F. 02EGOVIC I V. KOCHANSKY-DEVIDE

ZIVOTNI PUT DRAGUTINA GORJANOVICA

Trajna je i neprolazna vrijednost nauenih dostignuea eovjeka, koji se u jednom maJ.om narodu uzdigne do k<>rifeja svjetskih razm.jera. U hrvat­skom narodu - u te8kim ekonomskim i politillim prilikama - rad:a se· ·eovjek, koji svoj rodni grad Zagreb, svoj narod, a s njim i ostale narode· slavenskog juga dovodi u najtjesniji kontakt s nauenom javnoscu cijeloga. svijeta.•

U vremenima osamdesetih godina :prosloga stoljeea dokazao je naS· slavljenik rijecju i djelom, da poslovica »Nemo propheta in patria« ipak uvijek ne ·vrijedi. On je svoj zivot i rad posvetio svome narodu, svojoj rodnoj grudi, djelujuci i stvarajuci u krugu svojih ljudi. Visoko je razvio· nauenu misao, odgojio brojne suradnike i buduce protagoniste u razvoju. i napretku prirodoslovnih nauka.

UzevU ·u obzir samo ovaj momtmat iz dugogodisnjeg djelovanja Dra-· gutina GORJANOVICA (a to se djelovanje ocrtovalo i te ka:ko uspje§no, Sto je poznato ne Samo njegovim direktnim i indirektnim ucenicima, nego u cijeloj kultumoj javnosti, kod nas i u svijetu), odufio se on svome· narodu kao rijetko tko.

Bio je neohieno nadareni prirodoslovac: geolog, paleozoolog i paleo-· antropolog, te prije svega veliki rodoljub i uzor-eovjek. Kad se takva svojstva usredotoee u jednom eovjeku, razumljivo je, da 'ce visoko odsko­citi u sredini u kojoj djeluje, a njego.va neprocjeniva zasluga ba5 i jest: u tome, Sto je uvijek odbijao brojne pozive i laskave ponude za rad u povoljnijim uvjetima u inozemstvu.

Mi danas slavimo 100-godiSnjicu rodenja tog naseg velikog eoVjeka, pa cemo nakon prikaza njegovog Zivotnog puta upotpuniti sliku o nje­govoj velicini, njegovom radu i zaslugama.

Citiranje datuma stvar je opcenito suhoparna, ali cemo ih ipak ne-· koliko spomenuti, tim vi5e sto ee nam i oni U:kazati koliko je energij e i. lj,ubavi za nauku bilo u tom intuith"Ilom i umnom fovjeku.

Prigodom prijegleda privatnog i sluzbenog dosijea dra Dragutina GORJANOVICA, narocito paik prigodom ispitivanja porodienih podataka, moglo se ustanoviti nekolik.o - dosad - nepoznatih momenata, s kojirna cemo se medu -0stalim ukratko upozna ti.

• Predavanje crtao prof. Ozegov'ic 'na sveeanoj akademiji u fast stogo­di~njice rodenja D. GQrjanovi<:a 24. X. 1956.

9'

Geoloski vjesnik X (1956.)

Prvo:bitno prezime na5eg slavljenika, kako je poznato, bilo je KRAM­BERGER. To je ime svaJrnko njema&og porijekla. Medutim KRAMBER­GERA ima u Jug-0s1aviji jo~ i danas i to u sjevern<>j Stajersk-0j, pogla:vito u Slovenskim Goricama. Kod. jedne obitelji u Slovenskim Goricama naden je prijepis iz jednog starog njemaCkog almanaha iz kojeg proizlazi, da rod KRAMBERGERA potjece iz Speyera na Rajni (SW Heidelberga), gdje su Krambergeri posjedovali dvorac Gramburg; (od naziva Grambug proiza­slo je sigurno transkripcijom Kramberger). Nak<>n tridESetgodiS1ljeg rata, dakle poslije 1648. mnogi su ~ Cl~novi r~elili u razne dijelove NjemaCke i jos neke druge evropSke zenilje, t8.ko da danas ~ive u Bavarskoj, Aus­triji, Madarskoj i Jugoslaviji. Prema tome zive u Sloveniji vee v~e od 300 g<>dina .asitlfilihlrj'.uci -$l!· :Potpun-0. (Obitelj je bila veoma brojna - u ..grbu je imal~ roduJ) . , . .~ .

• I Otac. naseg slavljertlika Mat l: j a rodio se 1825. u naselju Zavrh (Sauerberg) ikod VoliCine - .Zupa Sv. Rupert - jmno od Sv. Lenarta· u ·s1ovenskim Goricama. Kao treci sin, prema ohieajima u Sloveniji, otibo je od kuce u za.nat i tako do;Spio u Zagreb. Tu se g . 1856. prizenio udovici "Tereziji DUSEK, rodenoj VRB.ANOVIC. Terezija V~banovie bila je Hrva­tica iz Bjelovara rodena 1817 .• iii 1819. Imala je petero djece, .od toga troje u prvom brakl,l, a K_arlo Kramberger b1o je njeno eetvrto dijete. Umrla je u· Zagrebu 14. V. 1892.

Matija Kramberger, Gorjanovicev otac, upisan je u »pobiljezci« (sta­tistickom listu) prilikom opceg popisa stanovniMva g. 1857. kao kucevla­snik (iako se zna, da je kuca glasila na Tereziju Kramberger), a u rubrici »Od ce,ga Zivi« navedeno je »postolar i gostioniear« (Schuhmacher und Wirt). ·Morao je imati dobro> uvedenu radionicu, jer je UJpoSljavao tri po­.mocnika i tri nauCnika, a osim toga driao sobaricu i kiuhlnjsku pomoc­.nicu.

Dr. DRAGUTIN GORJANOVIC-KRAMBERGER rodio se u Zagrebu u Dugoj ulici broj 48. Bila je to mala prizemnica, koja danas v~e n~ po­-stoji, ali je sigurno, da je u svom dvori&lom dijelu imala mnogo prosto­rija s obzirom na znatni broj stanovnika, radionicu i gostionicu.

Datum rodenja Gorjanovica navodi se razlicito. Mnogi pisu 26. listo­pada 1856., drzeei se datuma, 'koji je naveden u Spomenici izdanoj od Hrv. prirodoolovnog druStva. Sam Gorjanovic biljeiio je kao dan svog Todenja 28. listopada i na taj dan slavio rodendane. Postoji curriculum vitae, sto ga je pisao Gorjanovic tintom na hrvatskom i njemaCkom je­zi:ku. Na oba je spisa. naveden 28. X., ali je u hrvatskom tekstu olov'kom 1spravljeno na 25. X. U matienoj knjizi krstenih iupe Sv. Mal"ka u Za­grebu iz g. 1856. (koja se ~uva u matienom uredu opcine Gomji Grad), nalazi se u odjelu mjesec listopad (svezak V. str. 136.) sJ.ijedeCi podatak: Dana 25. ime: Karl Kramberger, otac i maj:ka: Matia i Verbanovic Te­reza, zanimanje oca: postolar.

Prilikom popisa pufanstva nalazi se u »pobiljezci« datum rodenja Karla Krambergera 22. X. 1856. Taj datum naveli su oeito roditelji za svog sina, pa nije iskljuceno, da je to pravi dan rodenja, a onaj u ma­tienoj knjizi da je dan kr§tenja. Ipak datum rodenja morarno smatrati

10

Ozegovic-Kochansky: Zivotni put D. l'Gorjanovica

25. listopada 1856., jer je podatak m.atiene knjige kr.Stenih jedini mjero.. davan.1 , ·. ·•

Gorjanovic vec kao mali djecak pokazuje neobieni smisao za prirodu i sakupljanje zhrottnja. Daljnji poticaj · dobiva od svog susjeda u Dugoj Ulici" Slavoljuba WORMAS'I'INIJA, pr.eparatora. Narodnog muzeja. Pravi :zbirku leptir.a, iku.kaca i pU.Zeva, a srnisao za ·paleontologiju stiCe utjeea­jem G()NERA po~kog cmovn:iika, koji je kao amater sakupljae fosilne ribe u Podsusedu i Dolju. I mall Kramberger eesto posjeeuje jedan od tamoonjih kamenoloma pozomo promatrajuct, da li su radnici iz.bacili kakvu fosilnu ribu ili list, da bi to sabrao i sprernio u svoj mali ·p-riv.atni muzej .

Njegova majka ....... pametna i plemenita zena ~ poduzela je sve, da nadarenom djetetu omoguci obrazovanje, koje u ono. vrijeme nije bilo jeftino ni lako.

Gorjanoyiceva ml.ada se8tra So.fija takoder nije ostala n~primje'cena . Postaje znamenitom pjevaCicom, u Italiji se udaje, preseliv~ se na otok .Maltu Zivi tamo sve do svoje smrti.

Nakon zavrsenih c.etiri razreda Velike realke_ Gorjanovic prelazi na .Preparandiju, ali je ne zavrsava, vee se kao izvanredni slusalac upisuje na SveuciliSte u Ziirichu, a naknadno u Miinchenu. Tu je morao polagati -diferencijalne ispite, koje je. s lakocolll. vrlo dobro i polozio. U Mi.inchenu b'io mu je profesorom slavni paleontolog ZITTEL~ pri kojem Gorjanovic stice temeljito znanje iz paleontQlogije. . .

1879. zavrfava studije u inozemstvu, stekavsi doktorat »Scientiae naturalis« u Tiibingenu na temelju disertacionog rada: »Beitrage zur Kenntnis der fossilen Fische der Kal'J>athen«.

Mi cemo se u ovom opisu Zivotnog puta na8eg slavljenika sresti ope-1~vano s dokazima njegovog smisla za pedantnost i 'l"ed u svemu. On je sve biljezio. Vrijedno je s tiJn u vezi spomenuti njegove 1bilje8ke nakon polaganja doktorata. Izgleda da .ga je taj ispit jako zabrinjavao kako to :proizlazi iz gotovo svih zabiljezenih pitanja, koja mu je postavio isp'itivac Prof. QUENSTEDT. Medu .brojni.m pitanjima bilo je i ovo: >Was sind das ·Graptolithen und wem ahneln sie?«, a Gorjanovic. je kao pripomenu ovom :pitanju napisao: »Sreca, da se na pilu sjetih, jer je ba.5 i on na tu prispo­dobu mislio«.

G. 1881. oienio se Gorjanovic s Emilijom BURIJAN, porije'klom Ce­hlnjom, ali vee asimiliranom Hrvatic.om.

1882. mijenja iJne Kramberger u Gorjanovic, buduci da se je osjeeao Hrvatom. {Kad ga je njegov lahorant Petar Jurec pitao: »Kak to pre­svetli, da Vi iJnate dva prezimena?« on je u sali odgovorio: >Je, Petei;, to je talc Krambergerov ima puno, ali i takvih, koji su nis-<koristi, pak je bol5e, da se ja zovem GorjanoviC! «) - Ip.aik je G<lrjanovic prigod-om

1 Gornje, dosad ve~lnom neobjavljene podatke, !Prikupili smo pomoeu ·gg.: Dr. Ludvika Krambergera, iijeenik:a iz Lenarta u Slov. gor.; Miroslava ·Gorjanoviea, slna prof. Gorjanoviea, v'ijeenika sud. stola u. m.;- ing. Antuna -Oorjanov'iea, unuka 1Prof. Gorjanoviea; F. Buntaka, direktora Muu:eja grada Zagreba; prof. dr. A. Kajfefa, dir~ktora Gradskog arhiva; prof. J. Karamana 1 gde. prof. Ple.§a, strucnjaka ~rlavnog arhiva te im na susretljivosti najljep.§e ;za1hvaljujemo. . ' •

11

Geoloski vjesnik X (1956.)

objavljivanja veCine svojih nauCnih radova zadrfao uz GorjanoviC i ime, Kramberger, buduci da je pod potonjim irnenom do 1882. izdao vee 1:i naucnih rad-Ova.

Moglo bi se prigovoriti, da je G<>rjanovic prigodom predavanja i pisanja upotrebljavao jezik, koji izgleda arhaican odnosno da je bio pod jakim utjecajem njemaCkog jezika. No nemojmo se tome cuditi. U on<> vrijeme su i mnogi knjiZevnici, koji su se sluZili pojmovima iz svako-­dnevnog Zivota, a imali su .kao uzor zdrav narodni govor, bili takoder· pod utjecajem tada dominantne literature. Gorjanovieu je bilo znatno teZe., jer je morao stvarati citav niz novih struenih naziva, te je zelio od internacionalnih stvarati hrvatske izraze. Uzmemo li u obzir te razloge, ne smijemo se cuditi nekim njegovim izrazima kao sto je na pr. <njegov· izraz za magmu »farko zitka ZiMna«.

Njegova k.arijera na muzeju i na sveucilistu nije u poeetku tek).a lako. Dr. f>uro PILAR, tad&Snji ravnatelj muzeja i profesor geologije imi­neralogije, predla!e ga 1880. za ipristava na mineralo8kom odjelu Narod-. nog muzeja (koji muzej doskora postaje mineralogicko-geologicki, a kasnije se cijepa u geol<>Sko-palentoloski i mineralosko-petrografski odio). Za imenovanje trebalo je obaviti mnogo formalnosti, pa tek nakon obilne­izmjene do.pisa izmedu dr. Dure Pilara i Vis. kr. zem. vlade uspijeva dobiti mjesto honorarnog pristava »za privremeno obavljanje posalah uz mjeseenu nagradu od 50 f.oiintih«. Nakon ponovnih trazenja i iscrpnog· obrazlozenja o sposobnosti Gorjanoviea, dobiva on tek 1881. dekret o imenovanju. za stalnog pristava.

Kako se zdravstveno stanje dr. Dure Pilara naru8ilo, preuzima Gorja­novic u svojstvu privatnog docenta predavanja iz ;paleo.ntologije verte­brata, zatim <:itave paleontologi.je, a god. 1893. postaje suplent za kolegij geologije i ravnatelj Geolosko-paleontoloSkog odjela Narodnog muzeja. Godinu dana kasnije imenovan je banskim dekretom izvanrednim profe­sorom za geologiju i paleontologiju, a 1896. kr. javnim redovitim profe­sorom. U svojstvu ravnatelja spomenutog odjela Narodnog muzeja dje-. luje G<>rjanovic sve do 1924. kada je umirovljen.

G<>rjanovic je god. 1909. osnovao »GeoloSko povjerenstvo za Hrvat-­sku i Slavoniju«, kojemu je bio predsjednik od poeetka do 1922., kad je· umjesto povjerenstva o.5nova:n »GeoloSki zavod« u Zagrebu.

I n.aS slavljenilk nije <>&tao posteden od bolesti. 1902. obolio je od sumce. Lijecio se u Sleskoj, na Malom Losinju i 1903. na Sljemenu, razu­mije se pod nadzorom najbo-ljih lijecnika onog vremena. Njegov eelicni organizam nadvladao je napadaj te opasne bolesti, uza sve to sto j~ cesto· radio cijele noci. Tek pod kraj svoje nauene i pedago§ke karijere shrvan. od IBijasa i uloga te zbog oslabljenih zivaca napuSta svoj omiljeli posao.

1908. obraea se Gorjanovic Vis. kr. zem. vladi s predstavkom u kojoj traZi unapredenje u peti Cinovnicki razred, koji se u ono vrijeme vrlo t~o doibiva t. j . ipodjeljivan je samo vrlo zasluinim ljudima, dvorskim. savjetnicima isl. Gorjanovic prilaze molbi popis radova, istice svoje dje­lovanje na internacionalnim :kongresima i citira svoja odlikovanja i pri­znanja. Ka!e., da taj razred ne trazi zbog veeeg honorara nego zbog toga, jer on rad.i, a ima u njego-vorni sad&Snjem razredu i takovih koji ne rade,.

12

OZegovic-Kochansky: ~ivotni ~ut D. Gorjanoviea

pa to nije pravedno. Nakon dugotraj nog dopisivanja s -vladom kona.Cno oobiva taj razred. · · ·

Sto se tice Gorjanovicevih sudjelovanja na kongresima, to se i ovdje :morapio diviti, koliko je energije bilo u tog covjeka,. jer je on stigao· na gotovo sve vaine kongrese onog d<>ba i redovno na njima drfao svoje l'eferate, a nekima cak i predsjedao.

18W. sudjeluje na zasjeda-nju antropolosko.g druAtva u B~u, gdje pod­nosi svoj izvjestaj o nalazu krapinskog praeovjeka.

1903. na 75. kongresu njemackih prirodoslovaca i lijeenika u Kasselu, gdje je predsjedao sekciji za antropologiju.

1904. na I. kongresu srpskih lijeenika i prirodnjaka u Beogradu, gdje je bio pocasni predsjednik.

1905. na :weopcem kongresu njemallih antropologa u Salzburgu. 1907. na internacionalnom kongresu antropologa u Kolnu kao predsjednik. 1907. na sveopcem kongresu njemailih antropologa u Strassburgu. 1908. na kongresu predhistorifara .prilikom otvorenja antmpoloskog kon­

gresa u Kolnu. 1908. na antropoloskom kongresu u Frankfurtu na Maini. 1908. na kongresu njemaCkih prirodoslovaca i lijecnika u Salzburgu, gdje

je drfao dva predavanja. 1909. na V. internacionalnom kongresu zubnih lijecnika u Berlinu. 1909. na IV. kongresu ceSkih lijeenika i prirodoslovaca u Pragu. 1910. na XI. internacionalnom geolos'kom kongresu u Stockholmu i u vezi

toga na II. inte~acionalnoj konier~nciji agrogeologa. 1913. na X. kongresu hidrogeologa u Rimu. 1922. na kongresu paleontoloskog drustva u Tiibin.genu, gdje je odrzao

predavanje o valencijenezijama. Valja spomenuti, .da je Gorjanovic veei dio troSkova za 'kongrese pod­

mirivao iz vlastitih sredstava, pa je on to cesto znao na prikladni nacin istaknuti. ·

Nas slavljenik je za svoj svestrani naueni rad primio brojna odliko­vanja od tada§njih vladara i institucija. Spomenut cemo najglavnije: 1906. dobiva orden Sv. Save III. stupnja od kralja Petra, a hrvatski ban

·Peiacevic izdaje mu dozvolu, da taj red smije primiti i nosm. 1907. dobiva veliku zlatnu kolajnu Franje Josipa I. uz napomenu, da mu

je djelo »Der diluviale Mensch von Krapina in Kroatien« »premi­lostivo primljeno u dvorsku knjiZnicu«.

1908. postaje kraljevskim dvorskim savjetnikom. 1909. postaje .pravim Clanom Jug. akademije znanosti i umjetnsti, dok

je jo~ 1891. postao njenim dopisnim clanom. Do 1934. ostaje pred­sjednikom matematil:lk:o-prirodoolovnog razred~ Jug. akademije.

1914. postaje dopisnim Clanom Srpske akademije u Beogradu. 1924. dobiva orden Sv. Save II. stupnja od ikralja Aleksandra.

Bio je pocasnim gradaninom gradova: Zagreba, Karlovca i Krapine, :pocasniffi clanom lijecnickog zbora Hrvatske i Slavonije i Hrvatskog pri-rodoslovnog dru~tva. ·

13

Geoloski vjesnik X (1956.)

Poznato je, da ni u ono vrijeme nije bilo·lako postati pravim Clanom visokih nauCn.ih ustanova u svijetu, all GorjanDvicu su otvorena vrata i u najvidenijim naucnim institucijama. Bio je clanom:

GeoloSkog dru~va u Berlinu, · AntropoloSkog dru5tva u Becu,

Brirodoslovnog druStva za Orijent u Becu, Srpskog .geolO.Skog dru5tva u Beogradu, Antroi)olo~og druStva u Kolnu i takvog drustva u Frankfurtu, Ug~kog prirodoslovnog drwtva u Budimpe5ti, Ucenog dru5tva »Seveen:ko« u Lavovu i Asociate Membre of the American Museum u New Yorku. Hrvatsko prirodoslovno <iruStvo priredilo mu je 2. veljace 1927. naro­

cito svecanu proslavu prigodom njegove 70. godiSnjice Zivota i 50. go­disnjice nauenog rada. Tom prilikom izdalo je to dru~o svecanu Spome­nicu, u kojoj je tiskano 37 nauenih priloga na8ih, bugarskih, poljskih, OeSkih, rumunjskih, njemackih, francuskih, americkih, engleskih, sved­skih, svicarskih, belgijskih i talijanskih naucenj aka. Sveeanost se odrzala u hrvatskoj sahornici i tom je prilikom izvrSena svecana promocija Gor­janovica za doktora medicine honoris causa i predan mu orden Sv. Save I. stupnja. ·

Gorjanovic je dugo vremena izmjenjivao naucne misli i podatke s naj­istaknutijim antropolozima i medicinskim strucnjadma cijele Evrope i slao im sadrene odljevke kosti kra;pinskog praeovjeka. Tako na pr. s VIRCHOWOM, KLAATSCHOM,' HAUSEROM, SCHWALBE-om it. d.

Mi nismo u ovom prikazu iscrpli sve sto bi se moglo reCi o na5em slavljeniku, vec smo spomenuli samo ono naj.bitnije.

Konaeno nekoliko rije~i 0 Gorjanovieu kao oovjeku u privatnom zivotu i u odnosu na njegove suradnike i prijatelje: Bio je vrlo drustven, pristupacan i prema svojim suradnicima veoma povjerljiv oovjek. Povje­ravao im je svoje nauene zamisli i naucnu dakumentaciju bez ikakve bojazni. Tako je jednom p.rilikom dao profesoru HAD2IJU, tada mladom studentu, ikolekciju zubi Krapinca, da u Beeu kod ipredstojnika zubne klini.ke Julija SCHEFFA dobije miSljenje o znaeenju prizmatskih zuhi praeovj.eka. To je svakako dokaz povjerenja 'kakvo bismo danas te8ko na8li.

Medutim Gorjanovit je bio svjestan svoje vrijednosti i znanja, pa u slueajevima kad se diskutiralo o naucnim problemima nije imao obzira ni pred ka:kvim autoJ:itetom. Osvrtao se kriticki na mnoge radove i vodio polemiku s BRUSINOM, PILA.ROM, TORNQUISTOM, LORENTHEY-om, RUTOT-om, ADLOFF-om, HRANILOVICEM i VUKSANOM.

Imao je siroki krug prijatelja, s kojima je proboravio nmogi ugodni cas u svom vinogradu na Sv. Duhu »kraj Zagreba« (danas u Zagrebu). Osobito sve~ano slavila se l>er.ba, Martinje...;ki"§tenje mo8ta i stara godina. U vinogradu: je imao jedan taiko uredeni top, da se mogao upaljivati elektrienim putem, te 1bi on pritisnuvsi u 12 sati nai kontakt pucnjem otvarao odnosnu sveeanost ..

Jedini Gorjanovicev sin Miroslav nije za Cudo zavolio geologiju i paleontologiju, vee je radije odabrao studij prava. Nas slavljeni:k bio je

14

Ozegovic-Kocha:nsky: Zivotni put. D. GorjanoviCa

dobar ali strog otac, te · izgJ.eda, da u nastojanju uputiti sina stazom priro~ doslovnih nauka nije upotrebio najprikladniju metodu. Kad su Miroslava pitali ruto nije pOOa.o stazom slavnog oca, odgovorio je, da je jednoc raz­bivsi uzorak sa nekim fosilom bio veorna strogo ukoren. Drugi put, da mu je otac u naprtnjaeu natrpao toli.ko kamenja, da je jedva dosao kuCi, te­je stoga sasvim razumljivo, da pod ovakvim »uvjetima« nije geologiju mogao zavolJeti.

Ima mnogo anegdota i.z zivota Gorjanoviea i sve one potvrduju njegov dobri, vedri i plemeni.ti kara:kter.

U njegovom privatnom arhivu sacuvani su mnogi njegovi terenski note& i brojne biljeSke i napomene uvijek pisane hrvatskirn jezi:kom., iz­kojih se vidi nj~ova pedantnost i veliki smisao za red.

· Svoje paleontolo~e radove pocinjao je tako, da je - po moguenosti - dotienu ;problematiku pokuAao obraditi crtefom, a u crtanju je bio pravi tunjetnik, a tek bi onda presao na pismenu obradu. U crtanje se cesto taiko ilZivio, da je jednoc na predavanju crtajuci detalje na lubanji K:rapinca i nista ne govoreei, sat predav.anja prosao, a on je okrenuvsi se- . slusacima rekao: »Predavanje je za danas gotovo«.

Sirokim narodnirn slojevima odilZio se Gorjanovic svojim brojnim prilozima u popu:larnoj prirodoslovnoj literaturi.

Gorjanovic je rumro 22. XII. 1936. Dai za1Vrsimo: Sretan i ponosan more biti narod u cijoj se sredini radaju sinovi kao

sto je bio Gorjanovic. Njegovom zaslugom postaje mala Hrvatska poznata citavom naucnom svijetu, a njegovo 6e ime ostati vjeeno ukle­sano zlatnim slovima na stranicama neprolazne i besmrtne nauene knji.ge.

Mi se danas s ponosom i pijetetom 1>jeeamo tog velikana s vrucom reljom, da se u na.Sem narodu rodi jos takovih sinova i k6e.ri, koji se biti na ponos svojoj domovini i cijelom svijetu.

Velik u svoo:n nauenom radu u donwvini i izvan nje Gorjanovic je stek.ao slavu savjesnim i upornim radom, pa iako po naravi skroman, bio je sVjestan svoje vrijednosti, a Culi smo, da je za to imao sve objektivne­i su!bjektivne uvjete.

I na5 bi slavljenik s punim pravom kao i veliki Horacije mogao. uskliknuti:

»Sagradih spomenik trajniji od mjedi I visi od gradnje kraljevskih piramida.«

Spomen na Gorjanoviea neka ostane trajnim u srcima njegovih u~e­nika, njegovog naroda i Citavog naul!nog svijeta!

Slava DRAGUTINU GORJANOVICUr

15.

Geoloski vjesnik X (1956.)

· LITERATURA

·GORJANOv:.IC D.: Prab>vjek iz Krapine. PrestampanQ iz Prirode 1918. HAD1ll J.: Sporninu avtorja kra;pinskega IPI'ai!loveka. Proteus 4. lbr. 11, LjUb­

ljana 1937. 'HIRTZ M. : Zivot i rad profesora Gorjanoviea. Priroda 17, br. 2 i 3, Zagreb

1'927. Nova numeracija kuea sl. i kr. glavnog grada Za.greba 1871!. Zagreb, 118718. POLJAK J.: Prof. Gorjanovic-Kramberger kao paleonrtolog i geolog. Spome­

nica u pol!ast Gorjanovic-Krambergeru. Glasnik hrv. prirodoslovnog drustva 38 - 39, Zagreb, 1925/26.

Popis pu~tva grada Zagreba 18157. Gradski arhiv u Za.grebu. :ZAR.NIK B.: Pr<>fesor Gorjanovic-Kramber,ger kao antropolog. Spomenica u

rpol!ast Gorjanovi<:-Kra,mb~rgeru. Glasni:k hrv. iprirodoslovnog drustva ~. Zagreb, 119'Si26.

16