Životni standard

Sveučilište Jurja Dobrile

Interdisciplinarni studij Kulture i turizam

OSOBNA POTROŠNJA I ŽIVOTNI

STANDARD UZ OSVRT NA

REPUBLIKU HRVATSKU

Seminarski rad

Studenti: Toni Mikelić, Filip Ferenčina

Kolegij: Uvod u ekonomiju

Mentor: dr.sc. Tea Golja

Pula, siječanj 2013.

Osobna potrošnja i životni standard uz osvrt na Republiku Hrvatsku

2

SADRŽAJ

1. Uvod 3

2. Općenito o životnom standardu 4

2.1. Indikatori siromaštva 5

3. Životni standard u Republici Hrvatskoj 7

4. Općenito o osobnoj potrošnji 10

5. Osobna potrošnja u Republici Hrvatskoj 12

5.1. Osnovne karakteristike potrošnje kućanstva u 2011. 13

5.2. Sindikalna košarica 16

6. Gospodarska kretanja u Hrvatskoj koji direktno utječu na životni standard 18

6.1. Plaća 18

6.2. Vanjski dug 19

6.3. Zaduženost građana 20

6.4. Inflacija 20

6.5. Nepodmireni nalozi 21

6.6. Nezaposlenost 21

6.7. Indeks cijena 23

6.8. Mirovina 23

7. Zaključak 24

Literatura 25


3

1. UVOD

Životni standard je složena i dinamična ekonomsko-socijalna kategorija koja se tretira kao

poželjan stupanj zadovoljenja potreba. Ukoliko je distribucija dohotka ravnomjernija životni

standard, koji je određen visinom dohotka i njegovom distribucijom, bit će veći. Osobna

potrošnja blisko je vezana sa životnim standardom. Osobna potrošnja kao komponenta

agregatne potražnje multiplikativno utječe na ukupna gospodarska kretanja. Sustavno

praćenje i istraživanje osobne potrošnje u razvijenim je zemljama značajno za kreiranje i

provođenje ekonomske i socijalne politike.

U seminarskom radu se istražuju dugoročna obilježja osobne potrošnje u Republici Hrvatskoj,

a rezultati istraživanja uspoređuju se s kretanjem osobne potrošnje u odabranim zemljama

razvijenog tržišnog sustava, i u zemljama u tranziciji.

U prvom poglavlju seminarskog rada daje se uvod u tematiku i postavlja se hipoteza. U

nastavku, tj u drugm dijelu rada govori se općenito o životnom standardu da bi se u nastavku

težište stavilo na Republiku Hrvatsku. Četvrti dio seminarskog rada upoznaje nas s pojmom

osobne peotrošnje da bi se u petom dijelu naglasak stavio na osobnu potrošnju u Republici

Hrvatskoj. U šestom dijelu pod nazivom Gospodarska kretanja u Hrvatskoj koji direktno

utječu na životni standard povezuju se ostali ključni gospodarski čimbenici koji direkto utječu

na balans životnog standarda i osobne potrošnje. Sedmi i posljednji dio jest zaključak ,u

kojem se sumiraju sve ideje seminaraskog rada.


4

2. OPĆENITO O ŽIVOTNOM STANDARDU

Visoka razina dohotka po stanovniku u razvijenim zemljama s jedne i „borba“ za

zadovoljenje egzistencijalnih potreba stanovništva zemalja niske gospodarske vrijednosti s

druge strane, dovela je do potrebe za ispitivanjem utjecaja koji imaju rastući dohotci

potrošača na kretanje potrošnje. Samim time potrošnja materijalnih dobara i korištenja usluga

čine dominantan sadržaj istraživanja životnig standarda1.

„Životni standard predstavlja određeni nivo zadovoljstva materijalnih i kulturnih uvjeta života

stanovništva. Razina životnog standarda određuje količina robe i usluga dostupnih ljudima,

kao i veličina njihova dohotka.“2

Gospodarskim rastom, koji je nužan, ali nedovoljan uvjet porasta životnog standarda u

kraćem roku, potiče se rast ljudskih potreba koja zahvaljujući velikom broju različitih

proizvoda postaje sve brajnije i raznovrsnije. Siromaštvo i isključenost predstavljaju socijalne

probleme koji su osim u Hrvatskoj prisutni i u razvijenim zemljama.

Tablica 1. Dugoročne projekcije rasta BDP-a u svjetskim regijama

Izvor: http://www.zse.hr/UserDocsImages/konf/2010/HStojic.pdf

1

Babić, M. Makroekonomija, Mate, Zagreb, 2001.

2 Soumitra,S. Osnovni pojmovi u makroekonomiji. Kratis, Zagreb, 1993. str.80

http://www.zse.hr/UserDocsImages/konf/2010/HStojic.pdf


5

Prema dijagramu je vidljivo da će BDP u Hrvatskoj i Istočnoj Europi gotovo stagnirati ili se

povećavati vrlo malo.

2.1. Indikatori siromaštva

Siromaštvo se mjeri prema statističkoj definiciji EU-a koja glasi da su siromašni oni koji

imaju ispod 60% medijana nacionalnog dohotka, odnosno odgovara postotku stanovništva

koji živi s manje od 60% srednje najniže plaće. Temeljni zadatak svake države je visoki

životni standard pučanstva. Kako bi upotrijebila pravodobne socijalne mjere i kako bi uvidjela

njihove direktne učinke na socijalno ugroženo pučanstvo u zemlji svaka država prati pretanje

indikatora siromaštva. Zbog njegove praktične primjene pri kreiranju društvene pollitike i

programa, država ima direktu povratnu informaciju o tome kako upotrebljavane javne politike

i programi utječu na socijalno stanje u zemlji. Izvođenje indikatora siromaštva u pravilu se

temelji na analizi dohotka ili potrošnje obitelji, što prati sposobnost pojedinca ili obitelji da

zadovolji ili ne zadovolji neophodne potrebe u određenom trenutku. Promatranjem potrošnje

ili raspoloživog dohotka pojedinca ili obitelji koji se kasnije korigira za ostale obitelji s

obzirom na njihovu strukturu i karakteristike. Takav postupak provodi se tako da se u ukupnoj

distribuciji dohotka ili potrošnje obitelji ili pojedinca, odredi prag siromaštva koja distribiciju

dijeli na siromašne i ne siromašne obitelji odnosno pojedince. Tako izvedena granica

siromaštva iznosi ½ materijanog dohotka ili potrošnje, korigirana za razlike u strukturi obitelji

pomoću skala ekvivalencije3. (Skale ekvivalencije možemo definirati kao mjeru relevatnih

troškova života za obitelj različitih struktura i veličine u odnosu na referentnu obitelj koja se

uzima kao standard u izvođenju granice siromaštva.)Postoji više metoda izvođenja skala

ekvivalencija, jedna od najjednostavnijih polazi od pretpostavke da referentnu granicu

siromaštva treba proporcionalno korigirati u donosu na broj članova obitelji. Prema tome,

granica siromaštva jednočlane obitelji trebala bi iznositi ¼ granice siromaštva referentne

četveročlane obitelji odnsono ½ dvočlane obitelji (suprug i žena bez djece). Pozitivna strana

ove metode je njezine jednostavnost, međutim negativna je da ne uzima u obzir životnu dob

djece, njihove razlike u odnosu na odrasle članove obitelji, ekonomiju razmjera koja se može

postići dijeljenjem spavaćih soba ili kupnjom potrebnih dobara na veliko. Sljedeća metoda,

3 Škare, M. Indikator siromaštva u Republici Hrvatskoj, svezak 6., br.3., Pravni fakultet – studijski centar

socijalnog rada, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, 1999. str.282


6

koja se nadovezuje na prije spomenutu, zalaže se za cjelovitu primjenu temeljne granice

siromaštva na sve obitelji, neovisno o njihovoj strukturi i veličini. Iz toga proizlazi da su

potrebe četveročlane obitelji (4 odrasla člana) jednake peteročlanoj obitelji s dvoje odraslih

članova i troje djece. Citro i Michael su između ovih dviju ekstremnih metoda izvođenja skala

ekvivalnecija razvili metodu prema kojoj bi se referentna granica siromaštva korigirala za

potrebe odraslih i djece mlađe od 18 godina i uključio faktor ekonomije razmjera većih

obitelji. Skala ekvivalencije izvodi se prema formuli:4

Skala vrijednosti = (A + PK) x F

gdje je:

A – broj odraslih članova obitelji,

K – broj djece, gdje se svako dijete (točnije njegove potrebe) promatra kao udio P u

potrebama odraslih članova obitelji,

F – faktor ekonomije razmjera

P – procijenjene potrebe dijeteta u odnosu na odraslog člana obitelji

Tablica 2. Pokazatelji siromaštva u Hrvatskoj

Izvor:http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/pgp_ess/0_DOCS/hr/Croatia%20in%20figures

%202012.pdf

Rezultati tablice 2. zastrašujući su jer stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj 20,6%.

4 Ibidem

http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/pgp_ess/0_DOCS/hr/Croatia%20in%20figures%202012.pdf



7

3. ŽIVOTNI STANDARD U REPUBLICI HRAVTSKOJ

Vlada Republike Hrvatske uz osiguranje političke stabilnosti, na domaćem planu provodi

politiku makroekonomske stablinosti i kontrole nad javnim financijama, poboljšanja fiskalne

uravnoteženosti i kontrole proračunskih triškova, poticanja razvoja malog i srednjeg

poduzetništva, regulacije i liberalizacije tržišta energenata, privatizacije velikih poduzeća

javnog sektora i jačanja regulacijskih i nadzornih mehanizama u financijskom sektoru.

Restrektivnom monetarnom politikom Hrvatske narodne banke osigurana je stabilnost i

interna konvertibilnost domaće valute.

Jedan od primarnih ciljeva gospodarske politike hrvatske Vlade je stvaranje poticajnog

poslovnog okruženja, usklađenost sa standardima koji prevladavaju u EU i zemljama

razvijenog tržišnog gospodarstva. Svjesna važnost stranih ulaganja za budući razvitak zemlje i

njihova snažnog doprinosa daljenjem restrukturiranju i modernizaciji gospodarstva, jačanju

međunarodne konkuretnosti i stvaranju novih radnih mjesta, Vlada je čvrsto opredijeljenja

daljenjem unapređenju uvijeta za rast izravnih stranih ulaganja5.

Posljednji put Hrvatska je zabilježila rast od 2,2 posto u 2008. godini. Prošlogodišnjih 0,2

posto rasta nije pomoglo da se Hrvatska značajno odlijepi. Hrvatska je nakon dvije godine

pada BDP-a u prošloj godini ostvarila slabašan rast od 0,2 posto, pokazuje to prva procjena

Državnog zavoda za statistiku (tablica 3). Njihovo priopćenje otkriva i to da je hrvatsko

gospodarstvo na kraju prošle godine počelo ponovno padati jer je u zadnjem tromjesečju

zabilježen pad od 0,2 posto u odnosi na isti kvartal 2010. godine.Tako je Hrvatska ponovno

na pragu nove recesije i je li joj se ona i službeno dogodila pokazat će kretanje BDP-a u

prvom kvartalu ove godine6. U 2011. godinu Hrvatska je također ušla s padom jer je prvo

tromjesječje bilo u minusu 0,8 posto, nakon toga su uslijedila dva kvartala rasta, od po 0.8 i

0.7 posto, što je izvuklo godinu da bude na minimalnom rastu od 0,2 posto, odnosno tek nešto

malo iznad 2010. godine. U toj je godini gospodarstvo palo za 1,2 posto, a godinu dana ranije

5 Babić, M. Makroekonomija, Mate, Zagreb, 2001.

6 http://www.novilist.hr/Vijesti/Gospodarstvo/Hrvatski-BDP-u-2011.-porastao-za-0-2-posto-ali-smo-na-

pragu-nove-recesije


8

u najtežoj 2009. godini pad je bio šest posto. Posljednji put Hrvatska je zabilježila rast od 2,2

posto u 2008. godini. Prošlogodišnjih 0,2 posto rasta nije pomoglo da se Hrvatska značajno

odlijepi jer su je padovi u dvije godine kad je gospodarstvo u pitanju vratili na 2006. godinu.

Tablica 3. Bruto domaći proizvod, godišnji obračun


%202012.pdf

Blago pozitivan doprinos kretanju BDP-u došao je od laganog rasta osobne potrošnje (+0,2

posto) te bržeg rasta izvoza roba i usluga od uvoza roba i usluga (+2,2 posto naspram 1

posto). Blage stope rasta osobne potrošnje nisu posljedica rasta raspoloživog realnog dohotka,

već izuzetno niske baze i vrlo vjerojatno prelijevanja pozitivnih učinaka dobrih rezultata iz

turizma. S druge strane, bitno je oslabio pozitivan doprinos neto izvoza u usporedbi s 2010.

godinom, prvenstveno uslijed pogoršanih trendova u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Glavni

negativni doprinos kretanju BDP-a došao je od bruto investicija u fiksni kapital koje su uz

razmjeno snažan pad od 7,2 posto i treću godinu (odnosno već 12 tromjesečja) u dubokoj

recesiji7.Naposljetku, državna potrošnja također je zabilježila blagi realni pad od 0,2 posto,

nastavljajući prilagodbu krizi u gospodarstvu. Bruto dodana vrijednost zabilježila je realnu

stagnaciju u 2011. Pritom očekivano najveći negativni doprinos dolazi od građevinarstva s

realnom godišnjom stopom pada od -9,3 posto8. Iako uz nešto blaže stope, treću godinu za

redom, pad bilježe i djelatnosti prijevoz, skladištenje i veze (-1,7 posto) te rudarstvo, vađenje,

7 Kopal,M.: “Neka obilježja gospodarstva Hrvatske i strukturne promjene”, Ekonomski pregled, god.

47, br. 1-2/1996., str. 30-44.





9

prerađivačka industrija, opskrba električnom energijom, plinom i vodom (-0,9 posto), dok se

ubrzanje realnog pada bilježi kod djelatnosti poljoprivreda, lov, šumarstvo i ribarstvo (-2,8

posto). Analitičari Raiffeisen banke u 2012. godini očekuju realni pad BDP-a od jedan posto,

pri čemu nakon pada u prva dva tromjesečja pozitivnije trendove prognoziraju za drugi dio

godine. Pritom naglašavaju da u srednjoročnom razdoblju rast mogu potaknuti jedino

investicije. Osobna potrošnja ne može biti pokretač rasta, već ga samo slijediti s obzirom na

relativno visoku zaduženost stanovništva te ograničenost rasta osobnih dohodak9a (tablica 4).

Fiskalna konsolidacija istodobno onemogućava rast potrošnje države, a usporavanje

gospodarstva eurozone i niska vrijednost robnog izvoza ograničavaju pozitivan doprinos neto

izvoza10

.

Tablica 4. Godišnja prosječna zaposlenost i utjecaj na životni standard i osobnu

potrošnju


%202012.pdf

Godinu 2012. stoga treba gledati kao priliku za osiguranje nove startne pozicije. Provedu li se

potrebne strukturne reforme, 2013. bi mogla donijeti rast BDP-a.


47, br. 1-2/1996., str. 30-44.


http://epp.eu/

http://epp.eu/


10

4. OPĆENITO O OSOBNOJ POTROŠNJI

Teorijsku osnovu istraživanja osobne potrošnje nalazimo u radovima ekonomskih

mislilaca koji su u okviru neoklasične teorije pokušavali objasniti ponašanje potrošača.

Poseban teorijski doprinos razvitku dinamičke i suvremene teorije potrošača dao je Keynes.

On prvi formulira makroekonomsku funkciju potrošnje, pa na osnovi studioznog i

kompleksnog izučavanja dolazi do spoznaje o važnosti ovog makroekonomskog agregata za

funkcioniranje cjelokupnog gospodarstva11

.

Osobna potrošnja predstavlja, kvantitativno gledano, najznačajniju komponentu ukupne

agregatne potražnje. Njezin udio u raspodjeli bruto domaćeg proizvoda svake zemlje iznosi

više od 50%. U raspodjeli ukupno ostvarene proizvodnje svijeta, s više od 60% participira

osobna potrošnja. O dugoročnim tendencijama i kratkoročnim kolebanjima ovog

makroekonomskog agregata u velikoj mjeri ovisi stupanj korištenja raspoloživog proizvodnog

potencijala svake zemlje. Apsorbirajući najveći dio tekuće proizvodnje, osobna potrošnja

utječe na agregatne izdatke, vrijednost ostvarenog inputa, kretanje zaposlenosti, investicija i

štednje. Vrijednosne i strukturne promjene osobne potrošnje dugoročno determiniraju

gospodarske tijekove: ekonomski rast i razvitak, kretanje bruto domaćeg proizvoda,

strukturne promjene u proizvodnji i gospodarstvu, životni standard i kvalitetu života

stanovništva.

Pod obilježjima osobne potrošnje podrazumijevaju se12

:

1) kretanje vrijednosti osobne potrošnje i njezina relativnog udjela u ostvarenom bruto

domaćem proizvodu i

2) alokacija budžeta kućanstava na pojedina dobra i usluga, odnosno struktura potrošnje

sektora kućanstva.

S obzirom na povezanost osobne potrošnje i ukupnih gospodarskih kretanja, razumljivo je da

su danas mnoga ekonomska istraživanja u razvijenim zemljama usmjerena na praćenje i

analizu obilježja osobne potrošnje. U tu svrhu državne i međunarodne statističke institucije

redovito prikupljaju i obrađuju podatke o budžetima kućanstava. Ti podaci prikazuju

11

Ibidem.


47, br. 1-2/1996., str. 30-44.


11

alokaciju raspoloživa dohotka kućanstava na određena dobra ili grupe dobara i usluga u tijeku

nekog vremenskog perioda: mjesečno, kvartalno, godišnje. Grupe dobara i usluga za koje se

prati potrošnja definirane su službenom klasifikacijom pojedine zemlje. Statistička je jedinica

domaćinstvo, koje je također određeno i definirano od strane statističkih institucija. Izvještaji

o budžetu kućanstava sadrže i podatke o strukturi kućanstava prema godinama starosti, spolu,

rodbinskim odnosima između članova domaćinstva. zatim prema zaposlenosti i obrazovanju

članova, te vlasništvu ili najmu stambenog prostora, posjedovanju trajnih dobara. Takvi

izvještaji predstavljaju kvalitetnu osnovu za različite ekonomske i socijalne analize, kao i za

donošenje mjera ekonomske i socijalne politike13

. Agregiranjem podataka dolazi se do

pokazatelja o potrošnji sektora domaćinstva i nastalim promjenama, pa je moguće predvidjeti

buduća kretanja osobne potrošnje u nekoj zemlji. Nadalje, Izvještaji o budžetu kućanstava

predstavljaju osnovu za izučavanje socijalnih i ekonomskih obilježja sektora domaćinstva,

kao na primjer veličinu i tipove kućanstava, životni ciklus kućanstava, zaposlenost u

pojedinim sektorima gospodarstva. Podaci, posebno oni koji se odnose na životni standard,

važni su zbog vođenja adekvatne socijalne i porezne politike, kao i politike prema obitelji14

.

U Republici Hrvatskoj nisu se provodila značajnija sustavna i aplikativna istraživanja osobne

potrošnje koja bi po metodološkom pristupu bila usporediva sa istraživanjima u razvijenim,

posebno europskih zemljama. Tek prijelazom na novi, tržišni način privređivanja koji

zahtijeva i standardizaciju praćenja makroekonomskih tijekova, u Hrvatskoj se započelo s

izradom Ankete o potrošnji kućanstava koja se provodi od 1998. godine. Anketom se

prikupljaju podaci o visini i strukturi potrošnje po namjeni, o strukturi prihoda kućanstava

prema izvorima, o štednji, uvjetima života, te društvenim, ekonomskim i demografskim

obilježjima kućanstava. Metodološki, ova je Anketa usklađena s međunarodnim standardima i

standardima Europske unije.

Za potrebe ovog seminarskog rada istraživanje obilježja osobne potrošnje u Republici

Hrvatskoj napravljeno je za razdoblje od godine 2008. do 2011. Za potrebe analize učinjena je

metodološka prilagodba praćenja osobne potrošnje prema metodologiji Eurostata i Svjetske

banke.



47, br. 1-2/1996., str. 30-44.


12

5. OSOBNA POTROŠNJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Kućanstvo je svaka obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju i zajednički

troše svoje prihode za podmirivanje osnovnih životnih potreba (stanovanje, hrana i drugo).

Kućanstvom se smatra i svaka osoba koja živi sama (jednočlano kućanstvo). Izdaci za

potrošnju kućanstva podrazumijevaju novčanu i naturalnu potrošnju proizvoda i usluga koji

služe za podmirivanje životnih potreba članova kućanstva.

Struktura izdataka za potrošnju prati se prema međunarodnoj klasifikaciji COICOP15

, koja ih

razvrstava na 12 glavnih skupina:

01-Hrana i bezalkoholna pića, uključuje izdatke za proizvode od žitarica, meso i mesne

prerađevine, ribu i riblje prerađevine, mlijeko i mliječne proizvode, ulja i masnoće,

voće i povrće, šećer, džem, konditorske proizvode, ostale prehrambene proizvode (npr.

dodatke jelima) i bezalkoholna pića (npr. osvježavajuća pića, čaj).

02-Alkoholna pića i duhan - uključuje izdatke za sve vrste alkoholnih pića (vino, pivo,

žestoka alkoholna pića) i duhanske proizvode.

03-Odjeća i obuća, uključuje izdatke za sve vrste muške, ženske i dječje odjeće i obuće

te njihov popravak, čišćenje i posuđivanje.

04-Stanovanje i potrošnja energenata, uključuje izdatke za plaćanje najamnine,

komunalija, električne energije, vode, plina, popravaka u stanu te proizvoda i usluga za

redovito održavanje stana. U izdatke ove grupe nije uključena imputirana najamnina.

Imputirana najamnina odnosi se na kategorije vlasnika stana (kuće) i ostale kategorije

stanara koji nisu podstanari i predstavlja pretpostavljeni iznos naknade za najam stana

koju bi kućanstvo koje stanuje u vlastitom stanu, platilo kada bi isti takav stan trebalo

unajmiti za svoje potrebe.

05-Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kuće, uključuje izdatke za kupnju

pokućstva, kućnog tekstila, popravke namještaja, izdatke za kupnju posuđa i kućanskih

15

Classification of individual consumption by purpose


13

aparata, alata i pribora za kuću i vrt te izdatke za proizvode i usluge za održavanje

kućanstva.

06-Zdravstvo, uključuje izdatke za kupnju farmaceutskih proizvoda, terapeutskih

pomagala i opreme te izdatke za zdravstvene usluge.

07-Prijevoz, uključuje izdatke za kupnju vozila i rezervnih dijelova, izdatke za

popravak vozila, kupnju goriva te izdatke za javni prijevoz.

08-Komunikacije, uključuje izdatke za poštanske i telefonske usluge te kupnju

komunikacijske opreme.

09-Rekreacija i kultura, uključuje izdatke za kupnju opreme za sport, rekreaciju i

kulturu, izdatke za kućne ljubimce, izdatke za usluge vezane za sportske i kulturne

događaje, televizijsku i radijsku pretplatu, kupnju školskih i ostalih knjiga, pribora za

crtanje i pisanje te izdatke za paket-aranžmane.

10-Obrazovanje, obuhvaća izdatke za obrazovne usluge. Uključeni su izdaci za

predškolsko obrazovanje djece u dobi od 3 godine i više, izdaci za upisnine i školarine

u osnovnoškolskom, srednjoškolskom i visokoškolskom obrazovanju te izdaci za

neformalno obrazovanje. Obuhvat obrazovnih usluga temelji se na kategorijama

obrazovanja definiranima Međunarodnom standardnom klasifikacijom obrazovanja

(ISCED-97). Izdaci vezani za obrazovanje koji se odnose, npr. na kupnju knjiga

uključeni su u skupinu 09, dok su, npr. izdaci za studentski dom uključeni u skupinu

11.

11-Restorani i hoteli te uključuje izdatke za ugostiteljske usluge (gostionice, restorani,

kafići, kantine i slično), izdatke za usluge smještaja u hotelima, motelima, planinarskim

domovima, kampovima te usluge smještaja u đačkim i studentskim domovima.

12-Ostala dobra i usluge. uključuje izdatke za proizvode i usluge za osobnu njegu,

kupnju osobnih predmeta, plaćanje usluga socijalne skrbi (npr. domovi za starije),

izdatke za usluge osiguranja, financijske i ostale usluge16



14

5.1. Osnovne karakteristike potrošnje kućanstva u 2011. godini

Osnovne karakteristike potrošnje kućanstava izračunane su na temelju podataka prikupljenih

istraživanjem Anketa o potrošnji kućanstava. Anketa se provodi na uzorku slučajno izabranih

privatnih kućanstava tako da je uzorak za svaku godinu posebno definiran, tj. kućanstva se ne

ponavljaju u sljedećoj godini. U anketni uzorak 2011. bilo je izabrano 4160 stambenih

jedinica nastanjenih privatnim kućanstvima, uspješno ih je anketirano 2335. Stopa odgovora

na razini kućanstva iznosila je 64%. Izdaci za potrošnju u 2011. iznosili su u prosjeku 74 941

kunu po kućanstvu, što je manje za 0,3% u odnosu na prosječne izdatke kućanstava u 2010.

Struktura potrošnje kućanstava iskazana je s pomoću dvanaest glavnih skupina izdataka za

proizvode i usluge kojima se podmiruju životne potrebe članova kućanstva. Struktura

potrošnje u 2011. ne razlikuje se bitno u odnosu na prethodnu godinu. Promatrano po

glavnim skupinama, u 2011. najveće udjele u izdacima čine izdaci za Hranu i bezalkoholna

pića, 31,7%, i izdaci za Stanovanje i potrošnju energenata, 15,7%. Izdaci za Prijevoz nalaze

se s 12,9% na trećemu mjestu po udjelu u ukupnim izdacima. Slijede izdaci za Ostala dobra i

usluge s 8,7%, Odjeću i obuću s 6,0%, Komunikacije s 5,4% te izdaci za Rekreaciju i kulturu

s 5,3%. Sve ostale skupine u ukupnim izdacima kućanstava sudjeluju s udjelom manjim od

5%.17

U tablici 5. prikazana je visina i struktura prosječnih izdataka po kućanstvu u 2011. po

glavnim skupinama i prema namjeni potrošnje unutar skupina. U nastavku se navode visina i

struktura izdataka za one glavne skupine izdataka koje imaju veći i značajniji udio u potrošnji

kućanstava u 2011. Izdaci za skupinu 01 Hrana i bezalkoholna pića iznose u prosjeku 23 735

kuna po kućanstvu, a unutar nje su pretežni udio činili izdaci za hranu, 92,1%. Izdaci za

skupinu 04 Stanovanje i potrošnja energenata iznose u prosjeku 11 799 kuna po kućanstvu, a

unutar te skupine najveći udio čine izdaci za električnu energiju, plin i ostala goriva sa 63,1%

i izdaci za opskrbu vodom i ostale usluge vezane za stanovanje s 25,6%. Izdaci za skupinu 07

Prijevoz iznose u prosjeku 9 702 kune po kućanstvu, a unutar nje su veći udio činili izdaci za

održavanje i upotrebu vozila sa 73,5%. U izdacima za skupinu 12 Ostala dobra i usluge, koji

u prosjeku iznose 6 535 kuna po kućanstvu, najveći udio čine izdaci za proizvode i usluge za

osobnu njegu s 44,4% te razne oblike osiguranja s 37,5%. Izdaci za skupinu 03 Odjeća i

17


15

obuća u prosjeku iznose 4 493 kune po kućanstvu, a unutar te skupine veći udio imaju izdaci

za odjeću, 69,5%18

. Izdaci za skupinu 08 Komunikacije u prosjeku iznose 4 011 kuna po

kućanstvu, a unutar te skupine je udio izdataka za telefonske usluge 98,0%.

Tablica 5. IZDACI ZA POTROŠNJU, PROSJEK PO KUĆANSTVU

2009. 2010. 2011.

Izdaci za potrošnju – ukupno, kuna 76 188 75 167 74 941

Struktura izdataka prema glavnim skupinama izdataka, % 100,0 100,0 100,0

01 Hrana i bezalkoholna pića 32,1 32,1 31,7

02 Alkoholna pića i duhan 3,6 3,8 3,7

03 Odjeća i obuća 7,3 6,4 6,0

04 Stanovanje i potrošnja energenata19

14,4 14,9 15,7

05 Pokućstvo, oprema za kuću i redovito

održavanje kuće

5,2 4,9 4,6

06 Zdravstvo 2,8 3,2 2,7

07 Prijevoz 11,0 12,0 12,9

08 Komunikacije 5,1 5,3 5,4

09 Rekreacija i kultura 6,0 5,6 5,3

10 Obrazovanje 1,0 0,9 0,9

11 Restorani i hoteli 3,1 2,4 2,4

12 Ostala dobra i usluge 8,4 8,5 8,7

Izvor: Zavod za statistiku RH 29.01.2013.

Mnogobrojna teorijska i aplikativna istraživanja ukazuju na pravilnosti kretanja vrijednosti i

strukture osobne potrošnje i dostignute razine razvijenosti zemlje. Zemalja različitog nivoa

razvijenosti dokazane su slijedeće pravilnosti 7 kretanja vrijednosti osobne potrošnje:

a) veći relativni udio osobne potrošnje u ostvarenom bruto domaćem

proizvodu i niska vrijednost per capita, ukazuje na niži stupanj gospodarske


19 Izdaci za skupinu Stanovanje i potrošnja energenata ne uključuju imputiranu najamninu. Imputirana

najamnina odnosi se na kategorije vlasnika stana (kuće) i ostale kategorije stanara koji nisu podstanar i

predstavlja pretpostavljeni iznos naknade za najam stana koju bi kućanstvo koje stanuje u vlastitom stanu, platilo

kada bi isti takav stan trebalo unajmiti za svoje potrebe.


16

razvijenosti zemlje, s dominantnim primarnim sektorom;

b) prijelazom zemlje na viši stupanj gospodarskog razvitka smanjuje se udio osobne potrošnje

u BDP-u i pada granična sklonost osobnoj potrošnji, uz istovremeno povećanje njene

vrijednosti po stanovniku20

i

c) na visokom stupnju gospodarske razvijenosti udio se osobne potrošnje zadržava na razini

od cca 60% BDP-a, dok vrijednost osobne potrošnje po stanovniku značajno raste.

5.2. Sindikalna košarica

Obračun sindikalne košarice izvršen je za četveročlanu obitelj čiji su članovi roditelji i dvoje

djece školske dobi. To je važno naglasiti iz razloga što u našoj standardnoj košarici nisu

uračunati troškovi novorođenčadi21.

Cijene prehrambenih i higijenskih proizvoda prikupljene su u više prodavaonica za svaki grad

te su odabrane najniže cijene pojedinih proizvoda. Troškovi stanovanja obuhvaćaju prosječne

režijske troškove za stan od 60 m², te troškove obnavljanja kućanskih aparata i namještaja.

Režijski troškovi obuhvaćaju troškove struje, vode, grijanja, čistoće, komunalne naknade i

doprinose za zajedničku pričuvu zgrade. Obitelji koje su prisiljene unajmljivati stanove

moraju izdvojiti dodatnih 250,00 EUR što ovisi u kojem se dijelu grada stan iznajmljuje. No

to je uistinu hrvatski prosjek. U većim gradovima cijene najma su veće. U Zagrebu primjerice

treba dodati još do stotinjak eura.

U troškove obnavljanja kućanskih aparata i namještaja, u razdoblju od 10 godina uračunati su

troškovi najnužnijih aparata (hladnjak, perilica, štednjak) i namještaja (kuhinja, dnevna soba i

spavaća soba). Također, pretpostavka je kako obitelj nema osobni automobil, odnosno koristi

se isključivo uslugama javnog prijevoza. Tako su u troškove prijevoza uključene cijene dvije

mjesečne radničke karte i dvije mjesečne đačke karte za područja prve zone. Kako dio radnika

dolazi iz prigradskih naselja i susjednih mjesta, troškovi prijevoza mogu biti veći od

navedenih. Napominjemo tek kako troškovi automobila na razini godine, čak i ako se prebiju

20



47, br. 1-2/1996., str. 30-44.


17

s troškovima gradskog prijevoza još uvijek predstavljaju snažno opterećenje kućnog budžeta i

košarice.

Troškovi kulture obuhvaćaju samo jedan obiteljski odlazak u kino, redovito čitanje jednog

mjesečnog časopisa i svakodnevno čitanje jednog dnevnog lista. Redovnom košaricom nisu

obuhvaćeni troškovi obrazovanja (kupovine školskih knjiga i pribora), njege zdravlja (dodaci

prehrani, lijekovi i sl.), godišnjeg odmora i sportskih aktivnosti22.

Tablica 6. Sindikalna košarica

Izvor: http://www.nhs.hr/gospodarstvo/kosarica/

Iz tablice 6 vidljiv je konstanatn porast sindikalne košarice u svim gradovima Republike

Hrvatske. Najskuplji grad u državi je Pula, koja u kolovozu bilježi visinu sindikalne košarice

od 7.179 kuna. Ustopu je prati Vukovar, a gradovi s najpovoljnijom sindikalnom košaricom

su Osijek s 6.321 kunom i Slavonski Brod s 6.411 kuna.

S obzirom da istovremeno plaće radnika ne rastu predviđa se daljnji pad životnog standarda i

osobne potrošnje u Republici Hrvatskoj.


http://www.nhs.hr/gospodarstvo/kosarica/


18

6. GOSPODARSKA KRETANJA U HRAVTSKOJ KOJI DIRKTNO

UTJEČU NA ŽIVOTNI STANDARD I OSOBNU POTROŠNJU

Prema svemu što se u seminarskom radu do sada spomenulo mogu se isčitati uzročno

posljedične veze između gospodarstva države i standarda u kojemu žive njezini građani. U

nastavku će se naglasak staviti na osam pokazatelja gospodarskih kretanja u Republici

Hrvatskoj.

6.1. Plaća

Prosječna je neto plaća zaposlenih u Hrvatskoj i za cijelu prošlu godinu zabilježila realni pad.

Tako je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za razdoblje od siječnja do prosinca 2011.

godine iznosila 5.441 kunu, što je u odnosu na 2010. nominalno više za 1,8 posto, a realno je

niže za 0,4 posto23. Na mjesečnoj razini pak, u odnosu na studeni, prosječna je neto plaća za

prosinac pala i nominalno i realno, pri čemu treba imati u vidu i isplate božićnica koje su bile

uključene u isplate za studeni. Prosječna neto plaća za prosinac iznosila je 5.493 kune, što je u

odnosu na prosječnu neto plaću za studeni nominalno manja za 4,1 posto.

Među djelatnostima, najviša prosječna neto plaća za prosinac isplaćena je u promidžbi

(reklami i propagandi) u iznosu od 9.958 kuna. Slijedi zračni prijevoz sa 9.544 kune te

upravljačke djelatnosti, savjetovanje u vezi s upravljanjem s prosječnom neto plaćom za

prosinac od 8.859 kuna. Najniže plaće istodobno su isplaćene u proizvodnji kože i srodnih

proizvoda, u iznosu od 2.839 kuna. U proizvodnji odjeće prosječna neto plaća za prosinac

iznosila je 3.054 kune, a u uslugama u vezi s upravljanjem i održavanjem zgrada te uređenju i

održavanju krajolika 3.121 kuna. Prema podacima DZS-a, prosječna mjesečna bruto plaća po

zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za prosinac prošle godine iznosila je 7.891 kunu,

što pokazuje nominalni pad za 2,9 posto, a realni pad za 2,6 posto u odnosu na studeni.

Prosječna mjesečna bruto plaća za prošlogodišnji prosinac u odnosu na isti mjesec prethodne

godine nominalno je viša za 1,1 posto, a realno je niža za 1 posto. Za razdoblje od siječnja do


47, br. 1-2/1996., str. 30-44.


19

prosinca prošle godine prosječna mjesečna bruto plaća iznosila je 7.796 kuna, što je u odnosu

na 2010. nominalno više za 1,5 posto, a realno je niže za 0,824

posto.

Tablica 7. Prosječna mjesečna plaća


%202012.pdf

6.2. Vanjski dug

Krajem ove godine hrvatski će vanjski dug, prema Vladinim projekcijama, dosegnuti 47,6

milijardi kuna, što znači da će u prosjeku svaki građanin dugovati 10.747 eura ili oko 80

tisuća kuna ili 15 prosječnih plaća u državi. Povećanje je to duga po glavi stanovnika za oko

500 eura u odnosu na 2010. godinu, odnosno ukupan vanjski dug će se, prema Vladinim

procjenama, u ovoj godini povećati za oko 2,2 milijarde eura. Ostvare li se planovi o rastu

BDP-a od 1,6 posto, vanjski će dug u ovoj godini biti za oko tri posto veći od BDP-a,

odnosno svega što će Hrvatska stvoriti do kraja 2011. godine. Zabrinjavajuću razinu od sto

posto BDP-a vanjski dug već je premašio u 2010. godini i iznad te razine držat će se,

procijenili su u Vladi, i do kraja 2013. godine. U toj će godini hrvatski vanjski dug dosegnuti

52,515 milijardi eura, odnosno svaki će građanin, i oni tek rođeni i oni najstariji, dugovati

11.852 eura, pa ako ne bude značajnijih promjena u tečaju kune dug po glavi stanovnika bit će

24






20

88 tisuća kuna25

. Od srpnja 2009. do kraja ove godine, vanjski dug Hrvatske povećao za šest

milijardi eura što je 200 milijuna eura po mjesecu. U tih 30 mjeseci svaki građanin dodatno će

biti »zadužen« za 1.354 eura.

Tako je u razdoblju od 2000. do kraja 2010. godine hrvatski vanjski dug narastao za 4,5 puta.

Prema, podacima HNB-a, vanjski dug same države povećao se sa 3,8 milijardi eura s kraja

1999. godine na 5,9 milijardi eura krajem 2003. godine i na toj se razini zadržao do danas26

. U

to nisu uključena jamstva i obveze HBOR-a.U ovoj godini, također prema izračunu središnje

banke, na naplatu ukupno dolazi više od deset milijardi eura, od čega će država morati vratiti

940 milijuna eura što će učiniti novim zaduživanjem. Država će za pokrivanje kamata i

otplate starih kredita morati podići oko 14 milijardi kuna kredita, ali još toliko će se morati

zadužiti za pokrivanje manjka u državnom proračunu. Zbog toga će i javni dug, odnosno

inozemni i unutarnji dug države, u 2011. godini narasti na više od 150 milijardi kuna, s

ovogodišnjih 138 milijardi kuna i dosegnut će 44,2 posto BDP-a27

.

6.3. Zaduženost građana

Prosječna zaduženost po svakom zaposlenom stanovniku Hrvatske prekoračila je granicu od

10.000 eura, odnosno dosegla je 74.000 kuna, a ukupni dug građana već je sada veći od

stotinu milijardi kuna. Istina, analitičari se spore oko ocijene je li takva zaduženost srljanje

većine Hrvata u dužničko ropstvo ili prostora za nova zaduženja još ima. Bilo kako bilo

statistika govori da je kreditna zaduženost hrvatskih građana upola veća nego u većini

tranzicijskih zemalja, ali i dva do tri puta niža nego u zemljama Europske unije. Mnogi će sad

reći: ako mogu građani EU možemo i mi, ali pri tom treba voditi računa da je upravo u

zemljama Europske unije pokrenuta prava lavina upozorenja o štetnosti prekomjernog

zaduživanja stanovništva. Osnovane su ili se osnivaju udruge i organizacije s ciljem da

stanovništvo zadrži financijsku disciplinu i racionalizira svoju potrošnju28

.

25

Ibidem

26 http://www.nhs.hr/gospodarstvo/pokazatelji/vanjski_dug/ 31.01.2013.

27 http://www.dnevno.hr/vijesti/novac/29480-1991-2011-vanjski-dug-15-puta-veci-dvostruko-vise-

umirovljenika.html 30.01.2013.

28 http://www.nhs.hr/gospodarstvo/pokazatelji/zaduzenost_gradjana/

http://www.nhs.hr/gospodarstvo/pokazatelji/vanjski_dug/

http://www.dnevno.hr/vijesti/novac/29480-1991-2011-vanjski-dug-15-puta-veci-dvostruko-vise-umirovljenika.html

http://www.dnevno.hr/vijesti/novac/29480-1991-2011-vanjski-dug-15-puta-veci-dvostruko-vise-umirovljenika.html


21

6.4. Inflacija

Iako su u prosincu porasli troškovi stanovanja (grijanje) te prehrane (prije svega voća i

povrća) potrošačke su cijene u prosjeku bile za simboličnih 0,1 posto niže nego mjesec prije.

To se u prvom redu može pripisati sezonskim pojeftinjenjima odjeće i obuće te nešto nižoj

cijeni goriva29

. Godišnja je inflacija, međutim, time tek neznatno ublažena; cijene su u odnosu

na lanjski prosinac u prosjeku bile 4,7 posto više, dok je prosječna inflacija u 2012. bila 3,4

posto30

.

6.5. Nepodmireni nalozi

Vrijednost dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje u svibnju je povećana za dodatnih 807,7

milijuna kuna do novog rekorda od 39,9 milijardi kuna, navodi se u novom izdanju

publikacije Hrvatske gospodarske komore (HGK)31

. Rekordan je bio i broj

nelikvidnih/insolventnih poslovnih subjekata, kojih je bilo ukupno 84.692, što predstavlja

mjesečni rast od 2,2 posto ili za novih 1.808 subjekata. Navedeni podatak ukazuje da novi

subjekti neprestano ulaze u blokadu, dok malo koji iz nje izlazi, upozoravaju analitičari HGK.

Tako je u svibnju bilo 5.798 nelikvidnih poslovnih subjekata u kratkotrajnoj blokadi (do 60

dana), što je 726 više nego prethodnog mjeseca32

.

6.6. Nezaposlenost

Prema podacima HZZ-a krajem ožujka 2012. godine u evidenciji Hrvatskoga zavoda za

zapošljavanje registrirane su 339.882 nezaposlene osobe. U usporedbi s veljačom 2012. broj

nezaposlenih smanjio se za 0,9 % ili 3.069 osoba, a u odnosu na ožujak 2011. godine broj

nezaposlenih veći je za 3,0 % ili 9.752 osobe,. U ukupnome broju nezaposlenih žene čine 53,1

% (180.429 osoba), a muškarci 46,9 % (159.453 osobe). U usporedbi s istim mjesecom

prethodne godine, udio nezaposlenih žena je smanjen, a muškaraca povećan za 0,6 postotnih

bodova. S obzirom na dobnu strukturu, osobe od 15 do 24 godine čine 18,9 % nezaposlenih,

29

http://www.nhs.hr/gospodarstvo/pokazatelji/inflacija/

30 http://www.poslovni.hr/hrvatska/inflacija-u-prosincu-u-znaku-snizenja-227351

31 http://www.nhs.hr/gospodarstvo/pokazatelji/nepodmireni_nalozi/

32 http://www.poslovni.hr/vijesti/nepodmireni-nalozi-na-novom-rekordu-od-399-milijardi-kuna-183588

http://www.nhs.hr/gospodarstvo/pokazatelji/inflacija/

http://www.nhs.hr/gospodarstvo/pokazatelji/nepodmireni_nalozi/


22

od 25 do 34 godine 25,7 %, od 35 do 44 godine 19,7 %, od 45 do 54 godine 21,7 % te iznad

55 godina 13,9 %. Osobe srednjoškolske razine obrazovanja čine većinu u strukturi

nezaposlenih – 62,6 % (34,8 % s trogodišnjom te 27,8 % s četverogodišnjom srednjom

školom). Osobe niže razine obrazovanja čine 27,2 %, a osobe više i visoke obrazovne razine

10,2 % od ukupnoga broja nezaposlenih.

Najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba je u Splitsko-dalmatinskoj županiji

(46.360 ili 13,6 % od ukupnoga broja u Hrvatskoj), Gradu Zagrebu (41.869 ili 12,3 %) i

Osječko-baranjskoj županiji (35.700 ili 10,5 %), a najmanji u Ličko-senjskoj županiji (3.462

ili 1,0 %). Uspoređujući s istim mjesecom 2011. godine, nezaposlenost je smanjena u četiri, a

povećana u sedamnaest županija. Najveće smanjenje broja nezaposlenih zabilježeno je u

Ličko-senjskoj (7,2 %) i Istarskoj županiji (5,7 %), dok je najveći porast evidentiran u

Koprivničko-križevačkoj (8,6 %) te Virovitičko-podravskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji

(po 8,2 %). U ožujku 2012. godine 79.278 nezaposlenih osoba ili 23,3 % od ukupnoga broja

nezaposlenih koristilo je novčanu naknadu. Broj korisnika novčane naknade smanjio se u

usporedbi s ožujkom 2011. godine za 9,7 % (8.470 osoba).

Tijekom ožujka 2012. u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je ukupno 21.726 osoba

(15,1 % manje nego u veljači 2012. godine, a 5,1 % više nego u ožujku 2011. godine), i to:

12.486 osoba izravno iz radnoga odnosa, 341 osoba iz drugih poslovnih aktivnosti, 1.155

osoba iz redovitoga školovanja te 7.744 osobe iz neaktivnosti. S obzirom na djelatnost

prethodnoga zaposlenja, izravno iz radnog odnosa najviše je osoba došlo iz sljedećih

djelatnosti:

prerađivačka industrija - 2.871 ili 23,0 %

trgovina na veliko i malo - 2.425 ili 19,4 %

građevinarstvo - 1.511 ili 12,1 %

pružanje smještaja te priprema i usluživanje hrane - 1.171 ili 9,4 % te

obrazovanje - 998 ili 8,0 %.


23

Ukupno je tijekom ožujka 2012. iz evidencije nezaposlenih izašlo 24.795 osoba (45,9 % više

nego u veljači 2012. godine te 8,0 % manje u odnosu na ožujak 2011.godine). Od toga su

zaposlene 16.902 osobe, i to: 16.542 osobe (97,9 %) na temelju zasnivanja radnoga odnosa i

360 osoba (2,1 %) na temelju drugih poslovnih aktivnosti (zapošljavanje prema posebnim

propisima, registriranje trgovačkoga društva, obrta, ugovor o djelu, itd.). U programe aktivne

politike zapošljavanja tijekom 2012. godine novouključene su 943 nezaposlene osobe, i to u

programe: javni radovi 452 osobe, obrazovanje nezaposlenih 334 osobe, potpore za

zapošljavanje i samozapošljavanje 109 osoba, stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja

radnoga odnosa 46 osoba te potpore za usavršavanje 2 osobe.

Od toga je Nacionalnim planom za poticanje zapošljavanja 2011.-2012. obuhvaćeno je 940

osoba, a programima obrazovanja nezaposlenih financiranim iz drugih izvora 3 osobe33

.

6.7. Indeks cijena

Na godišnjoj razini, u odnosu na lipanj 2011. tražene cijene nekretnina ostvarile su pad od

2,6%. Prema Indeksu cijena nekretnina, u lipnju 2012. u odnosu na svibanj 2012. cijene

nekretnina na zagrebačkom tržištu ponovno su zabilježile pad (-0,4%). Na godišnjoj razini, u

odnosu na lipanj 201134

. tražene cijene nekretnina ostvarile su pad od 2,6%.Važno je

napomenuti da nakon što je indeks bio dva mjeseca za redom iznad razine 2006. sada je već

tri mjeseca za redom ispod te razine.

6.8. Mirovina

Porazan je to podatak za zemlju koja se približava Europskoj uniji gdje je cilj postići isplatu

mirovine u iznosu od 70 posto prosječne plaće u državi. Jedan je građanin nedavno izračunao

da će mu država kroz mirovinu uplatiti oko 420.000 kuna manje nego je uplatio u mirovinski

sustav. Zašto je to tako? Prema dostupnim podacima Ministarstva financija od 2003. do kraja

svibnja 2012. prosječno svake godine državi za isplatu mirovina nedostaje oko 10 milijardi

kuna koje mora naći, pa se u deset godina nakupilo oko 100 milijardi kuna manjka u prvom

mirovinskom stupu. I ove je godine ista situacija. Od doprinosa u prvi mirovinski stup skupilo

33 http://www.nhs.hr/gospodarstvo/pokazatelji/nezaposlenost/

34 http://www.nhs.hr/gospodarstvo/pokazatelji/indeks_cijena/

http://www.nhs.hr/gospodarstvo/pokazatelji/nezaposlenost/

http://www.nhs.hr/gospodarstvo/pokazatelji/indeks_cijena/


24

se oko 12,5 milijardi kuna do kraja kolovoza, a već se za mirovine moralo odvojiti gotovo 19

milijardi kuna, što znači minus od 6,5 milijardi kuna. A može biti i gore! Od zaposlenih je 23

posto starije od 50 godina, što znači da će 350 tisuća ljudi u idućim godinama polagano

odlaziti u mirovinu35

. HZMO redovito objavljuje strukturu umirovljenih iz koje se jasno vidi

da je u sustavu polovica ljudi koji su radom zaslužili svoju mirovinu te ogroman broj građana

koji su radili znatno kraće od očekivanja ili su po posebnim uvjetima stekli pravo na

umirovljenje. Naime, 635 tisuća umirovljenika je u kategoriji 'starosne' mirovine, a to prema

zakonu znači da su imali više od 65 godina i minimalno 15 godina radnog staža, dok je ostalih

491 tisuću umirovljenika koji primaju mirovinu po redovnim uvjetima ili u invalidskoj

mirovini ili koristi obiteljsku mirovinu36

.

35

http://www.nhs.hr/gospodarstvo/pokazatelji/mirovine/

36 http://www.tportal.hr/biznis/gospodarstvo/214942/Zasto-su-mirovine-u-Hrvatskoj-tako-

male.html#.UQnAjfL04WQ 30.01.2013.


http://www.tportal.hr/biznis/gospodarstvo/214942/Zasto-su-mirovine-u-Hrvatskoj-tako-male.html#.UQnAjfL04WQ

http://www.tportal.hr/biznis/gospodarstvo/214942/Zasto-su-mirovine-u-Hrvatskoj-tako-male.html#.UQnAjfL04WQ


25

7. ZAKLJUČAK

U zemljama koje uspijevaju ostvariti optimalnu raspodjelu nacionalnog outputa,

osobna potrošnja djeluje kao akcelerator gospodarskog rasta i razvoja. Povećanje vrijednosti

osobne potrošnje rezultira multiplikativnim efektima na ukupnu proizvodnju i gospodarstvo.

Naime, porast osobne potrošnje utječe, zbog porasta potražnje za odgovarajućim dobrima i

uslugama, na ekspanziju njihove proizvodnje. Međutim, taj se utjecaj ne ograničava samo na

proizvodnje za kojima se povećala potražnja, ili pojavila nova, nego na sve ostale sektore

gospodarstva, s obzirom da u ouputu jedne djelatnosti sudjeluju u određenoj mjeri inputi svih

ostalih djelatnosti. Na taj način povećanje osobne potrošnje neposredno utječe na razvoj

jednog dijela gospodarstva, a posredno na ukupno gospodarstvo.

U Republici Hrvatskoj osobna je potrošnja dugoročno ispod prosjeka zemalja iste skupine

razvijenosti, mjereno ostvarenom vrijednošću i udjelom u bruto domaćem proizvodu. S

obzirom na takvo njeno obilježje, nije niti mogla djelovati kao aktivni čimbenik gospodarskog

razvoja. Dugoročna obilježja osobne potrošnje u Hrvatskoj imala su negativne

makroekonomske efekte, posebno na strukturne promjene proizvodnje i gospodarstva,

zaposlenost, životni standard stanovništva.

U odnosu na danas razvijene zemlje tranzicije, a kao posljedica neadekvatne razine osobne

potrošnje, Hrvatska ima i lošiju strukturu potrošnje sektora domaćinstva. S obzirom na malo

unutarnje tržište i tehničko-tehnološko zaostajanja, za Hrvatsku je od posebnog značaja

buduće kretanje osobne potrošnje. Naime, veći stupanj iskorištenosti sadašnjih proizvodnih

potencijala, razvoj novih proizvodnji, te adekvatna promjena proizvodne strukture zemlje,

pretpostavlja i odgovarajuću razinu potražnje na domaćem tržištu. To od nositelja ekonomske

politike zahtijeva na makroekonomskoj razini uspostavljanje optimalnog odnosa između svih

oblika potrošnje.



26

LITERATURA

Kopal,M.: “Neka obilježja gospodarstva Hrvatske i strukturne promjene”, Ekonomski

pregled, god. 47, br. 1-2/1996.


Soumitra,S. Osnovni pojmovi u makroekonomiji. Kratis, Zagreb, 1993.

Škare, M. Indikator siromaštva u Republici Hrvatskoj, svezak 6., br.3., Pravni fakultet –

studijski centar socijalnog rada, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, 1999.

INTERNET

http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/14-01-01_01_2012.htm


Izvor:http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/pgp_ess/0_DOCS/hr/Croatia%20in%20figure

s%202012.pdf

http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/pgp_ess/0_DOCS/hr/Croatia%20in%20figures%20

2012.pdf

http://www.novilist.hr/Vijesti/Gospodarstvo/Hrvatski-BDP-u-2011.-porastao-za-0-2-posto-

ali-smo-na-pragu-nove-recesije







Documents

Životni standard