoga kruga

- navodi primjer uporabeshema- crta shemu složenijegastrujnog kruga- objašnjava značenjesimbola u shemi

- objašnjava namjenustrujnoga kruga prika-zanoga shemom- crta shemu složenogastrujnog kruga premazadanim elementima ifunkcionalnosti

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNOGA ISHODA: ovisno o uvjetima predlaže se primjena informacijske i komunikacijske tehnologije koristeći se računalnim programima zacrtanje strujnih krugova; ovisno o aktivnostima planiranim školskim kurikulumom predlaže se suradnja s nastavnim predmetom Fizika.

2. B. 8. 1. NA KRAJU ČETVRTE GODINE



TVOREVINE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE

UČENIK SASTAVLJA MODEL

STRUJNOGA KRUGA IZ KUĆNE

ELEKTRIČNE INSTALACIJE I OPISUJE

SVOJSTVA ELEKTRIČNIH ELEMENATA I

ELEKTROTEHNIČKIH MATERIJALA.

- razlikuje materijale prema električnojvodljivosti- opisuje sustav jednostavne električneinstalacije- objašnjava svojstva pojedinih elemenatakućne električne instalacije- sastavlja model strujnoga kruga iz kućneelektrične instalacije

- razlikuje vodiče iizolatore- imenuje dijelovestrujnoga kruga- uz stalno stručnovodstvo sastavljajednostavan strujnikrug

- navodi primjere vodiča iizolatora- navodi elemente kućneelektrične instalacije- objašnjava ulogu električ-noga osigurača- uz povremeno stručnovodstvo sastavlja jednosta-vni strujni krug

- imenuje vodove elektri-čne instalacije i razlikujeih po boji- opisuje postupak sigur-noga isključenja dijelakućne instalacije- sastavlja složeni strujnikrug

- objašnjava svojstvaizolatora- objašnjava svojstvapojedinih vodova elek-trične kućne instalacije- koristi se ispitivačemfaze- uredno i točno sastav-lja složeniji strujni krug

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNOGA ISHODA: ovisno o aktivnostima planiranim školskim kurikulumom, predlaže se suradnja s nastavnim predmetima Fizika i Kemija.3. B. 8. 2. NA KRAJU ČETVRTE GODINE




UČENIK OPISUJE NAČINE

PROIZVODNJE, PRIJENOSA I

PRETVORBE ELEKTRIČNE ENERGIJE S

POMOĆU MODELA KOJI JE IZRADIO.

- objašnjava način proizvodnje i prijenosaelektrične energije- objašnjava ulogu električnih trošila ukućanstvu- objašnjava utjecaj elektrana na okoliš- izrađuje model električne tvorevine- navodi osnovne električne veličine i mjernejedinice

- navodi vrste elektrana- imenuje strojeve uelektrani- navodi električnatrošila u kućanstvu- uz stalno stručnovodstvo izrađujejednostavan modelelektrične tvorevine

- navodi dijelove sustavaprijenosa električne energije- navodi kemijske izvoreelektrične energije- objašnjava pretvorbuelektrične energije na prim-jeru električnoga trošila- uz povremeno stručnovodstvo izrađuje jednosta-van model električne tvore-vine

- opisuje ulogu strojeva uelektrani- opisuje postupak prijeno-sa električne energije- objašnjava utjecaj elek-trana na okoliš- navodi osnovne električ-ne veličine i mjerne jedini-ce- izrađuje model električnetvorevine

- opisuje postupakproizvodnje električneenergije u elektrani- opisuje postupakpretvorbe električneenergije na modeluelektričnoga stroja- točno i uredno izrađujemodel električne tvore-vine

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNOGA ISHODA: ovisno o aktivnostima planiranim školskim kurikulumom predlaže se suradnja s nastavnim predmetom Fizika.


—26





UČENIK OPISUJE OSNOVNA OBILJEŽJA

I PRIMJENU ELEKTRONIČKOGA

SKLOPA KOJI JE SASTAVIO.

- opisuje svojstva poluvodiča- opisuje svojstva elektroničkih elemenata- mjeri električne veličine- navodi i objašnjava primjenu elektroničkihsklopova i uređaja u svakodnevnome životu irazličitim djelatnostima- sastavlja elektronički sklop- razmatra utjecaj razvoja elektronike narazvoj računala

- navodi elektroničkeelemente- navodi elektroničkesklopove i uređaje- uz stalno stručnovodstvo sastavljajednostavni elektroni-čki sklop

- razvrstava elektroničkeelemente na aktivne ipasivne- navodi značajke elektroni-čkih elemenata- opisuje primjenu elektro-ničkih sklopova i uređaja usvakodnevnom životu- uz povremeno stručnovodstvo sastavlja jednosta-vni elektronički sklop

- opisuje svojstva elektro-ničkih elemenata- objašnjava ulogu i nam-jenu jednostavnogaelektroničkog sklopa- mjeri električne veličine- sastavlja elektroničkisklop prema shemi spaja-nja

- objašnjava primjenuelektroničkih sklopova iuređaja u različitimdjelatnostima- sastavlja elektroničkisklop prema elektroni-čkoj shemi- razmatra utjecajrazvoja elektronike narazvoj računala





UČENIK RAZMATRA PRIMJENU

AUTOMATIKE S TEHNIČKOGA,EKONOMSKOGA I DRUŠTVENOGA

STAJALIŠTA.

- opisuje automatske sustave i područjaautomatizacije- opisuje razliku upravljanja sustavom spovratnom vezom i bez povratne veze- opisuje tehničke značajke, primjenu i vrsterobota u području automatizacije- opisuje ulogu računala u automatskomsustavu- obrazlaže ekonomske i društvene utjecajeprimjene automatskih sustava- izrađuje model automatizirane tvorevine spovratnom vezom

- navodi područjaautomatizacije- navodi vrste robota- uz stalno vodstvosastavlja jednostavanmodel neautomatizi-rane tvorevine

- objašnjava ulogu automa-tizacije- opisuje razliku upravljanjas povratnom vezom i bezpovratne veze- prepoznaje i opisujesklopove robota- sastavlja jednostavanmodel neautomatiziranetvorevine

- opisuje razliku izmeđuneautomatskih i automat-skih sustava- daje primjer sustava spovratom vezom i bezpovratne veze- sastavlja model automa-tizirane tvorevine bezpovratne veze

- objašnjava primjenuautomatike s tehni-čkoga, ekonomskoga idruštvenoga stajališta- sastavlja model auto-matizirane tvorevine spovratnom vezom

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNOGA ISHODA: ovisno o uvjetima predlaže se primjena informacijske i komunikacijske tehnologije pri upravljanju procesima; ovisno o aktiv-nostima planiranim školskim kurikulumom predlaže se suradnja s nastavnim predmetom Biologija.

6. C. 8. 1. NA KRAJU ČETVRTE GODINE



TEHNIKA I KVALITETA ŽIVOTA UČENIK

OBJAŠNJAVA DOBROBITI ELEKTRIČNIH

TVOREVINA, ŠTETNE UČINKE NA

PRIRODNI OKOLIŠ I PRAVILNE

POSTUPKE UPORABE I ODRŽAVANJA.

- objašnjava dobrobiti primjene električnihtvorevina- objašnjava postupke pravilne uporabe ipotrebu održavanja- opisuje moguće štetne učinke na prirodniokoliš i mjere zaštite- razmatra postupke zbrinjavanja- razmatra utjecaj proizvodnje električnetvorevine na okoliš- obrazlaže važnost energetske učinkovitosti- ustanovljava ovisnosti čovjeka o električ-nim tvorevinama- objašnjava ulogu hrvatskih izumitelja iznanstvenika u razvoju elektrotehnike (4M)

- prepoznaje električ-ne tvorevine iz svako-dnevnog života- opisuje namjenutvorevine- prepoznaje mogućeopasnosti korištenjaelektričnom tvorevi-nom- navodi postupkedjelovanja pri struj-nome udaru

- obrazlaže dobrobiti prim-jene električnih tvorevina- opisuje postupke pravilneuporabe i održavanja- izdvaja moguće opasnostii mjere zaštite- navodi razrede energetskeučinkovitosti tvorevina

- opisuje potrebu pravil-noga zbrinjavanja- objašnjava postupkedjelovanja pri strujnomeudaru- daje primjere i obrazlažeovisnosti o električnimtvorevinama- obrazlaže važnost ener-getske učinkovitosti

- objašnjava postupkepravilnoga zbrinjavanja- uspoređuje električnetvorevine prema učin-kovitosti

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNOGA ISHODA: ovisno o uvjetima predlaže se primjena informacijske i komunikacijske tehnologije pri predstavljanju električnih tvorevina;ovisno o aktivnostima planiranim školskim kurikulumom predlaže se suradnja s nastavnim predmetima Kemija i Biologija.


—27

7. C. 8. 2. NA KRAJU ČETVRTE GODINE



TEHNIKA I KVALITETA ŽIVOTA UČENIK

PREDSTAVLJA POSEBNOSTI ŽELJENIH

ZANIMANJA I ULOGE TEHNIKE I

TEHNOLOGIJE.

- istražuje podatke o zanimanjima ovisno ointeresu i sposobnostima koristeći se infor-macijskom i komunikacijom tehnologijom- istražuje potrebu tih zanimanja u užojokolici- ustanovljava ulogu tehnike i tehnologije uželjenome zanimanju- prezentira istražene podatke izlaganjem iliuporabom informacijske i komunikacijsketehnologije

- objašnjava podatke o zanimanjima ovisno o interesu i sposobnostima- navodi potrebu tih zanimanja u užoj okolici

- opisuje ulogu tehnike i tehnologije u željenome zanimanju- predstavlja istražene podatke


—28

2. prilog POJMOVNIK:

informacijska i komunikacijska tehnologija (IKT) – računala, komunikacijska oprema i uslugeinovacija – uvođenje novosti pri postupku i radukontekst tehnike – skup tehničkih ideja, činjenica unutar kojih i oko kojih nastaje, rađa se određena tehnička mi-sao; veza misli u govoru; sadržaj nekog spisa u cjelini, smisao, spoj riječimodificiranje – proces preoblikovanja; preinaka, prilagodbaoporaba – opetovana uporaba materijala koji se obično smatra otpadompoduzetništvo – traženje novih ideja, maštovitosti pri pronalaženju novih mogućnosti u poslovanju poduzetnost –samostalan poticaj, prvi poticaj na neštopostrojenje – slog uređaja, aparata, strojeva, i druge opreme u zatvorenome ili otvorenome prostoru, na kopnu ilina vodi, namijenjen obavljanju određenih poslovaprirodne zakonitosti – stanje u kojem se primjenjuju i poštuju prirodni zakonirecikliranje – izdvajanje materijala iz otpada i ponovno korištenje njimetehnička pismenost – podrazumijeva osposobljavanje za čitanje i razumijevanje tehničkih shema, tablica, simbola,oznaka, uputa za njihovu izradu; osposobljenost za rukovanje određenim općim tehničkim uređajima i mjerniminstrumentimatehnička tvorevina – proizvod, rezultat ljudskoga rada uporabom tehnike i tehnologije na polju materijalnogastvaralaštvatehničke kompetencije – tehnička znanja i vještine te pripadajuća samostalnost i odgovornost; priznata stručnost,sposobnost kojom tko raspolažetehničke zakonitosti – stanje u kojemu se primjenjuju i poštuju tehnički zakoni i pravila, normetehnički proces – sveukupnost događanja pri kojima se materija, energija ili informacija preoblikuje, transportiraili pohranjujetehnički sustav – skup povezanih dijelova ili sastavnica čija svojstva ne djeluju pojedinačno, koji je sklopljen radiobavljanja kakve svrhovite zadaćetehničko okružje – okolina, sredina koju je čovjek stvorio proizvodeći tehničke tvorevineuporabni predmet – tehnička tvorevina, materijalni objekt ili stvar koji ima uporabnu svrhu