1

ZRCALOList Obrtni ke škole, br. 19, godina XVIII., Split, prosinac 2017.

zrcalo

2

Dragi naši!

Ovo je devetnaesti po redu broj našeg Zrcala, u kojem smo

pratili događaje u školskoj 2016./2017. godini. Potrudili

smo se izdvojiti zanimljivosti vezane za našu školu, naše

učenike i nastavnike.

U našoj rubrici Pro et contra pročitajte što naši učenici

misle o tome da svaki razred ima svoju učionicu. U ovom

broju lice iz naše škole je Goran Jurić, naš profesor povijesti

i zemljopisa, a ugostili smo gospodina Ivana Klanca,

direktora Optike Ghetaldus, gdje naši tehničari za očnu

optiku obavljaju praksu. Što je novo u području zaštite na

radu, pripremila nam je nastavnica Marica Ševo.

Ostavili smo prostor i za Erasmus+ projekte u kojima smo

i ove godine bili aktivni, zahvaljujući nastavnici Mirandi

Barac.

Ovog puta zabilježili smo prvi susret kozmetičara s

praktičnom nastavom, a među nadarenim učenicima

istaknula su se dva fotografa. Saznat ćete kojim se sportom

bavi Ira Žurić iz 2. h razreda te na koju glazbu pleše Paula

Jerčić iz 1. b.

Ove godine smo više boravili na zraku pa ćete čitati gdje

smo sve bili i što smo tamo radili – od Marjana do Brača u

Lijepoj našoj, pa sve do Recklinghausena u Njemačkoj na

istoku i Barcelone na zapadu.

Naše ustaljene rubrike poput Ja tako mislim i Zrcalove pošte su tu, a ove godine smo, na zahtjev čitatelja, vratili

Modni četverokut.

Za kraj, u rubrici Šalu na stranu donosimo dogodovštine

malog Ivice. Mi smo se nasmijali te se nadamo da ćete i vi.

Vaša Ivana Milićević

ImpresumUredništvo:Voditeljica: Jelena P. Galešić, dipl. knjižničarUčenica: Ivana Milićević, 2. h

Novinari:Joško Mustapić (1. h), Božena Radoš (1. b), Sanja Knežević (1. b), Magda Sule (1. b), Barbara Botić(2. h), Matea Bilokapić (2. h), Iva Nosić (2. h), Kata Čupić (4. b), Ivana Baković (4. b)

Naslovnica i zadnja strana: Fotogram (izrada fotograma i grafi čko oblikovanje: Andrija Jurčević, 2. g)

Tisak: Naklada: 300 primjeraka

Split, prosinac 2017.

SADRŽAJPro et contra...........................................................................3Lice iz naše škole..................................................................4Iz ugla zaštite na radu..........................................................6Ekologija.................................................................................7Erasmus.................................................................................8Zrcalu u gostima.................................................................12Nadareni učenici.................................................................14Moj prvi susret s praktičnim radom................................18Maturalna večer generacija 2016./2017. .....................19Naši učenici sportaši..........................................................23Dani odjeće..........................................................................25Međubiskupijski susret maturanata 2017. ..................26Ekskurzija.............................................................................27Stručna ekskurzija – Cosmoprof.....................................28Terenska nastava...............................................................29Vodiči na jedan dan............................................................31Izlet na otok Brač................................................................32Dan srednjih škola..............................................................33Humanitarni rad..................................................................34Moje slobodno vrijeme......................................................35Literarni natječaj.................................................................35Ja tako mislim.....................................................................36Modni četvorokut................................................................37Zrcalova pošta.....................................................................38Kutak za glazbeni trenutak...............................................39Šalu na stranu......................................................................39

zrcalo

3

* Ja mislim da bi to bilo odlično, imali bismo više vremena za mali odmor, ne bi bilo gužve po hodnicima i mogli bismo ostaviti torbe u razredu. (Ako se odlučite za to, 1. f moli učionicu br. 7!)

***

* To bi bilo vrlo dobro zato što bi sve bilo organiziranije i bilo bi lakše prolaziti hodnicima. Lakše bi se razmijenilo 20 profesora nego masa učenika.

***

* Ne slažem se! Trebaju nam ormarići u hodnicima kao u fi lmovima. Profesori neka ne gube bitne stvari jer bi trebali biti odgovorniji od nas. Zahtijevamo ormariće!

***

* Mislim da bi to bilo puno bolje, lakše za nastavnike i učenike.

* Bilo bi odlično i bilo bi manje gužve po hodnicima, a i imali bi više vreme-na za ponoviti gradivo tijekom malog odmora.

***

* To bi bilo super.

***

* Meni odgovara ovakav raspored. Preko malog odmora malo prošetamo, a često se zbog toga izgubi i par minu-ta od svakog školskog sata.

***

* Super ideja. To bi bilo pametno. Iz-nerviran sam zbog onih koji sjede po hodnicima na podu.Kad bi svaki razred imao svoju učionicu, to se ne bi događalo, a i škola bi bila čišća.

* To bi bilo super jer bi se stvarala manja gužva kada bi samo profesori trebali ići iz učionice u učionicu.Mislim da bi se stvorila i bolja radna atmosfera.

***

* Želimo ormariće u hodnicima, kao i u fi lmovima i nekim splitskim školama.Prednosti učionica za svaki razred su te što ne bi bilo gužve po hodnicima.

***

* Po meni je rješenje negdje između, da za opće predmete ostajemo u jed-nom razredu, a stručne predmete da slušamo u praktikumima.Iako sumnjam da bi se to u našoj školi moglo organizirati.

***

Sigurno ste se puno puta iznervirali zbog preteš-ke torbe.Razmislite kako bi bilo kada bi svaki razred imao svoju učionicu koju bi mogao urediti prema po-trebama učenika i određenog zanimanja.Gužve po hodnicima bi nestale, a teških torba više ne bi bilo.Recite nam što vi mislite o tome?Kakve predno-sti ili pak mane vidite u tome da svaki razred ima vlastitu učionicu?

Ivana Miličević, 2. h

zrcalo

4

1. Za početak recite nam nešto o Vašem školovanju.

Završio sam osnovnu i srednju školu u Busovači, smjer strojar-ski tehničar. Gradić Busovača smješten je na putu Travnik- Sarajevo, u kojem je glasovi-to svetište sv. Ante Padovan-skog. Busovača je poznata po znamenitim i na šire poznatim izletištima Tisovac i Busovačke staje. U Mostaru sam završio Peda-goški fakultet, smjer povijest i zemljopis. Svim našim uče-nicima koji nisu posjetili grad Mostar toplo bih preporučio da to učine. Mostar je poznat po svojim mostovima, osim Sta-rog mosta u urbanoj zoni gra-da nalaze se još: Most Musala (1882.), Lučki Most (1913.) i Carinski most (1917.), izgra-đeni u austro-ugarsko doba, a

nekoliko puta su bili srušeni te Most Bunur izgrađen u novije vrijeme. Tu je također i franjevačka crkva svetog Petra i Pavla s najvišim zvonikom u Bosni i Hercegovini. Teško je stradala u posljednjem ratu, ali je po-novno izgrađena. Istaknuo bih još i Španjolski trg na kojem se nalazi i Gimnazija Mostar, jed-na od najljepših građevina iz austro-ugarskog perioda. Zna-čajnu ulogu ima i Trg hrvatskih velikana (Rondo), glavni trg u zapadnom dijelu grada. Izgra-đen je u austro-ugarsko doba, a s kružnog toka trga nastavlja se 6 aleja. Na Trgu hrvatskih velikana se nalazi Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača, izuzetno važan za održavanje kulturnih i drugih manifestacija u gradu Mostaru .

2. Kada ste otkrili da želite biti profesor?

Krajem srednje škole sve me je više zanimao geopolitički prostor naših krajeva kao i eko-nomska geografi ja. Sve ostalo je bio logičan slijed.

3. Kakvo značenje za Vas imaju povijest i geografi ja?

Povijest je fi lozofi ja koja nas uči na primjerima, a geo-grafi ja je znanost na granici prirodnih,društvenih i tehničkih znanosti. Ljepota geografi je je u tome što nije dosadna i mo-notona, već stalno saznajemo

nešto novo, učimo nešto više... Nikada ne možemo reći da zna-mo sve… Naša zemlja je toliko velika da se ne možemo pohvaliti da znamo sve o svakom njenom dijelu. Volim geografi ju zato što nas ona ne uči samo o tome koliko se u nekoj zemlji proizvodi ugljena po glavi sta-novnika, već nas upoznaje s nekim važnim stvarima našeg društva. Proučavajući druge zemlje te njihovo stanovništvo, stječemo predstavu o tome što se događa u svijetu, a uspore-đujući, i u našoj zemlji.

4. Je li lakše raditi s osnovno-školcima ili srednjoškolcima?

Sve ima svoje prednosti i mane. Mogu reći da je s osnovnoš-kolcima ponekad lakše, ali sa srednjoškolcima je zabavnije.

5. Koliko dugo radite u našoj školi?

Oko devet godina.

6. Razrednik ste 3.g razredu. Za-nima nas kako je to biti razred-nik?

Biti razrednik je vrlo odgovorna uloga. Morate imati neograni-čenu strpljivost, fl eksibilnost, biti otvoren za nove ideje i stal-no imati na umu da u razredu postoje individualne razlike među učenicima.

7. Što možete reći o učenicima

Lice iz naše škole:Goran Jurić, prof. povijesti i zemljopisa

Prof. Goran Jurić

zrcalo

5

Razgovarala: Barbara Botić, 2. h

Obrtničke škole?

Ovo pitanje je vrlo kompleksno pa ću odgovorit samo jednom riječju, „razigrani“.

8. Kako provodite slobodno vrije-me?

Svoje slobodno vrijeme na-

kon nastave provodim u krugu svoje obitelji i prijatelja. Sva-kodnevno šetam svoga psa, njemačkog ovčara Arona. Slo-bodno vrijeme za vikend nasto-jim iskoristiti u prirodi, redovito odem malo do Mostara ili Bu-sovače gdje su mi dragi prija-telji kao i članovi moje obitelji. Vrijeme praznika iskoristim za neko zanimljivo putovanje jer kao i svaki geograf volim otki-vati i istraživati nova mjesta, ljude i običaje.Ovom prilikom ću se pohvaliti kako sam ove prošle božićne praznike proveo u Njemačkoj. Posjetio sam gradove Solin-gen, Köln, Düsseldorf, Krefeld, Wuppertal, Hilden, Leichlingen, Essen i brojne druge…Bilo je to jedno savršeno puto-vanje puno zanimljivosti i novih doživljaja. Toplo preporučujem svima koji vole putovanja da to bude i njihova sljedeća desti-nacija.

9. Koju vrstu glazbe slušate?

Volim sve što vole mladi.

10. Pratite li sport?

Da, veliki sam ljubitelj boksa. Pogledam i koju nogometnu i rukometnu utakmicu, pogotovo kad igra naša reprezentacija.

11. Opišite sebe u 4 riječi! Vedar i pozitivan, odgovoran i ambiciozan.

12. Za kraj, Vaša poruka za uče-nike Obrtničke škole!

Budite veseli, uživajte u školi, družite se, jer to više nikad u životu nećete imati. Živite sada najbolje što možete jer to se vrijeme nikada neće ponoviti. Bit će nešto drugo, bit će opet dobro, ali jedno vrijeme ipak prolazi.I za kraj ću reći u svom stilu: „Uvijek ustaj, nikad ne odustaj.”

3. g s razrednikom

zrcalo

6

Iz ugla zdravlja i zaštite na radu

I ove godine, 28. travnja, obilježen je Svjetski dan sigurnosti i zdravlja na radu. Na taj dan se daje počast i obilježava Međunarodni dan sjeća-nja na poginule radnike.

Svake godine Svjetski dan sigurno-sti i zdravlja na radu obilježava se uz određenu temu. Ovogodišnji je dan obilježen temom optimiziranja prikupljenih podataka o sigurnosti i zdravlju na radu te njihove upotrebe, u skladu s kampanjom „Stop ozlje-dama na radu!”

Obilježavanjem Dana zaštite na radu 28. travnja želi se podići svijest o važnosti pravilne primjene propi-sa i njihovog pridržavanja, uporabe zaštitnih sredstava i sigurnih po-stupaka u svrhu smanjivanja rizika i broja ozljeda, profesionalnih bole-sti i smrtnih slučajeva. Važnost pri-kupljanja točnih i ažurnih podataka

U zaštiti na radu, manje je više!

Smanjenje broja ozljeda na radu ima višestruke pozitivne učinke za radnike, poslodavce i društvo u cje-lini. Uz smanjenje broja ozljeda na radu i dana bolovanja očekuje se kako će poštivanje Propisa prido-nijeti očuvanju radne sposobnosti radnika, smanjenju broja odlazaka u prijevremene i invalidske mirovine, smanjenju gospodarskih gubitaka zbog ozljeda na radu, profesional-nih bolesti i bolesti u vezi s radom te osiguranju stimulativne, sigurne i zdrave radne okoline.

Pripremila:

Marica Ševo, povjerenik Zaštite na radu

važna je za planiranje budućih mje-ra i povećanje sigurnosti na radu i kod poslodavca i na nacionalnoj razini.

Polazeći od poslovice: Što je nepri-javljeno ostaje nepopravljeno, isti-če se potreba za stvaranjem baze o svim ozljedama i profesionalnim oboljenjima te važnosti prikupljanja točnih i ažurnih podataka. Na taj na-čin i poslodavci će imati precizniji uvid u rizike poslovanja i indikatore sigurnosti poslovanja koji se mogu koristiti u donošenju odluka i pla-niranju zaštita na radu. Ovi podatci mogu sadržavati statistiku o ozlje-dama, nadzorima i slično, ali i kvan-titivne ocjene rizika, izloženosti i preventivnih radnji. Oni moraju biti dostupni svima i lako se komunici-rati prema samim poslodavcima, ali i između poslodavca, stručnjaka za-štite na radu i radnika.

Dan zaštite na radu - 28. travnja

j bilj ž š i i ddddj l i j b d ih j

zrcalo

7

Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se svake godine 5. lipnja na godišnjicu održavanja Konferencije Ujedi-njenih naroda u Stockholmu (1972.) posvećene okolišu, na kojoj je usvojen Program zaštite okoliša Ujedinjenih naroda (UNEP).

Obilježavanjem se želi potaknuti građane da postanu aktivni dionici održivog i ravnomjernog razvitka te da preuzmu odgovornost za očuvanje planeta poimajući da je uloga lokalnih zajednica ključna za razumijevanje važnosti pitanja zaštite okoliša i ostvarenja sigurnije i prosperitetnije budućnosti za sve.

Ovogodišnja tema i moto Svjetskog dana zaštite oko-liša je ‘’Your Planet NeedsYou - UNite to CombatCli-mateChange’’ (Vaš planet Vas treba ujedinjene u borbi protiv klimatskih promjena). Njime se iskazuje neop-hodnost postizanja dogovora o učinkovitom međuna-rodnom odgovoru na klimatske promjene na Konfe-renciji posvećenoj klimatskim promjenama koja će se održati u prosincu ove godine u Copenhagenu.

Marica Ševo, povjerenik za ZNR Preuzeto iz: www.azo.hr/AgencijaZaZastitu

6. lipnja - Svjetski danzaštite okoliša

EkologijaEkologija

Ove godine, naša učenica je obilježila ovaj dan prigodnom pjesmom.

Razvrstaj smeće, hrpe su sve veće

Dok ulicom šećemoko mene samo smeće.Lete boce na sve strane

novine razlistane.

Sve te hrpe sve su veće,i odlučim razvrstati to smeće.

U žuti stavim boce,što od ulja i šampona,

a u plavi kontejnernovine i kartona.

Savjet dajem svima ne bacajte smeće,smeće na sve strane, imate kontejnere

NE PRIGOVARAJTE NEGO RAZVRSTAVAJTE!!!

777777777777

smeće na sve strane, imate kontejnereNE PRIGOVARAJTE NEGO RAZVRSTAVAJTE!!!

Ivana Jurić, 2.g

7

zrcalo

8

Moje iskustvou Njemačkoj

Na krilima čelične ptice iz tople mediteranske zemlje želja za zna-njem nas je odvela na sami sjever Njemačke, države koja je pustolov-ni duh nahranila iskustvom i on će zauvijek s nama koračati planovima sudbine. Hladni i oštri zrak grizao je naše obraze dok smo cvokoćući čekali vlak iz Dusseldorfa do po-sljednje stanice puta Recklinghau-sena. Prebacivanje s noge na nogu moglo se opravdati besmislenim pokušajem zagrijavanja, no iako je cjelodnevni put ostavio pečat umo-ra na licu, uzbuđenje je bilo jače od svega.

Ispod prigušenog svjetla kolodvor-ske lampe nazirala se ruka koja je mašući pokušavala dobiti trenutak pažnje. Pogledavši fi guru ispod lampe, ugledala sam nasmijano lice moga domaćina. Okrenula sam se posljednji put kako bih profeso-ricama najavila odlazak, ne samo od njih već i od svakodnevnice na koju sam navikla. Kratki koraci koji su me vodili prema djevojci čiji ću život okusiti na tjedan dana završili su zagrljajem koji me je odveo da-leko od svega na što sam navikla, od svih rutina i planova na koje sam brižno pazila.

Učenje je ono što nas gradi, iz dana u dan nas čini jačima i manje ranji-vima. Te su mi se misli ispreplitale dok sam nervozno koračala prema školi, lišće je već popadalo, a tempe-rature su podsjećale na one kod nas u 12. mjesec. Sve su to bili temelji za napetost koja je rasla u meni. No ugledavši poznato lice iz razreda u školskoj kantini, sve je to spalo i

pretvorilo se u olakšanje. Riječi rav-natelja i profesora su nas motivira-le i pokrenule u nama adrenalin, tu malu iskru koja je gurala volju preko svih prepreka. Nepoznata lica iz dru-gih zemalja, različitih kultura i tradi-cija su sjedila oko nas i svi smo bili jednaki, pred istim zadatcima i pred istim ciljem, da se vratimo kući s no-vim znanjem. Od sjedenja u klupi na naizgled običnom satu povijesti pa sve do poprilično kreativnog sata tjelesnog, sve to nam je dalo uvid na različitost koja je prisutna svug-dje. Velika druženja svih učenika su se nastavljala i izvan obvezne škole, pa smo tako zajedno išli na kugla-nje, večeru i po šoping-centru kako

bi se međusobno upoznali i podijelili stečena iskustva.

Projekt „Vanilija ili vanilin?” zapo-čeo je na sveučilištu u Bochumu. Tamo smo posjetili botanički vrt koji se božanstvenim izgledom prostirao oko nas i oduzimao

malene uzdahe sebično sebi kao trofej. Nakon tog savršenog sklapa-nja prirode s umom planovi su nas odveli u učionicu u kojoj smo trebali u grupama raditi prezentacije o aro-matičnoj kemiji, naizgled dosadnoj temi, no zapravo o onome što gradi sve mirise i okuse u kojima uživamo svakodnevno. Taj posjet sveučilištu smo ponovi-li sutradan, ali umjesto teorije ovaj put smo na sebe navukli kute i u laboratoriju ispitivali različite vrste vanilije, odnosno njene prerađevine. Nakon uspješno završenih pokusa

Na zadarskom aerodromu

U sveučilišnom laboratoriju

Izrada prezentacijaIzrada prezentacijaIzrada prezentacija

zrcalo

9

s ponosom na licu sam skupa sa svojim timom gledala rezultate is-pitivanja tih prerađevina. Time smo

završili radni tjedan i jedino što nam je preostalo bio je rastanak. U škol-skoj kantini smo se našli sa svima ostalima kojima je osmijeh na licu pokušavao neuspješno prikriti tugu. Prvo zbogom koje je u sebi držalo nadu da nije ono posljednje bilo je upućeno Nizozemcima, koji su na svoj put natrag krenuli dan ranije. I suze koje su pale ostavile su na tom lišćem popunjenom tlu tugu i sreću jer smo imali priliku dijeliti ovo isku-stvo s njima.

Posljednji dan je došao i samim time trenutak da se oprostim s lju-

dima koji su mi otvorili vrata svog doma. Posljednji zagrljaj je ostavljen ispred hotela sa željama i nadom u ponovni susret. Uz profesorice, koje su nam čuvale leđa i u svakom tre-nutku pazile na nas, ponovno smo se popeli na pticu koja je ovaj put krila zamahnula prema jugu.

Kata Čupić, 4. b

Zadnji dan učenici su dobili ulogu nastavni-ka kako bi učenicima osnovne škole održa-li zanimljiv i zabavan sat. Osim naučenog gradiva iz aromatske kemije, prezentirali su i rezultate koje su postigli ovaj tjedan, upo-znali ih s državama iz kojih dolaze, kao i s Erasmus+ programom i svim njegovim po-godnostima, posebno naglašivši iskustvo boravka kod obitelji domaćina.

U sklopu ove aktivnosti održan je i treći transnacionalni projektni sastanak (TPM3) na kojem su sudjelovali međunarodni ko-ordinatori projekta iz svih pet škola koje sudjeluju u projektu (Nizozemska, Danska, Španjolska, Njemačka i Hrvatska), kako bi se detaljno informirali o radu s ciljem da se projekt što kvalitetnije realizira.

Miranda Barac, prof.

Ergović (4. b), Kata Čupić (4. b), Melinda Vu-kušić (4. c), Mia Ivačić (4. c), Luka Holovka (4. c) i Đurđica Juginović (4. c) proveli su nezaboravnih šest dana u radu i druženju sa svojim vršnjacima iz europskih partner-skih škola.

Učenici su se kroz radionice u školi najprije pripremili za rad na zajedničkom projek-tnom zadatku iz područja aromatske ke-mije pod nazivom „Vanilija ili vanilin?”, a zatim su dva dana proveli na sveučilištu Bochum gdje su zajedno radili na analizi i sintezi aromatskog sredstva u sveučiliš-nom laboratoriju.

Bili su podijeljeni u dvije grupe koje su se izmjenjivale. Dok je jedna grupa u labora-toriju radila eksperimente, druga je grupa u predavaonici sveučilišta marljivo izrađivala prezentacije u kojima su nasto-jali predsta-viti sve što su naučili ovaj tjedan.

LTTA – C3 Treća transnacionalna ak-tivnost osposobljavanja, podučavanja i učenja u Recklinghausenu u Njemačkoj

U sklopu Erasmus+ KA2 projekta EUse your brain – Challenge your talent for science, održana je treća transnacionalna aktivnost osposobljavanja, podučavanja i učenja u Recklinghausenu u Njemačkoj (LTTA - C3) u trajanju od 3. 10. do 8. 10. 2016. godine.

Domaćin je bila partnerska škola Wo Bo Ge iz Njemačke, a osim naše škole sudjelovale su i partnerske škole iz Nizozemske i Špa-njolske. Našu školu predstavljalo je deset učenika u pratnji profesorica Mirande Ba-rac i Tanje Jovanović. Učenici naše škole: Elena Čulina (2. h) Jakov Rnjak (2. h), Mirela Ninčević (4. b), Ivana Ivandić (4. b), Andrea

Ispred sveučilišta BochumIspred sveučilišta BochumIspred sveučilišta Bochum

Oproštajna zajednička slikaOproštajna zajednička slikaOproštajna zajednička slika

U botaničkom vrtuU botaničkom vrtuU botaničkom vrtu

zrcalo

10

Obrtnička škola je bila domaćin i organizator projektne aktivnosti LTTA –C8 pod nazivom Optical physics and photography – basic laws of geometrical optics u periodu od 24. do 28. travnja 2017.

Radilo se o posljednjoj projektnoj aktivnosti Erasmus+ KA2 projekta EUse your brain - challenge your talent for science u kojoj je osim naših učenika sudjelovalo i 40 učenika iz partnerskih škola iz Danske i Njemačke.

S obzirom da je jedan od ciljeva projekta pro-moviranje poduzetničkog učenja, tijekom ove projektne aktivnosti formirali smo timove učenika miješanih nacionalnosti koji su imali zadatak preuzeti ulogu nastavnika i osmisliti i izraditi kratke prezentacije na engleskom jeziku, koje su zatim predstavili mlađim uče-nicima uz interaktivne kvizove kao provjeru znanja i naravno simbolične nagrade koje su bile namijenjene onima koji su pokazali najvi-še usvojenog znanja.

Prezentacije su bile predstavljene učenicima prvih razreda naše škole (tehničar za očnu optiku i modni tehničari) te učenicima 7. i 8. razreda u OŠ „Dobri“ kojoj se ovom prilikom zahvaljujemo na toplom dočeku i gostoprim-stvu.

Mlađi učenici su vrlo pozitivno reagirali na podučavanje svojih nešto starijih kolega, bez većih problema su mogli pratiti izlaganje na engleskom jeziku, upute su im bile jasne i bili su vrlo motivirani interaktivnim kvizovima i zabavnom provjerom znanja u natjecatelj-skom duhu.

Svi su bili više nego zainteresirani Erasmus+ programom i idejom razmjene učenika te su mahom izrazili želju kako bi i oni jednom že-ljeli sudjelovati u sličnom projektu.

Učenici iz Danske i Njemačkeu posjetu našoj školi

Camera obscura naLučkoj kapetaniji

Na Zvjezdanom selu na Mosoru

Poziranje uz Cameru obscuru

zrcalo

11

Teme prezentacija su bile:1. Refraction of light/What is light?2. The eye (how the human eyeworks)/ lenses and glasses3. The law of reflection4. Kaleidoscopes5. Camera obscura6. Photogram7. Internationalisation /EUse your brain project /Personal experience8. Internationalisation – Countries ( Croatia, Germany, Denmark) Miranda Barac, prof.

Učenica iz Njemačke radi na mikroskopu

Izlaganje u OŠ Dobri

Zajednička fotografi ja ispred Prirodoslovno-matematičkog fakulteta

Izrada eksperimenta

Završna priprema za fotogram

Izrada eksperimenta

Priprema za izradu fotogramaPriprema za izradu fotogramaPriprema za izradu fotograma

Predavanje na temu zakona refleksije Predavanje na temu zakona refleksije svjetlostisvjetlostiPredavanje na temu zakona refleksije svjetlosti

Optika u eksperimetimaOptika u eksperimetimaOptika u eksperimetima

Kaleidoskop

zrcalo

12

Ove godine Ghetaldus obilježa-va 60 godina postojanja u Spli-tu. Razgovarali smo s Ivanom Klancem, direktorom tvrtke Ghe-taldus očne optike Split.

1. Možete li nam reći kako je sve počelo?

Sve je počelo davne 1957.g. kada je Ghetaldus optika d. d. i osnova-na. Danas u svojem sastavu Ghe-taldus optika Split ima 10 optika od kojih se u 5 može napraviti pre-gled vida. To su u prvom redu zna-nje, postojanost i visoka kvaliteta usluge.

2. Kako ste obilježili obljetnicu?

Obljetnicu smo obilježili raznim pogodnostima i akcijama za kup-ce, otvaranjem naše najveće opti-ke u trgovačkom centru Marisa u Trogiru te prigodnim domjenkom za sve djelatnike fi rme.

3. Koje sve usluge nudite u svojim poslovnicama?

Nudimo usluge popravka dioptrij-skih i sunčanih naočala, besplatne

kontrole vida, a u ponudi imamo i kontaktne leće. Također imamo veliki izbor sunčanih i dioptrijskih naočala.

4. Što Vas razlikuje od ostalih op-tika?

Velika stvar koja nas razlikuje od drugih je što naša fi rma funkcio-nira kao jedna velika obitelj, a tu

je još i dugogodišnja tradicija i kvaliteta. Dok neke optike slave 20 godina, mi ove godine slavimo skoro nestvarnih 60 godina.Tako-đer, zahvaljujući odličnim poslov-nim rezultatima u prošloj godini, naša je tvrtka nositelj certifi kata izvrsnosti,što je jedan od pokaza-telja naše kvalitete.

5. Kakvi su planovi za budućnost?

Planovi su nam daljnje proširenje otvaranjem novih poslovnica, ula-ganje u nove tehnologije i znanja. Naravno, u prvom planu briga o za-dovoljstvu naših kupaca.

6. Što za Vas znači biti direktor poznate splitske optike?

S obzirom na to da u Splitu postoji veliki broj optika, a Ghetaldus očna optika je jedna od vodećih optika u Splitu i Hrvatskoj, za mene je to velika odgovornost, ali i iznimna čast.Želim da se radnici osjećaju zadovoljno, a i da kupci budu za-dovoljni pruženom uslugom.

7. Koja je tajna Vašeg uspjeha?

Zrcalu u gostima

Pregled vida

Optika Ghetaldus

zrcalo

13

Tajna našeg uspjeha je da redovito osluškujemo potrebe naših kupa-ca. Naši radnici redovito sudjeluju na stručnim usavršavanjima, pro-širuju svoja znanja te prate svjet-ske trendove. No prije svega, jam-stvo kvalitete naše ponude očituje se u visoko obrazovanim stručnja-cima te najboljoj svjetskoj opremi za dijagnosticiranje nedostataka vida.

8. Što Splićani nose/vole? Sunčane naočale neizostavni su modni dodatak svake tipične Spli-ćanke, ali i njihovih muških sugra-đana, koje ni oblačno ili kišno vri-jeme neće pokolebati da nose svoj najnoviji dizajnerski primjerak. Splićani jako puno paze u odabiru „onih pravih” naočala, također, pra-te i svjetske trendove.

9. Što je sada hit?

Sada su hit naočale okruglih okvi-ra (Ray-Ban, Jimmy Choo, Celine), ali i ostale naočale u bojama kao dio ljetnog stila (Fendi, Ray-Ban)... Svatko zaista nađe što mu odgo-vara.

10. Paze li Splićani na zdravlje oči-ju?

Da, Splićani jako paze na zdrav-lje očiju. Kako se često govori o

štetnom utjecaju sunčevih zraka, tako i Splićani jako dobro znaju da sunčane naočale štite od utjecaja sunčevih zraka i većinu vremena ih nose bez obzira je li sunčano ili oblačno vrijeme jer UV zrake pro-laze i kroz oblake. Ljudi koji imaju dioptriju kupuju i sunčane naočale s dioptrijom, fotoosjetljive ili po-larizirane naočale. Također jako puno paze i kod odabira dioptrij-skih naočala.

11. Dosta naših učenika obavlja praksu kod Vas. Kakvi su kao naučnici?

Učenici su jako dobri, vole poslu-šati savjete naših radnika, pomoći

koliko god mogu i rado dolaze na praksu.

12. Kakvu budućnost predviđate optičarskoj struci?Ima li mjesta za optičare u Hrvat-skoj?

U Hrvatskoj postoji mali broj teh-ničara za očnu optiku, a traženost zanimanja je visoka, kako u Repu-blici Hrvatskoj tako i na području Europske Unije. No ipak u zadnje vrijeme broj optičara u Hrvatskoj sve više raste što je dokaz da je optičarska struka zanimljiva. Tako da predviđam dobru budućnost optičarskoj struci u Hrvatskoj.

13. Imate li poruku/savjet za bu-duće tehničare za očnu optiku Obrtničke škole?

Zanimanje tehničar za očnu opti-ku sve je više traženo u Hrvatskoj tako da će se vrlo brzo zaposliti u struci. Svi koji završe školovanje mogu se zaposliti u obrtništvu ili nastaviti školovanje na veleuči-lištu. Stjecanjem zanimanja teh-ničar za očnu optiku i ulaskom u svijet optike stječu se znanja iz ra-zličitih znanosti, ali i razvija osje-ćaj za lijepo .

Razgovarala: Ivana Milićević, 2. h

Direktor Ivan Klanac na proslavi 60 godina postojanja Ghetaldusa SplitDirektor Ivan Klanac na proslavi 60 godina postojanja Ghetaldusa SplitDirektor Ivan Klanac na proslavi 60 godina postojanja Ghetaldusa Split

Rođendanska torta

zrcalo

14

Nadareni ucNadareni ucenici - fotografienici - fotografi

1. Za početak, reci nam nešto o sebi.

Ja sam Myron Holodovych. Rođen sam 19. kolovoza 1997. godine Ukra-jini. Trenutno živim u Stobreču.

2. Zašto si se odlučio za zanimanje fotografa?

Od dje njstva sam želio bi fotograf. Ta prilika mi se pružila dolaskom u Hrvatsku.

3. Što se najviše sviđa kod ovog zanimanja?

Uživam u prak čnom dijelu nastave. Fotografi ranje me ispunjava.

4. Sada si maturant. Je li školovanje ispunilo tvoja očekivanja?

Kad sam došao u prvi razred, maštao sam o tome kako ću što bolje savla-da tajne fotografskog zanata i što

Parovi

Myron

zrcalo

15

Myron Holodovych, 3.g

bolje ostvari svoj cilj. Da, školovanje

je ispunilo sva moja očekivanja.

5. Što misliš o našoj školi?

Ova škola mi je dala šansu da posta-

nem izvrstan fotograf. I pružila mi je

sve uvjete da to i ostvarim.

6. Koji je najdraži predmet?

Najdraži predmet su mi Tehnološke

vježbe zato što fotografi ram, putu-

jem i razgledavam ljepote Hrvatske.

7. Što je ostalo u posebnom sjeća-

nju u ove tri godine?

U mom sjećanju će zauvijek osta ra-

zvijanje mog prvog fi lma.

8. Misliš li se nastavi bavi ovim

zanimanjem?

Naravno, ovo za mene nije samo za-

nimanje. Fotografi ranje je put moga

života.

9. Čime se baviš u slobodno vrije-

me?

U slobodno vrijeme bavim se foto-

grafi ranjem.

10. Što za tebe znači fotografi ja?

Fotografi ja mi je trenutno sve.

Glavni motiv fotografi je je kapljica koja je prozirna,u odnosu na druge koje su u sjeni

Ples vretenaca

zrcalo

16

1. Za početak, reci nam nešto o sebi.

Zovem se Marko Stjepanović, imam 17. godina i živim u Splitu. Bavim se fotografi jom već 6 godina, točnije od 2011.

2. Zašto si se odlučio za zanimanje fotografa?

Za zanimanje fotografa sam se odlu-čio jer mi je to bilo jako zanimljivo, a vjerojatno i zbog toga što sam kupio fotoaparat prije upisa u srednju ško-lu.

3. Što se najviše sviđa kod ovog zanimanja?

Kod ovog zanimanja mi se najviše sviđa to što upoznajem mnogo ljudi, bilo slavnih ili onih kojima se sviđa moj s l fotografi ranja. Sviđa mi se i to štose kroz ovo zanimanje mogu opus i izrazi na način na koji ne bih mogao pričom.

4. Sada si maturant. Je li školovanje ispunilo tvoja očekivanja?

Ne mogu reći da je ispunilo moja iščekivanja u potpunos iz razloga jer sam se više nadao digitalnom fo-tografi ranju nego analognom. No, uvijek je dobro ima iskustva i u ana-lognoj fotografi ji.

5. Što misliš o našoj školi?

Mislim da škola može puno bolje jer ima svojih nedostataka. Profesori su O. K., neki su bolji, ali sve u svemu je super.

6. Koji je najdraži predmet?

Najdraži predmet su mi Tehnološke vježbe. Razlog je taj što sam tu na-učio uvidje svoje greške i ispravi ih na način da mi profesor objasni o čemu se radi.

7. Što je ostalo u posebnom sjeća-nju u ove tri godine?

U posebnom sjećanju mi je ostalo kada sam scameromobcurom izradio svoju prvu analognu fotografi ju.

8. Misliš li se nastavi bavi ovim zanimanjem?

Mislim.

9. Čime se baviš u slobodno vrije-me?

U slobodno vrijeme bavim se foto-grafi ranjem profesionalno, većinom po dogovoru.

10. Što za tebe znači fotografi ja?

Fotografi ja za mene znači sloboda izražavanja u kojoj mogu reći sve što ne bih mogao naglas, hvatanje mo-menta u kojem sam ja glavni i u ko-jem mogu zabilježi što god hoću.

Razgovarale:Sanja Knežević i Magda Sule, 1. b

Nadareni ucNadareni ucenici - fotografienici - fotografi

I did not cry when he caught me - Stone

Marko

zrcalo

17

Traveling through time

I’m going, the moonlight follows me everywhere

Marko Stjepanović, 3. g

zrcalo

18

Moj prvi susret spraktičnim radom

KOZMETIČARI1. Zbog čega ste odabrali ovaj smjer?2. Jeste li zadovoljni odabranim zanimanjem, i mislite li se baviti ovim i dalje?3. Kako je izgledao vaš prvi susret s praksom?4. Koliko vam je trebalo za prilagodbu na nastavnike, predmete i kolege?5. Koje predmete smatrate najzanimljivijima u novoj školi?6. Koja su vaša očekivanja vezano za vaše zanimanja?7. Jeste li zadovoljni dosadašnjim usvojenim znanjem?8. Jeste li zadovoljni s ostatkom razreda?9. Biste li preporučili nekome ovo zanimanje, i kako biste ga najbolje opisali?

Lidija Gea Ercegović, 1. e

1. Odabrala sam ovaj smjer jer želim naučiti sve u vezi ove struke, kako postati kozmetičarka.

2. Da, jako sam zadovoljna i mislim se u daljnjem živo-tu baviti ovim.

3. Nisam mogla dočekati praksu, odmah sam htjela sve vidjeti i probati sa željom da nastavim strpljivo i marljivo raditi.

4. Općenito mi ne treba puno da prihvatim ljude oko sebe, takva sam po prirodi. Tako da prilagodba na na-stavnike i kolege za mene nije bila problem.

5. Defi nitivno stručne predmete.

6. Moja očekivanja su velika, kao i kod svake mlade osobe koja zna što želi u životu.

7. Da, zadovoljna sam.

8. Mislim da su ostali učenici u razredu kvalitetne oso-be. Iako, možda bi neki trebali pokazati više zanimanja za nastavu.

9. Naravno.

Antonela Ivanišević, 1. e

1. Odabrala sam ovaj smjer jer sam se oduvijek htjela baviti ovim poslom.

2. Jesam, jako sam zadovoljna i želim se nastaviti ba-viti ovim zanimanjem.

3. Jedva sam čekala krenuti na praksu, bila sam preuz-buđena i sve sam shvatila jako ozbiljno.

4. Nije mi trebalo dugo da se priviknem i sprijateljim.

5. Psihologija i Biologija. Tu se uvijek nađe nešto zani-mljivo.

6. Moja očekivanja su dosta velika zato što je ovo po-sao kojim se baš želim baviti.

7. Veoma sam zadovoljna, ali htjela bih još puno toga naučiti.

8. Razred je dobar, no ne obazirem se toliko na to. Fo-kusirana sam na sebe i na svoj uspjeh.

9. Naravno da bih. Ako je osoba zainteresirana i spre-mna na ovakav posao, rado bih joj ga preporučila. Ovo je zanimanje u koje treba ulagati puno strpljenja i volje. Po meni je jednostavno prekrasno. Razgovarao: Joško Mustapić, 1.h

Ravnatelj i nastavnici

zrcalo

19

zrcalo

19

Maturanti Obrtni ke škole

Ravnatelj i nastavniciRavnatelj i nastavnici

Ravnatelj i razredniciRavnatelj i razrednici

Maturalna ve erMaturalna ve ergeneracija 2016./2017.generacija 2016./2017.Maturalna ve erMaturalna ve ergeneracija 2016./2017.generacija 2016./2017.

zrcalo

20

zrcalo

220

3.a3.a

3.c3.c

3.b3.b

zrcalo

21

zrcalo

21

3.d3.d

3.g3.g

4.a4.a

zrcalo

22

zrcalo

22

4.b4.b

4.c4.c

4.d4.d

zrcalo

23

Naši učenici sportaši

Ira Žurić, 2. h • KošarkaIra Žurić, 2. h • Košarka

1. Reci nam nešto više o sebi i sportu kojim se baviš.

Sport mi je na pameti od malih nogu, ali sam morala prvo za-vršiti Glazbenu školu koju sam pohađala svojevoljno. U glazbi sam cijeli život, i to nikako ne bih željela zapostaviti. Sviram klavir i klarinet ukupno 10 godina, iako je kroz moje odrastanje želja da za-igram košarkaškim terenom ipak malo više prevladala. Košarka je jako zanimljiv i brz sport, sve se svodi na brzinu igre i koncentraciju. To je timski sport u kojem ne pobjeđuje ili gubi samo jedan, već smo svi zajedno u svemu. U svakom sportu kao i u ovome, red, rad i disciplina igraju najveću ulogu.

2. Koliko dugo se baviš tim spor-tom?

Košarku treniram dvije godine. I mogu reći da su mi to najljepše dvije godine u životu. Ono o čemu sam nekad samo tiho razmišljala, odlučila sam

preuzeti u svoje ruke. Mogu slo-bodno reći da sam još uvijek na početku, ali znam da su svi odlič-ni sportaši nekada bili amateri. Vjerujem da je to jako teško i da traži puno odricanja, ali koliko se budem trudila, toliko će mi biti i uzvraćeno.

3. Što te privuklo ovom sportu?

Ovom sportu me privukla prije svega jedna osoba, jedan igrač i jedan Košarkaški Mozart, Dražen Petrović. Prije sam znala o njemu samo ono što bi netko stariji spome-nuo, i znam da bi uvijek nagla-šavali koliko je naporno trenirao. Cijeli dan bi mu izgledao kao tre-ning. Toliko mi je bio fascinantan da sam željela znati sve više i više o njemu, pa tako i o samoj košarci. Upoznavajući ga kroz dokumen-tarce i članke, dobila sam priliku otići i u Zagreb u veliki sportski centar Cibone, koji je posvećen Draženu, i tamo još više naučiti o njegovom životu.To me potaknu-

lo da svakim danom budem sve bolja i bolja.

4. Koliko puta tjedno treniraš? Kako izgleda jedan tvoj trening?

Trenirala sam prvo u klubu Adria-tic, a sada sam u Ženskom košar-kaškom klubu Splitu. U prvom klubu treninzi su bili 3 puta tjed-no, čime sam se zadovoljila prvih godinu i pol treninga. Nakon toga željela sam napre-dovati sve više i više i otišla sam u klub gdje su treninzi svaki dan (ujutro individualni, navečer gru-pni). Nastojim da me ostale obveze ne ometaju u vrijeme treninga te su mi sve večeri već unaprijed rezer-virane za dvoranu. Treninzi su na-porni, ali i jako zanimljivi. Nekada se više posvetimo samoj tehnici, nekad brzini, nekada sna-zi ili drugim tehnikama šutiranja. I naravno, nakon svakog treninga najbolji dio se događa u svlačio-nici, gdje se svi družimo i priča-mo.

Ira Žurić, 2. h • KošarkaIra Žurić, 2. h • KošarkaIra Žurić

Košarkaški kamp u Umagu

zrcalo

24

5. Kako usklađuješ obveze prema školi i treningu?

Svoje obveze pokušavam prila-goditi treninzima. Kao što sam sve prije prilagođavala glazbenoj školi, tako sada treningu. Od kad znam za sebe uvijek sam bila na „100 strana”, ali nastojim onome što smatram prioritetima, a to su škola i trening, posvetiti većinu svoga vremena.

6. Ispričaj nam nešto o svojim sportskim uspjesima.

Moj najveći sportski uspjeh je moj napredak. Koliko god mogu uložiti vremena i truda, pokuša-vam napredovati. Znam da sam svakim danom sve bolja. Iako mnogo puta bude i loših dana na treningu, trudim se izvući ono najbolje. Treneri razumiju da svi ponekad imamo loše dane i oni su ti koji nam uvijek govore da se sportski uspjeh ne mjeri po medaljama nego po osobnom na-pretku.

7. Čemu te košarka naučila?

Košarka me naučila strpljivosti.

Jako puno strpljivosti. Moja prva košarkaška lopta nije bila zapra-vo moja. Bila je od prijatelja koji je godinama trenirao košarku, i tek onda kada sam vidjela koli-ko me čini sretnom, koliko sam zagrijana za to što želim, kupila sam loptu i preuzela stvar u svoje ruke. Vjera mi je dosta pomogla da razumijem pojam strpljivosti i nade i da imam samopouzdanja jer pravu energiju crpim od Gore. Zato treba biti strpljiv jer će sve doći na svoje i svaki trud će se isplatiti.

8. Što želiš poručiti ostalima o sportu?

O sportu uvijek pričam najbolje jer je to odsjek od bilo kakvih problema i svakidašnjih stvari koji nas muče. Zato svakome sa-vjetujem da se okuša u nekome sportu jer, zašto ne? Timski spor-tovi su najbolji, jer tada ne igraš za sebe, nego igraš za dres koji nosiš i ljude s kojima igraš. Nije li tako i s našim prijateljstvima koji su također „timski sport”?

Razgovarala: Iva Nosić, 2.h

Individualni trening Sportske igre mladih, 2017.

zrcalo

25

Domaćin 20. Državnog natjecanja “Dani odjeće, obuće i kožne galanterije 2017.”, i 10. natjecanja Kožne galanterije koje se održavalo od 6. do 8. travnja bila je požeška Obrtnička škola.

Na natjecanje je došlo 53 učenika i 35 mentora iz deset strukovnih škola: Industrijsko-obrtnič-ke škole Nova Gradiška, Srednje strukovne ško-le Varaždin, Srednje strukovne škole Vinkovci, Obrtničke škole iz Splita, Škole za modu i dizajn Zagreb, Škole za umjetnost, dizajn, grafi ku i odje-ću Zabok, Trgovačko-tekstilne škole Rijeka, Škole primijenjene umjetnosti i dizajna Zadar, Škole li-kovnih umjetnosti Split i Obrtničke škole Požega.

Natjecanje se odvijalo za zanimanja krojač, mod-ni tehničar, dizajner odjeće, dizajner tekstila, modni stilist, galanterist i obućar, a discipline u kojima su se učenici natjecali su krojač, modna kolekcija krojača, modni tehničar, dizajn odjeće, kolekcija modnog dizajna, te dizajn obuće i kož-ne galanterije. Učenici i mentori su pokazali svoja znanja iz di-zajna i izrade odjeće, obuće i kožne galanterije, a sve na temu „Rubina“.

Sve je započelo predstavljanjem cijelog natjeca-nja sa svim sudionicima u dvorani Obrtničkog doma Udruženja obrtnika Požega, kojem su uz učenike i mentore nazočili ravnatelji srednjih škola Požeško-slavonske županije, pročelnica odjela za društvene djelatnosti dr. sc. Vesna Vla-šić i zamjenik župana za društvene djelatnosti Ferdinand Troha.

Naši galanteristi su svoj rad predstavili na izložbi i smotri, a krojači i modni tehničari na završnoj modnoj reviji u koncertnoj dvorani Glazbene ško-le. Najbolji učenici u svim disciplinama osvojili su medalje i priznanja.

Zahvaljujemo našim učenicama: Lidiji Jerković (2.g), Maji Granić (3. g), Ivani Laptoš (4. b) i njiho-vim mentoricama na sudjelovanju.

Gordana Kulić, prof.

Modna kolekcija krojača: učenica Maja Granić (3. g), mentor: Marica Bartulović

Modni tehničar : učenica Ivana Laptoš (4. b),mentor: Gordana Kulić

20. Dani odjece, obuce i kožne galanterije 2017. okupili deset strukovnih škola

Izložbeni primjerak galanterista: Lidija Jerković (2. g), mentor: Marica Ševo

zrcalo

26

U organizaciji Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije održan je 1. travnja 2017. godine u Franjevačkom samostanu sv. Ante na Humcu osamnaesti po redu su-sret vjeroučenika završnih razreda srednje škole iz južnih hrvatskih nad/biskupija.

Ovim hodočašćem vjeroučenici su željeli zahvaliti Bogu, svojim roditeljima i profeso-rima koji su im bili podrška i pomoć tijekom njihova srednjoškolskog odgoja i obrazova-nja.

Na susretu je sudjelovalo oko 2.650 matura-nata (53 autobusa) s njihovim vjeroučitelji-ma i profesorima među kojima je najbrojnija bila skupina iz Splitsko-makarske nadbisku-pije. Naša škola bila je zastupljena s 95 uče-nika u dva autobusa.

Prije početka euharistijskog slavlja, gvardi-jan humačkog samostana fra Dario Dodig pozdravio je sve nazočne te izrazio dobro-došlicu i radost što je franjevačka zajednica na Humcu već osmu godinu zaredom doma-ćin ovog susreta.

Euharistijsko slavlje je predvodio vojni or-dinarij Bosne i Hercegovine, biskup mons. Tomo Vukšić. U svojoj se homiliji obratio maturantima povlačeći paralelu njihova dolaska na Humac s Isusovim ulaskom u Hram iz evanđeoskog odlomka. Premda su na vjeronauku puno toga mogli naučiti o vjeri, to nije dovoljno za buduće korake, poručio je biskup, već treba zauzeti osobni stav prema Isusu.

Naglasio je također važnost svakodnevne i ustrajne molitve, a na osobit način molitve zahvaljivanja. U nastavku homilije biskup se osvrnuo na pojavu odlaska mladih iz svoje zemlje te pozvao sve da, koliko je to

moguće, djeluju među svojima, u svojoj ze-mlji jer se „najviše voli ono što je najteže“.

Kao i svake godine, predstojnik Katehet-skog ureda Splitsko-makarske nadbiskupi-je don Josip Periš u ime svih maturanata uručio je novčani poklon gvardijanu samo-stana za potrebe školovanja jednog siro-mašnog maturanta s Humca. Svi nazočni su ovu gestu ispratili snažnim pljeskom, pokazujući time koliko drže do solidarnosti prema svojim vršnjacima.

Nakon misnog slavlja druženje maturanata nastavilo se sve do večernjih sati u Mosta-ru i Međugorju.

Da su vjeroučenici otvoreni milosnim zra-kama s neba, mogli su se uvjeriti svi koji su ih promatrali u dugim redovima za sv. ispovijed, susretali u dvorištu samostana, s krunicom u ruci po kamenjaru Brda, na ko-ljenima ispred Gospina kipa.

Tko vjeruje u naše mlade, taj uviđa kako je moguće spojiti njihov razigran, ponešto „otkačen“, duh s iskrenom kršćanskom po-božnošću i povjerenjem u Onoga koji nas je privukao „konopcima ljubavi“ na ovaj su-sret, na hodočašće zahvale.

Ivica Pavela, vjeroučitelj

XVIII. MEÐUBISKUPIJSKI SUSRET MATURANATA

(Humac – Međugorje – Mostar, 1. travnja 2017.)

Crkva sv. Jakova, MeđugorjeCrkva sv. Jakova, Međugorje Stari most, MostarStari most, MostarCrkva sv. Jakova, Međugorje Stari most, Mostar Stari grad, MostarStari grad, Mostar

Pozdravni govor

Stari grad, Mostar

Na misi

Domaći specijalitet:ćevapčići u somunu

Crkva sv. Ante, Humac

zrcalo

27

EKSKURZIJA 2016.EKSKURZIJA 2016.

Monako, Cannes, Lloret de mar, BarcelonaNaša avantura započela je 25. 8. 2016. godine kada smo u ve-černjim satima iz Splita krenuli na daleki put prema Španjol-skoj. Kroz jutro smo prošli Sloveniju te prvo duže stajanje oba-vili u Italiji.

U popodnevnim satima stigli smo u Monaco. Nakon obilaska Monte Carla poželjeli smo zauvijek tu ostati.Nakon nekog vre-mena napokon smo stigli u Cannes na zasluženi odmor od duge vožnje. Smjestili smo se u hotel te večerali. U večernjim satima smo prošetali gradom. Bili smo zadivljeni prizorom kojeg smo vidjeli, mnogo luksuza i veselih ljudi koji su nas prihvatili u svom gradu.

Već je došao treći dan našeg putovanja te je stiglo vrijeme za mjesto kojem se najviše veselimo. Krenuli smo prema Španjol-skoj. U kasnijim popodnevnim satima stigli smo u Lloret de mar i prvo što smo svi primijetili je savršen bazen u dvorištu hotela. Nakon raskošne večere krenuli smo u noćni izlazak koji je bio organiziran svake večeri.

Svako jutro nakon doručka krenuli bismo za Barcelonu gdje smo ostajali do popodnevnih sati. Najveći utisak u Barceloni ostavila nam je Sagrada Familia koju je sagradio poznati špa-njolski arhitekt Antoni Gaudi. Razgledali smo i La Padreru, Pa-seo de graciu, Montjuic, Magične fontane. Uživali smo šetati poznatom La Ramblom i obilaziti razne trgovine.

Osmi dan našeg putovanja bio je rezerviran za cjelodnevni bo-ravak u Port aventuri - zabavnom parku gdje smo se cijeli dan zabavljali i istraživali dijelove parka. Nakon dolaska u hotel kre-nuli smo u zadnji noćni izlazak u Lloret de Mar.

Spremljenih kofera i tužnog srca nakon ručka smo krenuli za Barcelonu gdje smo proveli cijelo popodne. Slobodno vrijeme iskoristili smo za posjet popularnog Barceloninog stadiona Camp nou te imali priliku zaviriti gdje se spremaju popularni igrači za utakmicu. Nakon večere u centru Barcelone krenuli smo u Gironu prema aerodromu te u zračnu luku Split stigli u ranim jutarnjim satima.

Marina Šošić, 4. c

27

Lloret de mar

Camp nou

Port aventura

Monte Carlo

Kneževina Monaco

Magične fontane

27

zrcalo

28

Na sajmu ljepote Cosmoprof, koji se već tradicionalno održava u Bologni, možemo pronaći zanimljive i eduka-tivne stvari vezane za struku kozmetičara, pedikera i frizera.Tradicionalni su i posjeti naše škole tom sajmu. Kako smo se proveli, što smo novo vidjeli, pogledajte u foto izvještaju.Nadamo se da ćete nam se dogodine pridružiti!

Katarina Mirić, 2. e

Crkva sv. Ante u Padovi

Crkva sv. Marka Venecija

Stručna ekskurzija – Cosmoprof 2017.Stručna ekskurzija – Cosmoprof 2017.Stručna ekskurzija – Cosmoprof 2017.Stručna ekskurzija – Cosmoprof 2017.

zrcalo

29

Ljekovito biljeLjekovito biljeTerenska nastava

222222222222222222222999999999999999999999

Stručna ekskurzija – Cosmoprof 2017.Stručna ekskurzija – Cosmoprof 2017.

Došao je i taj četvrtak kad smo otišli na terensku nastavu s profesoricom Vilibić upoznati se s ljekovitim biljem našeg Marjana.

Dogovor je bio da se svi zajedno na-đemo na vidilici. Nekima je nedosta-jalo kondicije, ali većina je spretno trčkarala želeći nešto naučiti.

Za svaku biljku koju bismo pronaš-li, profesorica Vilibić bi objasnila tu biljku te nam rekla zašto je ljekovita. Tako smo naučili nešto više o crnom sljezu, žednjaku, alepskom boru, vri-sku, smokvi, borovici… a svi će oni nakon sušenja krasiti naše herbarije.

Vrijeme je bilo vedro i sunčano, po-godno za šetnju. Svima nam je bilo zanimljivo imati nastavu na zraku i biti u prirodi.

Ovo je bio prvi put da smo učionicu zamijenili prirodom, i nadamo se da neće biti i posljednji. Smatram da je rad na terenu najbolji način da upo-znamo fl oru oko nas, fl oru kojom naša bogata okolina obiluje.

Nina Radić, 2. e

2. e na Vidilici

Branje ljekovitog bilja

Upoznavanje sa ljekovitim biljemUpoznavanje sa ljekovitim biljemUpoznavanje sa ljekovitim biljem

Sakupljanje ljekovitog bilja

29

zrcalo

30333333333333300000000000000000

Posjet ribarniciTerenska nastava

U prosincu sam sa svojim razredom i profesoricom Rozanom Vilibić posje-tila splitsku ribarnicu.

Kako smo tada, u sklopu predmeta Nutricionizam, učili o živežnim namir-nicama, u koje spadaju i ribe, profe-sorica nam je htjela pokazati razliku između onih riba koje su oku jako slič-ne.

Tu spadaju: skuša i lokarda, srdela i papalina, komarča (orada) i zubatac, list i iverak, hobotnica i muzgavac, li-gnja i lignjun.

Na ribarnici smo upoznali i dva jako ljubazna ribara. Prvi nam je izašao u susret i pokazao kako se čisti grdo-bina, a drugi nam je objasnio razliku između muške i ženske hobotnice te nam otkrio da je ženska hobotnica ukusnija i kvalitetnija.

Sviđa mi se terenska nastava jer gra-divo odmah postane zanimljivije i lak-še se zapamti kada nešto vidite uživo, a ne samo na slikama.

Petra Jakelić, 4. a

Lignje Kovač (šampjer) HobotnicaHobotnicaHobotnica

4. a na ribarnici

Profesorica Rozana Vilibić

Čišćenje grdobine

30

zrcalo

31

Učenice smo 2. e razreda – smjer kozmetičar. Naša razrednica, Su-zana Židić, došla je na ideju o izle-tu po gradu. Cilj je bio zajedničko druženje te bolje upoznavanje grada. Nama je to zvučalo kao odlična ideja te smo odlučile da baš mi budemo turistički vodiči. Razrednica nam je predložila lo-kacije koje ćemo posjetiti. To su: naša škola, Grgur Ninski, Diokleci-janova palača, splitska katedrala, Peristil, crkva sv. Lucije te Pjaca. Podijelile smo međusobno lokaci-je te smo o njima našle zanimljive podatke.

Prva lokacija je bila naša škola. Stajale smo ispred ulaznih vrata i svi su pozorno slušali što imamo reći o povijesti naše škole. Nakon toga uputile smo se prema kipu Grgura Ninskog. Naravno, svaka od nas je uhvatila Grgura za nož-ni palac te zaželjela želju. Zatim smo se spustile do Dioklecijanove palače te štošta ispričale o caru Dioklecijanu i izgradnji palače.

Prošle smo Palačom te došle na Peristil – nama najzanimljiviji dio izleta. Tamo su se nalazili „rimski vojnici” te smo se za uspomenu fotografi rali s njima. Sljedeća lokacija bila je crkva sv. Lucije. Prvi put smo tamo bile te smo se ugodno iznenadile. Kraj kipa sv. Lucije nalazili su se papirići s mo-litvama upućeni svetici. Zamolile smo sv. Luciju za zdravlje te još jednu uspješnu školsku godinu.

Za kraj izleta otišle smo na Pjacu. Tamo smo se fotografi rale te vra-tile u školu. I tako je završilo naše putovanje u svijetu turizma, što ne znači da se neće ponoviti!

Petra Ančić i Katarina Mirić, 2. e

Vodiči na jedan dan

Katedrala sv. Duje, prvotno je bila mauzolej rimskog cara Dioklecijana

Molitve upućene Molitve upućene sv. Lucijisv. Luciji

Na Peristilu, izvorno nazvanom Pločata sv. Dujma

Turistički vodiči :Katarina i Petra

Naša razrednica u rukama Naša razrednica u rukama rimskih vojnikarimskih vojnikaNaša razrednica u rukama rimskih vojnika

Molitve upućene sv. Luciji

Grgur Ninski, biskup Ninske biskupije i gorljivi

branitelj prava nakorištenje hrvatskog

jezika i pisma u služenju misa i za ostale potrebe

313131

zrcalo

32

Izlet na otok Brac (Supetar, Škrip)

Dana 8. travnja 2017. u 9:00 krenuli smo trajektom Biokovo iz splitske trajektne luke za Supetar. Putem su nas pratili galebovi i plavetnilo.

U Supetru nas je čekao autobus koji nas je odvezao do čarobnog mjestašca Škrip, najstarijeg stam-benog naselja na Braču.

Posjetili smo Muzej otoka Brača - od najstarijih vremena do danas. Kustosica muzeja Andrea Matoko-vić iscrpno nas je o svemu informi-rala.

Vratili smo se u Supetar gdje se na rivi održavala gastro manifestacija Biser mora. Kušali smo tradicional-nu bračku tortu hrapoćušu.

U Supetru se svojim zvonikom i ljepotom ističe crkva Navješte-nja Marijina pokraj koje se nalazi skulptura posvećena Majci Tereziji izrađena od bračkog mramora.

Nakon ugodnog boravka na supe-tarskoj rivi u 18:00 krenuli smo za Split. Učenica je komentirala: „Za-vršila je naša avantura.“

Antea Knezović, 2. c

Ispred Muzeja otoka Brača u ŠripuIspred Muzeja otoka Brača u ŠripuIspred Muzeja otoka Brača u ŠripuCrkva NavještenjaMarijina

Razgledavanjemuzeja

Pauza Na trajektu

Razrednice s Marijom Terezom

Vidikovac i križ u spomen svim hrvatskim mučenicima

zrcalo

33

Dan srednjih školaDan srednjih škola Split-sko-dalmatinske županije održan je u subotu, 12. 5. 2017., ispred Hrvatskog narodnog kazališta.

Sve splitske srednje škole su se okupile kako bi predstavile svo-ja zanimanja i programe budućim srednjoškolcima. Svaka škola je dobila štand na korištenje.

Naši učenici su stajali za štandom zajedno s psihologinjom, pedago-ginjom, knjižničarkom i nekim pro-fesorima, te odgovarali na brojna pitanja zainteresiranim osmašima i njihovim roditeljima.

Cilj nam je bio što bolje predstaviti rad naše škole i što sve ona nudi.

Na štandu smo imali i razne izlož-bene radove kozmetičara, fotogra-fa, galanterista, krojača i modnih tehničara.

Naše učenice su i održale modnu reviju (nosile su kreacije s prošlo-godišnjeg državnog natjecanja) za koju su ih uredile učenice frizerke i kozmetičarke. Sve su to kamerom pratili naši vjerni fotografi Marko i Myron iz 3. g razreda.

Subotnje druženje je proteklo uz sunčan dan, pjesmu, zabavne po-sjetitelje i komentare. Nadamo se da će se dogodine novi prvašići upi-sati u što većem broju!

Ira Žurić, 2. h

Fotografi je:Myron Holodovych

i Marko Stjepanović, 3. g

Subota, 12. 5. 2017.

Da bude veselije, Da bude veselije, imali smo i glazbe-imali smo i glazbe-

nu pratnjunu pratnju

Da bude veselije, imali smo i glazbe-

nu pratnju

Letci na kojima su predstavljena pojedina zanimanja naše škole

Modna revija koju su Modna revija koju su nosile naše modne nosile naše modne

tehničarketehničarke

Modna revija koju su nosile naše modne

tehničarke

Ira odgovarana brojne

upite osmaša

Štand Obrtničke škole

zrcalo

34

U listopadu ove godine odvijao se međunarodni volonterski projekt pod nazivom „72 sata bez kompromisa”.

Odazvali su se ljudi iz cijele Hrvat-ske, pa tako i učenici naše škole. Frizeri, pedikeri i kozmetičari su frizirali, pedikirali i vršili kozmeti-ke usluge onima kojima je to bilo potrebno.

To su bili beskućnici i štićeni-ce splitske Sigurne kuće. Nakon toga su posjetili udrugu Most.

Sudjelovalo je i šest učenica 2. h razreda koje su čistile dvorište ne-moćnoj starici.

Nakon toga su se u Župi Marije Pomoćnice na Kmanu igrale i dru-žile s djecom, a poslije obišle ne-moćne i bolesne osobe.

Pozivamo i vas da se uključite u bilokakav humanitarni rad. Širite dobrotu i ljubav!

Ivana Milićević, 2. hFotografi je: Tino Matić, 3. g

Marija Knezović, prof.

Humanitarni rad

Feniranje

Friziranje

Naše učenice u Domu za starije i nemoćne osobe Zenta

Masaža ruku

Pedikura

Šišanje u frizerskom praktikumu

Tretmani lica

Zabava nakon rada

zrcalo

35

Paula je učenica 1. b razreda, smjer frizer.

U slobodno vrijeme se bavi fol-klorom, narodnim običajem ple-sanja i pjevanja.

Prije šest godina, majka ju je učlanila u KUD Dalmacija Dugi Rat i tu se odmah rodila ljubav.

Iako ima treninge do četiri puta tjedno, uspijeva uskladiti školu i folklor.

Paula kaže da se sav trud ispla-ti, pogotovo kada osvojiš prvo mjesto stručnog žirija na natje-canju u Bugarskoj.

Također bi svima preporučila da se učlane u kulturno-umjet-ničko društvo jer na taj način

čuvamo hrvatsku baštinu, a sve uz puno plesa, zabave, putova-nja…

Razgovarala: Božena Radoš, 1.b

zrrrrcccccccccaaaaaaaaaaaaaaalllllllllllllllooooooooooooooooo

PPPrriijjee ššeesstt ggooddiinnnaaaa,,, mmmmaaaajjjkkkaaa jjjjuuuu jjjeee uuččlllaanniillaa uu KKUUDD DDaallmmaaciijjaa DDuuggii Rat i tu se odmah rodila ljubav.

I k i t i d č ti i t

F o l k l o rF o l k l o rF o l k l o rF o l k l o rPaula Jerčić, 1. b

Literarni natječaj

Povodom Valentinova, Dana zaljubljenih, u našoj školi organiziran je literarni natječaj Najljepše ljubavno pis-mo učenika.

Na Natječaj su se mo-gli prijaviti svi učenici Obrtničke škole, a u Zrcalu Vam dono-simo pobjedničko pismo učenice Božene Juginović (4. c).

Na nastupu

Paula

zrcalo

36

Ja tako mislimJa tako mislimMelanija Đendeš, 3. e

Marija Kelava, 2. f

Osvrt na lektiru Otac Goriot

Prometeji u svijetu u kojem živimo

Otac Goriot je lektira koju srednjoškol-ci čitaju vrlo često nepažljivo, preska-ču dijelove, stranice. Lektira je napisa-na u doba realizma. Kao svaki pisac u to doba i Honore de Balzac je pisao opširno, s puno opisa, dosadnih moti-va. Djecu u adolescentnoj dobi ne pri-vlače takva djela. Jedino što bi zaista moglo probuditi u nama zainteresira-nost je sredina radnje. Problemi koji muče preblagog oca koji svim silama pokušava udovoljiti svojim zahtjevnim kćerima. Važnost njihova osmijeha i sreće tek su natuknice o kojima ćemo raspravljati unutar teze.Djetinjstvo dviju djevojaka nije bilo lako. Anastasia i Delphie su kao ma-lene izgubile majku. Bez majke život nije niti malo lak. Iz vlastitog života mogu zaključiti da dijete nikada neće biti potpuno i da neće imati dovoljno ljubavi u sebi. Majka je najvažnija oso-ba unutar djetetova života. Izgubila sam majku u doba kada mi je prijeko potrebna, hoću li ikada odrasti? Imala sam majku i više nego dovoljno maj-činske ljubavi, ali čovjeku kao osjetlji-vom biću uvijek je potrebna.Otac nikad ne može biti majka bez obzira koliko se trudio. Otac Goriot je udovoljavao svojim kćerima jer je mislio da će tako uvijek biti sretne. Mnogi očevi pa tako i moj otac. Meni

otac sve udovoljava, ne želi me vidjeti tužnu, važno mu je da se smijem, da sam vesela i zadovoljna. Ne želi da za-ostajem za drugom djecom, da imam sve što poželim. Što god da mu kažem da mi nedostaje, drugi dan će mi dati. Trudim se ne govoriti mu takve stvari jer ga ne želim iskorištavati, ne želim živjeti u raskoši. Nikada ne bih bila sretna znajući da mi otac daje zadnji novac. Ne bih mo-gla živjeti s pitanjem ima li za sebe i je li gladan. Otac Goriot je davao za-dnji novac kćerima koje to nisu zna-le cijeniti. Naposljetku je umro sam. Što ti je život? Rodiš se sam, umreš sam. Izlike kćeri koje nisu bile uz oca na samrti su besmislene. Imala sam priliku biti uz svoju majku na samrti. Bio mi je to najgori trenutak u životu, dok sam je oživljavala bila sam sama. Majka mi je umrla na rukama, sma-tram to kao Božji blagoslov. Bog je htio da budem uz svoju mamicu. Meni je to bio najgori trenutak, mojoj dragoj majčici vrhunac života. Smrt je novi i bolji početak, nije konačna stvar. Naši pokojni voljeni su sada na najboljem mjestu. Promatraju nas i daju nam snagu ići dalje, bez obzira koliko teš-ko bilo.Knjiga mi se svidjela zato što je otac bio požrtvovan, blag i ostao vjeran

Danas u suvremenom svijetu u kojem živimo mislim da se Prometej ne ispla-ti biti. Prometej je kao i Isus žrtvovao svoj život za živote drugih ljudi, činio je dobro i štitio ljude od zla, baš kao što je i Isus činio.Kad pogledamo ljude u današnjem svijetu, kada razmotrimo njihove postupke i djela koja čine, iz svakog njihovog postupka vidimo koliko su ispunjeni mržnjom i pohlepom. Da-nas ljudi misle samo na sebe, gledaju gdje će izvući deblji kraj, ne obazirući se jesu li svojim postupcima uvrijedili druge, ponizili ih ili omalovažavali. Ne pitaju se čine li zlo drugima kako bi njima bilo bolje. Takvih je ljudi na svi-jetu sve više, što nije čudno, no ima-

svojoj ženi do smrti. Nije mi se svidje-la zbog kćeri koje nisu došle da budu uz oca u trenutku smrti. Delphie je htjela, ali mislim da je ni nesvjestica ne bi zaustavila. Kada nešto doista želimo to ćemo učiniti bez obzira na sve i bez izlika. Saznavši da su nam voljeni u opasnosti, učinit ćemo sve i odmah doći do njih. Anastasia je došla prekrasno jer je morala biti uz muža. Riskirala bih sve samo da mogu doći svojim roditeljima kada im je teško. Ostalo su izlike.Također mi se nije svidjelo što na spro-vod nisu došle, nego su poslale prazne kočije. Za mene dvije prazne kočije predstavljaju njihove prazne duše. Uvrijedilo me što nisu ocu platile spro-vod kakav je zaslužio i što je umro zna-jući da ga kćeri ne vole istom mjerom kao on njih.Drago mi je što sam pročitala ovo djelo jer sam shvatila da je moja maj-ka umrla voljena. Dok su joj se duša i tijelo odvajali, zasigurno je vidjela mene kako plačem, vrištim, tresem i reanimiram je. Drago mi je što sam u svojih sedamnaest godina provedenih s majkom imala više ljubavi i pažnje nego neki ljudi čitav život. Ljubav moje majke i mene bila je jaka, a najvažnije, obostrana.

mo ipak i jedan mali dio onih koji su prometeji na ovom svijetu. Mislim da su takvi ljudi rijetki, ali vjerujem da ih još ima. Vjerujem da još na ovom svije-tu ima ljudi dobrog srca, koji će svojim postupcima činiti dobro drugima, štiti-ti ljude od zla, pa i žrtvovati se za dru-ge ljude. No ipak i to malo dobrih ljudi zgazi ljudska mržnja, i bol koju nanose jedni drugima.Prometeji pomažući drugima svojom dobrotom i iskrenošću, nisu ni pretpo-stavljali da će ih uništiti ljudska oho-lost i zloba. Čovjek će uništiti i svoj ži-vot samo da bi sebe izvukao, zabit će ti nož u leđa i baš zato se Prometej u ovome svijetu ne isplati biti.Prometej (ilustracija: Igor Pavić, 1. g)

zrcalo

37

MODNI ČETVOROKUTTema: RekompozicijaMotiv: MandalaTehnika: KolažIzrada: 2. g, zanimanje krojačMentor: Ana Madunić, prof.

Rekompozicija je razlaganje likovne kompozicije na ele-mente i ponovno sastavljanje tih elemenata u novi vizualni sadržaj. Preslagivanjem elemenata mandale, učenice su kreirale božićne i novogodišnje haljine.

Pripremila: Ana Kujundžić, prof.

Antonija Varvodić

Emanuela Ćosić Šurlin

Gabriela Trogrlić

Marija Gotovac

zrcalo

38

Drago Zrcalo,mislim da su neki profesori u našoj školi nepošteni. Na primjer, ima jedna djevojka u mom razredu kojoj svi profesori popuštaju. Ona često izostaje jer je navodno bolesna iako ja to na njoj ne vidim. Dapače, više se sređuje i bolje je obučena od većine. Da ne spominjem da smo je vidjeli u gradu, a te dane ne bi bila u školi. No, zbog te navodne bolesti, profesori je štite, pomažu i popuštaju pri ispitivanju.Ako i prigovorimo zbog te situacije razrednici, nas smatraju krivima. To dovodi do negativne atmosfere u razredu.

Ključne riječi su „djevojka je bolesna iako je to ne vidim“. Da pojednostavnim, vi znate da sam je školski psiholog i zasigurno ste primijetile da neke djevojke iz vašeg razreda često ili povremeno dolaze kod mene. Jeste li na njima primijetile nešto što bi vas moglo natjerati da pomislite da je bolesna? Zasigurno niste! Djevojka kao i sve druge, možda malo povučena, manje komunikativna. Nemate baš puno vremena razmišljati o njoj jer je nekako neprimjetna, ne paše vam baš.Pa onda jedno malo pitanje… Što jedan psiholog radi u školi? S kojom to djecom ili učenicima ona treba razgovarati? Pa mi smo sve zdrave!

Ima nešto što trebate znati. Znate onu poslovicu, ne sudi knjigu po koricama. Tako je to i u ovom slučaju i svima onima kada se pitate i mislite da su nastavnici nepošteni jer više uvažavaju neku učenicu u razredu, a vas ne. U adolescenciji se svašta

Na vaša pisma odgovara Snježana Nell, dipl. psiholog

događa. Neke mlade osobe se jednostavno pogube, padnu u neko čudno stanje izgubljenosti, depresivnosti, anksioznosti… Gube koncentraciju, osjećaju umor, neke često imaju napadaje panike, gube dah… I sve to mogu ne pokazivati pred drugima jer se osjećaju drukčije i žele to prikriti, žele biti kao i drugi. Ustvari, takve djevojke pate i sigurno ne biste voljeli biti ni jedan dan u njihovoj koži.

A to da šetaju okolo, a ne idu u školu? Recimo to jednostavno ovako. Doista ima djevojaka koje roditelji pravdaju iako su u šetnji, ali vjerujte mi i ta šetnja dođe kraju. Ili roditelji saznaju ili ih školska pravila dostignu ili se šalje obavijest Centru. Međutim, postoje djevojke koje šetaju

i roditelji im pružaju podršku u tome, a i mi nastavnici, jer važnije je psihičko zdravlje te djece nego škola. Ako je neka učenica depresivna, na njoj to nećete primijetiti tako lako, može čak biti i agresivna. Ne bi vam palo napamet da se sažalite nad njom, a kamoli da tolerirate njene „šetnje“. Međutim, ako je djevojka pod takvim pritiskom i depresija se uvukla u njezine misli, i ja bih kao roditelj, prvo pokušala napraviti sve da se moje dijete osjeća sretno, prihvaćeno, da mu razbijem te crne misli i vratim ga u radost vašeg doba. I zbog toga djevojke, da, popuštamo kao nastavnici jer ponekad i to moramo kako bi podigli neku osobu, pomogli joj kad su joj misli zbrkane. Jer mi i odgajamo, a ne samo obrazujemo.

Ilustracija: Matea Bilokapić, 2. h

zrcalo

39

Martijin Garristen rođen je u Amstelveenu 14. svibnja 1996. godine. Poznatiji po umjetničkom imenu Martin Garixx nizo-zemski je DJ i glazbeni producent. Najpoznatiji je po pjesmi Animals koja je uvrštena u Top10 hitova u više od 10 zemalja. Pjesma je dospjela na prvo mjesto ljestvice u Belgiji i Velikoj Britaniji, dok je uspjela na 3. mjesto u Irskoj. Njegov singl Wi-zard, u produkciji s Jayom Hardwayom, 2014. postaje velika uspješnica. Debitirao je na 40. mjestu među top 100 DJ-eva DJ Magasiena. Trenutno je na prvom mjestu, a nakon njega su Dimitri Vegas & Like Mike i Hardwell.

GLAZBENA KARIJERAGarixxova strast za glazbom počela je već u dobi od 4 godine kada je želio naučiti svirati gitaru. U dobi od 8 godina (2004.) izrazio je želju da postane DJ nakon što je vidio DJ Tiestana Olimpijskim igrama u Ateni.Garixxova prva pjesma BFAM, puštena u javnost s Julianom Jordanom 2012., osvojila je Slam! FM DJ Talent of the Year Award. Njegova pjesma Just Some Loops, u suradnji s TV Noise, pojavila se na kompilacijskom albumu Loop Masters Essentials, Volume 2.Mladi nizozemac jedan je od mnogo DJ-eva koji je prošlo ljeto nastupao na Ultra Europe kod nas u Splitu.

Joško Mustapić, 1. h

Kutak za glazbeni trenutak

Šalu na stranu

Martin Garixx

Martin Garixx (izvor: https://commons.wiki-media.org/w/index.php?curid=61291462)

Hvali se Perica tati: - Tata, tata, danas me je učiteljica jako pohvalila. - A kako to, Perice? - Ovako, rekla je: ‘Svi ste vi, djeco, magarci, a ti si, Perice, najveći!’

***

Pita tata Pericu:- Perice, kako stojiš u školi?-Dobro, tata, svaki dan u drugom kutu.

***

Viče majka na Pericu: - Perice, kako možeš reći sestri da je glupa?! Odmah joj reci da ti je žao! - Seko, žao mi je što si glupa.

***

Učiteljica na satu kaže učenicima:- Sad nacrtajte nešto na slovo E.Svi nacrtaše eksploziv, samo je Perica nacrtao pijesak i devu.- Perice, što ti je to?- Egipat!

Kaže Perica tati: - Tata, na vratima je neki čovjek. Traži dobrovoljni prilog za bazen.- Dobro, daj mu čašu vode.

***

Sjedi Perica na drvetu i jede banane. U tom času naiđu i njegovi prijatelji, pa mu kažu: - Perice, majmuni su odavno sišli s grane!Na to im Perica odgovori: - Vidim.

***

Dođe majka probuditi Pericu za školu, a on sav u suzama. Pita ga mama:- Sine, zašto plačeš?- Sanjao sam da je izgorjela škola!- Ne plači, dušo, to je bio samo san!- Zato i plačem!

***

Pita učiteljica:- Perice, kad se beru jabuke?- Kad susjed nije kod kuće!

***

Učiteljica: - Djeco, kad bi ste na ulici našli novac i mozak, što biste uzeli?Perica: - Ja bih uzeo novac.Učiteljica se nadoveže: - Ja bih uzela mozak.Perica zaključi: - Pa dobro, svatko bira ono što mu fali!

***

Kaže učiteljica:- Tko odgovori na sljedeće pitanje, ide kući.Perica baci na nju kredu.- Tko je to učinio?! – pita učiteljica.Perica se javi:- Ja, a sad idem kući.

***

Prikupila: Barbara Botić, 2. h

Bio jednom jedan mali Perica…

zrcalo

40

Fotogram je rad nastao na fotopapiru,ali bez upotrebe fotoaparata.

Može biti crno-bijeli, crno-sivo-bijeli,lijepljen na staklu ili crtan na staklu.

Rad na fotogramu je zanimljiv i kreativan.