Zvučna izolacija međukatnih konstrukcija

TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU

Graditeljski odjel

10010 Zagreb, Avenija V. Holjevca 15

Tema:

Tehnička regulativa gradnje

ZVUČNA IZOLACIJA MEĐUKATNIH KONSTRUKCIJA

dr. sc. Zoran Veršić, dipl.ing.arh.

i

1998

STRUČNO USAVRŠAVANJE

OVLAŠTENIH ARHITEKATA I OVLAŠTENIH INŽENJERA

XVI. tečaj 14. i 15. veljače 2014.

1

2

Zakon o gradnji (NN 153/2013)

Mehanička otpornost i stabilnost

TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU

Sigurnost u slučaju požara

Higijena, zdravlje i okoliš

Sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe

Zaštita od buke

Gospodarenje energijom i očuvanje topline

Održiva uporaba prirodnih izvora

Svaka građevina, ovisno o svojoj namjeni, mora biti projektirana i izgrađena na način da tijekom svog trajanja ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu te druge zahtjeve, odnosno uvjete propisane ovim Zakonom i posebnim propisima koji utječu na ispunjavanje temeljnog zahtjeva za građevinu ili na drugi način uvjetuju gradnju građevina ili utječu na građevne i druge proizvode koji se ugrađuju u građevinu.

3

Zaštita od buke

Građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da buka koju zamjećuju korisnici ili osobe koje se nalaze u blizini ostaje na razini koja ne predstavlja prijetnju njihovu zdravlju i koja im omogućuje spavanje, odmor i rad u zadovoljavajućim uvjetima.

Zakon o gradnji (NN 153/2013)

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)

zdravlje je “stanje potpune tjelesne, duhovne i socijalne ugode”,

a pod time se ne misli samo na odsustvo bolesti.

Na temelju te definicije se pod zdravstvenim djelovanjem ne podrazumijeva samo tjelesna povreda zdravlja (fizičko djelovanje buke), nego i ometena subjektivna ugodnost (psihičko djelovanje buke), koje dugotrajno također mogu dovesti do tjelesne povrede zdravlja.

4

Unutarnje pregrade

(vertikalne - zidovi, horizontalne - stropovi)

Zahtjevi za unutarnje pregrade ovise o namjeni i specifičnostima prostora koje pregrađuju:

- zvučna zaštita,

- toplinska zaštita,

- zaštita od požara,

- zaštita od zračenja i radijacije,

- ostali zahtjevi (neprobojnost, .....).

5

Akustika u građevinarstvu - Tehnički propisi za projektiranje i građenje zgrada

(HRN U.J6.201/89)*

- propisane minimalne vrijednosti zvučne izolacije (Rw) i maksimalne vrijednosti razine zvuka udara (Lw)

*Ova norma je povučena - prema pravnom tumačenju koristi se do izlaska norme ili tehničkog propisa koji će je zamijeniti !

Zvučna izolacija - zahtjevi

6

HRN EN 12354 - Akustika u zgradarstvu - Procjena akustičkih svojstava zgrada iz akustičkih svojstava elemenata

1. dio: Zračna zvučna izolacija između prostorija2. dio: Udarna zvučna izolacija između prostorija3. dio: Zračna zvučna izolacija od vanjskog zvuka4. dio: Prijenos zvuka iznutra prema van5. dio: Razine zvuka od servisne opreme6. dio: Zvučna apsorpcija u zatvorenim prostorima

Zvučna izolacija - metode proračuna

DIN 4109 Schallschutz im Hochbau- proračunske metode, zvučno-izolacijske karakteristike različitih tipova konstrukcija / pregrada, .....

7

Zvučna izolacija je sposobnost neke pregradne ili druge konstrukcije da u određenoj mjeri spriječi širenje zvuka kroz nju.

Pojam zvučne izolacije

Razlikuju se dvije vrste zvučne izolacije:

• zračna zvučna izolacija i• udarna zvučna izolacija

Zračna zvučna izolacija je svojstvo sprječavanja širenja zračnog zvuka svih pregradnih konstrukcija zgrade - vertikalnih i horizontalnih, uključujući fasade i fasadne elemente.

Udarna zvučna izolacija odnosi se samo na horizontalne pregrade tj. na međukatne konstrukcije, i svojstvo je sprječavanja širenja strukturnog zvuka.

ZRAČNI ZVUK

IZVORZVUKA

STRUKTURNI ZVUK

8

Zaštita od zračne i udarne buke unutar zgrade

9

Zaštita od zračne i udarne buke unutar zgrade - ova norma propisuje- minimalne vrijednosti zračne zvučne izolacije Rw (vertikalne i horizontalne pregrade) i

- maksimalne vrijednosti nivoa zvuka udara Lw (horizontalne pregrade)

HRN U.J6.201 / 1989. Akustika u zgradarstvu - Tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada

Rw

Rw / Lw

međukatne konstrukcije (Rw, Lw)

10

Namjena zgrade:

A. stambene i stambeno-poslovne zgrade,

B. poslovne zgrade,

C. restorani, prostori za igru i zabavu, zanatski pogoni,

D. hoteli, moteli, domovi,

E. bolnice, klinike, domovi zdravlja,

F. škole, fakulteti,

G. ustanove za predškolsku djecu;

HRN U.J6.201 / 1989. Akustika u zgradarstvu - Tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada *

11

Funkcija pregrade - pregrade između prostorija određenih namjena

Rw,min (dB)

Lw,max (dB)

A/ Stambene i stambeno-poslovne zgrade zid između dva stana 52 - zid između stana i zajedničkog hodnika 52 - zid s vratima između stana i zajedničkog hodnika Dw 52 - zid između stana i poslovnih prostora 57 - strop između stanova, i ispod stana prema ulaznim prostorima, ....

52

68

strop iznad stana prema lođi/terasi drugog stana - 68 strop ispod stana prema prostorima druge namjene (poslovni prostori, ....)

57

68

pod bučne prostorije prema stanu iznad i pored

- 48

B/ Poslovne zgrade i poslovne prostorije u drugim zgradama

zid između prostorija dva korisnika 52 - zid bez vrata između prostorija za intelektualni rad i prostorija za sastanke prema prostorijama za drugu namjenu istog korisnika

44

-

zid bez vrata između protorija istog korisnika 42 - stropovi između poslovnih prostora 52 68

* Navedene su samo neke vrijednosti. Za detaljniji uvid vidi HRN U.J6.201

HRN U.J6.201 / 1989. Akustika u zgradarstvu - Tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada *

12

Prijenos zvučne energije preko krutih tvari / pregrada

Kada zvučni valovi udare o plohu pregrade, jedan dio energije se reflektira, jedan apsorbira, dok se ostali dio energije prenese kroz plohu/pregradu na drugu stranu.

ZVUČNA RAZINA

L1

ZVUČNA RAZINA

L2

13

Koeficijent propustljivosti - transmisije () veličina definirana odnosom zvučne energije koja je prošla u prijemnu prostoriju (W2) i napadne zvučne energije (W1) koja je u predajnoj prostoriji udarila u pregradu.

= W2 / W1

Indeks zvučne izolacije - R (zvučna izolacija pregrade) definirana je logaritmom recipročne vrijednosti zvučne propustljivosti.

R = 10 log = 10 log (dB)1

2

1

WW

Kako se prilikom mjerenja zvučnog gušenja mjeri zvučni tlak ispred i iza pregrade, za izračunavanje je prikladnija formula:

R = 20 log (dB)2

1

pp

W1 W2

p1 p2

14

R = 10lg (1/ )

upadni zvuk: 1

a/ preneseni zvuk: 0.001R = 10 lg (1/0.001) = 10 lg 1000 = 10x3 = 30 dB

b/ preneseni zvuk: 0.001 / 2 = 0.0005 R = 10 lg (1/0.0005) = 10 lg 2000 = 10x3.3 = 33 dB

c/ preneseni zvuk: 0.00001R = 10 lg (1/0.00001) = 10 lg 100000 = 10x5 = 50 dB

Indeks zvučne izolacije - R (dB)

W1 W2

1 0,001

15

Zvučna izolacija pregrada – prenošenje zvuka

U slučaju dviju susjednih prostorija razlikuju se dva puta prenošenja zvuka iz predajne u prijemnu prostoriju:

- direktni put (preko zajedničkog dijela pregrade),

- bočni put (uzduž bočnih zidova, međukatnih konstrukcija, instalacijskih kanala, ...).

TLOCRT PRESJEK

16

predajna prostorija

prijemna prostorija

direktni put

predajna prostorija

prijemnaprostorija

predajna prostorija

prijemnaprostorija

predajna prostorija

prijemnaprostorija

bočni put

Putovi prenošenja zvuka

međukatna konstrukcija

17

Normirane veličine za izražavanje zračne zvučne izolacije pregrada u dB:

Ove veličine određuju se mjerenjem (ili proračunom) najčešće u tercnim pojasima, a samo iznimno u oktavama.

• indeks zvučne izolacije R • normalizirana razlika razina Dn

• standardna razlika razina DnT

Veličine za izražavanje zračne zvučne izolacije

18

Rw

R'w

mjerenje u laboratoriju (bez bočnih putova prijenosa buke)

mjerenje na građevini (s bočnim putevima prijenosa buke)

R'w < Rw

R – indeks zvučne izolacije (dB)

Laboratorijsko ispitivanje

Ispitivanje na građevini

19

Indeks zvučne izolacije (R) neke pregrade u zgradi za difuzno zvučno polje, kakvo u praksi u prostorijama redovno imamo, definira se kao:

D = L1 – L2 - razlika razina u predajnoj i prijemnoj prostoriji (dB)S - ploština pregrade (m2)A - ekvivalentna apsorpcijska ploština prijemne prostorije (m2)

dBlg10ASDR

2m16,0T

VA

Ekvivalentna apsorpcijska ploština dobiva se na temelju mjerenja vremena odjeka T u sekundama:

20

Razina zvuka u prostoriji ovisi o ekvivalentnoj apsorpcijskoj površini prostorije.

Što je ekvivalentna apsorpcijska površina prijemne prostorije veća, to će, uz konstantnu vrijednost L1 razina L2 biti niža. Iz toga razloga izmjerenu razliku razina treba korigirati, tako da odgovara vrijednosti koja bi se dobila kada bi prijemna prostorija imala referentnu apsorpcijsku površinu Ao, za koju je odabrana vrijednost 10 m2.

Ovako korigirana razlika razina zove se normalizirana razlika razina i označava se sa Dn.

Dn = D - 10 log (A / Ao) = L1 - L2 - 10 log (A / Ao) (dB)

A - stvarna ekvivalentna apsorpcijska površina prijemne prostorije (m2)Ao - referentna apsorpcijska površina (m2)

Zvučna zaštita između dvije prostorije opisana razlikom između razina emisije i imisije

D = L1 – L2L1 L2

21

Normalizirana i standardna razlika razina definiraju se kao:

20

0n m10dBlg10 A

AADD

s5,0dBlg10 00

nT TTTDD

A – zvučna apsorpcija prijemne prostorije (m2)T – vrijeme odjeka u prijemnoj prostoriji (s)D = L1 – L2 - razlika razina u predajnoj i prijemnoj prostoriji (dB)

22

Iskustva u primjeni DnT,w :

- najveća prednost u činjenici da se izolacija građevnih elemenata i zvučna izolacija između prostorija označavaju različitim slovima, pa je projektantima postalo jasno da to nije jedno te isto.

- pokazalo se opravdanim zadržati postojeće kriterije za propisane vrijednosti indeksa zvučne izolacije i za razlike razina.

Kako indeks zvučne izolacije na gradnji i standardna razlika razina stoje međusobno u čvrstom odnosu, može ih se lako preračunati (npr. HRN EN ISO 140 – 4 i EN 12354 – 1) pa je u konačnici:

DnT = R` + 10 lg V – 10 lg S – 4,9

Postoji međutim razlika pri mjerenju u primjeni R` i DnT u slučaju kada su volumeni predajne i prijamne prostorije različiti. Kod mjerenja indeksa zvučne izolacije, uz difuzno zvučno polje, smjer mjerenja nije bitan. Kod mjerenja standardne razlike razina, mjerenje ovisi o smjeru. Da bi se bilo na sigurnoj strani, veća prostorija mora pri mjerenju biti predajna, a manja prijamna.

23

Da bi se ocijenila zvučno izolacijska moć nekog građevinskog elementa rezultati mjerenja uspoređuju se s normiranim vrijednostima. Normirane vrijednosti prikazane grafički zovu se referentne krivulje.

Uspoređivanje izmjerenih vrijednosti izolacijske moći sa normiranim vrijednostima vrši se tako da se referentna krivulja pomiče u vertikalnom smjeru paralelno samoj sebi, u skokovima po 1 dB, sve dok zbroj nepovoljnih odstupanja ne bude što je moguće veći, ali ne više od 32 dB.

Nepovoljno odstupanje kod određene frekvencije je ono kada je rezultat mjerenja niži od referentne vrijednosti. Procijenjena (ponderirana) vrijednost u decibelima pomaknute referentne krivulje na 500 Hz određuje vrednovani indeks zvučne izolacije pregrade Rw, odnosno R'w.

24

Rw = 59 dB

Izvještaj o ispitivanju59

25

Ispitivanje - mjerenja zvučne izolacije

ispitivanje zračne zvučne izolacije

ispitivanje udarne zvučne izolacije

26

Princip mjerenja zračne zvučne izolacije

L1 L2

B2

T2

Razina osnovne buke

Vrijeme odjeka

Pregrada

Predajna prostorijaProstorija 1

Prijemna prostorijaProstorija 2

Razina u prijemnoj prostoriji

Razina u predajnoj prostoriji

27

Šum - to je nepravilno titranje u kojem nema ni stalnih frekvencija ni stalnih amplituda.

Spektar šuma nije linijski već kontinuiran, što znači da pojedini tonovi gusto ispunjavaju cijelo jedno frekventno područje.

Princip mjerenja zračne zvučne izolacije – izvor zvuka

izvor zračnog zvuka

28

20

25

30

35

40

45

50

55

60

65

70

75

80

100

125

160

200

250

315

400

500

630

800

1000

1250

1600

2000

2500

3150

Frekvencija, f , Hz

Inde

ks z

vučn

e iz

olac

ije,

R',

dB

Referentna krivulja prema HRN EN ISO 717-1

POVOLJNO PODRUČJE

NEPOVOLJNO PODRUČJE

Dijagram i referentna krivulja za vrednovanje zračne zvučne izolacije

Za vrednovanje zvučne izolacije normirane su referentne krivulje u frekvencijskom području terci od 100 Hz do 3150 Hz.

29

Udarni zvuk

Udarci izazvani na površini konstrukcije (npr. armirano betonska ploča) izazvati će vibracije koje će se brzo širiti konstrukcijom. Kada ova energija stigne na donju površinu međukatne konstrukcije, jedan njen dio će se reflektirati i ponovno vratiti prema gornjoj površini konstrukcije, a preostali dio energije pretvoriti će se u energiju zvučnih valova u zraku donje prostorije – nastaje zvuk udara.

Normalizirana razina zvuka udara u prijemnoj prostoriji ovisi o debljini međukatne konstrukcije i faktoru gubitka.

30

Ispitivanje ponašanja međukatnih konstrukcija na udar vrši se posebnim uređajem za proizvodnju mehaničkih udara. Uređaj se sastoji od 5 batića, svaki mase 0,5 kg, koji naizmjenično i pojedinačno udaraju u ispitivanu međukatnu konstrukciju, slobodno padajući s visine 4 cm brzinom 10 udaraca u sekundi.

Razina srednjeg zvučnog tlaka u određenomfrekvencijskom pojasu zračnog zvuka u prijemnojprostoriji, a koji nastaje radom standardnog izvorazvuka udara na površini poda predajne prostorijezove se razina zvuka udara (Lu). Da bi sespriječio utjecaj apsorpcije zvuka u prijemnojprostoriji, izmjerena razina zvuka udara preračunase na takozvanu normaliziranu razinu zvukaudara (Ln).

Princip mjerenja udarne zvučne izolacije

31

Za horizontalne pregrade (tj. međukatne konstrukcije) osim zračne zvučne izolacije definirana je i udarna zvučna izolacija

Mjera udarne zvučne izolacije je razina usrednjenoga zvučnog tlaka u dB u određenom frekvencijskom području u prijemnoj prostoriji izazvana normiranim izvorom udarnoga zvuka, koji prenosi udarni zvuk na ispitivanu međukatnu konstrukciju.

Normirani izvor udarnoga zvuka jest mehanički uređaj koji metalnim batićima mase po 0,5 kg i slobodnim padom s visine 40 mm proizvodi 10 udara u sekundi.


normirani izvor udarnog zvuka

32


L2

B2

T2

Razina osnovne buke

Vrijeme odjeka

Pregrada

Razina u prijemnoj prostoriji

Izvor udarnog zvuka

Korišten samo za T2

Slična kao zračna zvučna izolacija, osim:- L1 se ne mjeri- Koristi se izvor udarnog zvuka

Predajna prostorija

Prostorija 1

Prijemna prostorija

Prostorija 2

33

Normirane veličine za izražavanje udarne zvučne izolacije međukatne konstrukcije u dB:

I ove veličine određuju se mjerenjem (ili proračunom) najčešće u tercnim pojasima, a samo iznimno u oktavama.

• normalizirana razina udarnoga zvuka Ln

• standardna razina udarnoga zvuka LnT

Veličine za izražavanje udarne zvučne izolacije

34

Normalizirana i standardna razina udarnoga zvuka definiraju se kao:

20

0un m10dBlg10 A

AALL

s5,0dBlg10 00

unT TTTLL

Lu – razina usrednjenoga zvučnog tlaka u prijemnoj prostoriji (dB)A – zvučna apsorpcija prijemne prostorije (m2)T – vrijeme odjeka u prijemnoj prostoriji (s)

35

Mjerenje veličine L obavlja se u pojasevima od trećine oktave (terci) u frekvencijskim pojasevima od 1/3 oktave (terce) od 100 - 3150 Hz. Rezultat mjerenja prikazuje se grafički za sve mjerne frekvencije u obliku krivulje.

Da bi se ocijenila izolacija od zvuka udara neke međukatne konstrukcije rezultati mjerenja uspoređuju se s normiranim vrijednostima. Normirane vrijednosti prikazane grafički zovu se referentna krivulja. Uspoređivanje izmjerenih vrijednosti izolacijske moći sa normiranim vrijednostima vrši se tako da se referentna krivulja pomiče u vertikalnom smjeru paralelno samoj sebi, u skokovima po 1 dB, sve dok zbroj nepovoljnih odstupanja ne bude što je moguće veći, ali ne više od 32 dB. Nepovoljno odstupanje kod određene frekvencije je ono kada je rezultat mjerenja viši od referentne vrijednosti. Procijenjena (ponderirana) vrijednost u decibelima pomaknute referentne krivulje na 500 Hz određuje vrednovani indeks zvučne izolacije pregrade Ln,w.

36

NEPOVOLJNO PODRUČJE

POVOLJNO PODRUČJE

Dijagram i referentna krivulja za vrednovanje udarne zvučne izolacije

10

15

20

25

30

35

40

45

50

55

60

65

7010

012

516

020

025

031

540

050

063

080

010

0012

5016

0020

0025

0031

50

Frekvencija, f , Hz

Nor

mal

izira

na ra

zina

uda

rnog

zvu

ka, L

' n, d

B Referentna krivulja prema HRN EN ISO 717-2

Za vrednovanje zvučne izolacije normirane su referentne krivulje u frekvencijskom području terci od 100 Hz do 3150 Hz.

37

Zračna zvučna izolacija

Mjeri se Razlika razina Veća razlika = bolja izolacija

Udarna zvučna izolacija

Mjeri se Apsolutna razina Niža razina = bolja izolacija

L1 L2

B2

T2

S

V

L2

B2

T2V

V

S

Zračna vs. Udarna – koja je razlika

38

Za izražavanje i zračne i udarne zvučne izolacije jednim brojem služe vrednovane veličine:

Jednobrojne vrijednosti zvučne izolacije

Zračna zvučna izolacija

• vrednovani indeks zvučne izolacije Rw (R’w) u dB• vrednovana normalizirana razlika razina Dn,w u dB• vrednovana standardna razlika razina DnT,w u dB

Udarna zvučna izolacija

• vrednovana normalizirana razina udarnog zvuka Ln,w (L’n,w) u dB• vrednovana standardna razina udarnog zvuka LnT,w (L’nT,w) u dB

39

Osnovno načelo određivanja jednobrojne, tj. vrednovane vrijednosti i zračne i udarne zvučne izolacije jest, da se referentna krivulja vertikalno u koracima od po 1 dB po cjelobrojnim iznosima pomiče prema izmjerenim tercnim vrijednostima, dok se ne zadovolji uvjet da srednje nepovoljno odstupanje od pomaknute referentne krivulje bude jednako ili upravo manje od 2 dB (ili ukupno manje od 32 dB).

Vrednovana vrijednost zvučne izolacije jest vrijednost pomaknute referentne krivulje očitana na frekvenciji 500 Hz.

Srednje nepovoljno odstupanje je zbroj svih nepovoljnih odstupanja podijeljen s ukupnim brojem terci (za osnovno frekvencijsko područje taj broj je jednak 16).

Jednobrojne vrijednosti zvučne izolacije

40

Međukatne konstrukcije

a/ bez izvedenog plivajućeg poda i/ili spuštenog stropa = jednostruka pregrada

b/ s izvedenim plivajućim podom i/ili spuštenim stropom = dvostruka pregrada

41

Jednostruke pregrade

Na zvučno izolacijsku moć pregrade utječe više faktora:

1. površinska masa,2. elastičnost,3. bočni građevinski elementi,4. propusnost građevinske pregrade na zrak.

Dvostruke pregrade

Dvostruke pregrade sastoje se od dva dijela međusobno odvojena slojem zraka ili nekim mekanim (apsorbirajućim) materijalom. Ponašanje dvostruke pregrade može se usporediti s ponašanjem mehaničkog sustava od dvije mase m1 i m2 međusobno povezane oprugom određene krutosti.

42

Dvostruke pregrade – rezonantna frekvencija

fo – rezonantna frekvencija (Hz)m' – površinska masa pregrade (kg/m2)d – razmak između stijenki (m)s' – dinamička krutost izolacijskog materijala (MN/m3)

43

Izolacija zvučne energije nastale udarcem

Ako želimo spriječiti ili ograničiti energiju udarca trebamo:

- promijeniti okolnosti na početku širenja udarca,- izvesti zapreke na putu kojim se val širi,- stvoriti prekide u konstrukciji kojom se val širi.

Postizanje zadovoljavajuće vrijednosti izolacije udarnog zvuka može se postići:

- izvedbom mekog završnog sloja poda,- izvedbom plivajućeg poda,- izvedbom spuštenog stropa (uz određene uvjete).

44

Meki završni sloj poda

Mekani završni sloj poda (razne vrste tepiha, sintetički podovi sa slojem spužvaste gume ili sl.)apsorbiraju dio energije udara. Na taj način smo manji dio energije prelazi u nosivu međukatnukonstrukciju čime se smanjuje razina zvuka udara u prijemnoj prostoriji.

45

Plivajući pod

Plivajući pod sa sastoji od krute podnog sloja (betonska podloga, …) koja leži («pliva») na mekanom elastičnom sloju. Pri tome ne smije postojati na najmanja kruta veza između plivajućeg sloja i nosive međukatne konstrukcije.

Na frekvencijama bliskim frekvenciji rezonancije (fo), vrijednost veličine L postaje negativna što znači da će na tim frekvencijama razina zvuka udara biti veća nego u slučaju međukatne konstrukcije bez plivajućeg poda. Iz toga razloga treba izvesti takav plivajući pod kojem je frekvencija rezonancije što niža, odnosno barem niža od 100 Hz.

fo = 160 x (Hz)''

ms

s' – dinamička krutost međusloja (MN/m3)m' – masa plivajućeg sloja (kg/m2)

46

Plivajući pod

47

48

49

1 - žbuka2 - rubna letva (drvena ili PVC)3 - bitumenska valovita ljepenka4 - podna obloga

5 - betonska podloga (estrih)6 - bitumenska ljepenka ili PE folija7 - mekoelastični sloj

Plivajući pod – podna obloga tepih, PVC ili parket

50

1 - žbuka - cem. mort2 - rubni element (sokl)3 - zidne pločice4 - podne pločice u mortu5 - traka od pjenastog materijala

6 - elastična brtvena masa7 - rubna traka8 - bitumenska ljepenka ili PEfolija9 - mekoelastični sloj

Plivajući pod – podna obloga ker. pločice, kamen,....

51

Plivajući pod:

a – zvučni most (krivo), b – bez zvučnog mosta

52

Drveni podovi

1 - 2,3 cm drveni pod2 - 4/6 cm drvene gredice3 - 1 cm trake mineralne vune4 - 4 cm mineralna vuna5 - bitumenska ljepenka

L = 24 dB

53

Drveni podovi

54

1 - 2,3 cm drveni pod2 - 8/3,5 cm drvene gredice3 - 4 cm ploče drvene vune4 - 0,8 cm trake mineralne vune (s'=30 MN/m3)5 - bitumenska ljepenka

L = 27 dB

Drveni podovi

55

L = 21 dB1 - 2,3 cm drveni pod2 - 3/5 cm drvene gredice3 - nasip4 - bitumenska ljepenka

Drveni podovi

56

• u zgradu se unaša velika količina vlage• neophodna su duga vremena sušenja prije nego što se mogu polagati završne podne obloge• potrebna je velika visina unosa materijala• opterećuju konstrukciju velikom vlastitom masom

Klasični cementni estrih Tekući gipsani estrih

"Mokri" estrih

57

"Suhi" estrih

58

Osnovne vrste gipsanih podova

1. Troslojni element TUB F 141 – pero/utor – 1 x 25,0 mm

Elementi suhog estriha debljine 25 mm polažu se na ravnu i nosivu podlogu prema uputama i smjernicama proizvođača.

Posebne stavke opisa su: vrsta i debljina podne izolacije vrsta i debljina izravnavanja

Suhomontažni sustavi za izvedbu plivajućih podova

59

2. Podne gipsane ploče tipa F146 – dvoslojno polaganje 2x12,5 mm

Ploče suhog estriha debljine 12,5 mm polažu se na ravnu i nosivu podlogu prema uputama i smjernicama proizvođača.

Posebne stavke opisa su:

vrsta i debljina podne izolacije vrsta i debljina izravnavanja


60

3. VIDIFLOOR gipsvlaknaste ploče - požarna zaštita odozgo F30 do F90

Dvoslojno polaganje elemenata Vidifloor podnih ploča debljine 10,0 mm na kamenu vunu min. debljine 10 mm i Vidifloor ploču min. debljine 10 mm. Sve položeno na ravnu i nosivu podlogu prema uputama i smjernicama proizvođača.

≥ 2 x 10 mm gipsvlaknastaploča Knauf Vidifloor

≥ 10 mm kamena vuna+≥ 10 mm gipsvlaknasta

ploča Knauf Vidifloor


61

Vidifloor-podni element

po potrebi. PE-folija

suhi podni nasipgipsanapokrivna pločana nasipu

≥ 10

Izravnavanje podloge sa suhim podnim nasipom

Perlitni nasip – tipa Siliperl (600 kg/m³) ili Nivoperl (140 kg/m³)

Kod primjene suhog podnog nasipa u opisu je bitno navesti:

prosječnu debljinu izravnavanja premošćivanje instalacija vrstu nasipa (težina / stišljivost !) PE folija na betonu ili čvrsti papir na drvenim daskama ostale slojeve pločaste izolacije opis pokrivne ploče na nasipu

62

Nanašanje suhog podnog nasipa

Perlitni nasip:

Minimalna debljina 10 mm

Siliperl (600 kg/m³)

Nivoperl (140 kg/m³)

Do visine od 60 mm bez

mehaničkog stišnjavanja

63

Izravnavanje podloge sa suhim podnim nasipom

Velike neravine u podlozi izravnavaju se perlitnimnasipom ili suhim pijeskom

64

Stišnjavanje nasipa s pokrivnom pločom

Prije polaganja podnih ploča potrebno je vlastitom tjelesnom težinom pomoću pokrivne ploče (gipsana ploča A10)sabiti nasip.

65

Odvajanje poda i zida trakom iz mineralne vune

Traka iz mineralne vune debljine 10 mm polaže se uz okolne zidove. Nakon toga se polaže suhi estrih.

66

Polaganje suhog estriha – plivajući pod

Pojaganje ploča suhog estriha izvodi se neposredno na pokrivne ploče.

67

Primjer: „Knauf „suhi estrih - plivajući pod

suhi nasip ploče za stišnjavanje

rubna traka - kamena vuna

podne ploče

68

Povišeni pod (dvostruki pod)

STIŠNJENE GIPS-VLAKNASTE PLOČE 600 x 1200 mm (25/13 mm) ili

600 x 600 mm (38 mm)

- postupno postavljanje čeličnih nosača s navojem

- maksimalna fleksibilnost kod naknadne montaže nosača i ploča

- pod je opteretiv već nakon postavljenog 1. sloja ploča

- više od 90 % slobodnog prostora u podnoj šupljini

Opis:Povišeni pod (GF) iz dva sloja gipsvlaknastih ploča 1200 x 600 mm, položen na čelične, visinski podesive nosače. Nosiva ploča (25 mm) polaže se na čelične nosače postavljene u rasteru 600 x 600 mm na sirovi pod. Gornja gipsvlaknasta ploča (13 mm) ljepi se po čitavoj površini na donju ploču.

69

čelični nosači se lijepe za pod posebnim ljepilom

PVC pločice položene su načelične pločice, a štite od prenosa udarne buke

regulator visine i osigurač

podne ploče

Povišeni pod (dvostruki pod) - nožica - regulator visine

70

Izolacija udarnog zvuka – stubišni prostor

71

72

Spušteni strop

Prenošenje zvuka udara preko «gole» međukatne konstrukcije u donju prostoriju može se djelomično smanjiti izvedbom spuštenog stropa. Da bi dobili što bolju izolaciju od zvuka udara spušteni strop mora biti nepropustan za zrak i male krutosti kako bi njegova kritična frekvencija bila što veća. Iz razloga vibriranja nosive međukatne konstrukcije izazvane udarcima, stvara se zračni zvuk u sloju zraka između konstrukcije i spuštenog stropa tako da spušteni strop mora dobro izolirati zračni zvuk. Ugradnja apsorbirajućeg materijala (npr. mineralna vuna) u ovaj međuprostor poboljšava izolacijsku moć stropa. I ovjes kojima je spušteni strop pričvršćen za međukatnu konstrukciju mora biti što elastičniji kako bi se što više spriječilo direktno prenošenje vibracija sa konstrukcije na spušteni strop.

Poboljšanje izolacije od zvuka udara izvedbom spuštenog stropa ograničeno je zbog prenošenja vibracija bočnim putovima – pregradama.

73

1) Žbuka na rabic pletivu ili trstini, gips-kartonske ploče 2x12,5 mm ili 2x1,5 mm, ploče od drvene vune d 25 mm.2) Zvuko apsorbirajući materijal (mineralna vuna) d=40 mm

(DIN 4109/89)

74

11

11

10

9

6

5

3

2

2

75

76

77

78

Samonosivi spušteni stropovi

79

Akustični stropovi

Spušteni stropovi izvedeni perforiranim oblogama

NE doprinose poboljšanju zvučne izolacije međukatnih konstrukcija.

Osnovna namjena im je poboljšanje akustičkih karakteristika prostorija u kojima se nalaze (apsorpcija zvuka).

80

zvučna zaštita i zaštita od požara

apsorpcija zvuka

Dvostruki spušteni strop - "strop ispod stropa"

81

HVALA NA PAŽNJI !

Documents

Zvučna izolacija međukatnih konstrukcija