Zdravstveni rizici prilikom rada na raèunalu

7/29/2019 Zdravstveni rizici prilikom rada na raunalu

1/74


2/74

2

Sjedea populacija U prirodi je ovjeka da izbjegne ogranienja

koja utjeu na njegovu egzistenciju ili prelazeogranienja njegovog uma ili tijela.

Ako su dnevni poslovi ponekad zahtjevniji

prema tijelu ovjeka, pogotovo vie nego on tomoe podnijeti tada moe doi do povreda inepovratnih oteenja.

Komforom radnog mjesta bave se eksperti rada,

doktori, inenjeri i dizajneri vie od 30 godina,da bi pronali najbolji nain sjedenja.


3/74

3

Sjedea populacija (II)

Prosjeni djelatnik provede sjedei za svojim radnimmjestom prosjeno 80,000 sati

Ako se tome doda objedovanje, transport, sastanci,ekanja , TV, oito je da ljudsko tijelo ba i nema puno

gibanja Stoga se esto gotovo svaki drugi ali na bolove u

leima ili napetost miia. Milijuni ljudi danas imajustoga kronine tegobe.

Nacionalne ekonomije gube milijune zbog odsutnosti sposla ili rehabilitacije.

Stoga biznismeni trebaju tome posvetiti puno panje iosigurati radni prostor koji e smanjiti popratne pojavei tegobe kod djelatnika.


4/74

4

Podeavanje radnog mjesta

Operativno s uobiajene radne pozicije Bez posebnih zahtjeva za pojaanim silama

kod podeavanja

Bez posebnog treninga ili posebnih alatakada treba napraviti podeavanja

Radni prostor opremljen s opremom nesmije ometati korisnika ili ga tjerati na bilo

koju stranu radne povrine ili na sjedenjana krajevima


5/74

5

Postavljanje radnog mjesta: neutralni

poloaj

Slika 1. Rad unutar normalnog opsega kretanja


6/74


7/747

Linija pogledau relaksirajuoj sjedeojpoziciji je nagnuta za aproksimativno 35ispod horizontale

Optimalna udaljenost je 600 mm.

Potpora (za ruke)moe se ostvariti sadovoljno dodatnog prostora (najmanje

100 mm) na povrini ispred ulaznogureaja.


8/748

Rizini faktori sjedenjaNeutralna poza

Klonula pozaSlika 3. Klonula poza

Slika 4. Neutralna poza


9/749

Potencijalni rizici

Slika 5. Potencijalni rizici prlikom rada


10/7410

Potencijalni rizici



11/7411

Potencijalni rizici



12/74

Dugo sjedenje - rizici

Osobe koje dnevno sjede due od osam satiizloene su veem riziku od smrti;

Istraivai sa Sveuilita u Sydneyu dokazali su dadugo sjedenje izlae mukarce opasnosti od

obolijevanja od raznih bolesti; Provedeno anketno istraivanje obavljeno je na

uzorku od 200 ispitanika, a rezultati su pokazali daosobe starije od 45 godina koje dnevno sjede 8 ili

vie sati u roku od samo tri godine suoavaju sesa smrtnim problemima. Smtrnost ljudi koji sjede etiri ili manje sati manjaje za ak 40 posto [5].


13/7413

Ima li tijelo ovjeka dijelove s nedostacima? Mogue ja da smo u nepovoljnoj fazi evolucije.

Moda e sve biti bolje za 2 ili 3 miljuna godina, a dotada e nam lea stvarati probleme. Najvei problem su kraljeniki diskovi podloni

ozljedama jer su najneotporniji od svih pokretnihdijelova.

Kako se uporaba raunala u uredima poveavala tako suse pojavljivale nove bolesti kao to su RSI (RepetitiveStrain Injury) (Ozljeda zbog ponavljajuih naprezanja) iCTS (Carpal Tunnel Syndrome)

Ovi pojmovi oznaavaju razne povrede vrata, glave i

ruku (bolovi ili gubitak osjeta su alarmirajui simptomi).


14/74

14

MSDs - povrede miiino-skeletalnih dijelovatijela vezanih uz rad

Carpal TunnelSyndrome (sindromkarpalnog kanala)

Cubital Tunnel

Syndrome (sindromkubitalnog kanala)

Trigger Finger (okidajuiprst)


15/74

15

6.1. RSI (Repetitive strain injury)

RSI - "Repetitive strain injury" je stanje, odnosno skupniizraz za grupu bolesti koje pogaaju miie, ligamente iivce u oteenom podruju tijela, a nastaju uslijeddugotrajnog ponavljanja odreenih automatiziranih

radnji u neodgovarajuem poloaju. Postoje dvije vrste RSI-a: - Specifine, imenovane bolesti

kao to su: sindrom karpalnog kanala, bursitis, teniskilakat...

Difuzni RSI- kad nema jasnih dijagnoza, ve samo skupsimptoma. Poznato i kao nespecifini sindrom boli [1].


16/74

RSI - nastavak

Moemo rei, da rad pred raunalom bezuestalih promjena poloaja dovodi do pojavespecifinih zdravstvenih problema, najpoznatijihpod imenom RSI

Osoba koja radi na raunalu izloena jedugotrajnom i nepominom sjedenju

Koristi samo prste, ruke, oi i um

Sjedi na radnom mjestu due vrijeme bezprekida, poveavajui rizik pojave prenapetostimiia i ukoenosti zglobova[2].


17/74

RSI - nastavak

Kao rezultat toga dolazi do:

pojave umora i iscrpljenosti

problema s oima

bolova u vratu

glavobolje

problema s koncentracijom icirkulacijom[2].


18/74

18

Znakovi upozorenja - RSI bolesti demostriraju irokulepezu simptoma. Slijedi lista znakova koji moguukazivati na RSI:

- Opetovana bol u vratu, ramenima, torzu, zapeu idlanovima

- Trnjenje- Gubitak osjeta

- Nespretnost- Podrhtavanje- Osjeaj teine- Ukoenost- Hladnoa- Smanjenje snage stiska (grip-a)

- Smanjenje izdrljivosti- Umor- Miii u rukama i ramenima su tvrdi i napeti- Bol i trnjenje za vrijeme leanja u krevetu


19/74

Tegobe prilikom rada s raunalom (I)Kategorija Manifestacija

Vid

naprezanje, umor i upala oijuiritacija, suhoa ipeenje konjuktiva

nejasan vid

smetnje u razlikovanju boja

Sluh

ogluivanjeoteenje sluha

Ruke

grevi u rukama bolovi i gubljenje snage

ukoenost zglobovautrnue prstiju

Vrat i lea

prenapetost i bolovi u vratuukoenost vrata i ramena pritisak u glavi i vratu

bolovi u leimaoteenje kraljenice

Tablica 1. Prikaz zdravstvenih tegoba i njihova

manifestacija pri radu s raunalom [2]


20/74

Tegobe prilikom rada s raunalom (II)Kategorija Manifestacija

Miini sustav i krvotok

gubitak snage i energije

prenaprezanje pojedinih miiagrenje i oteklina miia smetnje u krvotoku

Psiha

gubljenje koncentracije

depresija, stres, nezadovoljstvonervoza, razdraljivostpsihiki umor smetnje radne sposobnosti

sklonost onesposobljavanju ureaja i programa

Ostalo

osip na koi i druge alergijepeenje i svrbe koe glavobolja, nesanica

smetnje u spolnim organimatrbuni bolovi

epileptiki napad

Tablica 1. nastavak - Prikaz zdravstvenih tegoba i

njihova manifestacija pri radu s raunalom [2]


21/74

Optereenja pri radu s monitorom

vizualna

miino-

skeletna

centralno-

nervna

Slika 8. Uzroci privremene sprijeenosti za rad


22/74

Vizualna optereenja

UZROCI

loa fotometrijskakvaliteta monitora

nepovoljan izgled prikazainformacija

zaslijepljivanje

psihiko naprezanje izapostavljanje

pogrene ili neprikladnekorekturne naoale

POSLJEDICE

maglovit nejasan vid

suzenje oiju

treperenje onih kapaka

peenje oiju

Tablica 2. Prikaz vizualnih optereenja [2]


23/74

Centralno-nervna optereenja

UZROCI

psihika optereenost ipodoptereenost

socijalno i materijalnookruenje

razumijevanje suradnika behavior setting

(izolacija, otuenje) odnos osoba-sistemjako optereenje

kratkotrajnog pamenja nepovoljan izgled prikazainformacija

nepovoljno dranje tijela ikretanja

POSLJEDICE

utuenost

prijevremeni umor

glavobolja razdraljivost nesanica

srane i bolesti krvotoka

tekoe s probavom

Tablica 3. Prikaz centralno-nervnih optereenja [2]


24/74

Poremeaji pri radu s raunalom

Nepravilan rad na raunalu moe dovestido razliitih bolesti i oteenja

Medicina nas izvjetava o novodefiniranimkompjuterskim bolestima

Nove vrste ozljeda na radu odnose se na

rad osoba koje provode puno radnovrijeme za raunalom


25/74

Poremeaji pri radu s raunalom

Posljedice dugotrajnog rada za raunalom moguvarirati od umora, ukoenosti i nelagode pa doozbiljnih zdravstvenih problema

Ozbiljni zdravstveni poremeajimogu nastati zbog:

Uestalih ozljeda CTD (cumulativetrauma disorders)

Povreda izazvanih stresom uslijeduestalog ponavljanja istih pokreta RSI(repetitive strain injuries)


26/74

RSI - nastavak

Primjeri uestalog ponavljanja iste radnje -RSI su:

sindrom karpalnog tunela CTS(carpal tunnel syndrome ili tzv.kompjuterska aka)

tendonitis

teniski lakat [2].


27/74

Najei naini sjedenja


28/74

Slika 9. Mjesta na tijelu gdje mogu nastupiti ozbiljni zdravstveni problemi [2]


29/74

6.2. Sindrom karpalnog tunela

Novija istraivanja pokazuju da dugotrajno tipkanjeuzrokuje i probleme sa zapeem

ak 15 % korisnika koji puno radno vrijeme provode zatipkovnicom raunala imaju sindrom karpalnog tunela(CTS, Carpal tunnel syndrome), odnosno ponavljajuestresne ozljede (RSI, Repetitive Strain Injury) koju jo

nazivaju i RAUNALNA AKA


30/74

30

Sindrom karpalnog tunela (1)

Karpalni kanal je prolaz kroz zapee u dlan, kojegformira osam karpalnih kostiju te jaki popreni karpalniligament, koji ini strop kanala.

Unutar kanala nalaze se tetive koje se pruaju od miiau podlaktici do prstiju i slue za upravljanje prstima.Osim tih tetiva, kroz kanal prolazi i ivac "medijan",duljine otprilike kemijske olovke, koji upravlja prstima iprenosi natrag informacije o podraajima u prvih etiriprsta [6].

Kod ove bolesti, medijan je pod pritiskom, esto zbogoticanja tetiva u tunelu. Simptomi su tupilo, nedostatakosjeta, trnjenje, gorenje itd., a najee se osjeaju uprva tri prsta ruke, te u unutranjosti etvrtog(prstenjaka). Mali prst i vanjska strana ruke nisupogoeni ovim poremeajem [2].


31/74

Sindrom karpalnog tunela (II)

aka je sposobna obavljati 6 vrsta pokreta, od kojihsvaki ukljuuje drugaiju grupu miia. Tipkanjem jeobuhvaena samo jedna od tih grupa pa njihovomdugotrajnom upotrebom dolazi do odreene vrstestresa zbog neuravnoteenog koritenja ostalih grupa

miia [7].

Miljenja strunjaka su da je glavni razlog RSI-a uneloginom rasporedu tipki, ravnog oblika i niskogpoloaja


32/74

Sindrom karpalnog tunela (III)

KAKO DOLAZI DO SINDROMA KARPALNOG TUNELA IKOJI SU SIMPTOMI?

Karpalni tunel je mali kanal ili tunel blizu zapea gdje je ivacokruen sitnim kostima runog zapea, tetivama miia koje

pokreu prste i ligamente [8]. Sindrom karpalnog tunela javlja se

kao posljedica uklijetenog ivca(nervus medianus) u zapeu, a

dogodi se kad postoji pritisak nanervus medianus ili kada je on upaljen.


33/74

Sindrom karpalnog tunela (IV)

Najei simptom je osjeaj kao da trnecijela ruka, a ustvari trnu samo palac,kaiprst i srednji prst;

Drugi su simptomi ispadanje stvari iz rukeili osjeaj impulsa iz zapea u ruku;

Svi ga mogu dobiti, no

najpodlonija skupina su eneizmeu 40 i 55 godina [8].


34/74

Sindrom karpalnog tunela (V)

Podruje zahvaeno sindromomkarpalnog tunela


35/74

Sindrom karpalnog tunela (VI)


36/74

36

Sindrom karpalnog tunela (VI)

uti ivac se kria ispodpregibnog miia ( flexorretinaculum).


37/74

37

Sindrom karpalnog kanala (VII)

1) Phalenov test

-okrenite vanjske strane dlanova jedan prema drugom kao prema

datoj slici. Savijte ih koliko god moete bez ikakvog pritiska. Ukolikonakon 60 sekundi osjetite "utrnulost" i "bockanje" zasigurno patite

od CTS-a. Ovaj test daje tone rezultate kod 80% ispitanika [9].

Postoje dva testa koja moete i sami obaviti daustvrdite da li bolujete od CTS-a:

Slika 10. Izvedba Phalenovog testa


38/74

38

Sindrom karpalnog kanala (VIII)

2) Tinelov test

-pritisnite jednim prstom zapee "sumnjive" ruke. Ukoliko nakon30 sekundi osjetite "bockanje" zasigurno patite od CTS-a. Ovaj

test daje tone rezultate kod 94% ispitanika [10].

Slika 11. Izvedba Tinelovog testa


39/74

6.3. Tendonitis (tendinitis)

Tendonitis je upala ili iritirano stanje tetive -

tkiva koje povezuje miie i kosti

Ovo stanje, koje uzrokuje bol i nelagodu oko

zapea, je najee oko ramena, laktova ikoljena, i moe se dogoditi na bilo kojemzapeu tijela

Najei su uzroci tih problema - ponavljanjeistih pokreta[11].


40/74

40

Tendonitis - nastavak

Odnosi se na oticanje tetiva koje su struktura nalikkonopu i spajaju miie s kostima, te na taj nainomoguavaju funkcioniranje zglobova u tijelu. Kad seskupina tetiva preoptereti, pojavljuju se mikro-puknuakoja uzrokuju upalu. Nakon toga i manja naprezanja

pripadajuihz miia, mogu rezultirati daljnjim ozljedamai iritacijom.

U RSI-u, tendonitis najee pogaa zglobove zapea,ruke, laktova i ramena, iako se moe pojaviti bilo gdje na

tijelu. Druge bolesti, takoer mogu pogaati tetive, anajee ime dobivaju po specifinim tetivama kojepogaaju[11].


41/74

41

upala mjesta povezivanja kraja miia s kostima Zbog pritiska kapilarni dotok krvi se prekida

Kada se krv povrati dolazi do oticanja.


Slika 12. Upala mjesta povezivanja kraja miia s kostima


42/74



43/74

6.4. Teniski lakat

Teniski lakat (Tennis elbow)je upala spoja tetive s kosti. To

je stanje kada vanjski dio lakta postane bolan i osjetljiv,

obino kao posljedica istegnua, preforsiranja ilidirektnog udarca [12].

kod takvog stanja

svako pomicanjelakta je bolno

Slika 13. Teniski lakat


44/74

Teniski lakat - nastavak

Najei uzrok je preforsiranje miia koji su privreniza kost na tom dijelu lakta, tj. miia koji povlae rukuprema natrag - ekstenzora

Svi ekstenzori ruke privreni su za lakat na vanjskomdijelu. Ako su istegnuti ili preforsirani upale se, toznaida nateknu i da su osjetljivi na dodir i pokret

Lijeenje se provodi odmorom, hladnim oblozima i

lijekovima protiv upale, a nakon smanjenja bolovapostupnim vjebama istezanja u svrhujaanjamiia


45/74


46/74

46

6.5. Sindrom Kubitalnog kanala

(Cubital tunnel syndrome)

Kubitalni kanal je prolaz u unutranjosti lakta(lakat je cubitus na latinski). "Ulnarni" ivac

jedan je od velikih ivaca ruke. Upravljakretanjem podlaktice, dlana i prstiju i prenosi

podraajne informacije od malog prsta iprstenjaka. Ulnarni ivac prolazi kroz lakat sastranje strane(znate kad ga pogodite?). Tunel jeobloen ovojnicom od tkiva ija je funkcija datiti ulnarni ivac u prolazu kropz koati

kubitalni kanal. Sindrom kubitalnog kanala pojavljuje se kad je

ovaj ivac pritisnut ili ozlijeen [3].


47/74

47

Sindrom Kubitalnog kanala(Cubital tunnel syndrome) - nastavak

Sindrom kubitalnog kanala moe imati brojne uzroke,mnoge vezane za RSI, dok drugi ukljuuju artritis ilidirektnu ozljedu tog podruja od udarca i sl.

Simptomi su trnjenje u prstenjaku i malom prstu, bol u

nadlaktici i gubitak pokretljivosti i snage u prstima.

Lijeenje se sastoji u izbjegavanju aktivnosti kojeukljuuju repetitivno savijanje lakta, te antiupalnetretmane. Mogua je pomo i kroz kirurki zahvat za

smanjivanje pritiska na ivac ili premjeanje ivca nadrugo mjesto u laktu.


48/74

49

6.6. Trigger finger

U doslovnom prijevodu "Prstokida", je bolest koja je pogaasavitljive tetive ruku koje upravljajusavijanjem prstiju. Kad je prstbolesnika ispruen, zakoit e se inee ga se moi pomaknuti, iako gase fiziki(drugom rukom) moe bezproblema maknuti. Pri korijenupogoenog prsta, moe se nekaduoiti mala kvrica, koja moe bitilagano bolna na dodir.

Lijeenje ukljuuje anti-upalnetretmane i kirurki zahvat [13].


49/74

6.7. Problemi s oima

Kad se govori o zdravlju i radu s raunalom, najee sespominju problemi s vizualnim organima. Oi su one koje najvie trpe, tj. one bi to trebale biti, ali

se javljaju i drugi problemi koji su vezani uz nepravilnosjedenje, nepravilan poloaj tijela i sl.

Budui da rasvjeta ima utjecaj na stanje vizualnogsustava ovjeka, ovdje je predoen dio koji se odnosi navizualni sustav.


50/74

Problemi s oima - nastavak Suenje oka (Dry Eye)ako se simptomi pojaavaju tokom rada s

raunalom, tada se ova smetnja smatra vezana u rad na raunalom. Nedostatak konvergencije (Convergence Insufficiency):Za ovu

vrstu smetnje postoji vie izvora i smatra se da osobe koje imaju ovajsimptom, a rade s raunalima, da je on u potpunosti povezan s radnimmjestom.

Heteroforija ili sklonost kiljenju (Heterophoria): Ova pojavaako se javlja kod osoba koja se koriste raunalima smatra se iskljuivovezana uz koritenje raunala (VDT-a).

Astigmatizam (Astigmatism) zbog posebnih vizualnih zahtjeva priradu s raunalom ponekad i osobe s niskom razinom astigmatizmatrebaju korekciju vida za rad s raunalom. Naoale za korekciju nisupotrebne osim u sluaju kada se koristi raunalo.

Miopia (Myopia) ili kratkovidnost:Naoale za potpunu korekcijukratkovidnosti se ne smatraju povezanim s radom s VDT-om.

Hiperopia ili dalekovidnost (Hyperopia) su uzrokovani radom sVDT-om ako: Osoba inae ne trai sredstva za korekciju vida, tj. nisu

joj potrebna u svakodnevnoj upotrebi.


51/74

Najei simptomi

Redoslijed Simptomi

1 Glavobolja

2 Mutan pogled3 Sporo fokusiranje

4 Dvostruka slika

5 Bol i umor uoima6 Bljetanje

7Iritacija oiju (peckanje, suhoa

oka, crvenilo)


52/74

Povezanost bolova u oima i vremenaprovedenog pred VDT-om

Sati provedenih pred

VDT% korisnika koji osjeaju

bolove

1-2 63.9%

2-4 72.7%

4-6 76.7%

6-8 80.4%

R l h i i bl i


53/74

Raunala, smartphoneovi i tabletiuzrokuju ubrzano starenje oiju

Poveanokoritenje iPadova,raunala i smartphoneovauzrokovalo je u mnogo

mladih ljudi probleme s oimakoje obino imaju stariji.

Milijuni imaju problema stakozvanim suhim okom,

stanjem koje se manifestiraupalom i svrbeom, zbog satiprovedenih pred raznimekranima [4].


54/74

Kad upotrebljavamo spomenute ureaje mozak jetoliko usredotoen da zaboravljamo treptati,

pojasnili su specijalisti oftamologije. To utjee nasustav vlaenja oiju.

Inae u minuti trepnemo izmeu 12 i 15 puta, alipred ekranima ta brojka moe pasti na sedam do

osam puta u minuti. Zbog toga suzna presvlakakoja uva povrinu oka ne funkcionira kako bitrebala.

Kao nacija starimo, odnosno raste broj onih topate od suhog oka koje je inae povezano sastarenjem, a sloj suza preko povrine oka smanjujese to smo stariji. Mladi ljudi susreu se s ovimproblemom zbog modernog naina ivota i poslovakoji ukljuuju raunala i klime[4].


55/74

56

Kraljenica i leni miii Kraljeniki stup ima 24

pokretna kraljenika diska, saelementima za povezivanjeizmeu (meu kraljenikidiskovi kao priguivai).

Idelana konfiguracija je oblikadvostrukog slova S.

Kraljeci su izbalansirani i masaje jednoliko rasporeena. Dugotrajni stres i optereenje

meu kraljenikim diskovimaizazivaju troenje to izazivanepovratne ozljede.

Naa kraljenica je i sloenmehanizam razliitih grupamiia. Nekorektan poloajizaziva tenzije i ogranienjaprotoka kisika to izazivanenormalno funkcioniranje lea.


56/74

57

Kraljeniki disk


57/74

58

Kraljenica glavni problem

Sjedenje je esto nain relaksacije poslijeodreenog perioda hodanja ili stajanja.

No ovjek nije stvoren za dugotrajnosjedenje. Meu kraljeniki diskovi koji

funkcioniraju kao priguivai oka (elastiniublaivai) hrane se jedino difuzijom kadanisu pod naprezanjem.

Dugotrajno naprezanje i suenje fluida mogudovesti do nepovratnih povreda.

Bilo koja preporuka za neki posebni poloajje uvijek samo kompromis.


58/74

59

Razliite razine optereenja

Slika usporeuje razliite razine optereenja nakraljenicu. Mjera pritiska na unutranji dio meu kraljenikog

diska razlikuje se za razne poze.

Slika 14. Razliite razine optereenja


59/74

60

Rjeenje - (1)Dinamiko sjedenje Dinamiko sjedenje s estim promjenama poze, na

najbolji nain titi od ozljeda meu diska. Opi princip je da nema jedne dobre sjedee poze.

Treba mijenjati poloaj sjedenja. To e poveati efikasnost i produktivnost.

Slika 15. Primjer dinamikog sjedenja


60/74

61

(2) Uporaba sinhro mehanizma

Konstrukcija stolice moeosigurati dinamiko sjedenje ioptimizira poloaj u bilo kojojpoziciji.

Pomicanjem naslona naprijed

ili nazad sjedalica ostaje usinkronoj vezi aproksimativno1: 2.5, pri emu je sredinjatoka u razini koljena.

Time se izbjegava stvaranje

krvnih ugruaka. Ovaj mehanizam jako dobro

titi i podrava prirodnomicanje tijela.

Slika 16. Primjer stolice sa

sinhro mehanizmom


61/74

62

(3) Korektan poloaj kraljenice

Optimalno je da kodsjedenja kraljenica formiradvostruko S.

Kao rezultat prsa su

uzdignuta i disanje jeolakano, te je boljapotpora teini glave (glava

je 9% teine tijela). U ovom poloaju manji je

stres na vratne miie.

Slika 17. Primjer

dvostrukog S


62/74

63

(4) Otvoreni kut sjedenja

Sjedei poloaj s kutemveim od 90 stupnjevaizmeu gornjeg dijela tijela ibedra podrava odravanjeuspravne poze to takoer

olakava disanje i efikasnijuopskrbu kisikom. Nagib od 3 do 5 stupnjeva je

optimalan za dugo sjedenje.

Vei kut izaziva previe

naginjanje naprijed, gubi sekontakt s naslonom i nijeosiguran poloaj kraljenice udvostruko S.

Slika 18. Otvoreni kut sjedenja

( )


63/74

64

(5) Ispravno podeavanje

Ni najbolja stolica ne znai nitaako nije ispravno podeena.

Dobro sjedite kada vam gornjidio ruku i donji dio ruku ini pravikut a preostali dio ruke je naslobodnoj povrini radne

povrine. Stopala moraju biti ravno

poloena na pod. Dobro je imati podeavanje

naslona za laktove.

Dobro je imati podeavanjeradnog stola.

Za niske ljude treba dodati jo ipodmeta na pod.

Naprezanja lea se podeavasukladno masi tijela.

Slika 19. Ispravno sjedenje


64/74

65

(6) Dinamiki rad Bez obzira koliko sjedili korektno, tijelo treba

povremene promjene. Zato treba organizirati radno mjesto da ne moemo

dohvatiti bilo to iz sjedee pozicije. Treba se ustatu doprintera, kopirke i prostora za sastanke.

Treba proetati tijekom pauze.

Slika 20. Dinamiki rad


65/74

66

Gimnasticiranje na radnom mjestu

Stolica se moe koristiti kao fitness ureaj.

Slika 21. Gimnasticiranje na radnom mjestu


66/74

Vjebe istezanja

Slika 22-24. Primjeri vjebi istezanja [2]


67/74

Vjebe istezanja

Slika 25-27. Primjeri vjebi istezanja [2]


68/74

Stolice za odmor i masau

Slika 28 i 29. Primjer stolica za odmor i masau [2]


69/74

Vjebe za vratne miie

Slika 30. Primjeri vjebe za vratne miie [2]


70/74

Vjebe za ramena

Slika 31. Primjeri vjebe za ramena [2]


71/74

Vjebe za podlaktice i dlanove

Slika 32. Primjeri vjebi za podlaktice i dlanove [2]

to moemo uiniti da bi si sami


72/74

to o e o u t da b s sapomogli?

Moemo uiniti mnogo toga!

iskoristiti sve mogunosti za prilagoavanje monitora i radnogokruenja

prilagoditi svoju stolicu i monitor tako da imamo najugodniji poloaj zarad (ruke to vodoravnije, oi u razini s vrhom monitora)

osigurati dovoljno mjesta pod stolom za kojim sjedimo

izbjegavati prevelik napor u listovoma i koljenima

osigurati dovoljno prostora za dohvatiti bilo koji dokument

postaviti svoj stol i monitor tako da se svjetlo ne reflektira u ekranu

monitora uvjeriti se da su oblici na naem raunalu jasno odreeni i lako itljivi

s monitora otkloniti sve naslage neistoe i mrlje od prstiju

sve probleme za koje sumnjamo da mogu biti povezani s naim uvjetimarada, pokuajmo rjeiti u suradnji s rukovoditeljem i strunjakomzatite na radu [2].


73/74

LITERATURA[1] http://web.zpr.fer.hr/ergonomija/2004/nakic/index.htm

[2] Tadin, V.: Ergonomija, sigurnost i prevencija pri projektiranju radnog mjesta naraunalu, Zagreb.

www.bznr.org/uploads/sc/10.ppt

[3] Shafic A. Sraj, MD, Charbel D. Moussallem, MD, and James B. Stafford, MD:

Cubital Tunnel Syndrome Presenting With Carpal Tunnel Symptoms: Clinical

Evidence for Sensory Ulnar-to-Median Nerve Communication, The American

Journal of Orthopedics, New York, 2011.

http://www.marin.stancic.eu/documents/2000-MARINACC-2009-CUBITALT.pdf

[4] http://www.index.hr/mobile/clanak.aspx?category=xmag&id=607348

[5] http://nasevijesti.com/priroda-i-zdravlje/3904-dugo-sjedenje-je-lose-po-

zdravlje.html 10.04.2012.[6] http://www.scipion.hr/n/78/Kalcifikati--tendinitis-calcarea----Scipion-

fizioterapija.wshtml 01.03.2012.

[7] ahyco.ffri.hr/seminari2005/tipkovnice/tekst/Tipkovnice.doc

[8] http://ahyco.ffri.hr/seminari2005/tipkovnice/osnovni_zdravstveni_rizici.htm

[9] http://www.physio-pedia.com/Phalen%27s_Test
http://web.zpr.fer.hr/ergonomija/2004/nakic/index.htmhttp://www.bznr.org/uploads/sc/10.ppthttp://www.marin.stancic.eu/documents/2000-MARINACC-2009-CUBITALT.pdfhttp://www.index.hr/mobile/clanak.aspx?category=xmag&id=607348http://nasevijesti.com/priroda-i-zdravlje/3904-dugo-sjedenje-je-lose-po-zdravlje.htmlhttp://nasevijesti.com/priroda-i-zdravlje/3904-dugo-sjedenje-je-lose-po-zdravlje.htmlhttp://www.scipion.hr/n/78/Kalcifikati--tendinitis-calcarea----Scipion-fizioterapija.wshtmlhttp://www.scipion.hr/n/78/Kalcifikati--tendinitis-calcarea----Scipion-fizioterapija.wshtmlhttp://ahyco.ffri.hr/seminari2005/tipkovnice/osnovni_zdravstveni_rizici.htmhttp://www.physio-pedia.com/Phalen's_Testhttp://www.physio-pedia.com/Phalen's_Testhttp://www.physio-pedia.com/Phalen's_Testhttp://www.physio-pedia.com/Phalen's_Testhttp://www.physio-pedia.com/Phalen's_Testhttp://ahyco.ffri.hr/seminari2005/tipkovnice/osnovni_zdravstveni_rizici.htmhttp://ahyco.ffri.hr/seminari2005/tipkovnice/osnovni_zdravstveni_rizici.htmhttp://www.scipion.hr/n/78/Kalcifikati--tendinitis-calcarea----Scipion-fizioterapija.wshtmlhttp://www.scipion.hr/n/78/Kalcifikati--tendinitis-calcarea----Scipion-fizioterapija.wshtmlhttp://www.scipion.hr/n/78/Kalcifikati--tendinitis-calcarea----Scipion-fizioterapija.wshtmlhttp://www.scipion.hr/n/78/Kalcifikati--tendinitis-calcarea----Scipion-fizioterapija.wshtmlhttp://www.scipion.hr/n/78/Kalcifikati--tendinitis-calcarea----Scipion-fizioterapija.wshtmlhttp://www.scipion.hr/n/78/Kalcifikati--tendinitis-calcarea----Scipion-fizioterapija.wshtmlhttp://www.scipion.hr/n/78/Kalcifikati--tendinitis-calcarea----Scipion-fizioterapija.wshtmlhttp://www.scipion.hr/n/78/Kalcifikati--tendinitis-calcarea----Scipion-fizioterapija.wshtmlhttp://www.scipion.hr/n/78/Kalcifikati--tendinitis-calcarea----Scipion-fizioterapija.wshtmlhttp://nasevijesti.com/priroda-i-zdravlje/3904-dugo-sjedenje-je-lose-po-zdravlje.htmlhttp://nasevijesti.com/priroda-i-zdravlje/3904-dugo-sjedenje-je-lose-po-zdravlje.htmlhttp://nasevijesti.com/priroda-i-zdravlje/3904-dugo-sjedenje-je-lose-po-zdravlje.htmlhttp://nasevijesti.com/priroda-i-zdravlje/3904-dugo-sjedenje-je-lose-po-zdravlje.htmlhttp://nasevijesti.com/priroda-i-zdravlje/3904-dugo-sjedenje-je-lose-po-zdravlje.htmlhttp://nasevijesti.com/priroda-i-zdravlje/3904-dugo-sjedenje-je-lose-po-zdravlje.htmlhttp://nasevijesti.com/priroda-i-zdravlje/3904-dugo-sjedenje-je-lose-po-zdravlje.htmlhttp://nasevijesti.com/priroda-i-zdravlje/3904-dugo-sjedenje-je-lose-po-zdravlje.htmlhttp://nasevijesti.com/priroda-i-zdravlje/3904-dugo-sjedenje-je-lose-po-zdravlje.htmlhttp://nasevijesti.com/priroda-i-zdravlje/3904-dugo-sjedenje-je-lose-po-zdravlje.htmlhttp://nasevijesti.com/priroda-i-zdravlje/3904-dugo-sjedenje-je-lose-po-zdravlje.htmlhttp://nasevijesti.com/priroda-i-zdravlje/3904-dugo-sjedenje-je-lose-po-zdravlje.htmlhttp://nasevijesti.com/priroda-i-zdravlje/3904-dugo-sjedenje-je-lose-po-zdravlje.htmlhttp://nasevijesti.com/priroda-i-zdravlje/3904-dugo-sjedenje-je-lose-po-zdravlje.htmlhttp://nasevijesti.com/priroda-i-zdravlje/3904-dugo-sjedenje-je-lose-po-zdravlje.htmlhttp://nasevijesti.com/priroda-i-zdravlje/3904-dugo-sjedenje-je-lose-po-zdravlje.htmlhttp://nasevijesti.com/priroda-i-zdravlje/3904-dugo-sjedenje-je-lose-po-zdravlje.htmlhttp://nasevijesti.com/priroda-i-zdravlje/3904-dugo-sjedenje-je-lose-po-zdravlje.htmlhttp://www.index.hr/mobile/clanak.aspx?category=xmag&id=607348http://www.index.hr/mobile/clanak.aspx?category=xmag&id=607348http://www.marin.stancic.eu/documents/2000-MARINACC-2009-CUBITALT.pdfhttp://www.marin.stancic.eu/documents/2000-MARINACC-2009-CUBITALT.pdfhttp://www.marin.stancic.eu/documents/2000-MARINACC-2009-CUBITALT.pdfhttp://www.marin.stancic.eu/documents/2000-MARINACC-2009-CUBITALT.pdfhttp://www.marin.stancic.eu/documents/2000-MARINACC-2009-CUBITALT.pdfhttp://www.marin.stancic.eu/documents/2000-MARINACC-2009-CUBITALT.pdfhttp://www.marin.stancic.eu/documents/2000-MARINACC-2009-CUBITALT.pdfhttp://www.marin.stancic.eu/documents/2000-MARINACC-2009-CUBITALT.pdfhttp://www.bznr.org/uploads/sc/10.ppthttp://web.zpr.fer.hr/ergonomija/2004/nakic/index.htmhttp://web.zpr.fer.hr/ergonomija/2004/nakic/index.htm


74/74

LITERATURA[10] www.studioimpuls.net/karpalnikanal.pdf

[11] web.zpr.fer.hr/ergonomija/2005/dilber/tendonitis.htm

[12] http://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/18834/Teniski-lakat-lat-

lateralni-epikondilitis.html

[13] www.arithera.hr/arithera-kirurgija-vrste-operativnih-zahvata

[14]

[15]

[16]

[17]

[18]

[19][20]

[21]

[22]
http://www.studioimpuls.net/karpalnikanal.pdfhttp://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/18834/Teniski-lakat-lat-lateralni-epikondilitis.htmlhttp://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/18834/Teniski-lakat-lat-lateralni-epikondilitis.htmlhttp://www.arithera.hr/arithera-kirurgija-vrste-operativnih-zahvatahttp://www.arithera.hr/arithera-kirurgija-vrste-operativnih-zahvatahttp://www.arithera.hr/arithera-kirurgija-vrste-operativnih-zahvatahttp://www.arithera.hr/arithera-kirurgija-vrste-operativnih-zahvatahttp://www.arithera.hr/arithera-kirurgija-vrste-operativnih-zahvatahttp://www.arithera.hr/arithera-kirurgija-vrste-operativnih-zahvatahttp://www.arithera.hr/arithera-kirurgija-vrste-operativnih-zahvatahttp://www.arithera.hr/arithera-kirurgija-vrste-operativnih-zahvatahttp://www.arithera.hr/arithera-kirurgija-vrste-operativnih-zahvatahttp://www.arithera.hr/arithera-kirurgija-vrste-operativnih-zahvatahttp://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/18834/Teniski-lakat-lat-lateralni-epikondilitis.htmlhttp://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/18834/Teniski-lakat-lat-lateralni-epikondilitis.htmlhttp://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/18834/Teniski-lakat-lat-lateralni-epikondilitis.htmlhttp://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/18834/Teniski-lakat-lat-lateralni-epikondilitis.htmlhttp://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/18834/Teniski-lakat-lat-lateralni-epikondilitis.htmlhttp://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/18834/Teniski-lakat-lat-lateralni-epikondilitis.htmlhttp://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/18834/Teniski-lakat-lat-lateralni-epikondilitis.htmlhttp://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/18834/Teniski-lakat-lat-lateralni-epikondilitis.htmlhttp://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/18834/Teniski-lakat-lat-lateralni-epikondilitis.htmlhttp://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/18834/Teniski-lakat-lat-lateralni-epikondilitis.htmlhttp://www.studioimpuls.net/karpalnikanal.pdf

Documents

Zdravstveni rizici prilikom rada na raèunalu