Zikrullah u Kur'anu i Sunnetuetvrtak, 28 Juli 2005

ZIKRULLAH U KUR'ANU I SUNNETU PREDGOVOR Hvala pripada Allahu, Koji je jasno razdvojio Pravi put od krivoga, Koji je ponizio novotarije i inovatore, a uzvisio sunnet Poslanikov, alejhi-sselam, i one koji ga slijede. Hvala pripada Allahu, Koji u svakom stoljeu inspirira grupu alima da brane Poslanikov, alejhi-sselam, put od pokuaja neznalica da ga unakaze i koji veinu muslimana nazivaju muricima (idolopoklonicima), inovatorima i kjafirima (nevjernicima), pritom lano tvrdei da su samo oni spaseni. Neka je salavat i selam na Poslanika, alejhi-sselam, njegovu porodicu i sve njegove ashabe, koji bijahu primjerom kako se uva sunnet. Zato pisati o zikru? Ova kratka, ali izvrsna studija vrijednog bosanskoga imama u Njemakoj daje, Allahovom milou, muslimanima neophodan historijski kontekst ovoga vanog farza koji je danas na udaru nekih krugova nae zajednice. Islam je, prema naem razumijevanju i prihvatanju veine muslimana, i alima i obinih slijedbenika, ehlisunnetsko-demaatski islam, tj. vjera sljedbenika Poslanikova, alejhi-sselam, puta i zajednice muslimana. Najbolji meu njima su pripadnici selefa: ashabi, tabini i tabei-tabiini, i to prema vjerodostojnom Poslanikovom, alejhi-sselam, hadisu koji biljei Muslim: Najbolje stoljee je moje stoljee, zatim ono koje slijedi, zatim ono koje slijedi. Svi su alimi ovaj hadis razumjeli tako da pripadnici selefa predstavljaju najbolji primjer ljudskog ponaanja i ispravnog vjerovanja kako meu muslimanima, tako i cijelom ovjeanstvu, i da slijediti njih znai slijediti Poslanika, alejhi-sselam, a da se slijeenjem Poslanika, alejhi-sselam, postie spasenje prema Allahovoj odredbi: Ko se pokorava Poslaniku, pokorava se Allahu (4:80). Zikr u islamu ministar unutranjih poslova vjernika Allaha, delle enuhu, moramo se uvijek sjeati, i kad sjednemo, i kad ustanemo, i kad god se pokrenemo. Zikr je jedan od najvanijih aspekata islamske vjere ministar unutranjih poslova vjernika. Svako je duan znati kako vjerovati u Boga, delle enuhu, i ono to nam je Poslanik, alejhi-sselam, donio u hadisu i sunnetu. Stoga nam je, kao pripadnicima ehli-sunneta vel-demaata, obaveza boriti se protiv bidata, jer je Poslanik, alejhi-sselam, rekao: Kullu bidatin dalaletun, ve kullu delaletin fin-nar - Svaka novotarija je zabluda, a svaka zabluda je baena u vatru. Prije toga, treba razumjeti ta je to bidat.

Novotarija se u arapskom jeziku opisuje slijedeim rijeima: Metoda uvedena u vjeru koja ide protiv pravila i zakonitosti ustanovljenih islamom, uvoenje novotarija koje Poslanik, alejhi-sselam, nije spominjao, niti ih je inio, kao ni ono to ashabi nisu spominjali niti inili. Ashabi se ovdje moraju uzeti u obzir radi hadisa: Alejkum bi sunneti ve sunneti hulefai min beadi - Obaveza vam je slijediti moj sunnet i sunnet mojih halifa poslije mene! (Buhari i Muslim). Prema tome, to god Poslanik, alejhi-sselam, ili njegovi ashabi nisu inili - moe se podvesti pod novotariju. To je znaenje bidata. to god je Poslanik, alejhi-sselam, inio, i to god su inili hulefau-r-raidin (etverica pravednih halifa, r. a.), kao i ostali ashabi, ne moe se smatrati inovacijom upravo radi spomenutog hadisa. ta je doista bidat? Pet dnevnih namaza je obavezno obavljati. Mi ne kaemo da treba pronalaziti nekakve nove metode u islamu, niti teimo bidatima i inovacijama, ali ne uzimamo rijei slovo po slovo, ne prevodimo doslovno, ve itamo izmeu redova. Ne elimo biti kao ejtan. Treba razumjeti ovo, prije svega, upuujemo nama samima - da ukoliko ne shvatimo Poslanikovo, alejhi-sselam, uenje, premda budemo znali rijei, uinit emo ejtanovu greku. Treba sa potpunom skruenou i poniznou sjesti i zamoliti svoga Gospodara za blagoslove i jo vie rahmeta, a ne sjesti kao to je ejtan sjeo, pun sebe, ponosan na svoje znanje. ejtan je napamet nauio sva slova i sve rijei, ali bez razumijevanja njihova znaenja. ejtan je, poznajui sve poslanike, alejhi-sselam, poevi od naeg praoca Adema, alejhi-sselam, sve do Sudnjeg dana, imao priliku itati sve etiri knjige: Psalme, Toru, Novi testament i Kur'an asni. Svog Gospodara je neprestano 2000 godina oboavao u prethistorijskom vremenu, i to takvim oboavanjem da je gledao u ono to oboava jo u dennetu, pa je, ipak, postao i ostao proklet do Sudnjega dana. Zato?! Kuran, a. m., nije zbirka pripovijesti U vjeri postoje skrivena, unutranja, tzv. ezoterina znaenja. Vjerovanje nije kao itanje prie ili historije. Ako se Kuran ita samo kao zbirka pripovijesti ili historijskih dogaaja, onda se postavlja pitanje gdje se krije mudiza Kurana. Da je Kuran samo zbirka pripovijesti, zato ju je, onda, trebalo sastavljati tako da ju je nemogue za sva vremena imitirati?! Stil i kompozicija Kurana su takvi da ne mora biti isto moje itanje i tvoje itanje. Svako uzima ono to dokui, ali postoje neka osnovna pravila. Slova ine rijei. Rijei ine reenice. Reenice ti omoguuju da razumijeva izmeu redova. Ako ita samo rijei, onda si na nivou itanja djeteta. Potrebno je itati izmeu redova. itanje odraslog i zrelog insana mora se razlikovati od itanja djeteta, koje ita rije po rije.

U veini arapskih zemalja danas, a i u nekim dijelovima Amerike i Evrope, na televiziji se moe pratiti tefsir ejha Mutevellija aravija, priznatog alima, koji je nedavno preselio na Bolji svijet. Umnoavaju se njegove videokasete. Danas je popularniji nego za ivota. Zato postoji toliki interes za njegovim tefsirom? Zato to je svako fasciniran njegovim razumijevanjem Kurana, njegovim zakljucima, objanjenima i mudrou. Zato? Zato to zna itati izmeu redova. Kuan i hadis nisu historija. itajui Kuran i hadise, itaju se tajne. Ovaj alim prua nova tumaenja praena objanjenjima koja su dosad bila nepoznata. Zato ne kaemo: Ovo je novo, pa to neemo prihvatiti? Zato to postoje nove inspiracije i novi naini tumaenja. Kuran je za sva vremena i za sve ljude. Upravo to daje univerzalnost Boijoj rijei. Ukoliko ne razumije ono to je izmeu redova (to je implicirano), ne moe biti ni alim, ni vodi, ni uitelj islama. Naprotiv, ostat e zauvijek na nivou djece: njihovo itanje bit e podudarno sa tvojim itanjem i razumijevanjem. Zato ejtan nije povjerovao u Musaa, alejhi-sselam, kad mu je Allah, delle enuhu, na ploama poslao zapovijedi? Zato nije povjerovao u Davuda, alejhi-sselam, kad je dobio Psalme? U Isaa, alejhi-sselam? U Muhammeda, alejhi-sselam? Zato to se oslonio na puko uenje slova napamet. Ukoliko insistiramo na ovakvom pristupu Boijoj rijei, onda smo slini ejtanu koji je itao slova i rijei bez razumijevanja. Zamislite se za trenutak nad rijeima imama afije: Kad bi stotinu alima dolo da sa mnom raspravljaju, ja bih ih sve, snagom dokaza, pobijedio. Ali, ako bi samo jedna neznalica dola da se sa mnom raspravlja, bio bih pobijeen. To stoga to e neznalica, bez obzira na koliinu i kvalitet dokaza, insistirati na negiranju i ponavljanju: Ne, ne, jok, jok! Zar "amin" nije zikrullah? Zar se "amin" ne izgovara u dematu, to je, svakako, svojevrsni zikr. Danas se svugdje u damijama dvaju mezheba moe uti kako se "amin" izgovara gromoglasno, pa, ipak, neki ljudi insistiraju na tome da je - ukoliko Poslanik, alejhi-sselam, neto nije inio i radio - to neprihvatljivo. U vrijeme Boijeg Poslanika, alejhi-sselam, neki su ashabi "amin" izgovarali glasno, neki nisu. Moemo li tvrditi da su bilo ovi ili oni inili neto to nije prihvatljivo? Ne moemo, jer djela su prema namjerama. Moemo li rei da imam Ebu-Hanife nije bio upravu? Ne moemo. Jesu li svi Turci i Pakistanci, naprimjer, grijeni, a sve afije u pravu? Nikako. Jer: Ihtilafu ummeti rahmetun - Razliita tumaenja u mom ummetu su milost. Razliita tumaenja mudtehid-imama samo su milost ummetu. Ovo je samo jedan od dokaza za obavljanje zikra u grupi. Mnogi muslimani izgovaraju "amin" grupno, kao to mi u grupi izgovaramo "Ja Allah". Vie dokaza za iznesene stavove nai ete u tekstu koji slijedi. U Detroitu i Chicagu, 23. zu-l-kadeta 1422.

ejh Hiam Kabbani i imam Senad Agi ZIKRULLAH u svjetlu Kur'ana, hadisa i uenja uleme UVOD Hvala Allahu, Gospodaru svjetova. Donosim salavat i selam na Poslanika Muhammeda, 'alejhi-sselam, njegov ehli-bejt [1] , ashabe i sve one koji slijede njihov put do Sudnjeg dana. Rije "zikr" je arapskoga porijekla. Ona se spominje esto u asnome Kur'anu i hadisu Allahova Poslanika, 'alejhi-sselam. Prije svega, interesira nas znaenje ove rijei. U rjenicima arapskoga jezika nai emo da rije "zikr" ima sljedea znaenja: - "Zekere ej'en zikren" - "spomenuti neto spominjanjem". Znai: jezikom spominjati nekoga. - "Zikru hakki fulan" - "spominjati pravo neije". Znai: uvati neije pravo i ne dozvoliti da se izgubi. - "Zikru - ni'meti" - "spominjanje blagodati". Znai: iskazati zahvalnost na blagodati. - "Zekere emre tizkaren" - "pribliiti sliku neega u svijesti nakon zaborava". - "Zikrullahi"- "srcem se sjeati Allaha i hvaliti Ga i veliati". - "Ezzukru" - "sjeati se neega". - "Ezzikru" - "uvati, pamtiti neto. Suprotno zaboravu". Kae poznati arapski lingvist Zamaheri: "Ve de'alhu minni ala zukri". Znai: "Neu ga zaboraviti". Upotrijebljena je rije "zukr" sa znaenjem "ne zaboraviti. "Ve istezkere bi dirasetihi", znai: "njime je traio uvanje". U ovoj konstrukciji se zikr spominje u znaenju "uvati". Kad se kae za nekoga: "Lehu zikrun fi-nnasi", to ima znaenje: "On ima visoko mjesto ili ast meu ljudima". Allah, delle e'nuhu, kae u asnome Kur'anu: "Ve innehu lezikrun leke ve li kavmike", tj.: "I on je ( Kur'an) ast tebi i tvome narodu" (Zuhruf, 44.).

Iz objanjenja navedenih znaenja rijei "zikr", mogli bismo odrediti da je znaenje rijei zikr: Jezikom izgovarati hvalu i zahvalu Allahu. To izgovaranje treba biti popraeno sa sjeanjem u srcu na Onoga Kome se hvala i zahvala iskazuje. Zikrom se smatra i Njegovo velianje (tekbir) i slavljenje (tesbih) i itanje Njegove Knjige kako bi spominja postigao da u srcu stalno osjea i sjea se Allaha i svojih obaveza prema Njemu, kako bi time postigao ast i visoke stepene. [2] Ili, drugim rijeima kazano: Zikr je oslobaanje od nemarnosti i zaborava sa kontinuiranim sjeanjem srca na Allaha i spominjanje Njegovog imena srcem i jezikom, ili Njegovog svojstva ili propisa ili upuivanje dove ili spominjanje nekog od Njegovih poslanika. Pa je, shodno ovoj definiciji, zakir (onaj koji spominje) onaj koji izgovara Allahovo ime, koji pouava ili prouava fikh, muftija, fakih, vaiz, hatib, imam, mujezin i sl. Svi su oni u navedenim djelatnostima u zikru. Zikr je izvodiv jezikom, duom, tjelesnim organima i moe biti tajni i javni. Objedinjavanjem svega ovog u jedno dobiva se kompletnost ili savrenstvo u zikru. Zikr se u Kur'anu navodi i u znaenju imena Kur'ana. "Mi smo ti objavili Zikr - Kur'an i Mi emo ga sigurno uvati" (Hidr, 9/15.), "Mi smo ti spustili Zikr - Kur'an da objasni ljudima to im je sputano" (Nahl, 44/16.). Zikr se u Kur'anu spominje i sa znaenjem duma-namaza: "O vjernici, kad se pozovete na namaz petkom, pourite spominjanju Allaha" (ElDumu'ah, 9/62.). Zikr se u Kur'anu spominje i sa znaenjem ilma - znanja. Uzvieni Allah je rekao: "Pitajte ehle zzikri - uene ako ne znate" (El-Enbija 7/21.). ZIKR U KUR'ANU PLEMENITOM Uzvieni Allah je rekao: "O vjernici spominjite Allaha mnogo! I slavite Ga jutrom i veerom. On je Taj Koji Vas blagosilja i Njegovi meleci da bi vas izveo iz tmina na svjetlo i prema vjernicima je milostiv" (Ahzab, 41.-43.). U ovom ajetu rije "salat", koju Allah upotrebljava: "Huvellezi jusalli alejkum" znai, po komentaru imama Buharije: Allahovo hvaljenje svoga roba pred melecima. A ta rije kad je spominju meleci, znai - traenje dove od Allaha za robove njegove. I rekao je Uzvieni Allah: "I spominji svoga Gospodara skrueno i ponizno bez glasa jutrom i veerom i ne budi nemaran" (El-E'araf, 7/205.). Izraz "tedarruan ve hufjeten" u ovome ajetu ima dva znaenja:

1. Tajno i u srcu, 2. Jezikom na takav nain da uje sam sebe. A na kraju istog ajeta Allah, delle e'nuhu, zabranjuje gaflet - nemarnost, tj. neinjenje zikra, rijeima: "I ne budi od nemarnih!" Jer, zikr, ustvari, znai - izbaviti se od nemara i zaborava. U drugom ajetu Uzvieni Allaha, delle e'nuhu, povezao je spas sa istrajnou i mnotvom injenja zikra bez mjere i odreenog vremena. Rekao je Uzvieni Allah: "Mnogo spominjite Allaha da biste se spasili". U vie ajeta Allah, delle e'nuhu, pohvalio je one koji mnogo ine zikr i obeao im magfiret (oprost grijeha) i dennet kao nagradu. Mi emo spomenuti ajet iz sure Ahzab u kome je Allah, delle e'nuhu, poredao dobra djela uzlaznom ljestvicom i na kraju uzlazne ljestvice kao vrhunac svih dobrih djela spomenuo injenje zikra. Allah, delle e'nuhu, kae: "Muslimanima i muslimankama, i vjernicima i vjernicama, i poslunim mukarcima i poslunim enama, i iskrenim mukarcima i iskrenim enama, i strpljivim mukarcima i strpljivim enama, i poniznim mukarcima i poniznim enama, i mukarcima koji dijele zekjat i enama koje dijele zekjat, i mukarcima koji poste i enama koje poste, i mukarcima koji o svojim stidnim mjestima vode brigu i enama koje o svojim stidnim mjestima vode brigu, i mukarcima koji esto spominju Allaha i enama koje esto spominju Allaha - Allah je, doista, za sve njih oprost i veliku nagradu pripremio" (Ahzab, 35.). Takoer je Uzvieni Allah u Kur'anu izvijestio o propasti i gubitku onih koji ne prakticiraju zikr i koji bjee od njega i upoznao da e prijatelj takvima biti ejtan, koji e ih odvesti sa Pravoga puta. Uzvieni Allah kae: "O vjernici, neka vas vai imeci i vaa djeca ne odvrate od zikrullaha (sjeanja na Allaha). Koji to urade, pa oni su propali" (Munafikun, 9.). I kae Uzvieni Allah: "Ko odvraa od zikra (spominjanja) Milostivog, Mi emo mu privezati ejtana pa e mu on biti drug. A oni uistinu odvraaju od Pravog puta, a misle da su upueni. A onda kad nam doe rei e: 'Kamo sree da je izmeu mene i njega bila udaljenost dva istoka. Ruan li je on drug!' A nee vam koristiti danas ako ste nasilje uinili, vi ete u kazni biti udrueni" (Zuhruf, 36.-39.). Allah Uzvieni ak zabranjuje mijeanje sa onima ija srca su nemarna prema zikrullahu. Uzvieni kae: "Ne pokori se onome ije srce smo uinili nemarnim prema Naem zikru i koje slijedi svoju strast, a njegov posao je pretjeranost" (Kehf, 28.). I kae: "Ko se okrene od Moga zikra, uistinu e mu ivot biti tijesan, a na Sudnjem danu u ga proivjeti slijepim. Rei e: 'Moj Gospodaru zato si

me proivio slijepim kad sam bio vidio?' Allah e rei: 'Tako su tebi dolazili Nai ajeti pa si ih zaboravio. Tako e i ti danas biti zaboravljen'" ( Taha, 124.). I rekao je Uzvieni Allah: "Zar je isti onaj ije je srce Allah uinio sklonim islamu, pa on slijedi svjetlo Gospodara svoga? Teko onima ija su srca kruta kad se spomene Allah, oni su u pravoj zabludi!" (Zumer, 22.). Mufessir Ibn-Kesir, r. a., protumaio je konstrukciju iz ovoga ajeta: "Kasijeti kulubuhum -"Oni ija su srca kruta", da su to oni ija se srca ne smekaju kad se Allah spominje, niti osjeaju strahopotovanje prema Allahu, niti shvataju, niti razumiju. Uzvieni Allah je opisao munafike kao one koji Allaha spominju i da osjeaju u dui odvratnost kad se zikr ui. Uzvieni kae: "Zaista, munafici nastoje prevariti Allaha, a On je njih prevario. A kad ustaju na namaz, ustaju lijeno da bi ih ljudi vidjeli, a Allaha samo malo spominju" (Nisa, 142.). I Uzvieni Allah kae: "A kad se Allah spomene, srca onih koji u Ahiret ne vjeruju odvratno se osjeaju, a kad se spomenu drugi osim Allaha, kad oni radosni" (Zumer, 45.). I kae Uzvieni Allah: "itaj ono to ti je objavljeno i klanjaj namaz. Namaz uistinu sprjeava od loih i nevaljalih djela, a Allahov zikr je vei" (Ankebut, 45.). U znaenju rijei iz ovog ajeta: "Ve lezikrullahi ekber - A Allahov zikr je vei", postoje tri miljenja: 1. Zikrullahi - spominjanje Allaha je vee od svega drugog jer je zikr najodabraniji ibadet i cilj je koji se eli postii svakim drugim ibadetom. Po tome je zikr sr, bit, tajna i dua svakog ibadeta. 2. Ako vi Njega spominjete vaim zikrom, Allahovo spominjanje (zikr) vas je vee. 3. Zikr Allaha je vei da bi ostalo neto od loih i nevaljalih djela kod onoga ko ga ini. Pa bi znaenje bilo da onaj ko ini zikr time brie sva loa i nevaljala djela. Allah, delle e'nuhu, uinio je da se zikrom zavre svi znaajniji ibadeti i obaveze. Tako se u ajetima u kojima je nareen post kae: "Da upotpunite odreeni broj dana i veliate Allaha zato to vas je uputio ne bi li bili zahvalni" (Bekare, 185.).

U zavrnici ajeta o haddu, takoer se spominje zikr: "I kad zavrite obrede vae, spominjite Allaha kao to vae oeve spominjete ili ee od toga (Bekare, 200.). Takoer, ajeti u kojima je nareena obaveza dume: "Pa kad se zavri namaz, raziite se po zemlji i traite od Allahovih blagodati i spominjite mnogo Allaha ne bi li bili spaseni" (Duma, 10.). Takoer je Allah obavijestio da su oni koji prakticiraju zikr Njegovi odabranici koji e se okoristiti Allahovim ajetima i nazvao ih je da su ulu-lelbab - pametni. "Zaista, u stvaranju Nebesa i Zemlje i smjeni dana i nai dokazi su za pametne. One koji spominju Allaha stojei, sjedei i na stranama i razmiljaju o stvaranju Nebesa i Zemlje" (Ali-Imran, 190.191.). Jasno se vidi da je Allah, delle e'nuhu, uza sve ibadete i dobra djela, postavio zikrullah za nerazdvojnog druga i stavio ga na stepen due u odnosu na tijelo. Ono to je dua u tijelu, to je zikrullah u dobrim djelima. U kojem dobrom djelu nema zikrullaha, ono je kao tijelo bez due. Kae Uzvieni Allah: "Klanjaj namaz da bi Me spominjao". ak i se u dihadu zikr spominje kao sastavni dio i vano pomagalo za izvojevanje pobjede nad neprijateljima. Kae Uzvieni Allah: "O vjernici, kad sretnete etu, budite vrsti i mnogo Allaha spominjite ne bi li ste bili spaseni" (Enfal, 45.). I kae Uzvieni Allah, definirajui prave vjernike: "Samo su pravi vjernici oni kojima se, kad se Allahovo ime spomene, srca smekaju" (Enfal, 2.). I kae Uzvieni Allah: "Allah je spustio najljepi govor, knjigu slinih ajeta koji se ponavljaju. Od njega se koe najee u onih koji se boje Allaha, zatim im se srca smiruju u Allahovom zikru. To je Allahova uputa, kojoj Allah upuuje one koje On hoe, a koga Allah u zabludi ostavi on nejma upuivaa" (Zumer, 24.). Allah potie vjernike da iste svoje due zikrom i namazom: "Spasen je onaj koji je oisti i spominje ime svoga Gospodara i klanja" (El-E'ala, 14.15.). I, na kraju, Allah trai od vjernika da svoj ovosvjetski ivot nastoje zavriti sa zikrom jer onaj koji zavri svoj ivot rijeima: "La ilahe illellah, ui e u dennet. ZIKR U POSLANIKOVOM SUNNETU S obzirom da je zikrullah lijek dui, smirenost srcu i sredstvo odstranjivanja brige i nesigurnosti iz srca, kao i podstrekiva jaanju veze

sa Allahom, delle e'nuhu, Allahov Poslanik Muhammed, 'alejhi-sselam, izrekao je mnogo hadisa koji podstiu na zikr. Mi emo spomenuti sljedee: 1. Zabiljeili su Buharija Muslim i Nesai od Ebu Hurejreta, r. a., da je Allahov Poslanik, Muhammed, 'alejhi-sselam, rekao: "Rekao je Uzvieni Allah: 'Ja sam kod misli Moga roba o Meni. Ja sam s njim kad Me spominje. Ako Me rob spomene kad je sm - i Ja njega isto tako spomenem, a ako Me spomene u drutvu - Ja njega spomenem u drutvu boljem od njegovog. Ako se Meni rob priblii za pedalj - Ja se njemu pribliim za podlakticu. A ako mi doe pjeke - Ja njemu doem trei". Imam Nevevi, r. a., prokomentirao je ovako ovaj hadisi-erif: "Ko se Allahu priblii sa pokornou, Allah se njemu priblii milou, podrkom i pomoi". 2. Ebu Hurejre, r. a., prenosi da je Allahov Poslanik rekao: "Rekao je Uzvieni Allah, delle e'nuhu: "Ja sam sa svojim robom kad Me spomene i kad sa Mnom pokrene svoje usne" (Ibn-Made i Ibn-Hibban u svome "Sahihu"). 3. Abdullah ibn-Busr, r. a., prenosi da je Allahovom Poslaniku, 'alejhisselam, doao jedan ovjek i rekao: "O Allahov Poslanie, propisi islama su se namnoili, reci mi neto ega bih se vrsto drao". Poslanik, 'alejhisselam, ree mu: "Neka ti jezik stalno bude vlaan od zikrullaha" (Tirmizi, Ibn-Made i Ibn-Hibban). 4. Ebul-Meharik, r. a., prenosi da je Allahov Poslanik, 'alejhi-sselam, rekao: "Proao sam u noi Isra'a pored ovjeka koji je bio ogrnut nurom Ara, pa sam upitao: 'Ko je ovo?' Je li to melek?' Reeno mi je: 'Ne'. Rekao sam: 'Da nije Poslanik?' Reeno mi je: 'Ne'. 'Pa ko je?' Ree mi: 'Ovo je ovjek kome je jezik na dunjaluku bio vlaan od zikrullaha, a srce vezano za mesdid i iji roditelji nisu psovani radi njega (njegovim sebebom)'" (Ibn ebi-Dunja). 5. Ebu-Derda, r. a., prenosi da je Allahov Poslanik, 'alejhi-sselam, rekao: "Hoete li da vas obavijestim o najboljim djelima i najiijim kod vaeg Gospodara i koja e vas podii na najvee stepene i djelu koje je vrjednije od dijeljenja zlata i novanica i koje je vrjednije od toga da se sukobite s neprijateljima i udarate ih po vratovima i oni vas da udaraju po vratovima". Rekli su: "Svakako!" Poslanik ree: "Zikrullah". Muaz ibnDebel je rekao: "Nejma nita to uspjenije titi od Allahove kazne od zikrullaha" (prenosi Ahmed, sa dobrim senedom, i Tirmizi i Ibn-Made i Hakim). 6. Abdullah ibn-Amr, r. a., prenosi da je Allahov Poslanik, 'alejhi-sselam, rekao: "Sve ima svoju brusilicu, brusilica za srce je zikrullah. Nejma nita to uspjenije moe tititi od Allahove kazne nego zikrullah". Rekli su:

"Zar ni borba na Allahovom putu?" Poslanik ree: "ak da bude sabljom isjeen na komadie" (Ibn ebi-Dunja i Bejheki). 7. Abdullah ibn-Abbas, r. a., prenosi da je Allahov Poslanik, 'alejhi-sselam, rekao: "Ko ne moe cijelu no bditi, kome krtost ne dozvoljava da imetak dijeli, koga kukaviluk sprjeava da se protiv neprijatelja bori, pa neka mngoo Allaha spominje" (prenose Taberani i Bezzar). 8. Ibn-Abbas, r. a., prenosi da je Allahov Poslanik, 'alejhi-sselam, rekao: "Kome je dato etvero, dato mu je dobro ovog i onoga svijeta: zahvalno srce, jezik koji spominje Allaha, tijelo strpljivo na iskuenjima i ena koja mu pomae da sauva ast i imetak" (prenosi Taberani). 9. Ebu-Seid, r. a., prenosi da je Allahov Poslanik, 'alejhi-sselam, rekao: "Na ovome svijetu bit e ljudi koji e Allaha spominjati na lijepo pripremljenim prostirkama i Allah e ih uvesti na visoke stepene" (IbnHibban, u svome "Sahihu"). 10. Ebu-Musa, r. a., prenosi da je Allahov Poslanik, 'alejhi-sselam, rekao: "Primjer onoga koji spominje Allaha i onoga koji ne spominje Allaha, primjer je ivog i mrtvog" (Buharija i Muslim). 11. Ebu-Seid El-Hudri, r. a., prenosi da je Allahov Poslanik, 'alejhi-sselam, rekao: "esto spominjite Allaha, dok vam ne kau: Ovaj je lud! (Ahmed, Ebu-Ja'la, Ibn-Hibban i Hakim). Taberani je zabiljeio predaju od Ibn-Abbasa da je Allahov Poslanik, 'alejhi-sselam, rekao: "inite zikr dok vam munafici ne kau da se pretvarate". 12. Ebu-Hurejre, r. a., prenosi da je Alahov Poslanik, 'alejhi-sselam, putujui kroz Mekku i proavi pored breuljka koji se zove Dumdan, rekao: "Posjeujte ovaj Dumdan, ovo je stjecite muferriduna". Rekli su: "Ko su muferriduni, o Allahov Poslanie?" Rekao je: "Oni koji Allaha esto spominju" (Muslim). 13. Enes, r. a., prenosi da je Poslanik, 'alejhi-sselam, rekao: "ejtan stavi svoj nos na srce ovjeka, pa ako on spomene Allaha - on se udalji, a ako zaboravi Allaha - on mu srce osvoji" (Ibn-Ebi Dunja, Ebu-Ja'la i Bejheki). 14. Ebu-Hurejre, r. a., prenosi da je Allahov Poslanik, 'alejhi-sselam, rekao: "Uzvieni Allah kae: 'Sine Ademov, ako Me spomene zahvaljuje mi, a ako Me zaboravi - negira Me'" (Taberani). 15. Dabir, r. a., prenosi da je Allahov Poslanik, 'alejhi-sselam, rekao: "Poranite, putujte i Allaha spominjite. Ko voli da zna koji stepen ima kod Allaha, neka pogleda koji stepen Allah ima kod njega. Uistinu e Allah

postaviti ovjeka na stepen kod Sebe onako kako je rob Njegov drao Allaha kod sebe" (Ahmed, u svome "Musnedu"). 16. Muaz ibn-Debel, r. a., prenosi da je Allahov Poslanik, 'alejhi-sselam, rekao: "Dennetlije nee ni za im tugovati osim za sahatima koji su im na dunjaluku proli u kojima nisu spominjali Allaha" (Taberanija). 17. Ebu-Hurejre, r. a., prenosi da je Allahov Poslanik, 'alejhi-sselam, rekao: "Kad god sjednu ljudi na sijelu gdje se ne spomene Allah, niti donese salavat na Poslanika, 'alejhi-sselam, imat e za to odgovornost; ako Allah htjedne - kaznit e ih, a ako htjedne - oprostit e im" (EbuDavud i Tirmizi). 18. Ebu-Hurejre, r. a., prenosi da je Allahov Poslanik, 'alejhi-sselam, rekao: "Kad god ljudi sjednu na sijelu u kome se ne spominje Allah, ustat e poslije njega u stanju magaree leine. Kajat e se za to na Sudnjem danu" (Ebu-Davud i Hakim). ZIKR U IZJAVAMA UENJAKA Enes ibn-Malik je rekao: "Zikrullah (spominjanje Allaha) jest znak imana, otpusnica od vatre, tvrava i zatita od ejtana i zatita od dehennema". Hasan Basri je rekao: "Traite slast u trome: u namazu, zikru i uenju Kur'ana, ako je naete - pa dobro, a ako ne naete - znajte da su pred vama vrata zatvorena. Jer, svako srce koje nje spoznalo Allaha ne tei zikrullahu, niti se smiruje kad se spomene Allah. Allah je rekao: "A kad se jedino Allah spomene - srca onih koji ne vejruju u Onaj svijet se namrte, a kad se spomenu drugi pored Allaha kad, oni veseli" (Zumer, 39.-40.). Malik ibn-Dinar je rekao: "Ko ne osjea prijatnost i zadovoljstvo u Allahovom govoru u odnosu na govore Njegovih stvorenja, njegovo znanje je malo, srce slijepo i ivot mu je izgubljen". Ebu-Ali Dikkak je rekao: "Zikr je diploma vilajeta. Ko bude upuen zikru dobit e tu diplomu, a od koga se udalji zikr - ne dobija tu diplomu". Zun-Nun el-Misri je rekao: "Ko bude Allaha spominjao istinskim spominjanjem - u tom stanju zaboravit e sve drugo, a Allah e ga titi od svega i bit e mu pomaga u svemu". Ebu-Kasim el-Kuejri je rekao: "Zikr je jaki oslonac na Putu istine do Allaha, zikr je ak glavni oslonac na tom putu. Niko nee stii u Allahovu blizinu i Njegovo zadovoljstvo, osim sa stalnim zikrom". A jedan uenjak je dodao: "Zikr je sablja u rukama murida, njim se bore protiv neprijatelja i njim odbijaju nesree i bolesti koje im krenu".

Kurtubi je, u svome tefsiru o rijeima Uzvienog : "Spomenite vi Mene, i Ja u vas", rekao da je osnova zikra buenje srca spram Onoga Koga spominje i otvorenost prema Njemu. A zikr (spominjanje) jezikom zove se takoer zikrom, jer je to dokaz sranom zikru. Seid ibn-Dubejr je rekao: "Znaenje ajeta je u smislu: "Spomenite vi Mene sa vaom pokornosti, a Ja u vas nagradom i oprostom". "Zikr je pokorovati se Allahu. Ko Mu nije pokoran, taj zikr i ne ini, pa makar mnogo tespihao, uio la ilahe illellahu i uio Kur'an!" Prenosi se da je Allahov Poslanik, 'alejhi-sselam, rekao: "Ko se pokorava Allahu - ve Ga je spomenuo, pa makar imao malo namaza, posta i dobrih djela, a ko Mu se ne pokorava - ve Ga je zaboravio, pa makar imao mnogo namaza, posta i dobrih djela". Rekao je Ebu-Osman en-Nehdi: "Ja znam sahat u kome me Allah spominje! Reeno mu je: "Otkuda zna?" On ree: "Iz ajeta Uzvienog: 'Pa spominjite Me i Ja u vas spominjati'". Rekao je Es-Sudi: "Nejma ni jednog roba da spomene Allaha, a da i Allah njega ne spomene. Kad ga spomene vjernik - i On njega spomene sa milosti, a kad ga spomene nevjernik - On njega spomene sa kaznom". Prenosi se da je Musa, 'alejhi-sselam, pitao svoga Gospodara: "Moj Gospodaru, jesi li blizu, pa da te tiho dozivam (munadat) ili daleko, pa da Te glasno dozivam?" Allah mu je objavio: "Ja sam pored onoga ko Me spominje". Alija ibn ebi-Talib, r. a., rekao je: "Uistinu se Allah pokazuje onima koji Ga spominju i Kur'an ue". Muhamed ibn-Hanefije [3] je rekao: "Meleki obaraju pogled pred onim koji spominje Allaha kao to vi obarate pogled pred svjetlicom munje". Rekao je Muhammed Behauddin Revvas, r. a.: "Zikr je smiraj i iman. Njegova ispravnost je prisustvo, iskrenost i spoznaja. Zikr jezikom sa nemarnim srcem je krivo svjedoenje i potvora. Zikr u srcu pravog zakira iri smiraj i sigurnost, na licu svjetlost i vedrinu, a u dui spoznaju i iskrenost. Blago iskrenim zakirima. Zikr je ma iskrenih koji sijee i kad je u koricama. Zikr je samo ono to dolazi od ispravnog srca. Zikr je Allahov znak koji Allah upisuje u srca onih koji Allaha spominju i ija su djela Njegovih bliskih robova primljena". Rekao je Gazali, r. a.: "Vedrina srca i vida se postiu zikrom. To postiu samo oni koji imaju takvu - bogobojaznost. Takva je vrata zikra, a zikr je vrata kefa - otkrovenja, a kef su vrata velikog spasa - fevzil-ekber".

Rekao je Ibn-Tejmijje, r. a.: "Na dunjaluku ima dennet. Ko ne ue u njega, nee ui u dennet ni na Ahiretu. To je zikrullah". Druge prilike je rekao: "ta rade sa mnom neprijatelji? A moj dennet i baa su sa mnom u mojim prsima. Ako idem - oni su sa mnom, ne naputaju me. Moj zatvor je samoa, moje ubistvo ehadet, a progon iz zemlje - turizam". Drugom prilike je Ibn-Tejmijje rekao Ibn-Kajjimu: "Zatvoren je onaj ije srce je zatvoreno prema svome Gospodaru, a pravi zarobljenik je onaj koga zarobi njegova strast". Jedan arif (gnostik) je rekao: "Da kraljevi i sinovi kraljeva znaju u kakvoj smo mi slasti, sabljama bi se otimali da je i oni okuaju." Rekao je Muhammed ibn-Adlan: "uo sam Omera, roba Gafretovog, kad kae: "Kad se na Sudnjem danu otkloni zastor i ugledaju sevabi dobrih djela, nee se vidjeti dobro djelo veeg sevaba od zikra. Ljudi e se tada kajati i govoriti: 'To je bilo najlake initi na dunjaluku!'" KORISTI I PLODOVI ZIKRULLAHA U ovome poglavlju nanizat emo redoslijedom mnogobrojne plodove i koristi koji se postiu injenjem zikra. Izdvajamo sljedee koristi zikra: 1. Zikrom se tjera ejtan i pobjeuje. On naputa mjesto na kome se ini zikrullah i bjei od osobe koja ini zikr. Zikrom se postie zadovoljstvo (rida) Milostivog Allaha i otklanja se tuga i briga iz srca. Zikrom se u srce unosi radost i veselje i osvjetljava se lice i srce. Onda srce raa ljubav, a ljubav je dua islama. Allah, delle e'nuhu, uinio je svemu povod, a povod javljanja i raanja ljubavi u srcu se postie injenjem zikra (sjeanja). Ko eli stei naklonost Allaha, delle e'nuhu, neka Ga esto spominje. 2. Zikrom se postie samokontrola i osjeaj kod zakira da ga Allah stalno prati i promatra. Time se postie stepen ihsana - dobroinstva u kome rob poinje oboavati Allaha kao da Ga vidi. 3. Zikr pospjeuje nadu u Allahovu milost. Ko se nada u Allahovu milost, on se vraa Pravom putu i stalno misli na Allaha. 4. Ko ini zikr, on postie osjeaj strahopotovanja prema Allahu. Takoer, postie da e se i Allah njega sjeati i spominjati ga. Kao to je rekao Allah, subhane ve tea'la: "Spominjite vi Mene, i Ja u vas"(Bekare, 152.).

5. Zikr oivljava srce, jer je zikr srcu to je voda ribi. 6. Zikrom rob pokazuje da se sjea Gospodara svoga i kad je u dobru. A ko bude znao za Allaha u dobru, Allah e znati za njega u potekoama. Navodi se u predaji da, kad zadesi potekoa roba koji se pokorava Allahu i spominje i sjea se Allaha, kad se obrati Allahu dovom, meleci kau: "Na Gospodaru, ovo je poznat glas od poznatog roba", a kad se Allahu obrati rob koji ga ne velia i ne spominje, meleci kau: "Nepoznat glas od nepoznatog roba!" 7. Zauzetost zikrom je razlog da e Allah dati zakirima vie nego to daje onima koji trae. Allah, delle e'nuhu, u hadisi-kudsiji je rekao: "Koga zikr zaposli pa ne trai od Mene, dat u mu vie nego to dajem onima koji trae" (prenose Buharija i Tirmizi od Omera ibn-Hattaba). 8. Zikr proizvodi u srcu radost prema Allahu. Taj osjeaj poznaju samo oni koji su probali i postigli. 9. Zikr je nur (svjetlost) zakiru na dunjaluku, i nur u kaburu i nur na Onome svijetu. Srca i kaburi se najbolje osvjetljavaju nurom. Allah, delle e'nuhu, kae: "Zar je onaj koji je bio mrtav pa ga Mi oivjeli i dali mu svjetlo uz pomo kojeg on ide meu ljudima, jednak sebi slinom (koji luta) po tminama iz kojih ne izlazi. Tako je nevjernicima prikazano lijepim ono to su oni radili" (En'am, 123.). Allahov Poslanik, Muhammed, alejhi-sselam, mnogo je molio Allaha da mu podari nur u mesu, kostima, nervima i kosi, sluhu i vidu i sa svih strana, pa je ak molio: "Uini me svega nurom -"ve dealni nuren". Molio je Allaha da ga uini nurli u njegovoj unutranjosti i vanjtini. Nur je Allahova vjera, nur je Njegova Knjiga, nur je Njegov Poslanik, nur je Kua vjenosti koju je pripremio bogobojaznima, Allah je nur Nebesa i Zemlje, Nur je jedno Njegovo. Allah je uinio da ivot bude ondje gdje je nur, a smrt gdje je tama i mrak". Imam Tirmizi je zabiljeio hadis u kome je Allahov Poslanik, 'alejhisselam, rekao: "Kad ue nur u srce, ono se osvijetli i rasprostrani". Upitali su: "A koji su znakovi toga?" Ree: "elja za kuom vjenosti, hlaenje od dunjaluka i priprema za smrt prije njenog dolaska". 10. Zikr je drvo koje raa spoznaju. 11. Zakir je blizu Onoga koga spominje. Allah, delle e'nuhu, kae: "Allah je sa onima koji Ga se boje" (Nahl, 128.). "Allah je sa strpljivim!" (Bekare, 249.). "Allah je uz dobroinioce" (Ankebut, 69) . U hadisi-kudsiji se navodi da je Allah rekao: "Ja sam sa Mojim robom kad Me spominje i kad Mojim imenom usne pokree" (Buharija, Ahmed, Ibn-Made i Ibn-Hibban). 12. U srcima ima grubosti i krutosti koji se mogu samo zikrom oistiti.

13. Zikrom se postie stanje u kome e Allah blagosiljati i spominjati svoga roba. Allah, delle e'nuhu, kae: "O vjernici, esto spominjite Allaha, slavite Ga jutrom i veeri, On e vas blagosloviti i Njegovi meleki, da bi vas izveo iz tmina na svjetlo i On je prema vjernicima milostiv'' (Ahzab, 41.-43.). 14. Oni koji budu stalno zikr inili ui e u dennet sa osmjehom. EbuDerda prenosi da je Allahov Poslanik rekao: "Oni iji jezici su stalno vlani od zikrullaha, ui e u dennet s osmjehom". 15. Zikr daje zakiru posebnu snagu. Allahov Poslanik, 'alejhi-sselam, pouio je kerku hazreti Fatimu zikru - prije lijeganja u postelju da slavi, zahvaljuje i velia Allaha po 33 puta, rekavi da e im to biti bolje nego da iznajme slugu za pomo u obavljanju kunih poslova. Prije toga, Fatima i Alija su traili od Poslanika da im dozvoli da sebi uzmu slugu. OKUPLJANJE RADI UENJA ZAJEDNIKOG ZIKRULLAHA Ako se pomno prate ajeti iz asne knjige i hadisi Allahova Poslanika, lahko e se primijetiti da je navedeno pohvalna i od vjernika traena stvar. Poznato je da je u dema'atu-zajednici vea snaga nego u pojedincu, te je i ibadet koji se obavlja u zajednici priznatiji, vrjedniji i poeljniji nego kad se obavlja pojedinano. U hadisu Allahova Poslanika stoji da je Allah, delle e'nuhu, odlikovao namaz u dematu za 27 stepeni od namaza koji se obavi pojedinano. Abdullah ibn-Omer, r. a., prenosi da je Allahov Poslanik, 'alejhi-sselam, rekao: "ovjekov namaz u dematu se poveava nad namazom ovjeka koji ga sam obavi za dvadeset i sedam puta" (Muslim). Navest emo neke hadise u kojima se podstie obavljanje dematskog zikra: 1. Zabiljeili su Buharija i Muslim od Ebu-Hurejre, r. a., da je Resulullah, 'alejhi-sselam, rekao: "Allah ima meleke koji obilaze puteve traei one koji ine zikr. Pa kad nau narod koji ini zikr, onda se dozivaju rijeima: 'Pourite ispunjenju vaih potreba', te ih onda okrue svojim krilima do dunjalukog neba, pa ih Gospodar njihov upita, a On najbolje zna: 'ta govore moji robovi?' Oni odgovore: 'Slave Te, veliaju i zahvaljuju Ti!' Pa ih On upita: 'A jesu li Me vidjeli moji robovi?' Meleki odgovaraju: 'Ne, tako nam Allaha, Na Gospodaru, nisu Te vidjeli'. Allah upita: 'A da su Me vidjeli?'

Meleki odgovaraju: 'Da su Te vidjeli, jo bi Te vie oboavali, zahvaljivali Ti i slavili Te'. Allah upita: 'ta trae moji robovi?' Meleki odgovaraju: 'Trae dennet'. Allah upita: 'A je su li ga vidjeli?' Meleki odgovaraju: 'Ne, Allaha nam, nisu ga vidjeli'. Allah upita: 'A kako bi bilo da su ga vidjeli?' Meleki odgovaraju: 'Da su ga vidjeli, jo bi ga s veom enjom traili i jo bi ga vie eljeli'. Allah upita: 'Od ega trae zatitu?' Meleki odgovaraju: 'Trae zatitu od dehennema'. Allah upita: 'A je su li ga vidjeli?' Meleki odgovaraju: 'Ne, Allaha nam, nisu ga vidjeli'. Allah upita: 'A kako bi bilo da su ga vidjeli?' Meleki odgovaraju: 'Da su ga vidjeli, vie bi bjeali od njega i jo bi se vie bojali'. Allah onda kae: 'Vas navodim za svjedoke da sam oprostio tim Mojim robovima'. Onda jedan melek kae: 'Meu njima ima jedan koji njima ne pripada, nego je s njima prisutan radi neke svoje potrebe'. Allah kae: 'To je drutvo i niko ko s njima sjedi ne treba biti nesretan'". 2. Muslim i Tirmizi i Nesai su zabiljeili predaju od Muavije, r. a., u kojoj prenosi da je Resulullah, 'alejhi-sselam, izaao dok su ashabi bili u halki. Upitao ih je: "ta vas je navelo da sjedite u halki?" Rekli su: "Sjeli smo da spominjemo Allaha, delle e'nuhu, i zahvaljujemo Mu se na blagodati islama". Poslanik ih upita: "Tako vam Allaha, zar vas nita drugo nije navelo da sjedite ovdje?" Oni su odgovorili: "Samo nas je to zadralo da sjedimo ovdje".

Poslanik, 'alejhi-sselam, im ree: "Tako mi Allaha, ne zaklinjem vas Allahom to vam ne vjerujem, ali doao mi je Dibril i obavijestio me da se Allah vama ponosi pred melekima". 3. Zabiljeio je Ahmed od Enesa, r. a., da je Resulullah, 'alejhi-sselam, rekao: "Nejma ni jednog naroda koji se okupi da bi spominjao Allaha Uzvienog, koji ne ele nita drugo do Allahovo zadovoljstvo, a da ih nee dozvati Poziva s Nebesa: "Ustanite sa oprotenim grijesima, vaa loa djela su zamijenjena dobrim". 4. Zabiljeio je Taberani sa dobrim senedom od Ebu-Derde, r. a., koji prenosi da je Allahov Poslanik, 'alejhi-sselam, rekao: "Allah, delle e'nuhu, proivjet e na Sudnjem danu narode sa nurom u licima na minberima od bisera. Ljudi e im zavidjeti. Oni nisu poslanici niti ehidi!" Onda je na koljenima priao jedan beduin i rekao: "Opii nam ih, o Allahov Poslanie, da ih znamo!" Poslanik, 'alejhi-sselam, rekao je: "To su oni koji su se voljeli u ime Allaha. Oni su iz razliitih plemena, a okupljali su se na zikrullahu kako bi Allaha spominjali". OBAVLJANJE ZIKRA U DAMIJAMA Rekao je Allah, delle e'nuhu: "Ko je vei silnik od onoga koji zabranjuje da se u damijama velia Allahovo ime i koji uri da bi ih ruio?! Takvi bi trebali u njih ulaziti samo sa strahom. Oni e na dunjaluku imati ponienje, a na Ahiretu e imati veliku kaznu" (El-Bekare, 114.). "U kuama u kojima je Allah dozvolio da se gromoglasno (podiui glasove) spominje Njegovo ime, Njega veliaju jutrom i veeri ljudi koje nije zavela trgovina i kupovina od velianja Allaha i obavljanja namaza i davanja zekjata. Boje se dana u kome e se oi i srca prevrtati. Da ih Allah nagradi ljepom nagradom od onoga to su radili i da im povea od Svoga dobra, i Allah opskrbljuje koga hoe bez rauna" (Nur, 36.-37.). Bejheki je zabiljeio hadisi-kudsi u kome se kae: "Rei e Allah na Sudnjem danu: 'Danas e znati skupine ko su poaeni'. Pa je neko rekao: 'Ko su poaeni, o Allahov Poslanie?' 'Oni koji obrazuju medlise zikra u damijama'". Damije su Allahove kue na zemlji. Ko ue u njih, bit e siguran. Posjetilac damije ili mesdida je u posjeti kod Allaha, delle e'nuhu. Zato bi se posjetilac trebao ponaati u skladu s tim. U srcu bi trebao imati stalni osjeaj strahopotovanja prema Allahu, delle e'nuhu. U damije je pokueno ulaziti osobama koje su jele bijelog luka da ne uznemiravaju

klanjae. Lijepo je, kad se krene u damiju, obui najljepe odjelo i namirisati se. Ui prvi desnom nogom, a izii lijevom. Zatim je lijepo nazvati selam bio ko ili ne bio u damiji. Prije nego se sjedne u damiji, lijepo je klanjati namaz tehijjetu-l-mesdid. U damijama je dozvoljeno samo Kur'an uiti, klanjati namaz, spominjati Allaha, delle e'nuhu, i pouavati se. U damijama je pokueno voditi dunjaluki nekoristan razgovor, pretjerano se aliti i igrati. Posebno je velike vrijednosti djelo odravanja i ienja damija i mesdida. Imam Muslim je u svome "Sahihu" zabiljeio predaju od EbuHurejre, r. a., da je u doba Resulullaha, alejhi-sselam, bila jedna ena crnkinja koja je odravala i istila damiju. Prolo je vremena, a Poslanik je nije viao, pa je upitao ashabe o njoj. Oni su ga obavijestili da je umrla, na to im je Poslanik, alejhi-sselam, kazao: "Zato me niste obavijestili?" Neko je dogovorio kao da to nisu smatrali vanim, jer su potcjenjivali njenu ulogu. Muhammed, alejhi-sselam, im je rekao: "Pokaite mi njezin kabur!" Onda je otiao i klanjao joj denazu namaz. Zatim je rekao: "Ovi kaburi su napunjeni tamom/mrakom njezinim stanovnicima, pa Allah uistinu mojim namazom njima obasjava kabure" ("Sahih", Muslim, 2. tom, str. 658.). ADABI ZIKRA Imam Nevevi je, u svome djelu "El-Ezkar", rekao: "Zakir (onaj koji spominje Allaha) treba biti najsavrenijih svojstava. Ako sjedi na jednom mjestu, treba se okrenuti prema kibli i treba sjediti skrueno i smireno, sa osjeajem strahopotovanja. Treba oboriti glavu. Takoer, mjesto gdje se spominje Allah, delle e'nuhu, treba biti isto i prikladno na nain da se na tom mjestu (prostoriji) ne nalazi nita to bi odvraalo panju. Zato je posebno odlikovan zikr u damijama". Prenosi se od imama Delila ebi-Mejsereta, r. a., da je rekao: "Allaha treba spominjati samo na istom mjestu i trebaju usta zakira biti ista. istoa usta i zuba se postie misvakom ili etkicom. Mekruh je spominjati Allaha, delle e'nuhu, kao i uiti Kur'an neistih zuba i usta". Od adaba zikra se spominje i da odjea zakira bude ista, halal i namirisana. Takoer je ljepo da mjesto na kome se ini zikr bude namirisano, da se sjedi na koljenima i okrenut prema kibli - ako neko sjedi sam, a ako sjedi u halki - onda treba sjesti na mjesto koje je upraenjeno i koje je po redu. Dalje, veoma vaan edeb je prisutnost svijesti i srana

ukljuenost u zikr. Nejma mnogo koristi od zikra samo jezikom koje ne prati stanje srca. O tome je Allahov Poslanik, alejhi-sselam, rekao: "Allah nee primiti djelo jednog roba dok mu srce ne bude svjedoilo tjelesne radnje" ("Tergib ve terhib", 185. str.). ZIKR POSLIJE NAMAZA Prenosi En-Nesai i Taberani od Ebu-Umamete, r. a., da je Allahov Poslanik, alejhi-sselam, rekao: "Ko proui ajetul-kursijju nakon svakog obaveznog namaza, nita ga sve do smrti nee sprijeiti od ulaska u dennet". U drugoj predaji, koju prenosi Hasan ibn-Ali, r. a., stoji da je Allahov Poslanik, alejhi-sselam, rekao: "Ko proui ajetul-kursijju poslije svakog obaveznog namaza, bit e u Allahovoj zatiti do sljedeeg namaza". Muslim je zabiljeio predaju od Ebu-Hurejre, r. a., da je Alalhov Poslanik, 'alejhi-sselam, rekao: "Ko poslije namaza proui 33 puta subhanallahi, i 33 puta el-hamdulillahi i 33 puta Allahu ekber, pa onda zavri sa rijeima la ilahe illallahu vahdehu la erike leh, lehu-l-mulku ve lehu-l-hamdu ve huve alla kulli ej'in kadir, oprostit e mu se grijesi pa makar ih bilo koliko morske pjene". Taberani je zabiljeio predaju u kojoj se navodi da je Allahov Poslanik, 'alejhi-sselam, rekao da je lijepo poslije selama u namazu prouiti ajet "Subhane rabbike rabbil-'izzeti amma jesifun ve selamun 'alel- murselin vel-hamdu lillahi rabbil 'alemin". Potovani itaoe, sada te pozivamo da se sjeti kako si nauio ta je lijepo uiti poslije namaza. Sigurno e se sjetiti da mujezini proue ajet: Subhane rabbike rabbil-izzeti amma jesifun ve selamun alel-murselin velhamdu lillahi rabbil-alemin. Dalje, sjetit e se da se na kraju namaza proui ajetul-kjursijja i zikr na tespih ili ruke 33 puta subhanallahi, 33 puta el-hamdulillahi i 33 puta Allahu ekber. Po hanefijskome mezhebu, lijepo je da se ovaj zikr ui na kraju namaza i da se namaz zavri sa dovom. Neki su pokuavali ovu praksu naruiti savjetujui vjernicima da poslije predavanja selama ne ue nita i da to prije naputaju mjesta gdje su klanjali namaz. Mi s pravom moemo rei da je ispravnije, bolje i vrjednije upotpuniti uenje zikra kako je prikazano navedenim hadisima. U fikhskom djelu hanefijskog mezheba "Nuru-l-idahi", na 64. strani, u poglavlju o zikru koji se ui poslije namaza, navodi se: "Sunnet je ustati na klanjanje sunneta odmah poslije farza. Imamu je mustehabb da se pomjeri nakon farza namaza malo u lijevu stranu te na tom mjestu klanja sunnet kako ne bi neko ko dolazi naknadno u demat pomislio da je imam jo u dematu pa poeo klanjati za njim. Nakon klanjanja sunneta, imam se treba okrenuti prema dematu. Onda ue ajetul-kursijju i po 33 puta subhanallahi, el-hamdu lillahi i Allahu ekber i diu ruke i ue dovu".

Ovo to je navedeno uglavnom se i prakticira u damijama i mesdidima, izuzev tamo gdje su ''neki'' uveli svoje novotarije, pobacali tespihe iz damija i zagovaraju neke nove oblike klanjanja, kako oni to nazivaju, "po sunnetu". Od svih dana najodabraniji je petak. Lijepo je da se u tom danu to vie ui Kur'an i salavati na Resulullaha, 'alejhi-sselam. Posebno je lijepo uiti suru El-Kehf, o emu postoji vie sahih-predaja. Rekao je Resulullah, alejhi-sselam: "Ko ui deset ajeta iz sure Kehf, bit e sauvan od Dedala" (Muslim, Ebu-Davud, Nesai). Imam Nevevi, r. a., u svome djelu "El-Ezkar", navodi da je mustehabb (lijepo) petkom prouiti suru Kehf (ElEzkar, 154.). Hafiz Ebu-Bekr ibn-Mirdevejh je zabiljeio predaju od Naifa ibn-Omera, r. a., da je Resulullah, alejhi-sselam, rekao: "Ko petkom proui suru Kehf, sijat e mu nur (svjetlost) ispod nogu do Nebesa. On e mu obasjavati na Sudnjem danu i bit e mu oproteno izmeu dvije dume" (Seid Havva, "Esasu fitefsir", str. 3.146.). Muhammed, alejhi-sselam, je rekao: "Petkom je takoer lijepo po sedam puta prouiti poslije dume namaza sure Ihlas, Felek i Nas. O tome prenosi h. Aia, r. a., da je Allahov Poslanik, 'alejhi-sselam, rekao: "Ko proui sedam puta poslije dume namaza Kul huvallahu ehad i Kul euzu birabbil-felek i Kul-euzu birabbi-nnas, Allah e ga zatiti od nedaa do sljedee dume" (Ibn-Sunnijj od Aie). NAFILE NAMAZI I ZIKR KOJI SE UI U NJIMA ISTIHARA-NAMAZ Od nafila namaza koje je poeljno, pohvalno i lijepo klanjati jest istiharanamaz. Ovaj namaz se klanja u situacijama kad se vjernik treba odluiti koje djelo treba uiniti, koje e biti za njega bolje. Imam Nevevi je, u djelu "El-Ezkar", naveo hadise u kojima se spominje istihara namaz i dova koja se ui poslije obavljenog namaza. On kae: "Imam Buharija je zabiljeio predaju od Dabira, r. a., u kojoj veli da ih je Poslanik pouio istihari u svim poslovima, kao to ih je pouavao kur'anskoj suri. Rekao je Poslanik, alejhi-sselam: "Kad neko od vas odlui neto uraditi, neka klanja dva rekjata dobrovoljnog namaza i onda neka proui: Allahumme inni este'hiruke bi ilmike ve estakdiruke bi kudretike ve es' eluke min fadlikel-azimi fe inneke takdiru ve la akdiru ve ta'lemu ve la a'lemu ve ente allamul-gujubi, Allahumme in kunte ta'lemu enne hazel-emre hajrun li fi dini ve me'ai ve akibeti emri fekdirhu li ve jessirhu li summe barik li fihi, ve in kunte ta'lemu enne hazel-emre errun li fi dini ve meai ve akibeti emri, fesrifhu anni vakdur lijel-hajre hajsu kjane summe reddini bihi". Prijevod istihara-dove: Moj Allahu, obraam Ti se da mi ukae na pravo rjeenje Tvojim znanjem. Traim podrku Tvojom moi i molim Te da mi podari od Tvog

velikog dobra. Uistinu si Ti moan, a ja nemoan. Ti zna, a ja ne znam, i samo si Ti poznavalac svake tajne-svega skrivenog. Moj Allahu, ako zna da je ova stvar (ovdje se spomene potreba) dobra za mene, moju vjeru, moj ivot i sretan zavretak, odredi mi je i olakaj i uini mi je blagoslovljenom. A ako zna da je ova stvar loa za mene, loa za moju vjeru, loa za moj ivot i loa za moj sretan zavretak, udalji je od mene i udalji mene od nje i odredi mi ono to je dobro za mene, ma gdje se ono nalazilo, zatim me uini da budem s tim zadovoljan. Nakon ove dove, treba spomenuti posao ili djelo koje ovjek misli uraditi. Nevevi, dalje, kae da je lijepo da se na prvom rekjatu ovog namaza ui sura Kjafirun, a na drugom sura Ihlas. Lijepo je ovaj namaz ponoviti do sedam puta. HADE-NAMAZ Namaz kad se ima neka potreba Imam Ibn-Made i Tirmizi su zabiljeili hadisku predaju u kojoj je Allahov Poslanik, alejhi-sselam, rekao: "Ko bude imao neku potrebu kod Allaha ili kod ljudi, neka lijepo uzme abdest i neka klanja dva rekjata, zatim neka zahvali Allahu, delle enuhu, i donese salavat na Muhammeda, alejhisselam, zatim neka kae: La ilahe illellahul-halimul-kerimu, subhanallahi rabbil-aril-azim, el-hamdu lillahi rabbil-alemin es'eluke mudibati rahmetike ve azaime magfiretike vel-ganimete min kulli birrin vesselamete min kulli ismin, la tede'a li zenben illa gafertehu ve la hemmen illa ferredtehu ve la hadeten hije leke ridan illa kadajteha ja erhamerrahimin" (Imam Nevevi, "El-Ezkar", str. 167.). Prijevod dove koja se ui u hade-namazu: Nejma boga osim Allaha, Blagog i Plemenitog. Slava Allahu, Gospodaru velikog Ara (prijestolja). Hvala Allahu, Gospodaru svjetova. Molim Te svim onim ime se zasluuje Tvoja milost i veliina Tvoga oprosta i dobrobit svakog dobroinstva. I Molim Te da me sauva od svakog grijeha, i ne ostavi mi grijeha koji nee oprostiti, i brigu koju nee otkloniti, i potrebu u kojoj je Tvoje zadovoljstvo, a da mi je nee ispuniti, o Najmilostiviji! TESPIH-NAMAZ Imam Tirmizi je, u svojoj zbirci hadisa, zabiljeio sljedeu predaju: "Priao nam je Ahmed ibn-Abduhu da mu je prenio Ebu-Vehb, koji je rekao: 'Pitao sam Abdullaha ibn-Mubareka o tespih-namazu, pa mi je rekao: 'Poslije poetnog namaskog tekbira, proui se: Subhanekellahumme ve bi hamdike ve tebare kesmuke ve te'ala dedduke ve la ilahe gajruke. Zatim se proui 15 puta: Subhanallahi vel-hamdu lillahi ve la ilahe illellahu vallahu ekber, ve la havle ve la kuvvete illa billahil-'alijjil-azim. Onda se proue euzu-bismila, Fatiha, jedna sura i

proui se 10 puta: Subhanalali vel-hamdu lillahi ve la ilahe illellahu vallahu ekber, onda se izvri ruku (poloaj u namazu na kome se ui subhanerabbije-l-azim) i proui se na ruku'u 10 puta: Subhanallahi velhamdu lillahi ve la ilahe illellahu vallahu ekber. Onda se vrati sa rukua i u stojeem poloaju proui 10 puta: Subhanallahi vel-hamdu lillahi ve la ilahe illellahu vallahu ekber. Onda se ide na seddu i isto to proui na seddi 10 puta. Zatim se vrati sa sede i isto to proui 10 puta. Uini se i druga sedda, na kojoj se to isto proui 10 puta. Na ovakav nain se klanjaju sva etiri rekjata. Tako se na svakom rekjatu proui po 75 puta Subhanallahi vel-hamdu lillahi ve la ilahe illellahu vallahu ekber, to je ukupno 300 puta na etiri rekjata'". Ako se klanja nou ovaj namaz, lijepo je selam predavati na dva rekjata, a danju na etiri rekjata. Ovom namazu je Resulullah, alejhi-sselam, pouio svoga amidu Abbasa, r. a., i rekao mu: "Kad bi imao grijeha koliko pustinjske praine, oprostit e ti ih Allah, delle enuhu", i rekao mu je: "Ako moe obaviti ovaj namaz svaki dan - onda ga klanjaj, a ako ne onda makar svakog petka. Ako ne moe ni svakog petka - onda nastoj mjeseno obaviti ovaj namaz", pa je nabrajao dok nije rekao: "Makar u godini jednom". Nijet za ovaj namaz je: Nevejtu en usallije lillahi te'ala salate-ttesbihi edaen mustakbile-kibleti Allahu ekber (Imam Nevevija, "El-Ezkar", str. 167.). DOVA SA ALLAHOVIM LIJEPIM IMENIMA ESMAULLAHIL-HUSNA Rekao je Uzvieni Allah: "Allahu pripadaju lijepa imena, pa Ga dozivajte njima. Ostavite one koji iskrivljuju Njegova imena; oni e biti kanjeni za ono to su radili" (El-E'araf, 180.). Ebu-Hurejre, r. a., prenosi da je Allahov Poslanik, alejhi-sselam, rekao: "Allah ima 99 imena, 100 manje jedno; ko ih navede-nabroji ui e u dennet, On je neparan i voli neparnost" (Buharija, Muslim i Tirmizi; citat preuzet iz "Tefsira" IbnKesira, str. 69, I. tom). 1) Huve Allahu ellezi la ilahe illa huve, 2) Er-Rahmanu, 3) Er-Rahimu, 4) El-Meliku, 5) El-Kuddusu, 6) Esselamu, 7) El-Mu'minu, 8) El-Muhejminu, 9) El-Azizu, 10) El-Debbaru, 11) El-Mutekebbiru, 12) El-Haliku, 13) ElBariu, 14) El-Musavviru, 15) El-Gaffaru, 16) El-Kahharu, 17) El-Vehhabu, 18) Er-Rezzaku, 19) El-Fettahu, 20) El-Alimu, 21) El-Kabidu, 22) ElBasitu, 23) El-Hafidu, 24) Er-Rafiu, 25) El-Muizzu, 26) El-Muzillu, 27) EsSemiu, 28) El-Besiru, 29) El-Hakemu, 30) El-Adlu, 31) El-Latifu, 32) ElHabiru, 33) El-Halimu, 34) El-Azimu, 35) El-Gafuru, 36) E-ekuru, 37) El-Alijju, 38) El-Kebiru, 39) El-Hafizu, 40) El-Mukitu, 41) El-Hasibu, 42)

El-Delilu, 43) El-Kerimu, 44) Er-Rekibu, 45) El-Mudibu, 46) El-Vasiu, 47) El-Hakmu, 48) El-Veddu, 49) El-Meddu, 50) El-Bisu, 51) E-ehidu, 52) El-Hakku, 53) El-Vekilu, 54) El-Kavijju, 55) El-Metinu, 56) El-Velijju, 57) El-Hamidu, 58) El-Muhsi, 59) El-Mubdi'u, 60) El-Mu'idu, 61) El-Muhji, 62) El-Mumitu, 63) El-Hajju, 64) El-Kajjumu, 65) El-Vdidu, 66) ElMdidu, 67) El-Vhidu, 68) Es-Samedu, 69) El-Kadiru, 70) El-Muktediru, 71) El-Mukaddimu, 72) El-Muehhiru, 73) El-Evvelu, 74) El-Ahiru, 75) EzZahiru, 76) El-Batinu, 77) El-Vali, 78) El-Muteali, 79) El-Birru, 80) EtTevvabu, 81) El-Muntekimu, 82) El-Afuvvu, 83) Er-Reufu, 84) Maliku-lmulki, 85) Zu-l-Delali vel-ikrami, 86) El-Muksitu, 87) El-Dmiu, 88) ElGanijju, 89) El-Mugni, 90) El-Mniu, 91) Ed-Drru, 92) En-Nfiu, 93) EnNru, 94) El-Hdi, 95) El-Bedi'u, 96) El-Bki, 97) El-Vrisu, 98) Er-Redu, 99) Es-Sabr. PRIJEVOD ALLAHOVIH LIJEPIH IMENA On je 1) Allah [4] , pored kojeg nema drugog boga, 2) (Na dunjaluku) Svemu milostivi [5] 3) (Na Ahiretu) samo vjernicma milostiv, 4) Vladar, 5) Od svih nedostataka i mahana isti-Sveti, 6) Onaj koji iri mir-spas meu stvorenjima ili Koji je u Svome zatu i svojstvima ist od bilo koje vrste nedostataka, mahana i prolaznosti, 7) Onaj Koji daje sigurnost i utoite svojim robovima, 8) Onaj Koji uva i prati svoje robove i osigurava im to im je potrebno, 9) Jaki, Moni, 10) Silni- Koji provodi svoju volju silom nad svakim i primjena Njegove volje ne ovisi ni o ijem drugom htijenju, 11) Uzvien iznad svojstava Svojih stvorenja, 12) Stvorio i odredio sve stvari po Svojoj volji, 13) Stvoritelj svega iz niega, 14) Koji je oblikovao sva stvorenja, 15) Koji oprata, 16) Onaj pred ijom moi se sve povlai, Onaj koji nadvlauje sve, 17) Onaj Koji dariva sve, 18) Onaj Koji opskrbljuje sve, 19) Onaj Koji otvara vrata rizka i svakog dobra, 20) Onaj Koji sve zna, 21) Onaj Koji sve dri u svojoj ruci, 22) Onaj Koji otvara i puta iz Svoga stiska kome i koga hoe, 23) Onaj Koji sputa, 24) Onaj Koji die, 25) Onaj Koji uzvisuje koga hoe, 26) Onaj Koji piniava koga hoe, 27) Onaj Koji sve uje, 28) Onaj Koji sve vidi, 29) Onaj Koji rastavlja istinu od neistine, 30) Onaj Koji je apsolutno pravedan, 31) Onaj Koji je upoznat sa svim i najsitnijim detaljima i Koji je blag i prijatan robovima Svojim, 32) Onaj Koji je obavijeten o svemu, 33) Onaj Koji je blag i ne uri sa kaznom i osvetom, 34) Uzvieni, 35) Onaj Koji mnogo oprata bez ogranienja i uvjeta, 36) Onaj Koji je mnogo zahvalan, hvali Svoje robove radi dobrih djela koje ine, 37) Uzvien iznad svih stvorenja, 38) Najvei, 39) Onaj Koji uva Svoje robove, 40) Onaj Koji opskrbljuje sa svim to je potrebno robovima, 41) Onaj Koji je dovoljan svojim robovima i Koji e obraunavati svoje robove, 42) Potpuno Savreni, 43) Plemeniti, 44) Koji sve motri-prati, 45) Koji se odaziva, 46) Prostrani - Koji sve obuhvata znanjem, 47) Onaj Koji rastavlja neistinu od Istine, 48) Onaj Koji voli Svoje robove i Koga vole Njegovi odabrani robovi, 49) asni, 50) Onaj Koji e proivjeti Svoje robove i Koji je slao poslanike, 51) Prisutni svemu (svjedok), nita Mu ne izmie, 52) Istina - Koji potvruje Istinu svojim rijeima i Koji istinski zasluuje da se oboava, 53) Onaj na Koga

se robovi oslanjaju i u Koga se robovi pouzdaju, 54) Jaki, 55) Snani, 56) Zatitnik vjernicima, 57) Onaj Koji zasluuje da Mu se zahvaljuje, 58) Koji sve ubuhvata i broj mu zna, 59) Koji je izveo u pojavni svijet sva stvorenja, 60) Onaj Koji vraa stvorenja iz svijeta ivih u svijet mrtvih, 61) Koji oivljava, 62) Koji usmruje, 63) ivi, 64) Koji sve odrava, 65) Bogat - Koji nije potreban ni emu, 66) Slavni - velike je poasti, 67) Jedan je Jedini, 68) Kome se sve obraa u potrebi, 69) Onaj Koji je moan da iz nepostojanja uvede u postojanje, 70) Koji je moan da popravi to niko drugi popraviti ne moe, 71) Onaj Koji pribliava, 72) Onaj Koji udaljava, 73) Prvi, 74) Posljednji, 75) Pojavni (kroz Svoju mo stvaranja), 76) Skriveni (od oiju Svojih stvorenja), 77) Vlasnik i Upravitelj svega, 78) Uzvieni, 79) Dobroinitelj, 80) Koji prima pokajanje, 81) Onaj Koji e se osvetiti (nevjernicima), 82) Koji brie loa djela i prelazi preko loih postupaka, 83) Veoma Milostivi, 84) Vlasnik vlasti, 85) Vlasnik veliine i poasti, 86) Koji pravedno dijeli, 87) Onaj Koji okuplja (okupit e sva stvorenja na Sudnjem danu), 88) Bogat - neovisan od bilo koga, 89) Onaj Koji daje bogastvo kome hoe od svojih robova, 90) Onaj koji sprjeava zlo od koga eli, 91) Onaj Koji daje tetu kome eli, 92) Onaj Koji korist priskrbljuje kome hoe, 93) Svjetlo, 94) Upuiva na Pravi put, 95) Koji iz nita stvara, 96) Vjeni, 97) Nasljednik, 98) Onaj Koji upuuje stvorenja onome to je za njih dobro, 99) Strpljivi. Znaenje rijei u hadisu "men ahsaha" - to smo mi preveli sa: "ko ih navede - nabroji", moe znaiti, prema autoru Muhammedu Edibu u djelu "Tinbihul-fikri ila hakikati-zzikr": "Ko ih nabroji, ko ih zapamti, koji ih razumije i ponavlja ih". Moe, takoer, znaiti: "Ko ih uva i nastoji raditi po njima". Moe znaiti i: "Ko ih spozna i vjeruje u njih". Spoznaja Allahovih lijepih imena je vano pitanje islamskog akideta. DOVA EJHA MUJHUDDINA IBN-AREBIJA Navodimo dovu ejha Muhjuddina ibn-Arebija, r. a., koja sadri neka Allahova lijepa imena, a proeta je kur'anskim ajetima. Autor djela "Tenbihul-fikr" preporuuje da se istrajno ui kako bi se postigao bereket i nur. Bismillahirrahmanirrahim Allahumme ja Hajju ja Kajjmu bike tehassantu fehmini bihimjeti kifjetin vikjetin hakkatin burhanin hirzin emanin "Bismillhi". Ve dhiln j Evvele j hire f meknni gajbi sirri direti kenzi "Mellahu la kuvvete illa billahi". Ve esbil 'alejje j Halmu ja Settru kenefe sitri hidbi sijnete nedti "Ve'tesim bihablillahi". Vebni ja Muhtu j Kdiru 'alejje suvere emni ihtaten meddi surdiki 'azze 'azameten "zlike hajrun zalike min jtillahi". Eeizni ja Rekbu ja Mudbu vehrusn f nefs ve dn ve ehl ve ml ve evld bikelaeti igseten izeten "ma hum bidrrine bih min ehadin ill bi iznillahi". Ve kin j Mni'u j Nfi'u bi jtike ve emike ve kelimtike erre-ejtni ve-ssultni fein zlimun ev

debbrun beg 'alejje "ehazethu gijetun min 'azabillahi". Ve neddin j Muzillu j Muntekimu min abdike-zzlimnel-bgiine 'alejje ve e'avnihim fein hemme l ehadun minhum bisi hazelehullahu "ve hateme 'al sem'ihi ve kalbih ve de'ale 'al besarihi giveten femen jehdih min be'dillahi". Vekfin j Kbidu j Khiru hdi'ate mekrihim verdudhum 'ann mezmmine medhrine bitahsri tagjri tedmri "fem kne leh min fietin jensurnehu min dnillahi". Ve ezikn ja Subbhun ja Kuddsun lezzete mundtin "akbil ve la tehaf inneke minel-minn bifadlillahi". Vezkihim j Drre ja Mumtu nekle vibli zevli "fekuti'a dbiru kavmillezne zalem vel-hamdu lillahi". Ve emmin j Selmu j Mu'minu min savletin devleten devletel-e'adi bigjetin bidjetin ajete "lehumul-bur fil-hajti-ddunja ve fil-hireti la tebdle likelimtillahi". Ve teveddeni j 'Azmu j Muizzu bitdi mehabetin kibriji delli sultni melekti 'izzi azametin "ve l jahzunke kavluhum innel-izzete lillahi". Ve lebisni ja Delilu ja Kebiru hil'ate delali demali ikbali "felemma re'jnehu ekbernehu ve kata'ne ejdijehunne ve kulne haa lillahi". Ve elki ja Azizu ja Vedudu alejje mehabbeten minke fetunkadu ve tuhdeu li biha kulubu ibadike bil-mehabbeti vel-muizzeti vel-meveddeti min ta'tifi te'lifi "juhibbunehum kehubbillahi vellezine amenu eeddu hubben lillahi". Ve azhir alejje ja Zahiru ja Batinu asare esrari envari "juhibbuhum ve juhibbunehu ezilletin alel-mu'minine ei'zzetin alel-kafirine judahidune fi sebilillahi". Ve veddihillahumme ja Samedu, ja Nure vedhi bisafai demali unsi iraki "fein haddduke fekul eslemtu vedhije lillahi". Ve demmilni ja Bedi'u - ssemavati vel-erdi ja zel-Delali vel-ikrami bilfesahati vel-belagati vel-bera'ati "vahlul-ukdete min lisani jefkahu kavli "birikkati re'feti rahmeti "summe telinu duluduhum ve kulubuhum ila zikrillahi". Ve kallidni ja edidel-bati ja Debbaru ja Kahharu sejfelhejbeti ve-iddeti vel-kuvveti vel-mun'ati min be'si deberuti izzeti "ve me-nnasru illa min indillahi". Ve dim alejje ja Basitu ja Fettahu behdeten meserreti "rabbi rahli sadri ve jessir li emri" biletaifi avatifi "Elem nerah leke sadreke" ve bieairi beairi "jevmeizin jefrehul-mu'minune binasrillahi." Ve enzilillahumme ja Latifu ja Reufu bikalbil-imae velitmi'nane liekune minellezine "amenu ve tatmeinnu kulubuhum ila zikrillahi". Ve efrig alejje ja Saburu ja ekuru sabrellezine ted'u bisubati jekini "kem min fietin kaliletin galebet fieten kesirete bi znillahi". Vehfizni ja Hafizu ja Vekilu min bejni jedejje ve min halfi ve an jemini ve an imali ve min fevki ve min tahti vi vududi uhudi dunudi "lehu muakkibatu min bejni jedejhi ve min halfihi jahfezunehu min emrillahi". Ve sebitillahumme ja kaimu ja daimu kademejje kema sebbete kaile "ve kejfe ehafu ma erektum bihi ve la tehafune ennekum erektum billahi". Vensurni ja ni'mel-mevla ve ja ni'me-nnesir ala e'adai nasrellezi kile lehu "etetehizuna huzuven kale e'uzu billahi". Ve ejidni ja Talibu ja Galibu bi te'jidi nebijjike

sejjidna Muhammedin, alejhi-sselam, el-muejjdi bi ta'zizi tevkir. "Inna erselnake ahiden ve mubeiren ve neziren li tu'minu billahi". Ve ekfini ja Kafi ja afi el-e'adae vel-esvae biavaidi fevaidi "lev enzelna hazel-Kur'ane alel - debelin lere ejtehu haian mitesaddi'an min hajetillahi." Vemnun alejje ja Vehhabu ja Rezzaku bihusuli vusuli kabuli tejsiri teshiri "kulu ve rebu min rizkillahi". Ve tevelleni ja Velijju ja Alijju bil-vilajeti vel-'inajeti ve-rri'ajeti ve-sselameti bimezidi iradi is'adi imdadi "zalike min fadlillahi". Ekrimni ja Kerimu bi-sse'adeti ve-ssijadeti vel-kirameti velmagfireti kema ekremte "ellezine jeguddune asvatehum 'inde resulillahi". Ve tub alejje ja Tevvabu ja Hakimu tevbeten nesuhan liekune minellezine "iza fe'alu fahieten ev zalemu enfusehum zekerullahe festagferu lizunubihim ve men jagfiru-zzunube illellahu". Velzimni ja Vahidu ja Ehadu klelimete-ttakva kema elzemte habibeke sejjdinina Muhammede, alejhisselam, hajsu kulte "fa'lem ennehu la ilahe illellahu". Vahtim li ja Rahmanu ja Rahimu hatimete-nnadine ve-rradine "kul ja ibadijellezine esrefu 'ala enfusihim la taknetu min rahmetillahi". Ve eskini ja Semi'u ja Karibu dennete "uiddet lil-muttekine de'avahum fiha subhanekellahumme ve tehijjetuhum fiha selam ve ahiru da'vahum enil-hamdu lillahi rabbilalemin". Ja Allahu, ja Allahu, ja Allahu, ja Rabbu ja Nafi'u, ja Rahmanu, ja Rahimu, es'eluke bihurmeti hazihil-ajati vel-kelimati sultanene nesiren, ve rizkan kesiren, ve kalben kariren, ve kabren muniren, ve hisaben jesiren, ve edren kebiren, ve sallallahu 'ala sejjidina ve nebijjina Muhammedin ve ala alihi ve sahbihi ve selleme teslimen kesiren". DOVA ZA ZATITU HASANA, SINA ALIJE, R.A., POSLANIKOVOG UNUKA, R. A. Hasan ibn-Ali, r. a., rekao je: "Garantiram svakom ko proui 20 ajeta da e se njima zatiti od zla svakog ejtana, nepravednog vladara, iskusnog kradljivca i tetnih zvijeri. Nita od spomenutog nee nauditi onome koji bude uio ovih 20 ajeta. To su: 1) Ajetul-kursijja: Allahu la ilahe illahu el-hajjul-kajjumu la te'huzuhu sinetun ve la nevmun lehu ma fi-ssemavati vema fil-erd men zellezi jefe'u indehu illa bi iznihi ja'lemu ma bejne ejdihim ve ma halfehum ve la juhitune biejin min ilmihi illa bima ae ve sia kursijjuhussemavati velerda ve la jeuduhu hifzuhuma ve huvel-alijul-azim. 2) Tri ajeta iz sure El-E'araf: Inne rabbekumullahu llezi halekassemavati vel-erda fi sitteti ejjamin summe steva alel-ari jugi-llejle -nnehare jatlubuhu hasisen ve-emse vel-kamere ve-nnudume musehharatin biemrihi, ela lehul-halku vel-emru, tebarekellahu rabbul-alemin. Ud'u rabbekum tedarruan ve hufjeten innehu la juhibbul-mu'tedin. Ve la tufsidu fil-erdi be'de islahiha ved'uhu havfen ve tamean inne rahmetellahi karibun minel-muhsini (El-E'araf, 54.-56.).

3) Prvih deset ajeta iz sure Saffat: Bismillahirahmanirrahim. Ve saffati saffa. Fezzadirati zedra. Fe-ttalijati zikra. Inne ilahekum levahid. Rabbu ssemavati vel-erdi ve ma bejnehuma ve rabbul-mearik. Inna zejjennessemae-ddunja bizinetinil-kevakib. Ve hifzan min kulli ejtanin marid. La jessemme'une ilel-meleil-e'ala ve jukzefune min kulli danib. Duhuren ve lehum azabun vasib. Illa men hatifel-hatfete fe etbe'ahu ihabun sakib (Saffat, 1.-10.). 4) Tri ajeta iz sure Errahman: Ja me'aerel-dinni vel-insi ini steta'tum en tenfuzu min aktari-ssemavati vel-erdi fenfuzu la tenfuzune illa bisultan. Fe biejji ala i rabbikuma tukezziban. Jurselu alejkuma uvazun min narin ve nuhasun fela tentesiran (Rahman, 33.-35.). 5) Tri zadnja ajeta iz sure Har: Huvallahullezi la ilahe illahu alimul-gajbi ve ehadeti huve-rrahmanurrahim. Huvallahu llezi la ilahe illahu elmelikul-kuddusu-sselamul-mu'minul-muhejminul-azizul-debbarulmutekebbir subhanallahi amma jurikun. Huvallahul-halikul-bariulmusavviri lehul-esmaul-husna jusebbihu lehu ma fi-ssemavati vel-erda ve huvel-azizul-hakim (Har, 22.-24.). [6] VRIJEDNOSTI UENJA SALAVATA NA POSLANIKA MUHAMMEDA, ALEJHI-SSELAM. Ebu Hurejre, r. a., prenosi da je Allahov Poslanik, alejhi-sselam, rekao: "Ko mi proui jedan salavat, Allah e prouiti na njega deset salavata". [7] Ibn -Mes'ud, r. a., prenosi da je Resulullah, alejhi-sselam, rekao: "Allah ima meleke koji mi dostavljaju salavate od moga ummeta". [8] Ibn-Mes'ud, r. a., takoer prenosi da je Resulullah, alejhi-sselam, rekao: "Meni e najprei biti na Sudnjem danu oni koji mi najvie proue salavata". [9] Enes, r. a., prenosi da je Resulullah, alejhi-sselam, rekao: "Ko mi u jednom danu proui hiljadu salavata, prije nego to umre vidjet e svoje mjesto u dennetu". [10] Evs ibn-Evs prenosi da je Resulullah, alejhi-sselam, rekao: "Najvrjedniji va dan je petak. U njemu je stvoren Adem i u njemu je umro. U njemu e biti puhanje u rog i unitenje ovoga svijeta. Mnogo uite salavate petkom, jer se vai salavati meni pokazuju". Onda neko upita: "O Allahov Poslanie, kako da ti se pokazuju salavati i onda kad bude pod zemljom?" Onda Allahov Poslanik ree: "Uistinu je Allah uinio zabranjenim zemlji da jede tijela Poslanika". [11] Ibn-Omer, r. a., prenosi da je Allahov Poslanik, alejhi-sselam, rekao: "Ukrasite vaa sijela uenjem salavata meni. Uistinu e vam vai salavati proueni meni biti nur (svjetlost) na Sudnjem danu". [12]

NAJODABRANIJI SALAVAT Ibn-Hader el-Askalani, u svome djelu "Edderrul-Mendud", rekao je: "Najodabraniji salavat je da se sakupe svi salavati koje je Resulullah, alejhi-sselam, uio, a to je ovaj: Allahumme salli 'ala muhammedin abdike ve resulike en-Nebijjil-umijji ve 'ala ali Muhammed ve ezvadihi ummehatil-mu'minine, ve zurrijetihi ve ehli bejtihi, kema sallejte ala Ibrahime ve ala ali Ibrahime fil-'alemine inneke hamidun-medid. Ve barik ala Muhamedin abdike ve resulike-nnebijjil-umijji ve 'ala ali muhammedin ve ezvadihi ummehatil-muminine ve zurrijetihi ve ehli bejtihi, kema barekte 'ala Ibrahime ve 'ala ali Ibrahime fil-'alemine inneke hamidunmedid. Ve kema jeliku bi 'azimi erefihi ve kemalihi ve ridake 'anhu. Ve ma tuhibbu ve terda lehu daimen ebeden adede ma'lumatike ve midade kelimatike ve rida nefsike ve zineti arike, efdale salaten ve ekmeleha kullema zekereke ve zekerehu zakirune, ve gafele an zikrike ve zikrihi gafilun ve selleme teslimen kezalike ve 'alejna me'ahum". Prijevod: Moj Gospodaru, ukai poast Muhammedu, Tvome robu i Poslaniku, nepismenom pejgamberu i njegovoj porodici; njegovim asnim suprugama - majkama pravovjernih, i njegovom potomstvu i lanovima njegove porodice (ehli-bejt). kao to Si ukazao poasti Ibrahimu i njegovoj porodici u svim svjetovima. Ti si zasluan (dostojan) svake zahvale i Slavljeni. Moj Gospodaru, blagoslovi Muhammeda, Tvoga roba i Poslanika - nepismenog pejgambera, i njegovu porodicu; njegove asne supruge - majke pravovjernih, i njegovo potomstvo i njegove ukuane (ehli-bejt), kao to si blagoslovio Ibrahima, alejhi-sselam, i njegovu porodicu meu svim svjetovima. Ti si svake hvale dostojan i Slavljen si. Kao to prilii veliini njegove asti i savrenstva i Tvoga zadovoljstva s njim. I kao to voli i sa im si zadovoljan prema njemu stalno i za vjenost brojem Tvojih informacija o svemu kad god Tebe i njega (Muhammeda) spomenu zakiri i kad god su u nemaru prema Tebi i njemu nemarni i oslovi pozdravima takoer i nas zajedno s njima. TEVBA POKAJANJE Rije tevba u arapskome jeziku znai: ostaviti ili napustiti grijeh i kajati se radi uenjenog grijeha. U erijatskome znaenju tevba se definira kao ostavljanje grijeha radi njegove runoe, kajanje radi uinjenog grijeha i vrsta odluka da se na njega vie nikad ne povrati. Znakovi iskrene tevbe su: stid grijenika-prijestupnika, stalni pla, kajanje to je grijeh uinio, odluka o injenju dobrih djela u budunosti, zamjena runih i nevaljalih navika sa dobrim i plemenitim navikama, treniranje due na injenje djela u kojima je pokornost Allahu, delle enuhu, a to su sve vrste ibadeta. Vrijednosti tevbe i podsticaj na njezino injenje

Allah, delle enuhu, kae: "Svi se Allahu pokajte o vjernici, moda ete se tako spasiti" (Nur, 31.). "Allah voli one koji se kaju i koji se iste" (Bekara, 222.). "O vjernici, pokajte se Allahu iskrenim kajanjem" (Tahrim, 8.). Ebu-Hurejre, r. a., prenosi da je uo Allahovog Poslanika, alejhi-sselam, da kae: "Tako mi Allaha, ja traim od Allaha oprosta i kajem se dnevno po stotinu puta" (Muslim). Allahova radost robu koji se pokaje Enes ibn-Malik, r. a., prenosi da je Allahov Poslanik, alejhi-sselam, rekao: "Allah se vie obraduje tevbi (pokajanju) jednog svog roba, nego to je radost nekog od vas kada izgubi devu u pustinji pa je nae" (Buharija i Muslim). U drugoj predaji, Ebu-Hurejre, r. a., kae da je Resulullah, alejhi-sselam, rekao: "Allah se vie raduje tevbi jednog svog roba, nego to se raduje osoba koja nije imala djete pa mu se rodi, ili osoba koja je izgubila dragocjenu stvar pa je nae ili edan u pustinji kad stigne do pitkog izvora". Abdullah ibn-Mes'ud, r. a., prenosi da je Allahov Poslanik, alejhi-sselam, rekao: "Ima osam vrata, sedam je zatvoreno, a jedna su stalno otvorena. Ona su za primanje tevbe i otvorena su do izlaska sunca sa zapada" (Taberani). Uvjeti primljene tevbe 1. Prvi uvjet za primanje tevbe je da se tevba uini odmah nakon uinjenog grijeha. Nije dozvoljeno odugovlaiti sa tevbom. Allah, delle enuhu, kae: "Tevba e biti primljena onima koji urade loe djelo iz neznanja, pa se odmah pokaju. Takvima e Allah primiti tevbu. Allah sve zna i mudar je". A nejma tevbe onima koji stalno rade loa djela pa kad ih zadesi smrt kau: "Sada se kajem, niti onima koji umru, a nevjernici su. "Za takve smo pripremili bolnu patnju" (Nisa, 17.-18.). 2. Drugi uvjet primljene tevbe je da se ne istrajava i ne ponavlja grijeh bez obzira koliko on mali i neznatan bio. Allahov Poslanik, alejhi-sselam, rekao je: "Pokajnik od grijeha na kome se stalno istrajava jest kao osoba koja se igra (izruguje) sa svojim Gospodarom". Znai, pokajnik bi trebao: 1. Prestati sa grijehom,

2. Pokajati se ta je uinio, 3. vrsto odluiti da se vie nee povratiti na grijeh, 4. Ako se radi o pogaenim ili oskrnavljenim pravima spram Allahovih robova, onda je obaveza da se to izmiri, donaknadi ili halali, jer Alah, delle enuhu, nee dozvoliti da se ospori bilo ije pravo. Primjer pokajnika Zabiljeeno je da doao ovjek kod uenjaka Ibrahima ibn-Edhema i rekao mu: "O Ebu-Ishak, ja se stalno grijeim o svoju duu, pa daj mi savjet kako da spasim srce i da se grijeha proem". Ibrahim mu ree: "Ako primi od mene pet savjeta i mogne ih primijeniti, grijeh ti vie nee tetiti". ovjek mu ree: "Reci ih o Ebu-Ishak!" Ibrahim ibn-Edhem mu ree: "Kad htjedne pogrijeiti prema Allahu, nemoj jesti Njegovu opskrbu!" On mu ree: "A ta, onda, da jedem kad je Njegova opskrba sve to je na Zemlji?!" Ibrahim mu ree: "ovjee, zar je lijepo od tebe da jede Allahovu opskrbu, a istovremeno grijei prema Njemu?!" ovjek ree: "To nije lijepo! Daj mi drugi savjet!" Ibrahim mu ree: "Kad htjedne uraditi grijeh prema Allahu, delle enuhu, nemoj stanovati na mjestu koje je Allahovo!" ovjek mu ree: "Ovo je tee od prvog! Ako je Allahov istok i zapad i sve to je izmeu toga, pa gdje onda da stanujem?" Ibrahim mu ree: "Zar je lijepo od tebe da jede Allahovu ospkrbu i stanuje u Njegovoj Zemlji i grijei prema Njemu?" ovjek ree: "To zaista nije lijepo! Daj trei savjet!" Ibrahim mu ree: "Kad htjedne grijeh uraditi, uradi ga na mjestu gdje te niko ne vidi!" ovjek mu ree: "Kako, o Ebu-Ishak, kad Allah sve vidi i nita Mu ne izmie!" Ibrahim ga upita: "Je li lijepo od tebe da jede Njegovu opskrbu, stanuje na Njegovoj Zemlji i grijeh ini, a On te gleda?" ovjek ree: "To zaista nije lijepo! Daj etvrti savjet!"

Ibrahim mu ree: "Kad ti doe melek koji je zaduen za smrt (Azrail) da ti duu uzme, ti mu reci: 'Saekaj me malo i produi mi rok dok se pokajem Allahu iskrenom tevbom i dok uradim koje dobro djelo'". ovjek mu ree: "Ali, on to nee uvaiti!" Ibrahim mu ree: "ovjee, ako ne moe otkloniti od sebe smrt da bi se pokajao i ako zna da nejma odgaanja, pa emu se, onda, nada i uta se uzda?" ovjek mu ree: "Daj peti savjet!" Ibrahim mu ree: "Kad ti dou zebanije (meleki koji kanjavaju u dehennemu) na Sudnejm danu da te povedu u dehenemsku vatru, ti nemoj poi s njima!" ovjek ree: "Ali, to ne moe, nee mi to primiti!" Ibrahim ga, onda, upita: "Pa, kako se, onda, nada spasu?" ovjek ree: "Dosta mi je, dosta mi je, Ebu-Ishak, traim oprosta od Allaha i Njemu se kajem". I, zasita taj ovjek se pokajao i ostatak ivota proveo kao dosljedni vjernik zajedno sa Ibrahimom ibn-Edhemom". [13] Tevba jednog pijanice Bekran ibn-Ahmed je ispriao da je uo Jusufa ibn-Husejna kako pria: "Bio sam sa Zu-Nun Misrijem na obali jedne barice kad smo ugledali jednog velikog korpiona (akrepa) kako stoji na obali te barice. Kad, odjednom se iz barice pojavi aba i akrep se popne njoj na lea i ona ode na drugu stranu barice plivajui. Zu-Nun Misri je rekao: 'Ovaj korpion ima neki zadatak, hajde da ga pratimo'. Kad smo obili baricu i stigli na drugu stranu obale, zatekli smo pod jednim drvetom pijanog ovjeka kako spava. Njemu se hitro pribliavala zmija i pokuavala mu prii prema uhu, ali ju je korpion presreo, ujeo je, od ega se ona prevrnula i na mjestu ostala mrtva. korpion se poslije toga opet vratio istim putem, aba ga je ekala, popeo joj se na lea i preao baricu i ponovo se vratio svome skrovitu. Zu-Nun Misri je nogom prodrmao spavaa i, kad je on otvorio oi, rekao mu: 'Pogledaj, ovjee, od ega te je Allah spasio: zmiju koju vidi mrtvu ubio je korpion i otiao sa ovoga mjesta. Onda je Zu-Nun Misri dodao stihove: 'O nemarni, Gospodar te uva, od svakog zla to gmie po tmini.

Kako oi da spavaju pred Gospodarom od koga sve blagodati dolaze?' Mladi pijanica je tada ustao i rekao: 'Moj Boe, ako je Tvoje uvanje ovako onoga ko Ti grijei, kako je tek s onim ko ti je u pokornosti!' I onda se naglo uputio od toga mjesta. Misri ga je upitao: 'Gdje e?' On mu odgovori: 'U pustinju. Tako mi Allaha, neu se vie nikad vraati u grad!' Tako se ovjek pokajao i vratio Allahovom putu i zadovoljstvu". [14] Tevba Malika ibn-Dinara [15] Prenosi se da je Malik ibn-Dinar upitan o povodu njegovoj tevbi, pa je ispriao: "Bio sam policajac i bio sam navikao piti alkohol. Jednog dana sam kupio robinju koja je bila lijepa i s njom sam dobio kerku. Bila je veoma lijepa i meni draga. Kako je rasla, moja ljubav prema njoj je bila sve vea i vea. Kad sam stavljao flau alkohola pred nju, ona je to svojoj rukicom odstranjivala od sebe i mene odvlaila od njega. Kad je napunila dvije godine, iznenada je umrla. Ja sam bio u velikoj tugi i brigi. Kad je bila petnaesta veer abana, bio je petak, ja sam zaspao, a bio sam pijan. Nisam ni jaciju klanjao. Usnio sam straan san, koji u vam ispriati, i on je bio povod mojoj tevbi i povratku pravom putu Vidio sam u snu kao da je Sudnji dan nastupio, puhnuto je u rog i ustali su mrtvi iz kabura. I svi su proivljeni. I ja sam bio meu proivljenim. uo sam zvuk zujanje iza mojih lea i, kad sam se okrenuo, vidio sam da me prati ogromna crna zmija. Otvorenih usta je hitala ka meni. Poeo sam bjeati, a ona za mnom. Osjeao sam strah i uplaenost kao nikad do tada. Bjeei, proao sam pored starca koji je bio u istoj, bijeloj i namirisanoj odjei. Nazvao sam mu selam, na ta mi je on odgovorio i pitao sam ga: 'Moe li me zatititi od ove velike zmije koja me goni?' ejh mi je planim glasom rekao: 'Ja sam slab, ona je jaa od mene. Ja ti nita ne mogu pomoi. Nego, bjei! Moda e naii na nekoga ko e ti moi pomoi i zatititi te'. Nastavio sam bjeati, ne obazirui se. Popeo sam se na veliki stup i s njega gledao slojeve dehennema i strahote. Zamalo nisam pao u dehennem od straha od zmije koja me gonila. Onda sam uo glas: 'Vrati se! Ti nisi od stanovnika vatre!' Malo sam se smirio i poao nazad. Zmija je ila za mnom Opet sam sreo istog ejha i pitao ga da me zatiti. On je rekao da je slab i da ne moe. Planim glasom mi je rekao da idem prema brdu, jer su na njemu ostavtine dobrih djela muslimana. 'Pa, ako bude imao kakvu zalihu dobra, moda e ti ona koristiti'. Pogledao sam prema toj strani i ugledao brdo okrueno srebrenim prstenom na kome su bile kuke i na njima objeeni zastori od svile ukraeni jakutom i biserom i vrata takoer presvuena svilom. Potrao sam prema tom brdu, a zmija iza mene. Kad sam doao blizu vrata, uo sam glas meleka kako kae: 'Podignite zastore, otvorite mu kapije i ukaite mu poast! Moda ima neko ostavljeno dobro djelo da ga atiti od neprijatelja'. Zastori su poduignuti, vrata otvorena. Ugledao sam grupe djece sa licima sjajnim ko mjesec. Ali, zmija je stalno ila za mnom, a ja sam se bojao. Onda je neko

od djece zavikalo: 'Doite svi! Zatitimo ga od dumana!' Djeca su prilazila u grupama. U jednoj grupi sam ugledao moju kerku, koja je umrla, i ona me titila. Kad me vidjela, zaplakala je i rekla: 'Ovo je, Allaha mi, moj babo!' Prila mi je blizu i lijevom rukom me pomilovala po bradi, a desnu je okrenula prema zmiji, od ega je ona pobjegla. Onda je sjela pored mene i rekla mi: 'Oe dragi!', i prouila kur'anski ajet: 'Zar nije dolo vrijeme onima koji vjeruju da im se srca iz strahopotovanja smire prema zikrullahu - spominjanju Allaha (Hadid, 16.). Plakao sam i upitao je: 'Keri, zar vi znate Kur'an?' Ona mi ree: 'Bolje ga mi znamo ovdje nego vi tamo'. Onda sam je upitao: 'Objasni mi ta je ova zmija koja me htjela pojesti'. Ona je rekla: 'To su tvoja loa djela, koja si jaao, pa su te htjela sunovratiti u dehenemsku vatru'. 'Objasni mi ko je ejh koga sam vidio.' Ona mi ree: 'To su tvoja dobra djela koja se nisu mogla suprotstaviti tvojim loim djelima'. 'A ta vi radite na ovom brdu?' Ona ree: 'Mi smo djeca muslimana. Ovdje smo nastanjeni do Sudnjeg dana. ekamo vas, da nam vi stignete, da bi se zauzimali za vas'". Malik dalje kae: "Kad sam se probudio iza sna, veoma sam se uplaio. Odluio sam odmah razbiti flau alkohola, baciti alkohol i pokajati se Allahu, delle enuhu Ovaj san je bio sebeb mojoj tevbi". [16] Imam Muslim je, u svome "Sahihu", zabiljeio predaju da je jedan ovjek rekao Ebu-Hurejri, r. a.: "Umrla su mi dvojica sinova. ta mi moe rei da mi olaka dui od Allahovog Poslanika". Ebu Hurejre je rekao da je Allahov Poslanik, alejhi-sselam, rekao da su mala umrla djeca stanovnici denneta. Oni e se sresti sa svojim roditeljima i uzeti ih za odjeu i nee ih putati dok i njih Allah ne uvede u dennet". Buharija i Muslim su zabiljeili predaju u kojoj se navodi da je Ebu-Seid Hudari prenio da je Allahov Poslanik, alejhi-sselam, rekao jednoj eni: "Svakoj eni kojoj je umrlo troje djece, ona e joj biti zastor od vatre dehenemske. ena je rekla: "A dvoje, o Allahov Poslanie?" "I dvoje, i dvoje", odgovori joj Resulullah. IZBOR VIRDOVA UJUTRU I NAVEER Dove i zikrovi koje je uio poslanik Muhammed, 'alejhi-sselam.poslije sabahskog i akamskog namaza Virdovi poslije sabah-namaza: 1. La ilahe illellahu vahdehu la erike leh, lehul-mulku ve lehul-hamdu, juhj ve jumitu ve huve ala kulli ej'in kadir (deset puta). Prijevod: Nejma boga osim Allaha, Njega Jedinoga. On nema suparnika. Njemu pripada sva vlast i samo Njemu zahvala pripada. On oivljava i usmruje i On je svemoan.

2. Allahumme eddirni mine-nnari (sedam puta). Prijevod: Moj Allahu, zatiti me od dehennema. I: Allahumme inni es'eluke ridake vel-dennete (osam puta). Prijevod: Moj Allahu, traim od Tebe zadovoljstvo Tvoje i Ahiret. 3. Allahumme la mani'a lima e'atajte ve la mu'tije lima mene'ate ve la radde lima kadajte ve la jenfe'u zel-deddi minkel-deddu tebarekte ve te'alejte. Prijevod: Moj Allahu, nejma nikoga ko bi sprijeio kad Ti dadne, niti onog ko bi darovao kad Ti neto prijei. Niti ima toga ko bi vratio neto to Ti odredi i tada nikakav trud ne koristi. Blagoslovljen si i Uzvien si Ti. 4. La ilahe illellahu ve la na'bude illa ijjahu lehu-nni'metu ve lehul-fadlu ve lehu-ssenau-l-hasenu-l-demil. La ilahe illellahu muhlisine lehu-ddine ve lev kerihel-kafirun. Prijevod: Nema boga osim Allaha, samo Njega oboavamo. Njegove su sve blagodati i dobrota. I samo Njemu pripada svaka zahvala i pohvala. Nema boga osim Allaha - iskrenih srca (to izriemo) - makar bilo nepravo nevjernicima. 5. El-Fatiha (prouiti suru Fatiha). 6. Bismillahirahmanirrahim, Elif lam mim zalikel-kitabu la rejbe fih. Huden lil-muttekin. Ellezine ju'minune bil-gajbi ve jukimune ssalate ve mimma rezkna hum junfikun. Vellezine ju'minune bima unzile ilejke ve ma unzile min kablike ve bil-ahireti hum jukinun. Ulaike 'ala huden mirrabbihim ve ulaike humu-l-muflihun" Prijevod: S imenom Allaha, Svemilosnog, Milostivog. Elif lam mim. To je Knjiga u koju nejma sumnje. Uputa je bogobojaznima. Onima koji vjeruju u nevieno i klanjaju namaz i od onoga sa im smo ih mi opskrbili udjeljuju. I onima koji vjeruju u ono to je objavljeno tebi i ono to je objavljeno prije tebe i u onaj svijet su ubijeeni. Takvi su na uputi od Gospodara njihovog i takvi su spaseni. 7. Ve ilahukum ilahun vahidun la ilahe illa huve-rrahmanu-rrahim. Allahu la ilahe illahuvel-hajjul-kajjumu la te'huzuhu sinetun ve la nevmun lehu ma fissemavati ve ma fil-erdi men zellezi jefe'u 'indehu illa bi iznihi ja'lemu ma bejne ejdihim ve ma halfehum ve la juhitune biejin min 'ilmihi illa bima ae vesi'a kursijjuhu-ssemavati vel-erda ve la jeuduhu hifzuhuma ve huvel-'alijjul-azim.

Prijevod: A va bog jedan je Bog, nema boga osim Njega, Svemilosnog Milostivog. Allah je, nema boga osim njega, ivi i Koji sve odrava. Njega ne obuzima ni drijeme niti san. Njegovo je sve to je na Nebesima i Zemlji. Ko je taj koji se moe zauzimati kod Njega bez Njegove dozvole? On zna ta je pred njihovim rukama i zna to je iza njih. A oni nita ne dokuuju od Njegovog znanja osim ta On htjedne. Njegov kjurs [17] je nadmaio Nebesa i Zemlju i njihovo odravanja Ga ne zamara. On je Uzvien i Velianstven. 8. Amenerresulu bima unzile ilejhi mirrabbihi vel-mu'minun. Kullun amene billahi vemelaiketihi ve kutubihi ve rusulihi la nuferriku bejne ehadin mirrusulihi ve kalu semi'ana ve et'ana gufraneke rabbena ve ilejkel-mesir. La jukellifullahu nefsen illa vus'aha leha ma kesebet ve 'alejha mektesebet. Rabbena la tuahizna in nesina ev ahta'na. Rabbena ve la tahmil 'alejna isren kema hameltehu 'alellezine min kablina. Rabbena ve la tuhammilna ma la takate lena bihi ve'afu 'anna vegfir lena verhamna ente mevlana fensurna alel-kavmil-kafirin. Prijevod: Poslanik je povjerovao u ono to mu je objavljeno od Njegovoga Gospodara. Svi su oni povjerovali u Allaha, Njegove meleke, Njegove knjige i Njegove poslanike. Mi ne pravimo razliku ni meu jednim od poslanika Njegovih. I oni su rekli: Mi smo uli i pokorili smo se. Tvoj oprost (elimo) Na Gospodaru i Tebi je povratak. Allah ne zaduuje nijednu osobu osim koliko moe podnijeti. Njoj pripada to zaradi i to propusti. Na Gospodaru, nemoj nas kazniti ako zaboravimo ili pogrijeimo. Na Gospodaru, nemoj nam tovariti teret kao to si tovario onima prije nas. Na Gospodaru ne tovari nas onim to neemo moi podnijeti. Budi nam blag i oprosti nam i smiluj nam se. Ti si na Zatitnik, pa nas pomozi protiv nevjernikog naroda. 9. ehidellahu ennehu la ilahe illa huve vel-melaiketu ve ulul-'ilmi kaimen bil-kisti la ilahe illa huvel-azizul-hakim. Ve ene ehedu bima ehidellahu te'ala bihi ve estevdi'ullahe hazihi-ehadete ve hije li vedi'atun 'indellahi te'ala, Allahumme ktubna me'a-ahidin. Prijevod: Allah svjedoi da nejma boga osim Njega, i Njegovi meleci i ueni koji se za pravdu zalau. Nejma boga osim Njega, Monog i Mudrog. I ja svjedoim ono to svjedoi Allah i kod Allaha u emanet ostavljam moje svjedoenje koje e mi biti zalog kod Allaha Uzvienog. Moj Allahu, upii me sa svjedocima. 10. Kulillahumme malikel-mulki tu'til-mulke men teau ve tenzu'il-mulke mimmen teau ve tu'izzu men teau ve tuzillu men teau bijedikel-hajru inneke 'ala kulli ej'in kadir, tulidu-llejle fi-nnehari ve tulidu-nnehare fillejli ve tuhridul-hajje minel-mejjiti ve tuhridul-mejjite minel-hajji ve terzuku men teau bigajri hisab. Allahumme rzukni ve ente hajru-rrazikin ve ente hasbi ve ni'mel-vekil ve la havle ve la kuvvete illa

billahil-'alijil-'azim. Allahumme kfini bihalalike 'an haramike ve agnini bifadlike 'ammen sivake. Prijevod: Reci: "Moj Allahu, Vlasniku vlasti, Ti vlast daje kome hoe, a oduzima je od koga hoe. Ti uzvisuje koga hoe, a poniava koga hoe. U Tvojim rukama je svako dobro i Ti si svemoan. Ti uvodi no u dan i uvodi dan u no i izvodi ivo od mrtvog i izvodi mrtvo od ivog i opskrbljuje koga hoe bez rauna. Moj Allahu, opskrbi me, Ti si najbolji Opskrbitelj. Ti si mi dovoljan i divan li si Ti Zatitnik. Nejma promjene niti snage osim sa Allahom Uzvienim Velianstvenim. Moj Allahu, zadovolji me dozvoljenim da ne posegnem za nedozvoljenim i podari mi od Tvog dobra da se ne moram drugom nikom obraati". 11. Bismillahirrahmanirrahim. El-hamdu lillahi llezi haleka-ssemavati velerda ve de'ale-zzulumati ve-nnure summe llezine keferu birabbihim ja'dilun, huvellezi halekakum min tinin summe kada edela. Ve edelun musemmen 'indehu summe entum temterun, ve huvellahu fi-ssemavati ve fil-erdi ja'lemu sirrekum ve ja'lemu ma teksibun. Prijevod: S imenom Allaha, Svemilosnog, Milostivog. Hvala Allahu Koji je stvorio Nebesa i Zemlju i uinio tmine i svjetlost. A, opet, oni koji ne vjeruju u njihovog Gospodara, skreu s Pravog puta. On je taj koji vas je stvorio iz zemlje i odredio ivotni vijek. A ivotni vijek je imenovan kod Njega, a vi opet sumnjate. On je Allah na Nebesima i na Zemlji. Zna vae tajne i sve to stiete. 12. Lekad daekum resulun min enfusikum 'azizun 'alejhi ma 'anittum harisun alejkum bil-mu'minine reufun rahim, fein tevellev fekul (hasbijellahu la ilahe illa huve 'alejhi tevekkeltu ve huve rabbul-'aril-'azim - sedam puta). Prijevod: Ve vam je doao Poslanik izmeu vas, njemu je teko to vi grijeite. Briljiv je prema vama, a prema vjernicima je milosrdan i milostiv. A ako se oni okrenu, ti reci: "Dovoljan mi je Allah, na Njega se oslanjam i On je Gospodar velikog Ara (prijestolja)". 13. Kul huvallahu ehad... (kompletnu suru - deset puta). Kul e'uzu bi rabbil-felek... (tri puta). Kul e'uzu bi rabbi-nnas... (tri puta). 14. Subhanallahi (trideset i tri puta). El-hamdu lillahi (trideset i tri puta). Allahu ekber (trideset i tri puta).

15. Salavat Ibrahimijje (Allahume salli 'ala Muhammed ve 'ala ali Muhammed... i: Allahumme barik 'ala Muhammedin ve 'ala ali Muhammed...) - salavati koji se ue u ettehijjatu. VIRDOVI KOJI SE MOGU UITI UJUTRU I NAVEER Allahumme ente rabbi la ilahe illa ente, halekteni ve ene 'abduke ve ene 'ala 'ahdike ve va'dike ma isteta'tu, e'uzu bike min erri ma sana'tu ebu'u leke bi ni'metike 'alejje ve ebu'u bizenbi fegfir li fe innehu la jagfiruzzunube illa ente (tri puta). Prijevod: Moj Allahu, Ti si moj Gospodar. Nema boga osim Tebe. Ti si me stvorio. Ja sam Tvoj rob. Ja sam u obavezi izvravanja ugovora i obeanja prema Tebi koliko sam u mogunosti. Tebi se utjeem od zla koje uradim i Tebi priznajem svaku blagodat koju si mi podario i Tebi priznajem svaki grijeh koji uinim i molim Te da mi oprosti, jer uistinu samo Ti oprata grijehe. Reditu billahi rabben ve bil-islami dinen ve bi sejjidina Muhammedin s.a.v.s. nebijjen ve resula (tri puta). Prijevod: Zadovoljan sam da mi je Allah Gospodar, islam vjera i Muhammed, alejhi-sselam, poslanik. Bismillahirrahmanirrahim. Inni tevekkeltu 'alellahi rabbi ve rabbikum ma min dabbetin illa huve ahizun binasijetiha, inne Rabbi 'ala siratin mustekim tevekkeltu 'alel-hajji llezi la jemutu. El-hamdu lillahi lem jettehiz veleden ve lem jekun lehu erikun fil-mulki ve lem jekun lehu velijjun mine-zzuli ve kebbirhu tekbira. Prijevod: U Ime Allaha, Svemilosnog Milostivog. Uistinu, samo se na Allaha oslanjam, moga i vaeg Gospodara. Nejma ivog stvorenja a da ga Allah ne dri za perin, Moj Gospodar je na Pravom putu. Oslanjam se na ivog Koji ne umire. Hvala Allahu Koji nije Sebi uzeo dijete i nije imao sudruga u vlasti i koji nejma zatitnika od ponienja, pa veliaj ga tekbirajui. Efehasibtum ennema haleknakum abesen ve ennekum ilejna la turde'un, fete'alellahul-melikul-hakku la ilahe illa huve rabbul-'aril-kerim. Prijevod: Zar mislite da smo vas bez svrhe stvorili i da se Nama neete vratiti? Uzvien je Allah, Istinski vladar. Nema boga osim Njega. On je Gospodar plemenitog Ara (prijestolja). Fesubhanallahi hine tumsune ve hine tusbihun, ve lehul-hamdu fissemavati vel-erdi ve 'aijjen ve hine tuzhirun, juhridul-hajje minelmejjiti ve juhridul-mejjite minel-hajji juhjil-erda be'de mevtiha ve kezalike tuhredun.

Prijevod: Pa neka je slava Allahu, kada omrknete i kada osviete, Njemu pripada hvala na Nebesima i na Zemlji, nou i kad se popodne odmarate. On izvodi ivo iz mrtvog i izvodi mrtvo iz ivog. On oivljava Zemlju nakon njezinog mrtvila i tako ete i vi biti izvedeni (proivljeni). Bismillahirrahmanirrahim. Hamim, tenzilul-kitabi minellahil-'azizil-alim, gafiri-zzenbi ve kabili-ttevbi edidil-'ikabi zi-ttavli la ilahe illa huve ilejhilmesir, ja gafire-zzenbi igfir li zenbi, ja kabile-ttevbi tekabbel tevbeti ja edidel-'ikabi la tu'kibni, ja ze-ttavli tutavvil 'alejje birahmetin. Prijevod: S imenom Allaha, Svemilosnog, Milostivog. Ha mim. Sputena je Knjiga od Allaha Monog i Znanog, Koji oprata grijehe i prima pokajanje, Koji estoko kanjava i obilno nagrauje, nema boga osim Njega, Njemu je povratak. O Ti Koji oprata grijehe, oprosti mi grijehe, o Ti Koji prima pokajanje, primi moje pokajanje, o Ti Koji estoko kanjava, nemoj me kazniti, o Ti Koji obilno daje, podari mi Tvoje milosti. E'zu billahi-ssemi'ill-'alimi mine-ejtni-rradm" (tri puta). Prijevod: Utjeem se Allahu, Koji sve uje i sve zna, od prokletog ejtana. Huvallahu llezi la ilahe illahu alimul-gajbi ve-ehadeti huve-rrahmanurrahim. Huvallahu llezi la ilahe illahu el-melikul-kuddusu-sselamulmu'minul-muhejminul-'azizul-debbaru-l-mutekebbir, subhanallahi 'amma jurikun, huvallahul-halikul-bariul-musaviru lehul-esmau-l-husna, jusebbihu lehu ma fi-ssemavati vel-erdi ve huvel-'azizul-hakim. Prijevod: On je Allah - nejma boga osim Njega, On je poznavalac nevidljivog i vidljivog svije