Zivjeti Sa Epilepsijom

epilepsijomæivjeti s

Autori:prim. dr. sc. Ivan Bielenprim. dr. sc. Ljerka CvitanoviÊ-©ojatprof. dr. sc. Vera Dürrigldr. sc. Sanja Hajnπek-Propadalo, dr. med.prim. dr. sc. Danilo Hodobadoc. dr. sc. Ivan LuπiÊprim. dr. sc. Branka MaruπiÊ Della Marinadoc. dr. sc. Ella PauËiÊ-KirinËiÊmr. sc. Zdravka PoljakoviÊ, dr. med.Renata Suπak, dr. med.doc. dr. sc. Dubravka ©epiÊ-Grahovacprim. dr. Drago ©karpadoc. dr. sc. Anelko Vrca

PLIVA d.d.Ivana Boæikov, dipl. oec.mr. sc. Saπa JevtoviÊ, dr. medSonja KrstiÊ, dr. med.Stela SubotiËanec, dr. med.Ljubica VukπiÊ, dr. med.

Lektorica:Drijenka PandæiÊ Kuliπ, prof.

Idejno i grafiËko oblikovanje:Ideo dizajn d.o.o.

HRVATSKA LIGA PROTIV EPILEPSIJEPredsjednicaprof. dr. Vera Dürrigl

HRVATSKA UDRUGA ZA EPILEPSIJUPredsjednikprim. dr. Drago ©karpa

sijeËanj, 2003.

http://epilepsija.plivazdravlje.hre-mail:[email protected]

Besplatni telefon:PLIVA kontakt centar “Æivjeti s...” 0800-0222

neurologija psihijatrija

uvod

01

Uvod

Draga djeco i odrasli,

nakon dugogodiπnje suradnje s Hrvatskom ligom i udrugom protivepilepsije i 40 godina iskustva u proizvodnji antiepileptiËkih lijekova,PLIVA je tiskala ovu broπuru s namjerom da na jednom mjestu naeteodgovore na najËeπÊa pitanja koja postavljate lijeËniku ili ih se ponekadi ne usudite postaviti.Na tom projektu sudjelovali su poznati hrvatski struËnjaci koji se baveepilepsijom. Vjerujemo da Êete meu njima pronaÊi i ime Vaπeg lijeËnika.BuduÊi da je u pisanje ukljuËeno 16 autora, tekstovi se pomalo razlikujuu stilu, no mi u PLIVI mislimo da upravo to broπuri daje vjerodostojnosti posebnost.Nadamo se da Êe Vam ovi tekstovi pomoÊi i poboljπati kvalitetusvakodnevnog æivota, te da Êete naiÊi na bolje razumijevanje okoline iæivjeti u svojoj zajednici kao punopravan Ëlan.Roditelji, lijeËnici, tete u vrtiÊima, uËitelji i svi koji imate u blizininekoga za koga znate da boluje od epilepsije, posebna nam je æeljada Vam damo podrπku da djecu πto prije ukljuËite u aktivnosti njihovihvrπnjaka kako bi i oni uæivali sretno djetinjstvo, a kasnije se uspjeπnoukljuËili u svijet odraslih.

SrdaËan pozdrav,

PLIVA d.d.Direktor Træiπta Hrvatska

Matko BolanËa, dr. med.

02

Ova je broπura namijenjena svima onima koji su doæivjeli ili doæivljavajuepileptiËke ili sliËne napadaje. Takvih osoba u svijetu ima oko 40 milijuna(u Europi ih ima 6 milijuna) od kojih 75% mogu ispravnom obradom ilijeËenjem æivjeti praktiËki bez napadaja.Sretni smo πto æivimo u doba velike kampanje protiv epilepsije pod sloganom“OUT OF THE SHADOWS” (IZA∆I IZ TMINE). Njen cilj, pomoÊi osobamas epilepsijom, postiæemo suvremenom dijagnostiËkom obradom, lijeËenjemte pomaæuÊi u odgoju, πkolovanju, zaposlenju i drugim vidovima æivotapoboljπavajuÊi time kvalitetu æivota.Boljim uvidom u bolest moguÊe je steÊi samopouzdanje Ëime nestajesocijalna izoliranost pa time i sve ostale popratne pojave koje remete mnogeaspekte svakodnevnog æivota.Za postizanje πto bolje kvalitete æivota savjetujemo:• saæivjeti se sa svojim smetnjama;• ne osvrtati se na Ëesto neumjesne primjedbe okoline, naroËito u djece;• ne razmiπljati mnogo o svojim teπkoÊama i ne optereÊivati s njima svoju okolinu; time Êe se izbjeÊi razne dodatne psihiËke pojave i nesuglasice;• od djetinjstva traæiti i razvijati “hobije” koji jednoga dana mogu postati i zvanje;• u sluËaju nezaposlenosti ili nemoguÊnosti rada iz nekih razloga, treba se baviti hobijima, uËenjem jezika i sliËno;• pridruæiti se raznim organizacijama za samopomoÊ ili pomoÊ drugima jer se time stvaraju prijateljstva i postaje se druπtveno koristan.Ne treba zaboraviti da su osobe s epilepsijom normalne osobe koje imajuneke medicinske probleme, ali se u drugim aspektima Ëesto ne razlikujuod ostalih i to kako u primanju tako i u davanju.Treba imati uvijek na umu da se u povijesti spominju imena ljudi koji su usvome æivotu postigli velike uspjehe u razliËitim æivotnim disciplinama izanimanjima kao npr. u religiji i povijesti, kao ratnici i vojskovoe, uknjiæevnosti, slikarstvu i glazbi, a za koje postoji naznaka da su bolovali odepilepsije ili sliËnih napadaja.Spomenut Êemo samo neke: Aleksandar Veliki, Petar Veliki, Julije Cezar,Jean D'Arc, Dostojevski, Flaubert, Byron, Petrarka, Richelieux, Van Gogh,Handel, Berlioz, Gershwin itd.Æelimo se ovom prilikom zahvaliti farmaceutskoj industriji PLIVA d.d, naËiju je inicijativu napisana ova broπura. PLIVA nas, kao proizvoaË najveÊegbroja lijekova protiv epilepsije, prati u svim naπim dosadaπnjim aktivnostima,a naroËito onima u okviru kampanje “Out of the shadows”.Nadamo se da Êe ova broπura, onima kojima je namijenjena, pomoÊi uboljem shvaÊanju svojih tegoba i popratnih pojava i tako poboljπati kvalitetunjihova æivota, a to je cilj svih onih koji sudjeluju u rjeπavanju ove problematike.

HRVATSKA UDRUGAPROTIV EPILEPSIJEPredsjednikprim. dr. Drago ©karpa

HRVATSKA LIGA PROTIVEPILEPSIJEPredsjednicaprof. dr. sc. Vera Dürrigl


Predgovor

03

Ljepota æivota


04

Epilepsija je jedna od najuËestalijih bolesti ili poremeÊaja u neurologijikoja zbog svojih karakteristika predstavlja ozbiljan medicinski i socijalniproblem. Uzrok nastanka bolesti i simptomi su izrazito raznoliki. Nazivepilepsija dolazi od grËke rijeËi epilepsi - napadaj, a predstavlja kroniËniporemeÊaj stanica moædane kore koje iz razliËitih razloga postaju“prepodraæljive” i reagiraju sinhronim izbijanjima elektriËkih impulsa πtose manifestira epileptiËkim napadajima.

©to je epilepsija?1.

EpileptiËki napadaj je vidljivi simptom opisanih poremeÊaja, a ovisi otome na kojem se mjestu u mozgu poremeÊaj javlja.Tijekom napadaja mogu se javiti grËevi miπiÊa, smetnje osjeta, smetnjenjuha, vida ili sluha, kao i odreeni stupanj poremeÊaja svijesti. Dvije suosnovne skupine napadaja: generalizirani (s potpunim poremeÊajemsvijesti) i parcijalni (bez ili s djelomiËnim poremeÊajem svijesti).

Od generaliziranih napadaja najËeπÊi su veliki napadaji (grand mal) spotpunim gubitkom svijesti, grËevima miπiÊa pri Ëemu osoba Ëestopoplavi, ugrize se za jezik i pomokri se, i tzv. mali napadaji (apsans) kojise najËeπÊe javljaju u djeËjoj dobi, a oËituju se kratkotrajnim prekidomdotadaπnje aktivnosti, zagledavanjem u neki predmet i kratkotrajnomodsutnoπÊu. Otkrivaju se najËeπÊe kada dijete krene u πkolu. Ako sunapadaji Ëesti, dijete moæe imati i problema u praÊenju nastave.

Druga velika skupina su tzv. parcijalni napadaji. Osnovna razlika izmeuparcijalnih napadaja s jednostavnim (elementarnim) i parcijalnih napadajasa sloæenim (kompleksnim) simptomima jest da kod ovih potonjih dolazido poremeÊaja (suæenja) svijesti. Izgled napadaja ovisi o lokalizacijiepileptiËkog æariπta. Tako Êe oπteÊenja motoriËke kore mozga izazvatirelativno Ëestu motornu jednostranu simptomatiku (tzv. motoriËkeJacksonove napadaje) koje se oËituju koËenjem i grËenjem zahvaÊenihmiπiÊa, odnosno osjetne koje kod bolesnika izazivaju osjeÊaj utrnulostii mravinjanja u zahvaÊenim ekstremitetima, a moguÊe su i kombinacijesimptomatike (senzomotorni napadaji). Posebnu kliniËku zanimljivostËine kompleksne parcijalne epilepsije temporalnog æariπta (tzv.“psihomotorne” epilepsije) kod kojih je kliniËka slika vrlo raznolika,praÊena poremeÊajem odnosno suæenjem svijesti vrlo Ëesto nakon“predosjeÊaja” odnosno aure. (detaljnija podjela epileptiËkih napadajaopisana je pod brojem 8.)

©to su epileptiËki napadaji?2.Kako izgleda epileptiËki

napadaj?


05

Uzroci epilepsije mogu biti brojni poremeÊaji srediπnjeg æivËanog sustava(priroeni poremeÊaji razvoja, infekcije, tumori, bolesti krvnih æila,degenerativne bolesti - priroene bolesti propadanja mozga, metaboliËkiporemeÊaji - poremeÊaji izmjene tvari, ili traume). U djeËjoj dobi, premauËestalosti, najËeπÊi uzrok je poroajna odnosno neonatalna trauma,potom poremeÊaji razvoja krvnih æila, priroena oπteÊenja, ozljede glave,infekcije, novotvorevine ili tumori. U odrasloj dobi najËeπÊi su uzrokmoædani udari, ozljede glave, intoksikacije odnosno prekomjernokonzumiranje alkohola i/ili droga, tumori i infekcije. Meutim, znaËajanbroj epilepsija su tzv. idiopatske (s nasljednom osnovom) i kriptogene(skrivenog, nevidljivog oπteÊenja).

Koji su uzroci epilepsije?3.

Je li epilepsija nasljedna4.

Nasljeivanje ima znaËajnu ulogu kao uzroËni Ëimbenik. Meutim,nasljeivanje je vrlo sloæeno i raznoliko te se mali broj epilepsija nasljeujedirektno s roditelja na dijete.

Poznato je da se neke idiopatske epilepsije nasljeuju. Idiopatske suone epilepsije kod kojih nije pronaen niti jedan uzrok ili oπteÊenje kojebi dovelo do epileptiËkih napadaja. Razvoj nauke, genska istraæivanjai nove tehniËke metode u analizi deoksiribonukleinskih kiselina (DNK)omoguÊile su pronalaæenje gena i njihovih mutacija (promjena na genima)u bolesnika s nekim vrstama epilepsije, naroËito u djeËjoj dobi. Istraæivanjasu raena u obiteljima u kojima je nekoliko Ëlanova u viπe generacijaimalo epilepsiju. Prvi gen kod bolesnika s epilepsijom pronaen je1995. g.

bolest?

Danas su poznati geni kodmnogih primarnih epileptiËkihsindroma - udruæena je epilepsijas oπteÊenjem mozga i drugimneuroloπkim znakovima. PrimarniepileptiËki sindromi su npr.epilepsija kod neuronalneceroidne lipofuscinoze, kodgangliozidoza, kod malformacijerazvoja kore mozga itd.

06

Uzroci pojave epileptiËkih napadaja, osim nabrojenih bolesti, mogu bitii dugotrajnije spreËavanje spavanja, hipoglikemija (niska koncentracijaπeÊera u krvi), duæi i intenzivniji tjelesni napor (nedovoljna opskrba mozgakisikom), a u rjeim sluËajevima i emocionalni stres. Treba naglasiti dajedan napadaj ne Ëini bolest, te da je potreban detaljniji neuroloπkipregled i obrada kako bi se postavila konaËna dijagnoza epilepsije.


Moæe li epilepsija biti5.uzrokovana nekim drugim

oboljenjima?

Kakve su posttraumatske6.

Posttraumatska epilepsija (PTE) najËeπÊe nastaje kao komplikacija teπke,ali ponekad i lakπe traume glave, a ukoliko se ne lijeËi adekvatnimlijekovima (antiepilepticima), moæe izazvati i dodatno oπteÊenjetraumatiziranog mozga.

Traume glave najËeπÊe nastaju u prometnim nezgodama, padovima savisine ili u nivou, udarcima tvrdim ili oπtrim predmetima u glavu, kaoposljedica ranjavanja. Pojava epilepsije nakon traume glave zavisi odmehanizma ozljeivanja i intenziteta traume. Tako npr. nakon ranjavanjametkom, 33% bolesnika dobije PTE, a pri udarcu tupim predmetom uglavu 15% bolesnika. Rizik PTE je veÊi u onih bolesnika koji nakon traumeglave imaju krvarenje u mozgu, posttraumatski gubitak svijesti duæi od24 sata, te oni s epileptiËkim napadajima unutar prvog tjedna nakonozljeivanja. Interval od traume glave do pojave kasne PTE iznosi od 1tjedna do 7 i viπe godina.

EEG nema veÊi prognostiËki znaËaj za odreivanje rizika od PTE.

Po tipu napadaja, polovica ima grand mal napadaje (veliki napadaji),a druga polovica parcijalne i parcijalno-kompleksne napadaje (manjinapadaji).

Mnogo je paænje poklonjeno pokuπajima spreËavanja nastanka PTElijeËenjem raznim antiepilepticima odmah nakon traume glave, ali naæalost, bez oËekivanih povoljnih rezultata.

epilepsije?

07

Kada u neurologiji govorimo o napadajima, onda mislimo na razliËitaiznenadna kliniËka zbivanja koja su posljedica prolaznog poremeÊajafunkcije mozga. U stvari, tada govorimo o cerebralnim (moædanim)napadajima, za razliku od drugih napadaja (srËanih, bubreænih, crijevnihi drugih).NajËeπÊi cerebralni napadaji su epileptiËki, psihogeni (afektivni, histeriËni)i ishemiËki (zbog iznenadno smanjene opskrbe krvlju).Detaljnije Êemo govoriti o epileptiËkim napadajima no, prije toga, ipakmoramo reÊi neπto i o spomenutim psihogenim i ishemiËkim napadajima.

Psihogeni napadaji nastaju zbog aktivacije ili oslobaanja odreenihmoædanih struktura uslijed emotivne neuravnoteæenosti. Vrlo su Ëesti i,premda relativno bezazleni, mogu izgledati dramatiËno. U djece se zovuafektivni respiratorni napadaji jer dolazi do prestanka disanja, a javljajuse u plaËu. U odraslih se javljaju s vrlo πarolikim simptomima. ObiËnosu teatralni i pred svjedocima, a uzrok su im brojni nesagledivi æivotniproblemi. Nije rijetkost da se u bolesnika s epilepsijom izmjenjuju sepileptiËkim napadajima te ih je izvanredno vaæno, iako Ëesto teπko, odnjih razluËiti.

IIshemiËki napadaji su vrlo Ëesti. Nastaju zbog iznenadno smanjenogdotoka krvi u mozak razliËitog uzroka. Daleko najËeπÊi uzrok je tzv.vazovagalna sinkopa ili obiËna nesvjestica koja se obiËno javlja kod

postoje?8. Koji sve tipovi napadaja

Aura znaËi upozorenje, predosjeÊaj. Predstavlja Ëitav niz razliËitihdiskretnih simptoma, naznaka, koje prethode manifestnom napadajukojega vidi i okolina. Nabrojit Êemo samo nekoliko: osjeÊaj iskrenja,Ëudnog mirisa i okusa, bijesa, iznenadne velike æalosti, Ëudni zvuËnisignali, muËnina s povraÊanjem, trnjenje ruku, nemotivirani pokreti,razliËiti neobiËni osjeti, osjeÊaj da je neπto maleno ili veliko πto neodgovara stvarnosti, osjeÊaj da je neπto veÊ vieno ili nikad vieno,osjeÊaj propadanja, iznenadno lupanje srca itd. Te simptome manjedijete ne zna oznaËiti i ne zna upozoriti okolinu.

Danas je poznato da ti "mali" simptomi zapravo predstavljaju ili vrlo blaginapadaj koji je s aurom i prestao, ili, ako im uslijedi jedan od oblikavidljivog napadaja, predstavljaju njegov poËetak. Koji Êe se od ovihdiskretnih simptoma javljati ovisno je o dijelu mozga iz kojega potjeËenapadaj i koji je odgovoran za funkcije koje se manifestiraju u auri.

7. ©to je to "aura"?

08 neurologija psihijatrija

naglog ustajanja osobito ako je osoba u temperaturi, virozi, zatim kodneudobnog stajanja, kod boravka u prostoru s neugodnim mirisom, kodvaenja krvi, niskog tlaka i sliËno. »esto je pad iznenadan i opasan zbogtraumatskih ozljeda pa bolesnika treba nauËiti da na vrijeme nastoji sjestiili leÊi.

EpileptiËki napadaji su prema definiciji iznenadni moædani napadajirazliËite kliniËke slike koji su posljedica abnormalnog elektriËkog izbijanjaiz razliËitih dijelova moædane kore ili iz centrencefalona (prednjeg dijelamoædanog debla).Ovisno o mjestu izbijanja napadaja javlja se odgovarajuÊa kliniËka slikaodnosno izgled napadaja.

I. Parcijalni epileptiËki napadaji izbijaju iz jednog ograniËenog mjestau razliËitim predjelima kore mozga. To mjesto zovemo epileptiËki fokusili æariπte.

• Jednostavni parcijalni napadaji zahvaÊaju jednu stranu tijela ili dijelovete strane, suprotne od one iz koje izbijaju i mogu se javljati u vidu grËevamiπiÊa (konvulzija) ili u vidu poremeÊenog osjeta (parestezija). Osobane gubi svijest, ali, s obzirom da je u tom napadaju Ëesto poremeÊenafunkcija govora, moæe se steÊi dojam gubitka svijesti.

• Sloæeni parcijalni napadaji ili psihomotorni izbijaju iz tzv. limbiËkogsustava u kojemu je za epilepsiju najvaænija struktura hipokampus, analazi se na dnu moædane mase i okruæuje dio srediπnjih struktura mozga.Napadaji su vrlo raznoliki, najËeπÊe u vidu posebnog oblika suæenesvijesti kojeg zovemo smeteno ili u jaËem obliku sumraËno stanje ukojemu je osoba dezorijentirana u svojoj osobnosti, vremenu i prostorus brojnim raznolikim nekontroliranim pokretima u vidu mljackanja, pokretasvlaËenja i oblaËenja, bezrazloænog odlaska, napuπtanja prostorije,otvaranja vrata i prozora. »esto se javljaju i Ëudni fenomeni iluzija,halucinacija, veÊ vienog, nikad vienog, nemira, bijesa, agresije itd.

• Parcijalni napadaji koji se sekundarno generaliziraju su oni koji poËnukao jedan od parcijalnih, zatim, poslije kraÊeg ili duæeg vremena sepretvaraju u jedan od oblika generaliziranih napadaja, najËeπÊe u velikiepileptiËki napadaj (grand mal).

II. Primarno generalizirani napadaji su oni kod kojih abnormalnoelektriËno izbijanje zapoËinje u centrencefalonu (prednjem dijelumoædanog debla) i simetriËno se πiri s jedne strane na centar za svijest,a s druge strane na Ëitavu koru mozga.

• Primarni grand mal (primarni veliki napadaj ili generaliziranekonvulzije s gubitkom svijesti) - ovo je najteæi epileptiËki napadaj, iakotreba znati da to nuæno ne znaËi i najteæi oblik bolesti epilepsije ubolesnika. Bolesnik gubi svijest, ima simetriËno grËenje ruku i nogu, guπise, pada na podlogu, ima Ëesto pjenu na ustima, ugriz jezika inekontrolirano mokrenje, rjee i stolicu. Poslije napadaja uslijedi duboko

09

spavanje ili koma, ovisno o brojnim Ëimbenicima, a posebno o duæinitrajanja napadaja.

• Apsans je kratkotrajni gubitak svijesti s prestankom aktivnosti ukljuËivπii disanje. Traje najduæe 20-tak sekundi. Nakon prestanka, bolesniknastavlja radnju koju je ranije radio (disanje, pisanje). Javlja se iskljuËivou djece, a broj napadaja dnevno moæe biti i viπe stotina πto bitno remetisvakodnevne aktivnosti. Vrlo lako se izaziva dubokim disanjem(hiperventilacijom) uz zatvorene oËi.

• Mioklonizmi su nevoljni trzajevi miπiÊa. Javljaju se kao trzajevi miπiÊaËitavog tijela (generalizirani mioklonizmi) ili kao trzajevi pojedine skupinemiπiÊa (segmentni mioklonizmi - treptaji kapaka, trzaji glavom). Posebanoblik mioklonizama su infantilni spazmi u dojenËadi s Westovim sindromom.

• AtoniËki ili astatski napadaji oznaËavaju iznenadni gubitak tonusaËitavog tijela, najËeπÊe s dramatiËnim padom i Ëestim traumama.

III. Neklasificirani napadaji su oni za koje nismo sigurni jesu li epileptiËkiili oni epileptiËki napadaji koje u tom Ëasu ne znamo svrstati.

IV. EpileptiËki status je dugo trajanje epileptiËkog napadaja, duæe odpola sata, ili dugo trajanje uËestalih kratkih napadaja. Vaæan je jerponekad ugroæava æivot, a uvijek, u izvjesnoj mjeri, oπteÊuje mozak.

Epilepsija nije isto πto i epileptiËki napadaj. Dijagnoza epilepsije sepostavlja na temelju nekoliko naznaka koje se povezuju u jednu cjelinu.Prva i najvaænija je da je epileptiËki napadaj jedan simptom, a epilepsijaje poremeÊaj, najËeπÊe kroniËni, kod kojeg se epileptiËki napadajiponavljaju. SliËni primjer je glavobolja koja je simptom koji nalazimo ubolestima kao πto su migrena, upala mozga, tumor mozga itd.

S obzirom na to da u poËetku bolesti, poslije prvog ili nekoliko napadaja,ne moæemo sa sigurnoπÊu reÊi hoÊe li bolest biti kroniËna, utvruju sedodatni detalji vaæni za dijagnozu. U prvom redu to je iskljuËivanje drugihmoguÊih uzroka epileptiËkog napadaja, zatim utvrivanje okolnosti podkojima se zbio napadaj, kakav je neuroloπki i opÊi status, dob bolesnikai na kraju elektroencefalografski nalaz.

9. Ako osoba doæivi po kojinapadaj, boluje li nuæno

od epilepsije?

10

10. Kada se moæe javitiepileptiËki napadaj, a da

nije rijeË o epilepsiji?Nabrojit Êemo nekoliko najËeπÊih stanja:

l. Febrilne konvulzije u male djece, u kojih se javi jedan ili nekolikopravih grand mal epileptiËkih napadaja, a onda se, poslije Ëetvrte godineæivota, najËeπÊe prestaju javljati.Febrilne konvulzije su jako Ëeste, oko 5 puta ËeπÊe od epilepsija i zbogtoga predstavljaju vaæno poglavlje u djeËjoj epileptologiji.Iako febrilne konvulzije definitivno nisu epilepsija, ne moæe se u potpunostinegirati neke zajedniËke crte meu njima te ih danas mnogi ubrajaju uepileptiËke sindrome.2. Upale mozga (meningitis i encefalitis) Ëesto izazivaju po koji epileptiËkinapadaj tijekom bolesti zbog upalnog i kemijskog podraæaja moædanekore.3. Kontuzija mozga (nagnjeËenje) kod ozljeda Ëesto ima epileptiËkinapadaj kao jedan od simptoma koji se kasnije viπe ne javlja osim akonastali oæiljak i oπteÊenje u kasnijem razdoblju ne uzrokuje javljanjeepilepsije.4. Moædani udar Ëesto ima i popratni epileptiËki napadaj Ëiji je ishodsliËan onome kod nagnjeËenja mozga.5. MetaboliËki poremeÊaji mogu uzrokovati pojavu epileptiËkog napadaja(manjak kalcija i drugih elektrolita, niska razina πeÊera, teπka stanja kodoπteÊenja bubrega i jetre).

Elektroencefalografsko snimanje mozga nam donosi zapis kojega zovemoelektroencefalogram (EEG). Snimaju se normalni i abnormalni elektriËnipotencijali kore mozga. Najvaænija je laboratorijska metoda pretrage uepileptologiji, ali je vaæna i u dijagnostici brojnih drugih bolesti, te uanalizi poremeÊaja spavanja. EEG je bezbolna, jednostavna i jeftinametoda pretrage. U epileptologiji je vaæna kao potvrda dijagnoze epilepsijei za odreivanje oblika epileptiËkog napadaja odnosno epilepsije. Krivoje miπljenje Ëesto prisutno u pacijenata da se s EEG pretragom moguuspjeπno dijagnosticirati ili iskljuËiti sva bolesna stanja mozga.

Nedostaci EEG-a su u Ëinjenici da su granice normalnog i abnormalnogvrlo πiroke osobito u djece πto predstavlja teπkoÊe u interpretaciji, te daEEG moæe biti normalan u bolesnika s epilepsijom, a u razliËitim oblicimaabnormalan u zdravog Ëovjeka, osobito djeteta.

©to je elektroencefalografija11.


i kakva je njezina uloga uepileptologiji?

11

13. Kako se lijeËi epilepsija?

ImajuÊi na umu da epileptiËki napadaji manje-viπeoπteÊuju mozak, od æivotnoga je znaËenja lijeËiti bolestod njezinoga poËetka. U napadaju, osim toga, moæedoÊi i do ozljede prilikom pada, ozljeda pri sudjelovanjuu prometu, do utapanja i sliËno.LijeËenje zapoËinje nakon obrade od strane lijeËnikaprimarne zaπtite te lijeËnika specijalista neurologa ili

Za postavljanje dijagnoze epilepsije nuæno je uËiniti:

1. uzeti detaljnu anamnezu:• saznati postoje li sliËne bolesti u obitelji;• ispitati koje je bolesti do napadaja osoba preboljela i je li imala traumu glave;• dobiti πto viπe podataka o samom napadaju i okolnostima u kojima je napadaj poËeo (opis svega πto je prethodilo napadaju te πto se u napadaju dogaalo: Kada je vremenski napadaj zapoËeo - u koje doba dana? Koliko je trajao? Kako je dijete izgledalo poslije napadaja, tj. je li bilo umorno, pospano, je li zaspalo, je li imalo jaËu glavobolju i je li popratno povratilo?);2. napraviti detaljan kliniËki neuroloπki pregled;3. uËiniti elektroencefalografsko snimanje - EEG.

U nekim sluËajevima trebat Êe uËiniti i dodatne dijagnostiËke pretrage- slikovni prikaz srediπnjeg æivËanog sustava (CT - kompjutorskatomografija mozga, MR - magnetska rezonancija mozga), laboratorijskebiokemijske pretrage te pretrage likvora po potrebi.Anamneza (povijest bolesti, opis napadaja) koja daje odgovor o vrstinapadaja, i EEG kojim se utvruje postojanje mjesta odnosno ishodiπtaabnormalne moædane aktivnosti, najvaæniji su za utvrivanje postojanjaepilepsije i njezine klasifikacije.

Kako se dijagnosticira epilepsija?12.

Upravo zbog teπkoÊa u interpretaciji, Ëesto dolazi do krivih procjenanalaza te do brige pacijenta o zdravlju koje on procjenjuje kroz takavnalaz. Otvara se problem kojega mi zovemo “problem abnormalnogEEG-a”. On je vrlo sloæen i treba biti predmet prosuivanja iskusnogelektroencefalografiËara. Velika je pogreπka neopreznom interpretacijomolako postaviti dijagnozu epilepsije ili optereÊivati roditelje iznoseÊi imsve teoretske moguÊnosti koje mogu pratiti takve abnormalnosti. »ak ionda kada je EEG jasno abnormalan, a pacijent nema kliniËku sliku snapadajima, potrebno je u naËelu rukovoditi se kliniËkim simptomima.


neuropedijatra epileptologa.LijeËenje se sastoji od primjene odgovarajuÊih lijekova, a vrlo rijetko iprimjene odgovarajuÊih kirurπkih zahvata. Potrebna je i pomoÊ psihologai psihijatra.U zadnje vrijeme se Ëesto spominju tzv. ne-farmakoloπke konzervativneintervencije. One su vaæan dio terapije u sluËajevima fotosenzitivnihepilepsija i refleksnih epilepsija (izbjegavanje svjetlosnih Ëimbenika) iu onim sluËajevima kada osobe ne æele uzimati lijekove ili se protiveoperaciji.LijeËnik, po moguÊnosti specijalist, propisuje odgovarajuÊi lijek obiËnonakon πto su veÊ uslijedila 2 napadaja. U izvanrednim sluËajevima moæese lijek propisati veÊ i nakon prvog napadaja, npr. ako u EEG-u postojeizrazite promjene.Vrste lijeËenja ovisit Êe o tipu napadaja i o rezultatu obrade. Potrebnesu redovite lijeËniËke kontrole, jer se nerijetko dogaa da se nakonizvjesnog vremena mora lijek promijeniti.Oboljeli od epilepsije treba biti upoznat sa Ëinjenicom da se u 70%sluËajeva postiæe potpuna kontrola napadaja.Uspjeh izostaje najËeπÊe ako se lijekovi ne uzimaju ili ako se nekonzumiraju na naËin koji je odreen.

LijeËenje oboljelih od epilepsije, najËeπÊeg neuroloπkog poremeÊaja,veoma je kompleksno i zahtijeva suradnju viπe lijeËnika. UnatoËpostignutim visokim standardima u dijagnostici, medikamentoznom ikirurπkom lijeËenju epilepsije, uspjeh lijeËenja nerijetko nije savrπen jerizostane upravo suradnja pojedinih specijalista. Prema preporukamaILAE (Internacionalna liga za borbu protiv epilepsije) dominantnu uloguu lijeËenju ovih bolesnika trebaju imati epileptolozi za djecu i odrasle,koji svojim iskustvom i znanjem o najsuvremenijim dostignuÊima na tompodruËju mogu najbolje pomoÊi osobama s epileptiËkim manifestacijama.Epileptologija naæalost i u mnogim razvijenim zemljama joπ uvijek nijedovoljno prepoznatljiva. S epileptolozima moraju usko suraivati obiteljskilijeËnici, pedijatri, neurolozi, ginekolozi, kliniËki psiholozi, neurokirurzi,socijalni radnici i razni terapeuti u rjeπavanju niza problema kao πto suhitna stanja u kojima je bolesnik s napadajima æivotno ugroæen (statusepileptikus), pitanje zaËeÊa, trudnoÊe, dojenja, profesionalne orijentacije,psihiËkih smetnji, druπtvene izolacije i stigmatizacije. LijeËenje bolesnikasa epilepsijom je dostiglo najviπu toËku u smislu individualnog pristupasvakom bolesniku, s posebnom paænjom na kognitivne (spoznajne)funkcije, a sve u cilju poboljπanja kvalitete æivota.

14. Mogu li svi lijeËnici lijeËitioboljele od epilepsije?

13

U πkolske djece, ali i u odraslih, osobito zaposlenih osoba, moæe sedogoditi da zaborave popiti lijek.To Ëesto dovodi do pojave anksioznosti (straha), pogotovo ako se pacijenttoËno ne sjeÊa je li uzeo lijek ili ne.Jedna izostavljena, zaboravljena doza lijeka u veÊini sluËajeva neÊeprovocirati napadaj niti poremetiti uobiËajeni, potrebni nivo lijeka u krvi(tzv. “steady state”).Ako je doza lijeka zaboravljena, a to je uoËeno kratko vrijeme nakonuobiËajenog uzimanja lijeka, dobro je da se lijek popije. Ako ne, nekase uzme sljedeÊa doza kao πto je predvieno.PreporuËa se Ëuvati dnevne doze lijeka ili lijekova u kutijici s pretincima(“razdjeljivaËu”, “dispenzeru lijekova”) za jutro, podne i veËer, i takoizbjeÊi “zaborave” u uzimanju lijeka.

©to uËiniti ako zaboravim15.popiti lijek?

Mogu li s lijekovima za16.epilepsiju koristiti i

druge lijekove?Svatko se nae u situaciji da mora u isto vrijeme uzimati lijekove potrebneza lijeËenje razliËitih simultanih bolesnih stanja.Mnogi lijekovi utjeËu ili su pod utjecajem antiepileptika. Za takvokombinirano uzimanje lijekova mora se konzultirati nadleænoga lijeËnikaprimarne zaπtite ili odgovarajuÊeg specijalista. Ovo se naroËito odnosina onu populaciju koja boluje od nekih kroniËnih bolesti, kada se lijekovimoraju uzimati kroz duæi vremenski period, kao npr. u srËanih bolesnikaili bolesnika s poviπenim krvnim tlakom, pa reumatoloπkih bolesnika itd.To se posebno odnosi na populaciju poodmakle æivotne dobi koja troπirazne vrste lijekova. Primjerice, neka sredstva protiv boli (analgetici)mogu izazvati poviπenje koncentracije antiepileptika u krvi i time proizvestinuspojave. Nasuprot tome postoji moguÊnost da doe i do padakoncentracije lijeka u krvi πto moæe izazvati i epileptiËki napadaj.Poznato je da neki antiepilepticimogu smanjiti djelotvornostdrugih l i jekova, pa tako ikontracepcijskih sredstava(antibaby pilula). Navodi se dauobiËajena doza estrogena nijeu tim sluËajevima dovoljna te dase doza mora povisiti.Stoga je prije uzimanja takvihlijekova potrebno savjetovati sei s ginekologom.

Kao i svi drugi uËinkoviti lijekovi, i lijekovi koji se koriste protiv epilepsijemogu u odreenim okolnostima imati neka nepoæeljna djelovanja kojase obiËno nazivaju nuspojavama lijeka. NajËeπÊe se radi o pojavamakoje su bezazlene i koje se ispravnom primjenom lijeka mogu i trebajuotkloniti. Tu je vaæna dobra komunikacija s lijeËnikom kojemu treba izloæitisve poteπkoÊe koje se javljaju tijekom terapije. Dobro je da osoba koja

uzima lijek, ili njezin roditelj ako se radi o djetetu, pomnoprouËi odlomak o nuspojavama koji se nalazi u uputi lijekagdje Êe naÊi popis najvaænijih nuspojava koje se mogupojaviti za vrijeme lijeËenja.

Nuspojave se mogu naËelno svrstati u dvije skupine:1.) nuspojave ovisne o dozi lijeka,2.) nuspojave koje nisu ovisne o dozi.

Neæeljena djelovanja lijeka iz prve od navedenih skupinaobiËno se javljaju u poËetku lijeËenja ili ako su propisanedoze lijeka vrlo visoke. Primjer za to je osjeÊaj umora ilipospanosti koji se javlja pri uvoenju lijekova koji imajusedativnu komponentu. Kada se pojave takvi simptomi,

lijeËnik obiËno neÊe povisivati dozu lijeka dok se ti simptomi ne povukuili Êe moæda preporuËiti smanjenje dnevne doze.

Nuspojave koje nisu ovisne o dozi lijeka nisu Ëeste, a ako se jave, to jeobiËno u prvih 6 mjeseci terapije. One su izraz individualne preosjetljivostii zbog toga ih je obiËno nemoguÊe predvidjeti. Primjeri takvih nuspojavasu osipi, teæi poremeÊaji u krvnoj slici i oπteÊenje jetrene funkcije. U timsluËajevima u pravilu neÊe biti dovoljno smanjiti dozu veÊ treba potpunoprekinuti uzimanje dotiËnog lijeka. LijeËnik Êe tada propisati antiepileptikkoji je kemijski potpuno drugaËijeg sastava.

Postoje i nuspojave antiepileptika koje se javljaju tek nakon dugotrajneprimjene. Tako, naprimjer, neki antiepileptici mogu dovesti do poremeÊajametabolizma D-vitamina i kalcija, a πto moæe imati negativan utjecaj narazvoj i odræavanje koπtane mase. I u takvom Êe sluËaju biti potrebnakonzultacija s lijeËnikom koji Êe savjetovati tjelesnu aktivnost i odreenedijetalne mjere, a u rijetkim sluËajevima i vitaminske preparate.

14

Kakve su nuspojave17.antiepileptiËkih lijekova?


15

Ako pojedinac nije imao napadaje dvije ili viπe godina, lijeËnik moæesugerirati postupno smanjivanje doze lijeka uz praÊenje kliniËkoga stanjai EEG-a da bi utvrdio je li lijeËenje antiepilepticima joπ potrebno. Iznesenoje orijentacijsko stajaliπte. Odluka je ovisna o brojnim Ëimbenicima, ajedan od najvaænijih je oblik epilepsije od kojeg osoba boluje.

Ovo ukidanje lijeka mora biti vrlo polagano i oprezno. Treba uzeti u obzirrazne pojave koje nastaju nakon prekida lijeËenja.

»esto ovisi o oboljelom od epilepsije hoÊe li se odluËiti definitivno prekinutiterapiju ili ostati, radi sigurnosti, i dalje na minimalnim dozama antiepileptikai tako smanjiti moguÊnost eventualnih komplikacija.Ako se napadaji ponovno jave, lijeËenje se nastavlja s istim antiepileptikompri Ëemu treba voditi raËuna o Ëinjenici da iz stanovitih, joπ uvijek neposve objaπnjenih i definiranih razloga, isti lijek moæe pri ponovljenojprimjeni biti manje djelotvoran nego ranije.

prekinuti lijeËenje?18. Moæe li se (kada i kako)

Epilepsija je jedan od najuËestalijih poremeÊaja mozga.Prema svjetskim statistiËkim podacima, oko 40 milijunaljudi ima epilepsiju (na Europu otpada 6 milijuna), od kojih32 milijuna nisu lijeËeni.

Potrebno je i dalje provoditi specijalistiËke kontrole uz EEGsnimanje, po moguÊnosti uz izvoenje i provokativnihmetoda (nespavanje i eventualno cjelonoÊno snimanje -analizom spavanja). PreporuËa se redovito spavanjeustaljenog ritma, izuzeÊe od rada u smjenama, osobitonoÊnog rada, izbjegavanja alkohola i svih ostalihprovokativnih Ëimbenika, naroËito raznih vrsta svjetlosnihpodraæaja kod osoba osjetljivih na svjetlosne stimulacije(o Ëemu je sigurno upuÊen oboljeli od epilepsije!).

Svaka nova pojava koja izaziva sumnju u povratak smetnji iziskuje ponovnikontakt s dosadaπnjim ordinarijusom, tj. s lijeËnikom koji je ranije odredioterapiju.

19. Moæe li se epilepsija izlijeËiti?


EpileptiËki se napadaji mogu javiti u budnosti i/ili tijekom spavanja.»esto se govori o noÊnim napadajima πto je pogreπno jer se radi onapadajima koji se javljaju tijekom spavanja, bilo noÊnom ili dnevnom,naroËito tijekom poslijepodnevne relaksacije.Napadaji se mogu javiti u pospanosti ili u bilo kojem stadiju spavanja(preteæno povrπnim stadijima spavanja ili tijekom prijelaza iz jednogastadija u drugi), a isto tako i prilikom buenja.U mnogih osoba oboljelih od epilepsije mogu cjelonoÊni gubitak spavanja,uËestalo kasno lijeganje ili opÊeniti manjak spavanja biti riziËni Ëimbeniciza pojavu napadaja.To opravdava i razlog zaπto se Ëesto zahtijeva EEG snimanje nakondjelomiËno ili potpuno neprospavane noÊi.Nespavanje odnosno deprivacija spavanja poveÊava moguÊnost pojavaEEG abnormalnosti na snimci.Pretjerana dnevna pospanost nije vezana uz samu bolest.Umor i pospanost Ëesto su vezani uz terapiju antiepilepticima, pa se otome treba posavjetovati s lijeËnicima.

20. ©to sve moæe izazvatinapadaje i kako ih izbjeÊi?

Poznato je da postoje tzv. fotosenzitivni provokativni Ëimbenici koji moguizazvati epileptiËke napadaje. Zato u tim sluËajevima govorimo ofotosenzitivnoj epilepsiji.NajËeπÊe su to svjetlosni podraæaji bilo koje vrste ili pojedinaËni i izmjeniËnibljeskovi (obiËno oko 30-50 bljeskova u sekundi), zatim razni geometrijskioblici i sl.ObiËno se fotosenzitivna epilepsija javlja u djece i adolescenata, a rjeeu odraslih.

Daljnji su uzroËni izazivaËi (“triggeri”) gledanje televizije (naroËito tzv.lightshow), ali provokatori mogu biti i kompjutorski ekrani (video-igrice),te voænja kroz drvored ili gledanje kroz prozor jureÊeg vlaka i sunËaniodrazi na vodi. U ovim sluËajevima pomaæu polarizirane sunËane naoËale.Kod gledanja televizije preporuËa se staviti jedan svjetlosni izvor natelevizor ili u okolinu, jer se time smanjuje kontrast na televizoru i okolini.Da bi se smanjio uËinak na mozak, dovoljno je pokriti jedno oko(monokularno gledanje) ili pri gledanju Ëiniti kraÊe stanke.Bljeskanje svjetla u diskotekama moæe takoer uzrokovati napadaje pau pojedinim zemljama postoje propisi o uËestalosti bljeskova u jedinicivremena da bi se izbjegle spomenute pojave.

21. Kakav je odnos spavanjai epilepsije?

17

ToËno je da se napadaji mogu pojaviti u bilo koje vrijeme i bez jasnogpovoda. Meutim, kod mnogih osoba napadaji se javljaju u odreenovrijeme 24-satnog ciklusa, ili su pak provocirani nekim faktorima kojipridonose izbijanju napadaja. Stoga je potrebno uoËiti koje su situacijeprethodile napadajima i mogu li s njima biti u uzroËnoj vezi. Na taj naËinnapadaji viπe ne bi bili potpuno nepredvidivi, a otvara se i moguÊnostnjihova spreËavanja. Najvaæniji nespecifiËni Ëimbenici koji mogu provociratinapadaje su sljedeÊi: neredovito uzimanje lijeka, nedostatno spavanje,konzumiranje prevelikih koliËina alkoholnih piÊa, te veÊi fiziËki ili psihiËkistres. U nekih æena hormonalne promjene tijekom menstrualnog ciklusatakoer mogu biti u vezi s pojavom napadaja.

Postoje i specifiËni provokativni faktori koji igraju ulogu samo u nekihosoba. Najbolje je poznat utjecaj bljeskajuÊe svjetlosti koji moæe doÊido izraæaja pri gledanju televizije, u disko klubovima ili sliËnim situacijama.UoËeno je da i neke vrste hrane ili piÊa kod posebno osjetljivih osobamogu pridonijeti izbijanju napadaja.

23. Mogu li djeca s epilepsijompohaati redovne vrtiÊe

i πkole?VeÊina (oko 90%) djece s epilepsijom polazi redovnu πkolu, mogu bitiukljuËena u vrtiÊ, odnosno "malu" πkolu. PreporuËa se upoznati struËnoosoblje s boleπÊu djeteta, kako bi u sluËaju javljanja smetnji svrsishodnopostupili.Manji broj djece i adolescenata (oko 10%) koji uz epilepsiju imaju idodatne neurorazvojne poteπkoÊe (psihiËne, motorne, senzorne) pohaaπkolu s individualnim pristupom, prilagoenim programom ili su ukljuËeniu centar za odgoj i obrazovanje gdje se provodi sveobuhvatna edukacijadjece s posebnim potrebama.

Treba spomenuti da napadaji u spavanju vrlo rijetko prelaze u napadajeu budnosti, u tzv. mijeπanu formu epilepsije.Pojava napadaja samo u spavanju predstavlja olakπavajuÊu okolnostpri zaposlenju i dobivanju vozaËke dozvole.Ne smije se zaboraviti da se tijekom spavanja mogu dogaati i drugekliniËke forme kao npr. noÊni strah, more, enureze i sliËno, πto nepredstavlja epileptiËke manifestacije. No, o tome se treba savjetovati slijeËnikom specijalistom koji Êe donijeti konaËnu odluku o dijagnozi ipotrebi eventualnoga lijeËenja.

22. Kako voditi normalan æivotako se napadaji mogu

pojaviti u bilo koje vrijeme?

18

24. Uzrokuje li epilepsija smetnjeu ponaπanju i emocionalnu

nestabilnost djeteta?Smetnje ponaπanja (hiperaktivno ponaπanje, smanjena moguÊnostzadræavanja paænje s posljediËnom nezainteresiranoπÊu za ponuenesadræaje, emocionalna nestabilnost) su Ëesto uoËene u djece iadolescenata s epilepsijom (u oko 30% djece kod kojih epilepsija nijeudruæena s organskim oπteÊenjem mozga). UzroËni Ëinitelji sumnogostruki: ponavljani epileptiËki napadaji, neadekvatni izborantiepileptiËkih lijekova, patoloπka izbijanja u elektroencefalogramu uzpsiho-socijalne Ëimbenike kao πto su saznanje o kroniËnoj bolesti mozga,hiperprotektivni stav roditelja i nastavnika, oteæana sposobnostsocijalizacije u druπtvu vrπnjaka.


Teπki oblici konvulzivnih epilepsija i psihomotorne epilepsije kojimaje æariπte u Ëeonom ili sljepooËnom moædanom reænju, ukoliko nisuodgovarajuÊe lijeËene ili su tijekom godina pokazale tvrdokornostprema lijeËenju, mogu uvjetovati smanjenje mentalnih sposobnosti

i promjene karaktera osobe, a u relativno manjem broju sluËajevamogu prouzroËiti i pravi duπevni poremeÊaj. Slabljenje intelektualnihsposobnosti i usporenje psihomotornih reakcija moæe prouzroËiti idugotrajno lijeËenje veÊim koliËinama Ëistih barbituratnih lijekova i nekihdrugih antiepileptika. Dobro kontrolirana epilepsija, ukoliko nije posljedicaneke druge bolesti mozga, ne mora i veÊinom ni ne ostavlja zamjetneposljedice na intelektualne sposobnosti i opÊe duπevno stanje. Ovdjemoæemo ponoviti da je ne mali broj nadarenih osoba bolovao ili bolujeod epilepsije.

26. Uzrokuje li epilepsijasmanjenje mentalnih

sposobnosti?

25. Pogorπava li se tijek bolestistarenjem?

Niti u spontanom tijeku, πto znaËi niti ne lijeËena epilepsija se ne pogorπavastarenjem, naprotiv, ona slabi zbog opadanja opÊe reaktibilnosti mozga,podraæljivosti njegovih stanica. Meutim, u starosti je pojava novihepilepsija veÊa jer su i oπteÊenja mozga brojnija. No loπe posljedice ovihoπteÊenja (na krvnim æilama mozga ili oπteÊenja zbog propadanjamoædanih stanica), zbog opÊeg smanjenja podraæljivosti, takoer nerezultiraju Ëestim napadajima.

19

27. Mogu li osobe s epilepsijomuæivati alkoholna piÊa,

duhan i droge?

Neosporno je da konzumiranje prevelikih koliËina alkoholnih piÊa moæedovesti do izbijanja napadaja. Osobito je kritiËno razdoblje kada dolazido naglog pada koncentracije alkohola u krvi, viπe sati nakon konzumiranja.Joπ veÊi rizik postoji u osoba ovisnih o alkoholu, i to osobito prvih nekolikodana apstinencije.

©to se tiËe konzumiranja malih koliËina alkoholnih piÊa, kao πto je naprimjer Ëaπa vina ili odgovarajuÊa doza drugog piÊa, nije vjerojatno daÊe to dovesti do napadaja. Iznimku predstavljaju osobe posebno osjetljivena alkohol, ali one su vrlo rijetke. Meutim, potrebno je uzeti u obzir dai manja koliËina alkohola moæe pojaËati sedativno djelovanje nekihantiepileptika, osobito ako su doze lijeka relativno visoke.©to se tiËe puπenja, nema izravnih dokaza da ono izaziva epileptiËkenapadaje, osim ako se ne radi o pravom trovanju nikotinom. Meutim,moæe se reÊi da puπenje kao uzrok mnogih drugih bolesti na indirektannaËin nepovoljno djeluje i na epilepsiju.

Uzimanje droga kao πto su kokain, amfetamini, LSD, “crack” ili sliËnihtvari, moæe dovesti do napadaja i kod osoba koje nemaju epilepsiju, pase moæe reÊi da su te droge i medicinski najstroæe zabranjene.

28.

Postoje velike razlike u shvaÊanju i praksi seksualnosti kodpojedinih osoba kao i kod razliËitih sociokulturnih zajednica.Ipak se vrlo opÊenito moæe reÊi da osobe s epilepsijommogu voditi normalan seksualni æivot, u skladu sa svojimuvjerenjima i potrebama. TeπkoÊe koje se ponekad javljajunisu specifiËne za epilepsiju i naËelno se rjeπavaju kao ikod osoba koje nemaju napadaje.

U okviru spolnog æivota vrlo je vaæno imati jasan stav premamoguÊoj trudnoÊi i kontracepcijskoj zaπtiti. Tu treba imatina umu da neki antiepileptici, kao na primjer oni koji sadræebarbiturate, karbamezepin i fenitoin, smanjuju djelotvornostkontracepcijskih pilula.

Mogu li osobe s epilepsijomvoditi normalan

spolni æivot?

20

Mogu li osobe s epilepsijom29.obavljati sve poslove kao

i ostali ljudi?


Kao πto je na viπe mjesta u ovoj knjiæici reËeno, postoji puno oblikaepilepsija koje se meu sobom jako razlikuju. Te razlike ukljuËuju velikibroj detalja: od uzroka, izgleda i lijeËenja do prognoze. Jedan odnajvaænijih detalja koji utjeËe na moguÊnost obavljanja posla je stupanjumnog i motornog funkcioniranja osobe kako prije tako i u tijeku samebolesti. Ovisno o obliku epilepsije to funkcioniranje ne mora, ali moæebiti povezano s epilepsijom.Tijekom povijesti pokazalo se da epilepsija nije mogla sprijeËiti neke odnajglasovitijih pojedinaca da u svojem poslu budu najbolji. Tome svjedoËemnogi, a meu najpoznatijima mogu se navesti: Napoleon Bonaparte,Alfred Nobel, Georg F. Händel, Fjodor M. Dostojevski. Ipak, premdaepilepsija ne dovodi do nesposobnosti stjecanja bilo kojeg znanja ilivjeπtine, prilikom odabira zanimanja nuæno je procijeniti rizik negativnihposljedica do kojih bi mogao dovesti epileptiËki napadaj za vrijemeobavljanja posla. U tom smislu neophodno je provesti procjenu radnesposobnosti.Meutim, kako u svom apelu Europskom parlamentu 2001. godinenavode meunarodne profesionalne i neprofesionalne udruge koje sebave epilepsijom, mjere protiv diskriminacije na radnom mjestu trebalebi biti jedan od prioriteta.U Republici Hrvatskoj postoji niz propisa koji reguliraju pitanje radnesposobnosti za obavljanje pojedinih poslova. Prema miπljenju mnogihepileptologa, spomenute propise trebalo bi osuvremeniti i snaænijeafirmirati individualnu procjenu radne sposobnosti ovisnu o vrsti, uËestalostii teæini napadaja.

Mogu li se baviti sportom30.i kojim?

Bavljenje sportom opÊenito ima vrlo povoljne uËinke, a u osoba sepilepsijom uoËen je i povoljan utjecaj na uËestalost i teæinu napadaja.To se tumaËi utjecajem sporta pri prevladavanju akutnog ili kroniËnogstresa koji su dobro poznati provokativni faktori za izbijanje napadaja.Osim toga, bavljenje sportom jaËa osjeÊaj samopouzdanja i umanjujedruπtvenu izoliranost koja ponekad prati epilepsije.Prilikom odabira sportskih aktivnosti, osim individualnih afiniteta, najvaænijeje da korist bude veÊa od potencijalnih rizika. Tu je potrebna individualnaprocjena, najbolje u suradnji s lijeËnikom-epileptologom. Svaki sport imaspecifiËne opasnosti koje treba realno sagledati i planirati odgovarajuÊezaπtitne mjere. Isto tako je prilikom procjene rizika potrebno uzeti u obzirkolika je vjerojatnost da doe do napadaja.

Propisi koji reguliraju pitanja vozaËke sposobnosti osoba s epilepsijomdoneseni su veÊ prije viπe od dva desetljeÊa, no joπ uvijek su na snazi.Prema njima vozaËku dozvolu A i B kategorije osoba s epilepsijom moæedobiti samo ako se napadaji ne pojavljuju dvije godine nakon prestankauzimanja terapije.U gotovo svim razvijenim zemljama Zapada propisi su znatno liberalniji,osobito kada je rijeË o uzimanju antiepileptiËkih lijekova. Na posljednjadva hrvatska simpozija o epilepsijama posebna pozornost dana je upravoovim pitanjima te je izraen prijedlog osuvremenjenih propisa. Namjeraje novih propisa, a Ëije se konaËno usvajanje oËekuje, da se πto veÊembroju osoba s epilepsijom omoguÊi dobivanje vozaËke dozvole, a da seistovremeno πto uËinkovitije iz prometa iskljuËe svi oni koji bi svojimsudjelovanjem u prometu ugroæavali opÊu i vlastitu sigurnost.©to se tiËe voænje biciklom, stanje je vrlo sliËno kao kod voænje motornimvozilima. Procjena opasnosti je individualna i to je pitanje najbolje raspravitiprilikom redovite kontrole kod specijalista epileptologa. Tko se odluËi zavoænju biciklom, trebao bi imati zaπtitu za glavu koja se, uostalom,preporuËa i osobama koje nemaju epilepsiju. Ako se radi samo orekreativnoj voænji biciklom, svakako se preporuËa voænja po putevimabez motornih vozila ili na obiljeæenim biciklistiËkim stazama.

21

Mogu li oboljeli od epilepsije32.imati djecu?

Mogu li voziti motorna31.vozila i bicikl?

UnatoË Ëinjenici da æene Ëine gotovo 50% oboljelih od epilepsije, tek setijekom posljednja dva desetljeÊa posveÊuje veÊa paænja problemimai specifiËnim Ëimbenicima koji se javljaju u æena koje imaju napadaje.U proπlosti se æenama s epilepsijom nije preporuËalo, Ëak se i branilo,imati djecu. U nekim sluËajevima se vrπila sterilizacija æene koja je imalanapadaje u cilju prevencije trudnoÊe. Meutim, tijekom posljednjihdesetljeÊa mijenja se javno miπljenje, a i zdravstvena edukacija zajedniceje bolja tako da te okrutne i neprimjerene odluke prestaju biti realnost.

Kao uostalom i kod ljudi koji nemaju epilepsiju, najzdravije je rekreativno,ali redovito bavljenje sportom. Mjere opreza mogu se razvrstati unespecifiËne (npr. izbjegavanje veÊih optereÊenja prilikom visokihtemperatura zraka), te specifiËne za pojedini sport (npr. plivanje uzdobra plivaËa koji je upoznat s tehnikom spaπavanja).

22

Iako veÊina æena s epilepsijom ima normalan tijek trudnoÊe, fizioloπkinormalan porod i nepromijenjenu uËestalost napadaja u graviditetu,takve se trudnoÊe smatraju visoko riziËnima i zahtijevaju budnukontrolu epileptologa i opstetriËara. Naæalost, mnoge æene joπ uvijeku ranom stadiju trudnoÊe uzimaju antiepileptike u raznimkombinacijama (politerapija) i lijekove starije generacije, πto znatnopoveÊava rizik da rode malformirano dijete.Preporuka je da se u svakom sluËaju trudnoÊa planira i zadaÊa jeneurologa, epileptologa i ginekologa da timski rade u cilju edukacijemladih osoba koje planiraju trudnoÊu. Bitno je revidirati dijagnozuepilepsije i prilagoditi terapiju takvoj odluci, te primijeniti antiepileptiks najmanje dokazanim teratogenim svojstvima. Osim toga, neophodnoje prije samog zaËeÊa zapoËeti s terapijom folne kiseline u dogovoru

s lijeËnikom kako bi se tijekom prvih tjedana trudnoÊe umanjio πtetniuËinak antiepileptika. Naime, poznato je da je uËestalost kongenitalnihanomalija u zdravoj populaciji roditelja od 2-4%, a u majki koje bolujuod epilepsije dvostruko veÊi (4-8%).Preporuka je da se tijekom posljednjih mjesec dana trudnoÊe majci dajei vitamin K (20 mg) radi prevencije hemoragijske bolesti u djeteta.Epilepsija moæe zapoËeti tijekom trudnoÊe, πto zahtijeva detaljnuneuroloπku obradu u cilju otkrivanja etioloπkog supstrata napadaja(iskljuËenje tumora mozga, krvarenja, kongenitalne anomalije mozga).OtkriÊe magnetske rezonancije veliki je doprinos u obradi takvih bolesnica.U malom broju poroda javlja se napadaj za vrijeme samog poroda iunutar 24 sata nakon poroda, πto je 9 puta ËeπÊe od moguÊeg napadajatijekom preostalog dijela trudnoÊe.Terapija antiepileptikom mora se provoditi redovito tijekom poroda, jerbi izostavljanje i samo jedne doze lijeka moglo provocirati napadaj, πtobi dodatno oteæalo sam poroaj.


Naæalost, æene i njihove obitelji joπ uvijek ne prepoznaju specifiËneprobleme koji nastaju kao posljedica epileptiËkih napadaja, odnosno neuoËavaju koliko epilepsija ima πirok i intenzivan utjecaj na æenino zdravljeod puberteta, menarhe, menstruacije, u pitanju trudnoÊe i samog poroda,i na koncu utjecaj lijekova na dijete koje Êe roditi.

Iako u viπe od 90% sluËajeva æene s epilepsijom rode zdravo dijete,opÊenito imaju te osobe manje djece. Samo djelomiËno je razlog tomeosobna odluka bolesnice, jer istraæivanja dokazuju da æene s epilepsijomimaju ËeπÊe nepravilnosti menstrualnog ciklusa i druge ginekoloπkeprobleme koji mogu interferirati s fertilitetom.

LijeËenje tijekom trudnoÊe,33.poroda i dojenja

23

Statistike kaæu da izmeu 70 i80% osoba dobro reagiraju nalijekove. Meutim, kod nekih jeosoba teπko postiÊi æivot beznapadaja pa one uz terapijulijekovima koriste i alternativnemetode lijeËenja (npr. jogu,meditaciju, aromaterapiju i sl).Izuzetno je vaæno da se prijeodluke o primjenjivanju bilokakve alternativne metodelijeËenja savjetujete sa svojimlijeËnikom i da ni u kom sluËajune prestanete uzimati svojelijekove samoinicijativno.

Alternativne metode35.lijeËenja

Prehrana kao terapijsko sredstvo u lijeËenju epilepsija pokuπavala sekoristiti veÊ od 1900. godine (gladovanje, ishrana bez soli i sl.), aliuglavnom bezuspjeπno.1921. godine poËela se primjenjivati tzv. ketogena dijeta Ëija je svrhapoveÊanje iskoriπtavanja masti, a smanjenje koriπtenja ugljikohidrata ibjelanËevina. U nekim je oblicima ta dijeta pokazala povoljno djelovanje,ali ipak je struËno miπljenje da, osim u iznimnim sluËajevima, takvolijeËenje nema dugotrajnog uËinka te da ga je izuzetno teπko provoditiËak i u bolnici.

34. Ima li prehrana utjecaja nalijeËenje epilepsije?

KoliËina lijeka u majËinom mlijeku znatno je manja od one koja prelaziplacentarnim putem u krv djeteta. Meutim, tijekom dojenja lijek senakuplja jer mehanizmi eliminacije lijeka u novoroenËeta nisu joπ ucijelosti razvijeni te se mogu oËitovati farmakoloπki efekti lijeka na dijete.Koncentracija lijeka u majËinom mlijeku nije jednaka na poËetku dojenjai na kraju, kao ni u lijevoj ili desnoj dojci (ovisno o koliËini masnog tkivadojke).


Prva pomoÊ uepileptiËkom napadaju

Premda veÊina epileptiËkih napadaja teæi samoograniËenju, te se bezposebnog lijeËenja spontano zavrπava, epileptiËki napadaj u osobe kojainaËe ne boluje od epilepsije moæe biti znak ozbiljne bolesti.Prikladna pomoÊ osobi koja je doæivjela epileptiËki napadaj prvenstvenoovisi o vrsti napadaja, a zatim o duljini trajanja pojedinog napadaja.Bolesniku koji je doæivio veliki kloniËko-toniËki napadaj (grand mal)nerijetko je potrebna odreena pomoÊ, dok veÊina drugih vidovaepileptiËkih napadaja obiËno ne zahtijevaju nikakvu posebnu intervenciju- osim u sluËaju produljenog trajanja pojedinog napadaja.Stoga je u izvjesnim situacijama neophodno zatraæiti struËnu medicinskupomoÊ.

• ukoliko se napadaj dogodio u moru, bazenu i sliËnim okolnostima;• ukoliko postoji opravdana sumnja da osoba inaËe ne boluje od epilepsije;• ukoliko ne postoji pouzdano saznanje da je rijeË o epileptiËkom napadaju;• ukoliko je oporavak svijesti nakon napadaja iznimno spor;• ukoliko se napadaj dogodio u trudnice ili u dijabetiËara;• ukoliko bolesnik iskazuje smetnje pri disanju;• ukoliko je tijekom napadaja doπlo do fiziËkog ozljeivanja bolesnika;• ukoliko napadaj traje dulje od 5 minuta;• ukoliko se drugi napadaj javio neposredno nakon πto je prvi zavrπio;• ukoliko bolesnik ne dolazi k svijesti i nakon prestanka konvulzija.

Kada je hitno potrebno potraæitilijeËniËku pomoÊ:

• ukoliko napadaj prolazi unutar 5 minuta;• ukoliko bolesnik dolazi k svijesti bez novih napadaja;• ukoliko se bolesnik nije ozlijedio tijekom napadaja.

Situacije kada hitna lijeËniËkapomoÊ nije potrebna:

25

Prva pomoÊ uposebnim okolnostima

• ukloniti iz blizine bolesnika sve predmete koji bi ga mogli ozlijediti u tijeku napadaja;• postaviti neki mekan i ravan predmet pod glavu bolesnika (jastuk, torbu, prikladno savijen odjevni predmet);• otkopËati bolesniku okovratnik koπulje, razvezati mu kravatu, eventualno otpustiti remen hlaËa;• nakon prestanka konvulzija, postaviti bolesnika u tzv. boËni poloæaj (donja noga ispruæena, donja ruka iza tijela);• ne postavljati nikakve predmete u usta bolesnika (ælica i sl.) u cilju spreËavanja zagriza jezika, ne pokuπavati silom bolesniku otvoriti usta;• ne davati bolesniku nikakvu tekuÊinu na usta u tijeku napadaja - sve do potpunog povratka svijesti;• nije uputno dræati bolesnika tijekom konvulzija, niti pokuπavati fiziËki zaustaviti grËeve;• potraæiti u bolesnikovoj odjeÊi dokument o moguÊoj bolesti (u nekim zemljama postoje identifikacijske karte ili narukvice za bolesnike s epilepsijom);• provjeriti toËno vrijeme poËetka napadaja - radi orijentacije o duljini njegova trajanja;• uvijek priËekati na mjestu dogaaja da bolesnik doe k svijesti;• ponuditi mu pomoÊ ili - shodno potrebi - pozvati struËnu medicinsku pomoÊ.

Prva pomoÊ u velikom epileptiËkom(grand mal) napadaju:

Ukoliko se napadaj dogodio u moru ili bazenu, bolesnika trebapridræavati tako da mu glava bude stalno iznad vode. Potrebnoga je πto prije iznijeti iz vode, odræavajuÊi i dalje glavu u reËenompoloæaju. Nakon πto je bolesnik iznesen iz vode (mora), potrebnoga je pregledati, te - ukoliko ne diπe - odmah zapoËeti soæivljavanjem (umjetno disanje, masaæa srca). Meutim, bezobzira na dobro stanje bolesnika, osobu koja je imala napadaju tim okolnostima potrebno je naknadno uputiti u najbliæumedicinsku ustanovu radi detaljnijeg pregleda, jer uvijek postojimoguÊnost aspiracije tekuÊine u tijeku napadaja.

Napadaj u vodi ili moru

Iako postoji viπe tipova epileptiËkih napadaja, nekeËinjenice su im zajedniËke:

• NAPADAJI NE TRAJU DUGO. Trajanje veÊine napadaja je 1-2 minute, iako veÊina ljudi osjeÊa zbunjenost i potrebno je neko vrijeme da se potpuno oporave.• NAPADAJI SPONTANO PROLAZE. Osim u rijetkim sluËajevima, mozak ima svoj naËin da sigurno zavrπi zapoËeti napadaj.• VI NE MOÆETE ZAUSTAVITI NAPADAJ. U hitnim sluËajevima lijeËnici mogu lijekovima zaustaviti

dugotrajne napadaje. U ostalim sluËajevima, osoba treba priËekati da napadaj spontano proe.• LJUDI NE OSJE∆AJU BOL ZA VRIJEME TRAJANJA NAPADAJA, iako nakon napadaja mogu osjeÊati bol• NAPADAJI OBI»NO NE UGROÆAVAJU ÆIVOT OSOBA S EPILEPSIJOM, iako u starijih osoba dodatan napor za srce, moguÊnost ozljede i smanjeni unos kisika mogu poveÊati rizik.• NAPADAJI NISU OPASNI ZA OSTALE LJUDE. Iako ponekad za vrijeme napadaja osobe djeluju ljutito ili uplaπeno, njihovi pokreti ne ugroæavaju sigurnost ljudi u njihovoj blizini.

U sluËaju napadaja potrebno je osloboditi susjedna sjedala tepoloæiti bolesnika u boËni poloæaj. Pri tome je potrebno omoguÊitinesmetano disanje bolesnika. Ukoliko su sjedala pokretna (avion),sjedalo se postavlja u poloæaj leæaja, a nakon prolaska toniËkefaze (“ukoËenosti”), bolesnika se okreÊe u jednu stranu kako bise omoguÊilo nesmetano disanje. Potrebno je postaviti jastuke,prekrivaËe ili dijelove odjeÊe na tvrde povrπine u neposrednojblizini kako se bolesnik ne bi ozlijedio u tijeku napadaja.

Napadaj u avionu,vlaku ili autobusu

Savjeti


27

Za veÊinu osoba epileptiËki napadaj se moæe naslutiti premanekim specifiËnim vlastitim osjeÊajima i situacijama. Npr. netkoima napadaj uvijek u snu, netko nedugo nakon buenja ili samou popodnevnim satima, netko krajem tjedna i sl.Takva saznanja mogu uvelike pomoÊi u odreivanju naËina i stilaæivota i rada.Na primjer, u osoba koje imaju noÊne napadaje vrlo je bitnodovoljno spavati i odmarati se.Izbjegavanje stresa, moguÊnost pronalaæenja vlastitog mira iopuπtajuÊih hobija (glazba, πetnja, vjeæbe disanja) vrlo su vaænifaktori u izbjegavanju i kontroliranju napadaja.Djeci tijekom πkolskih praznika ili onima kojima je slobodno vrijemeneispunjeno, savjetujemo da se ukljuËe u grupni rad u svojojsredini koji ih neÊe optereÊivati, a ispunit Êe njihovo slobodnovrijeme.

A. Kako si mogu sam pomoÊi?

B. Kako æivjeti s epilepsijom?• BUDITE SIGURNI DA SVI »LANOVI VA©E OBITELJI, PRIJATELJI I POZNANICI ZNAJU KAKO IZGLEDA VA© NAPADAJ I KAKO DA VAM POMOGNU ILI POZOVU LIJE»NIKA.

• POMOZITE SVOJOJ DJECI (OVISNO O NJIHOVOJ DOBI) DA NAU»E ©TO U»INITI AKO “MAMA PADNE, TRESE SE I NE MOÆE SE PROBUDITI?” (kako i kome telefonirati, dodati jastuk i sl.)

• IZBJEGAVAJTE POSTUPKE KOJI MOGU POVE∆ATI RIZIK POJAVE NAPADAJA: ne zaboravite redovito uzeti lijek, dovoljno spavajte, nemojte piti alkoholna piÊa ili uzimati droge i sl.

• AKO OSJETITE AURU (upozorenje) PRIJE NAPADAJA, LEZITE NA BOK NA MEKANU POVR©INU.

• AKO IMATE U»ESTALE NAPADAJE, NOSITE UDOBNU ODJE∆U I ©TITNIKE ZA KOLJENA, LAKTOVE I GLAVU, POSEBNO KADA STE SAMI U KU∆I.

• KORISTITE MOBILNI TELEFON ZA SLU»AJ DA TREBATE POZVATI POMO∆.

28

U kupaonici:

U kuhinji:

• vrata se otvaraju prema van, nemojte ih zakljuËavati (objesite natpis “zauzeto”);

• sigurnije je tuπiranje nego kupanje u kadi;

• pjevuπite dok se tuπirate kako bi ukuÊani znali da se dobro osjeÊate;

• tuπirajte se mlakom vodom (izbjegavajte previπe toplu vodu);

• svaki put provjerite je li odvodnja i provjetravanje kupaonice ispravno;

• bolesnici koji imaju mnogo napadaja trebaju poduzeti dodatne mjere sigurnosti kad se kupaju (posebne podloge, stolice s pojasevima i sl.);

• izbjegavajte upotrebu elektriËnih pomagala (suπilo za kosu, elektriËni brijaÊi aparat) u kupaonici ili u blizini vode.


Evo nekoliko savjeta koji vam mogu olakπati svakodnevne problemei uËiniti æivot ugodnijim.

Uvjerite se da su ti savjeti korisni i ljudima koji nemaju napadaje,a koristite ih ovisno o vrsti napadaja i problema koje imate.

• kad god je moguÊe, kuhajte i koristite elektriËne aparate u prisutnosti ukuÊana;

• koristite plastiËne tanjure, πalice i Ëaπe;

• koristite gumene rukavice kada se koristite noæem ili perete sue;

• izbjegavajte Ëestu upotrebu oπtrih noæeva (koristite veÊ narezanu ili polupripravljenu hranu koliko je god moguÊe);

• ako je moguÊe, koristite mikrovalnu peÊnicu.

29

• presvucite podove i namjeπtaj mekanim materijalima;

• obloæite oπtre rubove namjeπtaja ili nabavite namjeπtaj zaobljenih uglova;

• postavite πtitnike oko mjesta s otvorenim plamenom, grijalica i radijatora;

• izbjegavajte puπenje i paljenje vatre ako ste sami;

• ne prenosite upaljene svijeÊe i zagrijano posue;

• izbjegavajte grijalice koje se mogu prevrnuti;

• posebno oprezno koristite glaËalo i ostale elektriËne aparate i to one koji imaju automatsko iskapËanje;

• izbjegavajte penjanje na stolicu ili ljestve, posebno ako ste sami u kuÊi.

• upoznajte ljude s kojima radite s moguÊnoπÊu pojave Vaπeg napadaja i kako Vam tada mogu pomoÊi (pokaæite im gdje stoji Vaπ jastuk i kako da Vas poloæe na njega, koga pozvati i sl.);

• izbjegavajte stres i prekovremeni rad;

• nosite zaπtitnu odjeÊu u skladu s vrstom napadaja i posla koji obavljate;

• imajte u ormaru rezervnu odjeÊu kako biste se mogli presvuÊi u sluËaju potrebe.

Na poslu:

U kuÊi:

Vaπe komentare i prijedloge moæeteposlati na sljedeÊu adresu:

PLIVA d.d.Ured za razvoj odnosa s korisnikomUlica grada Vukovara 4910000 Zagreb

besplatni info telefon: 0800-0222fax: 01/6111 835

e-mail: [email protected]

Draga djeco i odrasli,

nadamo se da smo Vam ovombroπurom pomogli pronaÊi odgovorena barem neka od Vaπih pitanja.Kako bismo Vam πto bolje i daljepruæali podrπku, pozivamo Vas danam pomognete svojim prijedlozimai komentarima.

• Je li Vam sadræaj ove broπure bio dovoljno razumljiv?• Ima li joπ pitanja na koja biste æeljeli dobiti odgovor?• Na koji naËin æelite ubuduÊe dobivati sliËne informacije?• Ostalo...

Documents

Zivjeti Sa Epilepsijom