BRC.! 36 • LIPAN.! 2000

SadrzajMorski mekusci

Dragi Citatelji,

stigli smo zajedno i do broja nakon kojega se nakratko rastajemo. Vi cete

zavrsiti jos jedan razred, poCi cete na zasluzeni odmor ivratiti se neSto visi.

vitalniji i osuncaniji. Mi cemo za to vrijeme napraviti rujanski braj, pripremi .

novi krug nagradne igre, dogovoriti se 0 daljnjim tekstovima, posterima i

nekim drugim stvarima kojima bismo vas zeljeli ugodno iznenaditi.

Zahvaljujemo yam za vjernost, podrsku i pohvale. Smnogima od vas smo se

i osobno upoznali tijekom susreta u knjiznicama i skolama. Ponosni smo !ito

imamo takve Citatelje.

Do ponovnog susreta u rujnu, zelimo yam puno uspjeha, Ijubavi i razloga za

dobra raspolozenje.

Zmije otrovnice HrvatskeLjutice ne treba ljutiti

Predvidanje buduCih zbivanja

Filozojija i prehrana

Prognoziranje vremena

Makrobiotika

Plodovi koje uglavnom uvozimo

Tropsko voce

Galileo u sustavu Jupitera (1. dio)

S ljusturom i bez nje

Veliki uspjeh astronautike

Podvodne konstrukcije

Kako se i sto gradi pod vodom

Lebdjelice i hidrogliseriNovi krug krece u rujnu!

Plovidba na zracnom jastuku

Vikinzi"Ljudi sa sjevera"

Nizozemsko zlatno doba

Najveca svjetska trgovacka sila

Pretplatom na casopis ostvarite niz pogodnosti.(Vidi Klub!)

Amsterdam

Grad mostova i gostoprimstva

DRVA ZNANJA

Vasa suradnja nam je dragocjena. Stoga svoje primjedbe,sugestije, kritike i pohvale saljite na nasu

adresu, s naznakom: Za KLUB.

SantanaTrijumfalni povratak

Ted TurnerDrvo znanja mozete naci i na Internetu,

na adresi: http://www.drvo-znanja.hr

Medijski magnat, sportas i jilantrop

Atlas - Jupiter

Kviz1>..........."')•

•MiU<p<dojol<i_pb ....l><Io.l

Drvo znanja - enciklopedijski casopis za mladdNaslov originala: Tree of Knowledge.The comprehensive reference work for all the family; ©Marshall Cavendish Partworks Ltd 1995

Izlazi mjesecno tijekom skolske godine.Naslovnica: Skoljka na plazi; © Horizon International; Foto Spring

Izdavac: SysPrint d.o.o., XIV. trokut 8A, 10020 Zagreb; tel. 01/6558 740, fax 6558 741, e-mail: info@sysprint.hr • Broj ziro-racuna: 30104-601-77360 • Za izdavaca: mr. sc. Ziatko Knezovie• Urednica: Branka Savie • Prijelom: Vesna Olah • Graficko oblikovanje: Marijana Jelie • Redaktori: mr. sc. Davorka Zivny-Maljkovie (Morski mekusci; Tropsko voce; Makrobiotika); prof. dr. sc. Vladis Vujnovic (Atlas -jupiter• Autori: doc. dr. Zoran Tadie (Zmije otrovnice Hevatske); prof. dr. sc. Vladis Vujnovic ("Gali/eo" usustavujupitera;); I1ko Culie (Santana)) • Prevoditelji: Predrag Raos, Davorka Zivny-Maljkovic' Kompjutorski slog: SysPrint d.o.o.•

Tisak: RADIN REPRO I ROTO, Zagrebacka 194, 10000 Zagreb

Rjesenjem Ministarstva prosvjete i sporta Republike Hrvatske od 24. rujna 1998. godine, casopis Devo znonjo odobrava se za uporabu kao pomoeni izvor lOanja u osnovnim i srednjim skolama.ISSN 133 t -2022 • Zagreb, 2000.

L..-----~~e--~--

DRVO ZNANJA 15

Zmije otrovnice Hrvatske

U Hrvatskoj five tri vrste zmija

otrovnica. 7b su ridovka (Vipera

berus), planinska ridovka (Vipera

ursinii macrops) i poskok (Vipera

ammodytes). Sve nase otrovnice

pripadaju porodici ljutica(Viperidae).

Ljutice zive u Europi, Aziji, Mrici, Sje­vernoj i Juznoj Americi, au Australijiih nema. Nema ih niti na Antarktiku,

gdje je za gmazove prehladno. Porodica ljuti­ca obuhvaca oko 230 vrsta, a dijeli se na dvijepotporodice: prave ljutice (Viperinae) i jami­carke (Crotalinae). U prave ljutice pripadajueuropske, azijske i africke ljutice, a glavni pred­stavnici jamiearki su cegrtuse, kopljoglavke,mokasine te arborealne jamiearke juzne i ju­goistocne Azije te srednje i juzne Amerike.Sve zmije porodice ljutica prilicno su zdepastei kratkoga repa. Glava se jasno izdvaja od osta­log dijela tijela i srcolikog je ili ttokutastogoblika. Prekrivena je uglavnom sitnim ljuskica­rna. Oci svih Ijutica imaju okomitu zjenicu, sto

znaci da su prilagodene za gledanje u rami.Gotovo sve zmije ove porodiee radaju zivemlade. Mladunci se radaju u tankoj ptozirnojmembrani, koju odmah po izlijeganju probi­jaju i izlaze iz nje. Otrovni su od rodenja.

Za sve je ljutiee znacajan njihov sustav otrov­nih zlijezda i zubi. Zubi im izgledaju kao injek­cijske igle. U njihovoj se unutrasnjosti nalazikanal, a na vrhu je mali proejep kroz koji izlaziotrov. Smjdteni su na prednjem dijelu gornjeceljusti. Kada nisu u upotrebi, savinuti su pre­rna natrag i smjdteni u speeijalnom naboru

T Grada otrovnog aparata u zmija

~ru..._-otrovni kanal

.A Poskok (Vipera ammodytes) je najvecazmija otrovnica u Hrvatskoj. Ponekadnaraste i do jedan metar.

sluzniee. Kada zmija napada, zubi se uspravlja­ju, zabadaju u tijelo Zrtve i iz njih tada poreceotrov. Otrovni zubi se trose, pa ih zmija povre­menD odbacuje i odmah ih zamjenjuje novimotfovnim zubima. To znaci da se ljutiee ne mozetrajno onesposobiti vadenjem otrovnih zubi:VeliCina tih zubi ovisi 0 veliCini zmije odnosnoo velicini njezine glave. Najveee otrovne zubeima gabonska Ijutiea (Bitis gabonica) koja ziviu Mriei. Zubi velikih primjeraka ove zmijemogu biri i do pet eentimetara dugi.

Ridovka (Vipera berus)Ridovka je najrasprostranjenija od svih zrnija. Zi­vi u vecem dijelu Europe i rasprostranjena je pre­ko Citave juzne Rusije sve do Dalekog istoka.Nema je u Irskoj, juznim dijelovima Italije, Spa­njolskoj, juznim dijelovima Balkanskog poluotO­ka, te na nekim otoeima Sredozemnog mora. Toje jedina zmija koja se rasprosrire daleko na sje­ver i na Skandinavskom poluotoku prelazi u po­lamo podrucje.

Prosjecna je ridovka duga od 50 do 60 em.Zenke su vece od muzjaka i ponegdje moguizrasti do 90 em. Rep joj je kratak - iznosi 1/5

6 ZMIJE OTROVNICE HRVATSKE

do 1/6 ukupne duljine. Glava se jasno izdvajaod tijela i najsira je neSto malo iza oCiju, odak­Ie se polako SUlava u zaobljenu njusku. Gor­nji rub njuske je Iagano izdignut u mali greben.Zjeniee su okomite. Boja ric10vke vdo je prom­jenjiva. Temeljna boja moze biti bilo koja nijan­sa sive, tamnosrebrne, maslinaste, ervene, svje­dosmec1e, ervenosmec1e iIi tamnosive. Na ovojtemeljnoj boji nalaze se brojne erne oznake imdje. Na glavi su najuocljivije oznaka u obli­ku slova "V", vrha okrenuta prema njuski, itamne erte preko oCiju. Duz Iec1a prula se eik­-eak pruga, koja teee sve do vrha repa. Na bo-

RASPROSTRANJENOST RIDOVKE U EUROPI

kovima joj se nalaze brojne mdje erne, keste­njaste iIi zlltosmec1e boje. Muzjaei su kontrast­nije obojeni od zenki i u njih se erne mrlje ilioznake jace isticu na svjetlosivoj temeljnojboji. Zenke imaju bljec1e mrlje na smec10j iIizuekastoj temeljnoj boji. Tjeme izmec1u oeiju jenajeesee erno, a "V" oznaka se ponekad spaja sasusjednim mdjama i pretvara u "X". Trbuh ri­c10vke je tamnosive iIi erne boje. Cesto se nac1ei potpuno ernih, tzv. melanistiekih ric1ovki. Za­nimljiva je rasprostranjenost ernih ric1ovki; eeS­ee su na planinama i na sjeveru Europe. POStoerna boja dobro upija topIinu, erna kola pred­stavlja prilagodbu na podrucja gdje je maloizravne Sunceve svjetlosti. Ipak, treba napo­menuti da iako navedeni opis predstavlja tzv.

.... Glava rfdovke(Vipera berus).Zmije Ijutice imajuvertikalnu zjenicu.

T Ledna cik-cakpruga moze se vidjetiu vecine nasih zmijaotrovnica. Na slicije ridovka.

tipienu boju ric1ovke, relativno su eeste i onekoje potpuno odudaraju od tipienog obojenja.Tako se, primjeriee, moze nac'i ervenih riaov­ki bez eik-eak pruge, zelenkastih ric1ovki, itd.

Nacin zivota i stanisteRiaovka je najbolje praucena zmija na svijetu, Stomozemo zahvaIiti engleskim i svedskim znan­stvenieima. Dobro je proucen njezin naCin zi­vota, ekologija i ponasanje. Riaovke na vec'inimjesta zive u kolonijama i sve zivotinje jednekolonije spavaju zimski san (hiberniraju) za­jedno na jednom mjestu. Mjesto koje odabiruza hibernaeiju mora biti suho i zastieeno odnaglih padova temperature. U proljeee izlazeiz mjesta na kojem su hibernirale. Muzjaei uvi-

T Muzjaci ridovke se u proljece, tijekomsezone parenja, cesto medusobno bore.Pritom ne koriste zube, nego se uvijajujedan oko drugoga i pokusavajuprotivnikovu glavu pritisnuti uz tlo.

jek izlaze prije zenki i imenzivno se suneaju naposebnim mjestima izlozenim suneu, obicnou bIizini mjesta hibernaeije. Dva do tri tjednanakon muzjaka izlaze zenke te tada zapoCinjeparenje. To se dogac1a kada temperatura zrakadovoljno naraste, najceSee krajem ozujka iIipoeetkom travnja, ali moze zapoceti i u svib­nju. Muzjaei se tijekom sezone parenja cestomec1usobno bore. Pritom ne kariste zube, negose uvijaju jedan oko drugoga i pokusavaju pro­tivnikovu glavu i prednji dio tijela pritisnuti uzdo. Ovakve se ritualne borbe ponekad moguvidjeti u proljeee na mjestima gdje zivi vec'ibraj ric1ovki. Pobjec1eni muzjak pobjegne s mje­sta barbe, a pobjednik prilazi zenkama, zadrla­va se s njima dva do eetiri dana i tijekom togavremena se s njima pari. Nakon toga se muz­jaei, negravidne zenke i manji dio gravidnihzenki preseli na mjesta gdje provode Ijeto. Tamjesta mogu biti udaljena i nekoliko kilo­metara od mjesta hibernaeije. Vec'i dio gravid­nih zenki zaddava se tijekom Ijeta u blizinimjesta hibernaeije, gdje u jesen rac1aju mladun­ee. Potom se zajedno s muzjaeima povlace nahibernaeiju, sve do praljeca. Na sjeveru Europe,gdje nema dovoljno sunea, zenke ne Iegu mla­dunee u istoj sezoni (izmec1u proljeca i jeseni),nego tek sIjedece sezone, kada se mladuneidovoljno razviju. Nosenje i razvoj mladunaeau vlastitom tijelu veoma je zahtjevno za zen­ku tako da ona tijekom tog perioda izgubidosta na teZini. Nairne, poSto tijekom razvojamladunei zauzmu veIik dio zenkine trbusnesupljine, u njoj nema mjesta za hranu, pa sezenke tijekom graviditeta ne hrane. Zbog to­ga se zenke ric10vke pare svake druge godine:jedne se godine pare i mladunee (najeeSce)donesu na svijet u jesen, a sIjedece se sezone upraljece ne pare, nego se tijekom Citave sezo­ne sarno hrane kako bi stvorile energetske za­Iihe za parenje i nosenje mladunaea sIjedecesezone. Zato je svake sezone braj zenki spre­mnih za parenje telativno malen.

Ric10vke zive na razIiCitim stanistima. Mozeih se nac'i na moevarnom i pjeSeanom terenu, naIivadama, uz rubove suma, na suneanim planin­skim praplaneima, na eistinama u sumama i uz

17

~ Muzjak ridovke (Iijevo) po boji se raz­likuje od zenke (desno).

rubove cesta uz koje raste grmlje. Moze ih senaCi i na rubovima poljoprivrednih povrSina,blizu kamenoloma iIi i'ak blizu odlagalista otpa­da. Ne izbjegavaju ni obale rijeka i potoka, akouz njih mogu na6 relativno suhe povrsine. U jllZ­nijim podrui'jima (naprimjer u podrui'ju Sredo­zemlja) zive iskljui'ivo u moi'varnim podrui'jimaiIi u visim planinama, i do 3000 metara nad­morske visine.

Ridovka je uglavnom aktivna danju, poseb­no u podrui'jima gdje je hladnije (primjericena sjeveru Europe i u Alpama). Ako je danju pre­toplo, postaje aktivna u sumrak ili i'ak noeu. Uproljeee i jesen najve6 dio dana provede sun­i'aju6 se, ali izbjegava jako, izravno sunce. Ljetije najaktivnija ujutro i u kasno poslijepodne.Najpogodnija mjesta za suni'anje su i'istinekoje nisu daleko od grmlja ili nekog drugogzaklona. Da bi se osuni'ala, ridovka i'esto uspu-

T Poskok guta misa. Zahvaljujuci poseb­noj gradi i rasporedu kostiju glave. zmijemogu progutati velik plijen.

ze na nisko grmlje, na kamenje iIi na panjeve.Izbjegava terene na kojima ima dosta vjetra. Uproljeee izlazi i'im se temperatura zraka pop­ne iznad 10 Dc. Ponekad se II ranD proljeeepopne i na snijeg koji se topi, da bi se osun­i'ala. Dobar je plivai', ali ne ulazi i'esto u vodu.Pliva izvijanjem tijela lijevo-desno, dde6 gla­vu iznad povrsine vode.

Glavna hrana ridovke Sll mali sisavci, uglav­nom glodavci i kukcojedi. ]ede i guStere te vodo­zemce, a negdje i mlade ptice iz gnijezda i ptii'jajaja. Hrana koju ridovke uzimaju mijenja se odpodrui'ja do podrui'ja. Negdje vise jedu gllstere,a negdje glodavce, sto ovisi 0 dosrupnosti pojedi­nih vrsta plijena. Mladunci vjerojatno jedu mladeglodavce i gustere, ali i vodozemce. Neki autoritvrde da mladunci jedu kukce i pauke.

Ridovka plijen ubija otrovnim ugrizom. Pola­ko mu se pribliZi te ga, kada je dovoljno blizu,brzim pokretom glave ugrize. Ugrizena zivoti­nja jos se neko vrijeme kreee i pokusava pobje­6, ali ubrzo podlegne djelovanju otrova. Nakonnekoliko minuta, ridovka se uputi u potragu zaplijenom, neprekidno palucaju6 jezikom da biga pomoeu osjetila mirisa pronaSla, a porom ga

progura odjednom~ VeCinu zivotinja gura odglave prema repu. Zabe i vodenjake i'esto guradok su jos zivi, ali glodavce pusti da dovoljnoonemoeaju kako se ne bi mogli braniti. Ri­dovke piju dosta vode.

Ridovka je ovoviviparna zmija i koti zive mla­de, tj. Ide jaja u kojima su vee potpuno tazvi­jeni mladllnci. Ovisno 0 svojoj velii'ini i starosti,zenka donosi na svijet od tri do 20 mladunaca.Oni su dugi od 14 do 23 em i odmah su sposob­ni brinuti se sami 0 sebi. Od rodenja su oprem­ljeni otrovnim zubima i zlijezdama. S majkomse obii'no zaddavaju oko jedan do dva dananakon sro se izlegu, a onda se razidu svaki nasvoju stranu.

OtrovOtrovni zubi odrasle ridovke dugi su oko i'etirimilimetra. Ugriz izaziva bol, oticanje i razaranjeokolnog tkiva, a u kasnijim fazama moze se ja­viti mui'nina i povraeanje. Zdravim odraslimosobama ugriz ne moze ugroziti zivot, ali jeipak najbolje potraziti lijei'nii'ku pomoc. Nekiaurori tvrde da se pojedine populacijeridovkirazlikuju po otrovnosti.

8 ZMIJE OTROVNICE HRVATSKE

... Planinska ridovka (Vipera ursiniimacrops) zivi na nekim planinamajuzne Hrvatske i najmanja je nasazmija otrovniea.

U Hrvatskoj zive dvije podvrste ridovki. Tosu: obiena ridovka (Vipera berus berus) i bosan­ska ridovka (Vipera bertts bosniensis). Bosanskaje ridovka rasprostranjena po nekim planina­rna juzne Hrvatske (primjerice na Dinari), alii neke populacije ridovke smjeStene uz rijekuSavu imaju znaeajke bosanske ridovke. Ne­struenjaci je vrlo teSko mogu razlikovati odobiene ridovke. Najlakse se mogu razlikovatipo tome sto mnogi primjerci bosanske ridovkenemaju na ledima cik-cak liniju, nego je onarazlomljena u popreene crte. Najvaznija zna­eajka po kojoj se bosanska ridovka razlikujeod obiene ridovke je polozaj nekih ljuskica naglavi. Ali, ove je znaeajke jako tesko zamjetiri,osim ako se zmija ne uzme u ruke, sto moze birivrlo opasno. Bosanske su ridovke u prosjeku indro dulje od obienih - dugaeke su oko 70 cm.Tvrdi se da imaju jaCi orrov od obienih.

Planinska ridovka(Vipera ursinii macrops)

Drugo ime za ovu zmiju je zutokrug. To jenajmanja europska Ijurica, vrlo sliena obienojridovki re je sarno srruenjaci mogu od nje raz­likovati. Prosjeena joj je duljina oko 45 cm. Ne­ki je znansrvenici svrsravaju u posebnu vrsru Vi­pera macrops.

Planinska ridovka zivi u planinskim pod­ruejima juzne Hrvarske, juznim podruejimaBosne i Hercegovine (zapadna i istoena Her­cegovina), erne Gore i u sjevernoj Albaniji.

... ~ Slikeprikazujuizlijeganjeridovki. ZmijeIjutiee suovoviviparnezivotinje. stoznaci da kotezive mlade.

Glava planinske ridovke je malena i na njus­ki zaobljena, a oCi su relarivno velike. Temelj­na boja veCine primjeraka je siva iii zuekasto­siva. Ljuskice na grlu i na usnama imaju crnerubove. Ledna cik-cak pruga je vrlo varijabilna iu dosra je primjeraka razbijena u nepravilnemrlje i/ili popreene pruge. Trbuh je svjetlosmed,ramnosmed iii siv. Po temeljnoj boji vrlo je slie­na ridovki.

Kao sto je vee spomenuto, planinska ridovkazivi na visokim planinama (iznad 1500 metaran/m). Tu se zadrzava na kdkim planinskim pro-

plancima obraslim rravom i niskim grmljem.Planinska ridovka aktivna je uglavnom da­

nju. Nazalosr, njezina biologija slabo je poz­nara. Vjerojatno u proljeee vrlo kasno izlazi, aujesen se vrlo rano povlaCi na hibernaciju.

Zanimljiva po tome sto se hrani uglavnomkukcima - raznim vrstama skakavaca, zrika­vaca i kornjasa. Plijen grabi usrima i odmahT Prosjecna duljina odraslog poskokaiznosi 60-80 em. Muzjaci (desno) su upravilu veci od zenki (Iijevo). a kao i uridovki razlicito su obojeni.

ga guta. Tvrdi se da povremeno jede i mlademiseve i gustere, ali to su neprovjereni podaei.

Vrijeme parenja planinske riaovke ne zna setocno, ali se vjerojatno pari cim izaae iz hiber­naeije. Ova vrsta Ide izmeau dva i pet Zivihmladunaea, vjerojatno u jesen. Duljina novoro­aenih planinskih riaovki je oko 12 em. Pretpo­stavlja se da se mladunei hrane sitnim kukeima.

Otrov planinske riaovke slabiji je od otrovadrugih europskih Ijutiea. Posto je zmija mala,nevelika je i koliCina ubrizganog otrova. Otrovizaziva lokalnu bol i otieanje. U osjetljivijih oso­ba moze se javiti mucnina i povracanje, ali opora­yak je obicno brz. Nisu zabiljdeni smrtni sluca­jevi. Osim toga, planinska riaovka nije agresivnai relativno se rijetko brani ugrizom.

Posto je vrlo slicna riaovki postoji velika mo­gucnost pogreSne identifikaeije vrste. Na pod­rucjima gdje zivi planinska riaovka zive josposkok i bosanska riaovka. Zamjena s posko­kom je nemoguca, jer on ima karakteristicanrosCic na nosu, ali mogucnost zamjene s ma­njom bosanskom riaovkom (Vipera bems bosnien­sis) vrlo je velika. Posto je bosanska riaovka vrlootrovna, zamjena moze imati opasne posljediee.

Poskok (Vipera ammodytes)Poskok zivi u juznim dijelovima Austrije, sje­veroistocnim podrucjima Italije, na rubovimajuzne Ceske i zapadne Maaarske, u Sioveniji,Hrvatskoj, Bosni i Hereegovini, Jugoslaviji, Ma­kedoniji, Albaniji, Rumunjskoj, Bugarskoj, Grc­koj, Turskoj i zapadnom Iranu. Ima ga i na po­drucju Kavkaza.

Poskok je najveca europska zmija otrovniea.Prosjecna duljina odraslog poskoka je od 60do 80 em. Muzjaei su u pravilu veCi od zenkii ponekad narasru i do jedan metar. Rep im jevrlo kratak. Duljina mu iznosi 1/6 do 1/9ukupne duljine tijela. Poskok ima karakteris­ticnu trokutastu ili sreoliku glavu koja sejasno izdvaja od ostalog tijela. a vrhu njuskenalazi se mali rosCic po kojemu se poskok moze

RASPROSTRANJENOST POSKOKA U EUROPI

~ Glava poskoka (Vipera ammo­dytes) karakteristicnog je trokutas­tog iIi srcolikog oblika i jasno seizdvaja od ostalog tijela. Na vrhunjuske je mali roscic po kojemu seposkok moze lako prepoznati.

T Otrovni zubi poskoka zasticenisu naborom usne sluznice. amogu biti dugi i do jednogcentimetra.

lako prepoznati. RosCic je mekan i pokriven Iju­skieama. U nekih je podvrsta usmjeren okomi­to, dok je u drugih ukosen prema naprijed. Gla­va poskoka prekrivena je Ijuskieama, a zjenieesu mu okomite.

Temeljna boja poskoka je svjetlosiva u muz­jaka, a sivosmeda iii ervenosmeda u zenki.Boja moze biti promjenjiva, ali ne toliko kaou riaovki. Moze se naCi zuckastih poskoka, pacak i takvih Cija je temeljna boja svjetloruzica­sta. Duz Citave duljine tijela, do vrha repa,protde se eik-eak linija. Ona u nekih posko­ka moze biti valovita, pa cak i isprekidana, temoze tvoriti nepravilne rombove. Ta je linijatamnosive iii erne boje i jako se istice na svjet­losivoj temeljnoj boji muzjaka. Kod zenki jeta linija uglavnom tamnosmeaa ili ervenosme­aa i manje se istice na temeljnoj boji. Na bo­kovima se nalaze blijedosive ili smeae mrlje itockiee. Trbuh je zuckast ili siv. Ponekad su nanjemu prisutne erne ili tamnosive tockiee. Vrhrepa je erven, narancast, zuckast ili zelenkast. Zarazliku od riaovki, erni su poskoei vrlo rijetki.

Nacin zivota i stanistePoskok se najceSce moze naCi na suhim kame­nitim podrucjima, obraslim niskim grmljem idrvecem, veCi dio dana izlozenim suneu. Mozega se naCi i u rijetkim sumama, uz obraaenepovrsine, posebiee uz suhozidove u juznoj Hr­vatskoj. Izbjegava vlazna stanista. U juznomdijelu podrucja rasprostranjenosti moze se na­Ci sve do 2500 metara nadmorske visine.

DRVO ZNANJA 19

Kada je sunea manje, u proljeee i jesen, po­skok je uglavnom aktivan danju. Po Ijeti, kadaje danju vrlo vruce, poskoei postaju aktivniji usumrak i po noCi. Poskok je vrlo troma i sporazmija. Uglavnom ga se moze vidjeti kako sesunca ili sporo krece u potrazi za hranom. Akoje potrebno, moze se i vrlo brzo kretati, ali obic­no je to na krace udaljenosti, na primjer od mje­sta suncanja do obliznjeg zaklona. Uglavnom,brzina mu nije vrlina kojom se moze pohvaliti.Kad ga se iznenadi, najceSce pokusava pobjeCi.Ako mu to ne uspije, obicno pocne glasno sik­tati, a moze pokusati i ugristi. Meautim, ugri­zorn se brani puno rjeae nego veCina drugiheuropskih Ijutiea. Posto je spor i trom mozega se relativno lako uloviti, ali nikako ne pre­porucujemo da to radite, osim ako ne zeliteprovesti najmanje tjedan dana u bolniei, s vrloneugodnim simptomima trovanja.

Ljeti se poskok moze popeti na grmlje iii nanize drvece. To radi u potrazi za mladim pti­eama u gnijezdu iIi da bi se suncao. On volisunee puno vise nego riaovka.

Glavna hrana poskoka su mali glodavei,gusteri i ptiee. Ponekad jede druge zmije, pacak i manje primjerke vlastite vrste. Plijen ubi­ja otrovnim ugrizom, na isti naCin kao i riaov­ka. Gustere cesto grabi i odmah guta, dok glo­davee pusta nakon ugriza, pa ih kasnije po­mocu osjeta mirisa pronaae i proguta. Naza­lost, ne zna se tocno sto u prirodi jedu mla­dunei poskoka. Vjerojatno love mlade gustere,a neki autori navode da jedu i kukee.

Poskoei se povlace na hibernaeiju ujesen,obicno krajem rujna iIi u listopadu. U proljece

NEKOLIKO SAVJETA 0 PRVOJ POMOCI KOD UGRIZA ZMIJE OTROVNICE

o ZMIJE OTROVNICE HRVATSKE

izlaze kada se dnevna temperatura digne iznad15°C. Kao i ridovke, poskoei ponekad uspu­zu na snijeg koji se topi, da bi se suncali. Pa­renje se odvija krajem travnja iii u svibnju itraje od 20 do 30 dana. I muzjaei poskokaznaju se medusobno boriti na isti nacin kao iridovke. Zenke radaju zive mlade krajem ko­lovoza iii u rujnu. Netom izlezeni mladuneidugi su od 15 do 18 em. Odmah su opremlje­ni otrovom i otrovnim zubima te mogu zadatiozbiljan ugriz.

OtroyPoskok je jako otrovan. Otrov mu je jaci od otro­va ridovke i drugih europskih Ijuriea. To je najve­ca zmija otrovniea Europe, pa ima najveee otro­vne zlijezde i zube. Zubi vrlo velikih primjerakamogu biti dugi i do 1 em. To omogucuje ubriz­gavanje otrova duboko u tkiva, sto znatno po­gorsava simptome trovanja. Oni su slicni kao i uridovke, sarno Sto su izraZeniji i bue se razvijaju.Nakon ugriza poskoka, bez obzira koliko je ve­lik, potrebno je sto bue potraziti lijecnicku po­moc. Napominjemo da ugriz velikog, odraslogposkoka moze biti opasan po zivot i, ako se nelijeci, moze ostaviti trajne posljediee!

U nas Zivi sarno jedna podvrsta poskoka - Vi­pera ammodytes ammodytes. U nje je roscic ukosenprema naprijed, a rep joj je erven ili zut. Najugu Hrvatske (oko Dubrovnika i u Konavlima)mozda Zivi i druga podvrsta, Vipera ammodytesmeridionalis. U nje je roscic najceSce postavljenokomito, a rep joj je zelenkast iIi zutozelen.Ova podvrsta neSto je kontrastnije obojena ne­go Vipera ammodytes ammodytes. Postoje jos dvijepodvrste poskoka: Vipera ammodytes montadoni,koja zivi u Bugarskoj i dijelu Rumunjske, i Vi­pera ammodytes transcaucasiana, koja zivi u pod­rucju Zakavkazja, u Turskoj i u Iranu. Nekiaurori tvrde da postoje jos i Vipera ammodytesrttffoi (sjeverna Italija) i Vipera ammodytes gregor­Ulallneri (juzna Austrija), ali ove dvije podvrstenisu znanstveno priznate.

Zmijski ugriznjegOYO Iijecenje

Zmijski su otrovi mjeSavine bioloski aktivnihrvari koje zrrvu trebaju onesposobiti da jezmija lakse progura. Iako su nastali da bi sekoristili u lovu, zmije ih mogu koristiti i u sa­moobrani. Otrove vrlo grubo mozemo podi-

..... Na jugu Hrvatske(oko Dubrovnika i uKonavlima) mozdazivi podvrsta poskoka(Vipera ammodytesmeridionalis).Ova podvrsta nestoje kontrastnijeobojena negoVipera ammodytesammodytes.

jeliti na hemotoksicne i neurotoksicne otrove.Hemotoksicni otrovi djeluju na krv, ubrzava­ju iIi sprjecavaju grusanje krvi i/ili izravnorazaraju razliCita tkiva. Neurotoksicni otroviuglavnom ne razaraju tkiva, ali djeluju na ziv­cani sustav i zaustavljaju gutanje, disanje ikueanje srea. Nema zmije koja ima samo he­motoksine iii neurotoksine u otrovu. Ipak, unekih prevladavaju hemotoksini, a u nekih ne­urotoksini. Ljutiee imaju orrove u kojima pre­vladavaju hemotoksicne tvari.

1. Ne lovite zmiju koja vas je ugrizla! Lovnajcesce zavrsava dodatnim ugrizima.

2. Ako ste zmiju ipak ulovili i ubili, trebaje spremiti u neku posudu i ponijeti je sasobom lijecniku.

3. Sjednite i pricekajte nekoliko minuta davidite sto ce se dogoditi. Ako u roku od 30minuta ne dode do oticanja, zmija nije priugrizu ubrizgala otrov iii vas je ugrizla ne­otrovna zmija. Statisticki promatrano, oko30% svih ugriza su tzv. suhi ugrizi, tj. ugrizipri kojima zmija nije ubrizgala otrov. I ugrizinekih neotrovnih zmija znaju biti vrlo neu­godni i bolni, ali mjesto ugriza nikada jakone otekne.

4. Ako se javi oticanje, ugrizeno mjesto(najcesce je to ruka iii noga) treba odmahzavezati zavojem iii maramom i sto manjepomicati.

5. Ugrizenu osobu treba sto prije odvestilijecniku, po mogucnosti u bolnicu.

6. Mnogi protokoli za pruzanje prve pomoCinavode da ranu treba zarezati sterilnim no­zem iii skalpelom. Posto noz nije nikada ste­rilan, opasno je njime rezati ranu, jer se ti­me uranu mogu unijeti bakterije. Ne pre­porucuje se noz sterilizirati na plamenu, jerto najcesce nije dovoljno za dobru steriliza­ciju. Osim toga, ranu treba zarezati strucno;nestrucnim rezanjem samo se pojacava kr­varenje i pogorsava stanje mjesta ugriza.Najbolje ju je stoga zavezati zavojem i stoprije otici u bolnicu.

7. Dobro postavljen podvez moze dosta us­poriti sirenje otrova. Podvez mora biti steg-

Glavni simptom trovanja otrovom Ijuriea jeoticanje koje se brzo siri od mjesta ugriza. Kadaje ubrizgana veca koliCina otrova, otok moze za­hvatiti vece dijelove tijela. Pritom se magu javitii drugi simptomi, kao sto su mucnina, povraca­nje, grcevi, proljev i nesvjestiea. Moze doci i dodjelomicnog iii potpunog otkazivanja rada bu­brega. Krv se moze prestati grusati. Za razvojsimptoma vrlo je vazno i mjesto ugriza. NajceSCisu ugrizi u nogu iii ruku. Najopasniji su ugrizi uglavu i vrat, te ako je zrnija ubrizgala otrov iz­ravno u krvnu zilu.

Jedini pravi lijek protiv trovanja zrnijskim otro­yom je posebni protuotrov koji zovemo i zrnijskiantiserum. On se dobija tako da se konjima, tije­kom nekog perioda, ubrizgava odredena koliCinazmijskog otrova. N akon nekog vremena, u krvikonja razvit ce se posebni proteini, tzv. antitijela,koja ga stite od djelovanja otrova. Nakon Sto serazvije dovoljna kaliCina antitijela, krv se vadi tese iz nje posebnim biokemijskim postupeima taantitijela izoliraju. Potom se proCiscavaju, pakira­ju i salju na tuiste kao zrnijski antiserum. U nasvrlo kvalitetan antiserum za lijecenje ugriza naSihzmija otfovniea proizvodi Imunoloski zavod uZagrebu.

nut toliko da sprijeci sirenje otrova, ali nesmije ometati krvotok. Posto je nestrucnja­ku to vrIo tesko odrediti, ne preporucujemostavljanje podveza. Prejako stegnut podvezsamo pogorSava stanje ugrizenog mjestaispod podveza i moze dovesti do odumiranjatkiva odnosno do gangrene.

8. Mnogi Ijudi na izlete u prirodu nosezmijski antiserum kako bi ga, u slucaju dasu ugrizeni, mogli dati sami sebi. TO NIKA­KO NEMOJTE CINITI!! Mozda ste alergicni nazmijski antiserum. Ako je tako, nakon nje­gova ubrizgavanja javit ce se citav niz aler­gijskih simptoma (na primjer gusenje, ne­svjestica) koji mogu biti smrtonosni.Zmijski je antiserum posebni lijek koji tre­ba davati samo u medicinskim ustanova­ma, a najbolje je ako se to obavi u bolnici.Ako se pri davanju antiseruma i pojave zna­ci alergije, lijecnik ce ih znati suzbiti ispri­jeciti nastanak tzv. anafilaktickog soka. Aliako si sami ubrizgate antiserum, a alergicniste na njega i nalazite se daleko od lijecnika,onda vas simptomi preosjetljivosti na anti­serum mogu usmrtiti brze nego zmijskiotrov.

9. Ne bojte se zmija i njihova ugriza! Odotrova nasih otrovnica ne umire se cestoi brzo. Ako se i nekoliko sati nakon ugrizaridovke iii poskoka dode do lijecnika, vje­rojatnost da cete ozbiljno stradati je ma­la. Osim toga, zmijski su ugrizi vrlo rijetki.U krajevima gdje je poskok cesta zivotinjavise Ijudi pogine od elementarnih nepogo­da (pozara, poplava, potresa) nego od zmij­skog ugriza.