zavrsster (2)

7/26/2019 zavrsster (2)

1/31

UNIVERZITET U ISTONOM SARAJEVUSAOBRAAJNI FAKULTET

DOBOJ

TERMINALI I PARKIRANJA

SEMINARSKI RAD

Predmetni proe!or" St#denti"Doc. dr. Marko Suboti Mulasmaji Tarik Nikoli Neven

Doboj, decembar, 2015. godine

SADR$AJ"

1. !"D........................................................................................................................................#

7/26/2019 zavrsster (2)

2/31

niver$itet u %sto&nom Sarajevu Saobraajni 'akultet Doboj

2. "()T%N* Te+anj .............................................................................................................2.1. -eogra'ski olo/aj

Te+anj................................................................................................52.2.

Stanovni+tvo ....................................................................................................................

#. (*%*N34 -*D T4)N3.................................................................................

. *N*6%7* (*%N- ("ST"*.........................................................................................8

5. N47*!%SN" %ST*9%!*N34..............................................................................................115.1. arakteristika arkiranja korisnika arking

rostora.......................................................185.1.1. *kumulacija i obim arkiranja korisnika arking rostora.................................18

5.1.2. Trajnost arkiranja korisnika arking rostora...................................................215.2. arakteristike arkiranja

stanovnika................................................................................2#5.#. arakteristike arkiranja osjetioca arking

rostora......................................................255.#.1. *kumulacija i obim arkiranja osjetioca arking rostora...............................255.#.2. Trajnost arkiranja osjetioca arking rostora..................................................2

. 7*!%SN" %ST*9%!*N34...................................................................................................#0.1. asodjela korisnika rema

olu......................................................................................#0.2. asodjela korisnika rema rastojanjuje+a&enja...........................................................#1

.#. asodjela korisnika rema ristunimravcima......................................................#1

.. asodjela korisnika rema krajnjem odredi+tu:motivu;...............................................#2

.5. asodjela korisnika rema $avisnosti koliko &esto koriste arkingmjesto...................##

.. asodjela korisnika rema $avisnosti +ta odra$umijevaju od kvalitetomusluge

arkiranja .........................................................................................................................##.. asodjela korisnika rema cijeni arkiranja o satu

ri kojoj bi odustali od arkiranja.....................................................................................#

. 7*63

7/26/2019 zavrsster (2)

3/31


%& UVOD

ad je rije&e o arkiranju individualni> vo$ila, istra/ivanja su doka$ala da individualnavo$ila imaju malo iskori+enje u toku dana. Ta vo$ila se uglavnom koriste $a revo$ od stana doradnog mjesta, $atim $a odla$ak u kuovinu ili radi rekreacije. (ri tome se utni&ki automobilinala$i u okretu veoma malo.%stra/ivanja su oka$ala da se jedan automobil samo 1,5 ? 2,5 satanala$i u okretu, a reostalo vrijeme u toku dana je u stanju mirovanja, na nekoj od ovr+ina ugradu. Sa druge strane, koristei automobile $a svoje kretanje, &ovjek $au$ima ovr+inu oko 5,#m2@ &ovjeku a ri kretanju je+ke ta ovr+ina i$nosi 0,5 m2@&ovjeku.

Sredstvima javnog saobraaja, realno osmatrajui, nisu otrebne ovr+ine $a arkiranje,jer ta vo$ila, se kreu i$meAu dvije ta&ke, be$ du/eg $adr/avanjana na stanicama, a u vrijemekada ne rade smje+tena su na ogodnim mjestima van saobraajnica. Teretna vo$ila koja dola$eu gradsku $onu, dola$e rvenstveno radi utovara ili istovara robe. Ta $adr/avanja su kratka, no i

ored toga ote/avaju roblem arkiranja. (ri kretanju autobusom &ovjek $au$ima ovr+inu koja

i$nosi oko 0, m2@&ovjeku.

-rad koji nastaje i$ naseobina koje su $nale samo $a konjsku $aregu, rasoredomovr+ina i stanjem svoje saobraajne mre/e, ne mo/e da odgovori orastu motori$acije i sveveem kori+enju automobila $a kretanje. takvoj situaciji, vo$a& bi >tio da ostavi svoje vo$ilo+to bli/e svom odredi+tu i $ato arkira vo$ilo rije svega na ulici, i to, o mogunosti, beslatno.(osljedice velikog broja vo$ila na ulicama suB smanjenje rousne moi saobraajnica,smanjenje br$ine kretanja i be$bijednosti saobraaja, oveanje tro+kova eksloatacije i ojava$akr&enosti na saobraajnicama.

(roblem arkiranja, nastao je $bog orasta gradova, oveanja broja motorni> vo$ila,neriremljenosti gradova $a ri>vat vo$ila i orasta standarda stanovni+tva. takvoj situacijineo>odno je organi$ovano, lanski i stru&no rii rje+avanju ovog roblema. 7ainteresovani $anjegovo rje+avanje su sami vo$a&i, trgovina, oslovne djelatnosti i druge aktivnosti u gradu, kaou$ro&nici rivla&enja vo$ila i, na kraju, sam grad koji je $ainteresovan $a e'ikasno odvijanjecjelokunog saobraaja, a i arkiranja.

Slika 1. Znak za parking

Terminali i arkiranja #

7/26/2019 zavrsster (2)

4/31


2.0 OPTINA TEANJ

Te+anj le/i meAu brdima u$ rje&icu Te+anjku, na 2#0 metara nadmorske visine. Te+anjmorate doi namjerno sa raskr+a u DobojCjugu do Te+anjke ili 3ela>a, a dobrom as'altnomcestom do Te+nja.(ovr+ina ocine Te+anj i$nosi 10 km2na kojoj /ivi oko 5# 000 stanovnika.(odru&je oine Te+anj je dugo vremena i u ra$li&itim >istorijskim eriodima bilo $na&ajan

oliti&ki, ekonomski i kulturni centar +ire okoline +to je uveliko uticalo i na urbani ra$voj ovogodru&ja. (ored rirodni> ljeota Te+anj ima bogatu kulturnoC>istorijsku ro+lost. (od dana+njimimenom Te+anj se rvi ut sominje 11. godine u ovelji, kojom kralj Stjean Toma+eviasvome stricu adivoju rstiu ored ostalog daruje i na sori grad Te+anj. Te+anj u svomgradskom je$gru ba+tini ni$ kulturno C >istorijski> somenika kao +to je stara -radina, jedna odnaj$na&ajniji> i rostorno najvei> tvrAava na rostoru EiF, $atim d/amija Ger>adija, i$graAena15.godine.

(osebno je interesantna sa>at kula, koja je jedna od &etiri u EiF koje jo+ i danas rade, a

i$graAena je u 1.stoljeu i visoka 1=,5 metara.

Tu je i 4minagia konak, najstariji i najlje+i objekat orodi&nog graditeljskog naslijeAa uTe+nju, a smatra se da datira jo+ i$ 1=0.godine.

%nace, te+anjski kraj je u svijetu o$nat o i$vorima najkvalitetniji> mineralni> voda od koji>skoro sve nose najvea svjetska ri$nanja $a kvalitet.ravo $bog toga je Turisti&ko Crekreaciona $ona iseljak, $dravstveno C gastronomski sigurno i$u$etno $animljiva destinacija $asve one koji cijene i$vorno C rirodne vrijednosti i vlastito $dravlje. 3edan od glavni> 'aktora kojiuti&u na rostorno +irenje i rostornu strukturu grada jeste romet. Mogunost rostorne

okretljivosti ljudi i dobara, odra/ava se na na&in urbane i$gradnje i rostorni ra$mje+taj

gradski> djelatnosti. (o svojoj 'unkciji mo/e se odijeliti na tekui romet i romet u mirovanju.Tekui romet odra$umjeva kretanje vo$ila i$graAenim utnim komunikacijama, dok romet umirovanju odra$umjeva stanje mirovanja vo$ila u gradu na odreAenim mjestima :arkirali+ta;.(rvi $aisnik o gradnji cesta na ovim rostorima ominje se jo+ u rimsko doba. !eoma rano se

ojavljuju karavanski utevi kojim je revo/ena roba najbli/im ravcem i$ Trsta do 9e&a $aTravnik i Sarajevo i dalje na istok. Te+anj je bio mjesto gdje su se karavani $adr/avali radiodmora i isoruke robe.7na&ajna saobraajnica koja je i$graAena $a vrijeme turske vladavine je kolski ut Novi )e>erCTe+anj 1=. godine.Sa as'altiranjem ulica u gradu oto&elo se 180. godine. 7atim, se ristuilo i$gradnjisavremenog as'altnog uta DobojCTesli, 3ela>CTe+anj, a u 18.@5. i moderni$aciji uta Te+anjCTe+anjka.

Terminali i arkiranja

7/26/2019 zavrsster (2)

5/31


Slika 2.Plan prometa u opini Teanj

Te+anj nema gradskog revo$a. Teretni romet uglavnom slu/i u svr>e revo$a drveta igraAevinskog materijala. "ini ostoje tri redu$ea koja se bave i$gradnjom i od/avanjem

uteva. To suB HFSI utevi, 3( HadI Te+anj i H*utorevo$I Te+anjCutni&ki saobraaj.Na rostoru oine Te+anj ostoji glavna o+tanska jedinica, koja se nala$i u sredi+tu gradaTe+nja i dvije njene isostave, koje se nala$e u naseljenim mjestima Te+anjka i 3ela>. (o+ta uoini Te+anj $ao+ljava ukuno 2 radnika, od toga 1# o+tara.S ob$irom na smjerove kretanja, romet se dijeli na ula$ni i i$la$ni romet. la$ni romet je$astuljen radnim danima, naro&ito u eriodu dolaska radnika na osao i u&enika u +kole, dok senajmanje odvija tokom vikenda. %$la$ni romet je risutan u jutarnjim i oslijeodnevnimsatima, kada odla$i stanovni+tvo koje radi u drugim gradovima i u&enici i studenti koji se +kolujuu drugim gradovima Do 1882. godine na odru&ju "ine as'altirano je samo #2 km lokalne

utne mre/e koja je skoro u otunosti obnovljena novim as'altnim slojem $bog nemogunostiodr/avanja, ra$ni> o+teenja i ojava kli$i+ta.Danas, ostojeu mre/u uteva na teritoriji oine Te+anj &ine magistralni, regionalni, lokalni inekategorisani utevi. (utna mre/a oine obu>vata magistralne utne ravce MC i MC1 uukunoj du/ini od #1 km as'altiranog uta :dioniceB alo+eviCaru+e i MraviiC)ije;J regionalni

utni ravac (C (rnjavorCNovi )e>er :dionicaB ri/C3ela>CTe+anjCiseljakCa>vica; udu/ini od 28 km, od toga 2# km as'altnog i km makadamskog utaJ te oko 10 km lokalni> i1#0 km nekategorisani> uteva.

Na teritoriji "ine najvea je de'icitarnost u utnoj mre/i u ogledu lokalni> uteva. 6okalni>uteva u oini Te+anj ima 18 registrovani>. Taj mali obim je u stanju slabog oeg kvaliteta. Tose naro&ito odnosi na uteve ka naseljima na veim visinama. Naj$na&ajnija saobraajnica koja

je lanirana u budunosti jeste i$gradnja dijela autouta na koridoru !c, koja je lanirana $ai$gradnju u neosrednoj bli$ini samog grada. (utni&ki romet se odvija u samom gradu iove$uje Te+anj sa susjednim mjestima. (romet se odvija autobusima i taksi revo$om sa jednim

Terminali i arkiranja 5

7/26/2019 zavrsster (2)

6/31


taksi stajali+tem. 3avni saobraaj na mre/i cesta u oini Te+anj ima gradsku autobusnu stanicu ucentru grada i dobro o$na&ena i i$vedena autobusna stajali+ta na regionalnim i lokalnim cestama.*utobusni terminal u gradu je na dobro lociranom mjestu, na samom ulasku u grad Te+anj. Na

odru&ju oine Te+anj djeluju revo$nici HNertoursI, HantiI, H*buss lineI, H3ela> busI iH7ettoursI. *utobuska stanica u Te+nju rivati$ovana je, i od 2011. godine u vlasni+tvu jeKentrotransa. Kentrotrans ne vr+i revo$ utnika i ne obavlja saobraaj na odru&iju oine

Te+anj, ve samo je u vlasni+tvu nekretnina i $emlji+ta i ru/a usluge ostalim autorevo$nicimasa odru&ja oine Te+anj. Te+anj nema gradskog revo$a. Teretni romet uglavnom slu/i usvr>e revo$a drveta i graAevinskog materijala. "ini ostoje tri redu$ea koja se bavei$gradnjom i od/avanjem uteva. To suB HFSI utevi, 3( HadI Te+anj i H*utorevo$I Te+anjC

utni&ki saobraaj.Na rostoru oine Te+anj ostoji glavna o+tanska jedinica, koja se nala$i u sredi+tu gradaTe+nja i dvije njene isostave, koje se nala$e u naseljenim mjestima Te+anjka i 3ela>. (o+ta uoini Te+anj $ao+ljava ukuno 2 radnika, od toga 1# o+tara.S ob$irom na smjerove kretanja, romet se dijeli na ula$ni i i$la$ni romet. la$ni romet je$astuljen radnim danima, naro&ito u eriodu dolaska radnika na osao i u&enika u +kole, dok senajmanje odvija tokom vikenda. %$la$ni romet je risutan u jutarnjim i oslijeodnevnimsatima, kada odla$i stanovni+tvo koje radi u drugim gradovima i u&enici i studenti koji se +kolujuu drugim gradovima.

2.1 Geografski poloaj Tenja "ina Te+anj obu>vata geogra'ski rostor i$meAu L ## 15 i L 8 5 sjeverne geogra'ske +irine, te 1L 50 25 i 1=L 0 10 isto&ne geogra'ske du/ine. Nala$i se na rostoru i$meAu srednje i sjeveroisto&ne Eosne i Fercegovine.

Sa regionalnoCgeogra'skog asekta, oina Te+anj riada regiji Sjeverne Eosne, odnosnou (erianonskoj makroregiji u okviru koje riada osavskoCdonjevrbaskoCdonjebosanskojme$oregiji. "ina Te+anj ima jako ovoljan ekonomskoCgeogra'ski olo/aj, iako ne obilujeveim rirodnim bogatstvima +uma, rudni> nala$i+ta. rivrednom ogledu ovo odru&je$au$ima $na&ajno mjesto u ra$voju rivrede cijele Eosne i Fercegovine. administrativnoC

oliti&kom ogledu, oina Te+anj riada Gederaciji Eosne i Fercegovine i smje+tena je u7eni&koCdobojskom kantonu. "ina Te+anj ima ovoljan oliti&koCgeogra'ski olo/aj. -rani&isa oinama Tesli na $aadu i jugo$aadu, oinom Doboj na sjeveru, oinom DobojC3ug naistoku i sjeveroistoku, sorom na sjeveru i oinom Maglaj na jugu i jugoistoku. "d 2012.godine &lanica je E4*CaJ sora$uma o meAuoinskoj saradnji sa oinama Tesli i 9e&e. saobraajnoCgeogra'skom ogledu "ina Te+anj ima neovoljan olo/aj, jer je udaljenost odaerodroma velika kao i $bog neostojanja /elje$nica na ovoj oini. MeAutim, i$gradnjomautouta )amacCSarajevo, saobraajnoCgeogra'ski olo/aj "ine e se $natno obolj+ati, s

ob$irom da autout rola$i kro$ isto&ni dio "ine Te+anj.-ranice oine Te+anj su rirodne :orogra'ske i >idrogra'ske; i jasno su odreAene. (rirodnagranica na istoku je redstavljena saB Foia brdo, Ere$ik, srednji tok rijeke Eosne, Debelameja, onjsko brdo, Sejmenovac, Treba&ko brdo, ajkovac i Milo+eva glava. (rirodnagranica na jugu jeB Elag, Krni vr>, !rola i 7majevac. Na $aadu granica se rote/eu$vi+enjimaB Kerova kosa, Markinovac brdo, Debelo brdo, umina kosa, 6eo brdo,Miljevac i ri/, a na sjeveru jeB eria brdo, srednji tok rijeke sore.(odru&je oine je nakon $avr+etka rata rostorno reducirano sa 22# km2 na 208 km2, anakon 'ormiranja oine sora ovr+ina oine Te+anj je 1# km2.


7/26/2019 zavrsster (2)

7/31


Slika .#. -eogra'si olo/aj Te+nja

2.2 Sano!ni!o

2.2.1 "ina#ika kreanja sano!ni!a

retanje broja stanovnika, odnosno dinamika stanovni+tva je rije svega osljedicarirodnog i me>ani&kog kretanja stanovni+tva :migracija;. Demogeogra'ski ra$voj stanovni+tva

oine Te+anj mo/emo, rije svega, de'inisati kro$ ukuno ili oe kretanje stanovni+tva buduida je ukuan broj stanovnika rva i osnovna veli&ina koju mo/emo dobiti i$ oisa stanovni+tva.


7/26/2019 zavrsster (2)

8/31


Na osnovu ., uo&ava se da se ukuan broj stanovnika "ine u eriodu od 18=. do 201#. godine$natno mijenja. (odaci $a noviji eriod se odnose na rocjene, dok odatak $a 201#.godinu

redstavlja reliminarni odatak $a "inu, sa oisa i$vr+enog iste godine.

Eroj stanovnika "ine se osteeno oveavao u eriodu od 18=. do 181. godine da bi 18=1.godine i 1881. godine do+lo do naglog orasta broja stanovnika. (retostavlja se da je ra$log

oveanja broja stanovnika "ine u ovom eriodu bio o$itivan migracioni saldo :$bogsna/nog rivrednog ra$voja ovog odru&ja, stanovni+tvo se vi+e useljavalo nego iseljavalo sateritorija "ine;.

7na&ajne romjene u ukunom broju stanovnika oine Te+anj nastuile su u eriodu od 1882C1885. godine kada je $natan broj stanovnika i$ susjedni> oina :Doboj, Tesli, Derventa i dr.;ovdje na+ao svoje uto&i+te, a istovremeno je i$ te+anjske oine emigrirao odreAen brojdomicilnog stanovni+tva. Neosredno nakon rata u oini Te+anj je /ivjelo 5.0 stanovnika, od&ega je 0.1= domicilnog, a 1#.28 i$bjeglog stanovni+tva i$ drugi> odru&ja Eosne iFercegovine.

Eroj stanovnika u oini Te+anj od 188. godine smanjivao se usljed rocesa ovratka rognani>lica u rijeratna mjesta boravka, a osim migracione komonente, na kretanje stanovni+tva oineTe+anj uticalo je i smanjenje stoe nataliteta, te oveanje stoe smrtnosti stanovni+tva. "inaTe+anj je i$gubila i $natan broj stanovnika osnivanjem oine sora. eriodu od 188C2010.godine broj stanovnika oine Te+anj oao je sa 50 0 na = 2 stanovnika.

2.2.2 Priro$no kreanje sano!ni!a

(rirodno kretanje stanovni+tva ili rirodni rira+taj redstavlja ra$liku i$meAu nataliteta imortaliteta, odnosno, broja /ivoroAeni> i broja umrli>. (rirodno kretanje stanovni+tva oineTe+anj u eriodu od 185#. do 1881. godine odvijalo se u uvjetima oeg dru+tvenoCekonomskognaretka i re$ultat je djelovanja biolo+ki>, socioCekonomski>, si>olo+ki> i drugi> 'aktora. ovom eriodu natalitet je redstavljao o$itivnu odrednicu rirodnog kretanja te+anjskogstanovni+tva, ali je imao tendenciju ada :sa ,1 na 1=,5;. Stoe mortaliteta na odru&juoine Te+anj u eriodu 185#C1881. godine imale su tendenciju ada.7bog smanjenja ukunog broja stanovnika i neovoljni> dru+tvenoCekonomski> rilika oineTe+anj nakon 188. godine rimijetan je dalji ad stoa nataliteta, te blagi orast stoamortaliteta usljed rocesa starenja stanovni+tva, a re$ultat toga su niske stoe rirodnog

rira+taja. Na osnovu trenda kretanja stoa nataliteta i mortaliteta u eriodu od 188. do 2010.

%.0 PA&'I&ANJE ( G&A"( TENJ(

Terminali i arkiranja =

7/26/2019 zavrsster (2)

9/31


ako na odru&ju o+tine Te+anj nije bilo nikavi> aktivnosti o itnju rje+avanja uli&nogarkiranja, niti su nadle/ne vlasti odu$imale bilo kakve korake kako bi se ovaj roblem rije+iomo/emo $alju&iti da oina Te+anj ima o$biljan roblem sa uli&nim arkiranjem.Dovoljno je

roi te+anjkim ulicama kako bi se uvjerili da ostoji evidentan roblem uli&nog ariranja.Na

odru&ju oine ,ta&nije u samom gradu Te+nju ostoje tek arking rostora na kojima seusluga arkiranja nalauje.TakoAe ostoje i desetine manji> arking rostora na kojima se nenalauju usluge.Nivo moderni$acije ovi> arking rostora je veoma ni$ak a su tako samo na 2

arking rostora iscrtana arking mjesta.Na odru&ju Te+nja ne ostoji niti jedan automat $analatu arkinga,ostoji tek jedan arking sa ramom."ina Te+anj takoAe nema ni I(aukvo$ilo. %$ svi> navedeni> &ijenica mo/emo $aklju&iti da Te+anj $aostaje o itanju arkiranja i

arking rostora u odnosu na svoje susjedne oine sa kojima grani&,te emo $a rimjer u$etioinu Doboj u kojoj su skoro svi arkin$i automati$ovani sa iscrtanim arking mjestima.

).0 ANA*I+A PA&'ING P&OSTO&A

ovom radu je anali$irano arking mjesto na raskrsnici ulica 4nesa -alija+evia i4d>ema *janovia koje se nala$i u centru grada Te+nja i ima 8 arking mjesta. Dimen$ije


7/26/2019 zavrsster (2)

10/31


jednog mjesta $a arkiranje nisu de'inisane,niti su obilje/ene.Na ovom aring rostoru nemanalate a samim tim ne ostoji ni aarat $a nalatu akinga. bli$ini ovog arkinga nala$e setvrAava,banke,rodavnice,ugostiteljsi objekti,ijaca i i$ tog ra$loga arking ne koriste samostanovnici obli/nji> kua nego veinom osjetioci.

Slika 5. Parking prostor Preko puta Konzuma u gradu Doboju

(o+to je anali$irani arking na otvorenom rostoru vo$ila se krae $adr/avaju.a$nolikost sadr/aja u navedenoj $oni dorinosi veoj i$mjeni arkirani> vo$ila u oodnevnimsatima na anali$iranom arking mjestu.%ako se arking nala$i u samom centru grada, nema veeg

broja i$mjena te mo/emo $aklju&iti da nije toliko atraktivan $a korisnike usluga arkiranja.adno vrijeme ugostiteljski> objekata koji se nala$e u centru a u neosrednoj bli$ini arkinga jeod 0.00 do 22.00 sati a trgova&ki> objekata koji se nala$e u neosrednoj bli$ini arkinga je od

0.00 do 20.00 sati,a banaka od do 1 >.

,.0 NE+A-ISNO IST&AI-ANJE


7/26/2019 zavrsster (2)

11/31


Na arking rostoru na raskrsnici ulica 4nesa -alija+evia i 4d>ema *janovia u samomcentru grada Te+nja i$vr+eno je istra/ivanje. %stra/ivanje je se sastojalo u brojanju vo$ila kojadola$e na ovaj arking u eriodu od sati ujutro do 20 sati uve&e. Erojanje je vr+eno 02.12.2015.godine i raAeno je u dvije smjene. rvoj smjeni vo$ila su brojana od sati do 1# sati a u drugojod 1# sati do 20 sati. (rilikom brojanja oisana su i vo$ila koja su se u sati ve nala$ila na

datom arkirali+tu a redostavlja se da se radi o vo$ilima stanara obli/ni> kua. Erojanjem urvoj smjeni se do+lo do sledei> re$ultata rika$ani> u narednim tabelama.

Tabela 1. Broj parkirani !ozila u pr!oj smjeni

Tabela ". Broj parkirani !ozila u pr!oj smjeni

Na osnovu ovi> odataka i$ tabela : 1 i 2; vidimo da je $a vrijeme rve smjene, od satido 1# sati, na datom arking mjestu bilo 25 vo$ila. "d ti> 25 vo$ila nji> 25 je bilo saregistarskim o$nakama na+e dr/ave dok nije bilo vo$ila sa inostranim tablicama. (rimjetno je dase veina vo$ila krae $adr/avala na arking mjestu, +to je $bog &injenice da se u njegovoj

bli$ini nala$i centar grada gdje se mo/e vr+iti kuovina, kor$o sa ugostiteljskim objektima,

banke. i;. "vde takoAe vidimo da su vo$ila bila na tom arking rostoru i rije o&etkabrojanja vo$ila u rvoj smjeni. 7a ta vo$ila retostavljamo da su u vlasni+tvu stanara okolni>kua.


7/26/2019 zavrsster (2)

12/31


Tabela #. Broj zate$eni !ozila na parking prostoru prije brojanja u pr!oj smjeni

!eina vo$ila je naustila arking rostor do kraja rve smjene i nisu se vi+e vraali naovaj arking rostor do kraja brojanja :ostalo je samo jedno vo$ilo;.

drugom smjeni brojanja na arking rostor se ukuno arkiralo 21 vo$ila. "dnavedeni> vo$ila, 5 vo$ila je reu$eto i$ rve smjene i &iji je dalji tok trajnosti arkiranja raen.7a &itavu drugu smjenu na arking rostor arkiranje je i$vr+ilo 21 vo$a& sa svojim vo$ilima, +tonema neki> $na&ajniji> romjena u odnosu na rvu smjenu. elativno manji broj arkiranja naovam arking rostoru u drugoj smjeni, a i uo+te tokom dana, se mo/e objasniti &injenicom dase osmtrani arking rostor ne nala$i u samom centru grada. Erojanjem vo$ila u drugoj smjeni

se do+lo do sledei> oka$ateljaB

Tabela %.Broj parkirani !ozila u drugoj smjeni


7/26/2019 zavrsster (2)

13/31


Tabela &. Broj parkirani !ozila u drugoj smjeni

(ri brojanju u drugoj smjeni trajnost arkiranja vo$ila je ostala ribli/no ista u odnosu narvu smjenu. Nisu se ojavila vo$ila sa inostranim registarsim tablicama. Na kraju brojanja u 20sati # vo$ila su ostala na arkingu.

/.0 'arakerisika parkiranja korisnika parking prosora

/.1.1 Ak#laija i oi# parkiranja korisnika parking prosora

Nakon brojanja i rikuljanja odataka, ristuili smo obradi isti> da bi do+li doodreAeni> oka$atelja arkiranja $a arking rostor na kome se vr+ilo brojanje. !r+ili smo

brojanje ula$a i i$la$a na arking rostor, akumulaciju i obim arkiranja.

*kumulacija arkiranja je broj arkirani> vo$ila na nekoj ovr+ini u nekom vremenskom

resjeku. "bim arkiranja redstavlja ukuan broj ostvareni> arkiranja na M mjesta $aarkiranje, u toku osmatranog vremena ToC ukoliko se obim ra&una $a o$nati broj arkingmjesta. "bradom ovi> odataka dobili smo sledee re$ultateB

U'()I)'(

)A*#m#'(+i,

(O-im

Z(te.eni

od / do 0 2 0 od 0 do 1 # 1 = 8od 1 do 2 2 2 = 10

od 2 do %3 2 2 = 10od %3 do

%% 2 # 10od %% do

%4 5 5 12od %4 do

%5 1

od %5 do%6 # 10od %6 do 1 #

Terminali i arkiranja 1#

7/26/2019 zavrsster (2)

14/31


%7od %7 do

%/ # 5 =od %/ do

%0 # # 5 =od %0 do

%1 2 0 od %1 do

%2 1 =od %2 do

43 0 1 # U*#pno #8 #= 0

Tabela 15. 'kumula(ija i obim parkiranja s!i korisnika parking prostor

Na osnovu tabele vidimo da je najvei broj ula$a, i$la$a, akumulacija i obim arkiranjanajvei u oodnevnim i oslijeodnevnim satima. Najvei broj ula$aka na arking rostor jei$meAu 12 i 1# sati i$nosi ula$aka, dok je najvei broj i$la$aka u eriodu od 12 do 1# sati, .

Najvea akumulacija je u eriodu od do sati i i$nosi o =, dok je najvei obim od vo$ila ueriodu od do &asova. 7a eriod od 1 sati, koliko je trajalo brojanje, na arking rostor je u+loukuno #8 vo$ila a i$a+lo #= vo$ilo. kuan obim arkiranja i$nosi 0 vo$ila. -ra'i&ki iska$anoova rasodjela i$gledaB

0

2

4

6

8

10

12

14

2

3

2 2 2

5

7

3

1

4

3

2

1

00

1

2 2

3

5

7

4

3 3 3

0

4

1

4

6

8 8 8

7 7 7

6

4

5 5

7

4

3

6

9

10 10 10

12

14

10

7

8 8

7

8

4

ulaz

izlaz

aumulaija

o!im

)ra*ikon 1. +laz, izlaz, akumula(ija i obim parkiranja s!i korisnika parking prostor

1.1.1. Trajnost arkiranja korisnika arking rostora


7/26/2019 zavrsster (2)

15/31


daljoj obradi odataka ve$ani> $a na+e istra/ivanje, i$ra&unavali smo trajnostarkiranja vo$ila, kao i ukunu trajnost arkiranja na $adanom arking rostoru. Sumiranjemodataka, dobili smo sledee re$ultateB

Tr(,no!t Bro, p(r*ir(n,( Re'(ti8n( r(!pod,e'( 9 K#m#'(ti8n( r(!pod,e'( 9do % 21 51,22 51,22od % do 4 = 18,51 0,#od 4 do 5 2 ,== 5,1od 5 do 6 # ,#2 =2,8#od 6 do 7 2 ,== =,=1od 7 do / 2 ,== 82,8od / do 0 0 0,0 82,8od 0 do 1 0 0,0 82,83d 1 do 2 1 2, 85,1#

od 2 do %3 0 0,0 85,1#od %3 do %% 0 0,0 85,1#od %% do %4 0 0,0 85,1#

od %4 do%5 1 2, 8,5

od %5 do%6 0 0,0 8,5

pre*o %6 1 2, 100,01U*#pno 1 100,01

Tabela 1-. Trajnost parkiranja s!i korisnika parking prostora

Najvei broj arkiranja je trajao je do 1 sat i i$nosi 21 arkiranja ili O, a slijedi gaarkiranje trajanja od 1 do 2 sata sa = arkiranja ili O, $atim arkiranje u trajanju od # do satasa # arkiranja ili O. Du/a arkiranja nisu bila &esta i samo jedno arkiranje trajalo du/e od 1sati i jedno arkiranje od 12 do 1# sati, jedno od = do 8sati, te dva arkiranja od 5 do sati. "vi

odaci otkreljuju ranije tvrdnje da na ovaj rostor dola$e samo osobe koje obavljaju odreAeneoslove i kratko se $adr/avaju na arking rostoru.

Trajnost arkiranja smo i$ra$ili kro$ kumulativnu i relativnu rasodjelu i rika$ali gra'i&kiB


7/26/2019 zavrsster (2)

16/31


0

20

40

6080

100

120

&elai!na raspo$jela

"elati#na ra$po%jela &

)ra*ikon ". elatina raspodjela trajnosti parkiranja korisnika parkinga

0

20

40

60

80

100

120

'olumn1

)ra*ikon /. Kumulati!na raspodjela trajnosti parkiranja korisnika parkinga


7/26/2019 zavrsster (2)

17/31


tvrAivanjem svi> &inioca arkiranja korisnika arking rostora, sumirali smo sve

odatke $a obim, akumulaciju i trajnost arkiranja i rika$ali i> u sledeoj tabeliBarakteristika (eriod vremena"d do 20 sati

Eroj arkirni> mjesta"bim

7a eriodMaPimalno na satMinimalno na sat(rosje&no na sat

oe'icijent satne neravnomjernosti

"brt*kumulacijaMaPimalnaMinimalna(rosje&na

Trajnost :>;Tabela 1#. 0sno!ne karakteristike parkiranja s!i korisnika parking prostora

Na osnovu tabele vidimo da je maksimalni obim arkiranja , minimalni a rosje&ni1vo$ila na sat vremena. TakoAe je i$ra&unat koe'icijent satne neravnomjernosti i obrt arkiranja.

oe'icijent satne neravnomjernosti se ra&una kao koli&nik maksimalnog i rosje&nog obima nasat i i$nosi . "brt se dobije kao koli&nik ukunog obima i maksimalne akumulacije i i$nosi . tabeli su takoAe une+eni svi odaci $a akumulaciju. Maksimalna akumulacija i$nosi , minimalnaa rosje&na vo$ila. % na kraju je utvrAena ukuna trajnost arkiranja svi> korisnika i $a na+

arking rostor ona i$nosi &asa,a rosje&no vrijeme $adr/avanja vo$ila na ovom arkingu jeminute.

%&4& K(r(*teri!ti*e p(r*ir(n,( !t(no8ni*(

(o+to osjetioci koriste samo arking rostor koji nije $au$et od strane stanovnika,veoma je bitno i utvrditi karakteristike arkiranja stanovnika koji koriste obraAeni arkingrostor. 7a stanovnike se mogu smatrati svi korisnici koji su $ate&eni rije erioda istra/ivanja,rije sati. na+em slu&aju su $ate&ena vo$ila na arking rostoru rije istra/ivanja, +to jerika$ano u ranijim slikama. 7a na+e istra/ivanje je od krucijalne va/nosti utvrditi kad stanovnicinau+taju arking rostor i tako ostavljaju slobodan rostor ostalim korisnicima. asodjelunau+tanja arking mjesta stanovnika rika$ali smo u sledeoj tabeli i na gra'ikonuB

-rije#enapanja

3roj sano!nika &elai!naraspo$jela 456

'#lai!naraspo$jela


7/26/2019 zavrsster (2)

18/31


parking #jesa(o 9 ) 0 0 0&*% 9 %o 13 ) 2 50& 50&*% 13 %o 20 ) 1 25& 75&+e naputaju 1 25& 100&,kupno 4 100&

Tabela 1%. aspodjela naputanja parking prostora od stano!nika

"vde vidimo da ni jedan stanovnika ne nau+ta arking rostor u jutarnjim satima. "varasodjela je rika$ana i na sledeem gra'ikonuB

%o 9)o% 9 %o 13

o% 13 %o 20ne naputaju

uupno

00.5

1

1.5

2

2.5

3

3.5

43roj sano!nika7raspo$jela nap0anja parking #jesa

-roj $tano#nika

)ra*ikon 2. Stano!ni(i3 raspodjela naputanja parking mjesta

Dalje smo rika$ali $au$etost arking mjesta na arkingu vo$ilima stanovnika. Ta$au$etost je odjeljena u tri kategorijeB otuna, djelimi&na i da je arking rostor slobodan. (od

otunom $au$eto+u se smatralo ako vo$ilo stanovnika &itav dan $au$me arking mjesto.Djelimi&na $au$etost je ako vo$ila stanovnika nauste arking mjesto u toku brojanja, aslobodna mjesta su sva arking mjesta koja nisu $au$eli stanovnici. 7au$etost arking mjesta odstrane stanovnika je rika$ana u sledeoj tabeliB

Z(#)eto!t p(r*in: m,e!t(8o)i'im( !t(no8ni*(

Bro,!t(no8ni*(

Re'(ti8n( r(!pod,e'( )(#)eto!ti9

Potp#no 1 11 OD,e'imi.no # ## O

S'o-odno 5 5 OU*#pno 8 100 OTabela 1&. Zauzetost parking prostora !ozilima stano!nika

Terminali i arkiranja 1=

7/26/2019 zavrsster (2)

19/31


na+em slu&aju, gdje imamo 8 arking mjesta, jedno vo$ilo stanovnika je &itav danboravilo na arking rostoru a # vo$ila su naustila arking rostor tokom brojanja i ta mjesta$au$eli samo djelimi&no. (o+to arking ima 8 arking mjesta, 5 arking mjesta je bilo slobodno$a arkiranje osjetioca tokom &itavog dana. "vo je rika$ano i na sledeem gra'ikonuB

11&

33&56&

+a08eo parking #jesa !o8ili#a sano!nika

potpuno

%jelimi.no

$lo!o%no

)ra*ikon 5. Zauzetost parking mjesta !ozilima stano!nika

%&5& K(r(*teri!ti*e p(r*ir(n,( po!,eti'(+( p(r*in: pro!tor(

1.#.1. *kumulacija i obim arkiranja osjetilaca arking rostora

(osjetiocima arking mjesta se smatraju oni koji su u+li i i$a+li sa osmatranog arkingrostora u vrijeme istra/ivanja. Dakle, odu$ev+i broj stanovnika koji su u jutarnjim &asovima$au$eli arking mjesta od ukunog broja arkiranja tokom dana na arkirali+tu, dobili smo broj

osjetilaca koji su arkirali na ovaj arking rostor. "vde smo takoAe vr+ili brojanje ula$a ii$la$a na arking rostor, akumulaciju i obim arkiranja. Sumiranjem odataka smo dobilislijedee re$ultateB

U'()I)'(

)A*#m#'(+i,

( O-imZ(te.eni 0od / do 0 2 0 2 2od 0 do 1 # 1 5od 1 do 2 2 2

od 2 do %3 2 1 # od %3 do %% 2 1 # od %% do %4 5 5 10 15

od %4 do%5 1 21

od %5 do 8 1# 1


7/26/2019 zavrsster (2)

20/31


%6od %6 do

%7 1 2 # 5od %7 do

%/ # 10od %/ do

%0 # 11od %0 do

%1 2 0 2 2od %1 do

%2 1 2 # 5od %2 do

43 0 1 1 2U*#pno # ## ##

Tabela "4. 'kumula(ija i obim parkiranja posjetio(a parking prostora

Najvei broj ula$aka na arking rostor je # a najvei i$meAu 1# i 1 sati i i$nosi 8

ula$aka, dok je najvei broj i$la$aka evidentiran u vremenskim eriodima od 12 do 1# sati ii$nosi , te od11 do 12 sati i i$nosi 5. Najvea akumulacija je u vremenskom eriodu od 12 do1# sati i i$nosi 1, dok je najvei obim od 21 vo$ila evidentiran takoAeod 12 do 1# sati. 7avremenski eriod od 1 sati, koliko je trajalo brojanje, na arking rostor je u+lo ukuno #vo$ila a i$a+lo ## vo$ila. kuan obim arkiranja i$nosi ## vo$ilo. -ra'i&ki iska$ano ovarasodjela i$gledaB

/ateenio% 6 %o 7o% 7 %o 8o% 8 %o 9o% 9 %o 10o% 10 %o 11o% 11 %o 12o% 12 %o 13o% 13 %o 14o% 14 %o 15o% 15 %o 16o% 16 %o 17o% 17 %o 18o% 18 %o 19o% 19 %o 20,kupno0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

ulaz

izlaz

akumulaija

o!im

)ra*ikon -. +laz, izlaz , akumula(ija i obim parkiranja posjetio(a parking prostor

1.#.2. Trajnost arkiranja osjetioca arking rostora

"bradom odataka ve$ani> $a trajnost arkiranja osjetioca arking rostora dobili smosledee odatkeB

Tr(,no!t Bro, p(r*ir(n,( Re'(ti8n( r(!pod,e'( 9 K#m#'(ti8n( r(!pod,e'( 9


7/26/2019 zavrsster (2)

21/31


do % 21od % do 4 =od 4 do 5 2od 5 do 6 2od 6 do 7 1

od 7 do / 2od / do 0 0od 0 do 1 0od 1 do 2 0

od 2 do %3 0od %3 do %% 0od %% do %4 0od %4 do %5 1od %5 do %6 0

pre*o %6 0

U*#pnoTabela "1. Trajnost parkiranja posjetio(a parking prostora

Najvei broj arkiranja je trajao je do 1 sat i i$nosi 21= arkiranja ili =8,1O, a slijedi gaarkiranje trajanja od 1 do 2 sata sa 1 arkiranja ili ,88O, $atim arkiranje u trajanju od 2 do #sata sa 5 arkiranja ili 2,0O. Du/a arkiranja nisu bila &esta i nije bilo arkiranja du/i> od 1sati i jedno arkiranje od 5 do sati. "vi odaci otkreljuju ranije tvrdnje da na ovaj rostordola$e samo osobe koje obavljaju odreAene oslove i kratko se $adr/avaju na arking rostoru.Trajnost arkiranja smo i$ra$ili kro$ kumulativnu i relativnu rasodjelu i rika$ali gra'i&kiB

010203040

5060708090

100

&elai!na raspo$jela 5

"elati#na ra$po%jela &

)ra*ikon #. elati!na raspodjela trajnosti parkiranja posjetio(a parkinga


7/26/2019 zavrsster (2)

22/31


010203040506070

8090

100

'#lai!na raspo$jela 5

umulati#na ra$po%jela &

)ra*ikon %. Kumulati!na raspodjela trajnosti parkiranja posjetio(a parkinga

tvrAivanjem svi> &inioca arkiranja osjetioca arking rostora, sumirali smo sveodatke $a obim, akumulaciju i trajnost arkiranja i rika$ali i> u slijedeoj tabeliB

arakteristika (eriod vremena

"d do 20 satiEroj arkirni> mjesta

"bim

7a eriod

MaPimalno na sat

Minimalno na sat

(rosje&no na sat

oe'icijent satne neravnomjernosti

"brt*kumulacija

MaPimalna

Minimalna

(rosje&na

Trajnost :>;

Tabela "". 0sno!ne karakteristike parkiranja posjetio(a parking prostora

Na osnovu tabele vidimo da je maksimalni obim arkiranja , minimalni a rosje&ni1 vo$ila na sat vremena. TakoAe je i$ra&unat koe'icijent satne neravnomjernosti i obrt


7/26/2019 zavrsster (2)

23/31


arkiranja. oe'icijent satne neravnomjernosti i$nosi 2, a obrt i$nosi 8,00. tabeli su takoAeune+eni svi odaci $a akumulaciju. Maksimalna akumulacija i$nosi 2, minimalna a rosje&na18,5 vo$ila. % na kraju je utvrAena ukuna trajnost arkiranja osjetioca i $a na+ arking rostorona i$nosi 155sati, a rosje&no $adr/avanje vo$ila i$nosi #=,2 minuta.

ona&no, obradom svi> odataka ve$ani> $a ne$avisno istra/ivanje, uoredili smo sveodatke ve$ane $a obim, akumulaciju i trajanje arkiranja i rika$ali i> tabelarnoB

arakteristika (eriod vremena od do 20 satikorisnici osjetioci

Eroj arkirni> mjesta

"bim7a eriodMaPimalno na satMinimalno na sat(rosje&no na sat

oe'icijent satne neravnomjernosti"brt

*kumulacijaMaPimalnaMinimalna

(rosje&naTrajnost :>;Tabela "/. Karakteristike parkiranja na istrai!anom parking prostoru

Terminali i arkiranja 2#

7/26/2019 zavrsster (2)

24/31


4& ZAVISNO ISTRA$IVANJE

cilju boljeg s>vatanja otreba i $a>tjeva korisnika arking rostora sroveli smo anketuna odru&ju grada Te+nja u ulicama 4d>ema *janovia i 4nesa -alija&evia, u samom centrugrada , dana 02.12.2015. godine, te usio i$vr+iti ounjavanje dovoljnog broja anketni>

uitnika. *nketa je vr+ena direktnim ra$govorom sa anketiranima. anketi je u&estvovalo 21isitanik ra$li&ite olne strukture.

*nketni obra$ac je sadr/ao ra$li&ita itanja o&ev+i od motiva dolaska, udaljenosti ciljaod mjesta arkiranja, koliko &esto koriste arking mjesto, $atim cijena arkiranja o satu rikojoj bi odustali od arkiranja, i sl. e$ultati istra/ivanja su rika$ani na gra'ikonima u daljemtekstu.

4&%& R(!pod,e'( *ori!ni*( prem( po'#

"d ukunog broja anketirani> korisnika koji i$nosi 21, mu+karci $au$imaju 80Oisitani>, a /ene 10O +to je rika$ano na gra'ikonu 8.

90&

10&

&aspo$jela korisnika pre#a pol

uki

en$ki

)ra*ikon &. aspodjela korisnika prema polu


7/26/2019 zavrsster (2)

25/31


4&4& R(!pod,e'( *ori!ni*( prem( r(!to,(n,# p,e;(.en,(

anketnom listu udaljenost je+a&enja je bila odjeljena u sledee kategorijeB od 0 do 100m

od 100 do 200m

od 200 do#00m

od #00 do 00m

od 00 do 500m

reko 500m

81&

5&8&

6&

&asojanje pjea9enja

0100

100200

200300300400

500

)ra*ikon 14. aspodjela korisnika prema rastojanju pjea$enja

Najvi+e anketirani> korisnika odnosno nji> =1O je i$javilo da nji>ova du/ina

je+a&enja od mjesta na kojem je arkirano nji>ovo vo$ilo a do odredi+ta odnosno cilja i$nosiod 0 do 100m. =O korisnika je+a&i od 200 do #00m,5O korisnika ristaje da je+a&i od #00 do00 m a nio od isitnika nije ristao da je+a&i reko 500m, +to je ujedno i najvea udaljenostkoja je navedena u anketi.e$ultati su rika$ani u gra'ikonu 10.

4&5& R(!pod,e'( *ori!ni*( prem( pri!t#pnim pr(8+im(


7/26/2019 zavrsster (2)

26/31


anketi su navedeni ristuni ravci na odru&ju grada Te+nju, i toB3ela>,Eukva,

grad Te+anj,adu+a i Dobroolje. 2O isitanika je i$javilo je da na navedeni arking rostordola$i i$ korisnika je i$javilo da dola$i i$ ravca 3ela>a. 1O isitanika jeodgovorilo da dola$i i$ ristunog ravca adu+a. 5O isitanika je i$javilo da dola$i i$

ristunog ravca Eukva, dok nije bilo korisnika i$ ristunog ravca Dobroolja. e$ultati

ankete su rika$ani na gra'ikonu br 11.

19&

5&

62&

14&

&aspo$jela korisnika na osno!0 pris0pni: pra!a1a

ela)-uk#a

arija

"a%ua

(o!ropolje

)ra*ikon 11. aspodjela korisnika na osno!u pristupni pra!a(a

4&6& R(!pod,e'( *ori!ni*( # )(8i!no!ti od *r(,en,e: odredi;t( suB rad, oslovno, rivatni

osao i ostalo. "d 21 isitanika 52O je navelo da je motiv nji>ovog dolaska oslovne obave$e,2O korisnika dola$i $bog rada, dok je o 1O korisnika do+lo $bog rivatni> ra$loga,a Okorisnika do+lo $bog ostalog.Navedeni re$ultati su rika$ani na gra'ikonu 12.


7/26/2019 zavrsster (2)

27/31


26&

52&

16&

6&

&aspo$jela korisnika 0 8a!isnosi o$ krajnjeg o$re$ia 4#oi!a6

"a%

Po$lo#no

Pri#atno

*$talo

)ra*ikon 1". aspodjela korisnika u za!isnosti od krajnjeg odredita 6moti!a 7dolaska

4&7& R(!pod,e'( *ori!ni*( prem( )(8i!no!ti *o'i*o .e!to *ori!te p(r*in:m,e!to&

7/26/2019 zavrsster (2)

28/31


38&

43&

19&

&aspo$jela 9esalosi parkiranja

e$to

Po#remeno

"ijetko

)ra*ikon 1/. aspodjela korisnika prema za!isnosti koliko$esto koriste parking mjesto

4&/& R(!pod,e'( *ori!ni*( prem( )(8i!no!ti ;t( podr()#mi,e8(,# pod

*8('itetom #!'#:e p(r*ir(n,(&

anketnom obra$cu su navedena &etiri ra$li&ita rioriteta na osnovu koji>

korisnici ocjenjuju kvalitet usluge arkiranja. 5O isitanika je odgovorilo da od kvalitetomusluge arkiranja odra$umijevaju da ronaAu beslatno arking mjesto, dok je 2O isitanika

od kavlitetom usluge arkiranja odra$umijeva da je +to bli/e cilju,dok nji> 1Oodra$umijeva to da je slobodno mjesto, 5 O isitanika od kvalitetom usluge arkiranjaodra$umijeva da je vo$ilo be$bjedno. Navedeni re$ultati su rika$ani na gra'ikonu 1.

Terminali i arkiranja 2=

7/26/2019 zavrsster (2)

29/31


54&

14&

27&

5&

Sa!o!i korisnika o k!alie slge

-e$platno

Slo!o%no mje$to

-lie ilju

ozilo !ez!je%no

)ra*ikon 12. aspodjela korisnika prema za!isnosti ta podrazumije!aju pod k!alitetom

usluge parkiranja

4&0& R(!pod,e'( *ori!ni*( prem( +i,eni p(r*ir(n,( po !(t# pri *o,o, -iod#!t('i od p(r*ir(n,(&

Na itanje ri kojoj cijeni bi korisnici arking mjesta odustali od arkiranja nji>

21 odnosno svi isitanici su odgovorili da bi od arkiranja odustali kada bi cijena bila vea od2,00 M,.Navedeni re$ultati su rika$ani na gra'ikonu 15.


7/26/2019 zavrsster (2)

30/31


0.5 1 2 0

5

10

15

20

25

)ra*ikon 15. aspodjela korisnika u za!isnosti od (ijene pri kojoj bi odustali od

parkiranja

5& ZAKLJUAK

ovom seminarskom radu rika$ali smo odatke broja arkiranja na arkirali+tu

u centru grada , sistem uli&nog arkiranja u u/em centru grada Te+anj. Na osnovu odataka kojesmo sumirali i$vr+ili smo anali$u karakteristika arkiranja na ovom arking rostoru.

%stra/ivanje je utvrdilo da na ovaj arking rostor, koji se nala$i u samom centru grada, ia nedola$i veliki broj vo$ila. To mo/emo objasniti &injenicom da aringima mali broj arking mjesta,samo , tokom dana u veini slu&ajeva je orili&no un. a$log takvog broja arkiranja je i$ vi+era$loga.. (rilikom brojanja smo utvrdili da se vo$ila obi&no $adr/avaju kratko na arking

rostoru kao re$ultat retostavke da vo$a&i obi&no arkiraju na ovo arkirali+te da bi obavilineke obave$e i nedugo $atim naustili arking rostor.

(rilikom ovog istra/ivanja, sroveli smo anketu da utvrdimo motive, trajnost,

dostunost i druge osobine korisnika ovog arking rostora. *nketiran je 21 korisnik ovogarking rostora i dobijeni su $na&ajni odaci. orisnici na ovaj arking rostor dola$e i$ra$li&iti> motiva, kao +to su banovni i komercijalni oslovi i $adr/avaju se kratko. veinislu&ajeva $adovoljni su arking olitikom grada ali ne bi /eljeli da se uvede sisitem nalate.

Terminali i arkiranja #0

7/26/2019 zavrsster (2)

31/31


Najbitniji ra$log ri dola/enju na arking rostor im je da naAu beslatno arkingmjesto.Sumirajui sve odatke ne$avisnog i $avisnog istra/ivanja, do+li smo do $aklju&ka daovaj arking rostor $adovoljava veinu kriterijuma.

6& LITERATURA

>%? Milosavljevi, N., :2010;., (arkiranje, Saobraajni 'akultet, Eeograd.Q2R (utnik, N. :200;., *utoba$e i autostanice, Saobraajni 'akultet niver$iteta u

Eeogradu,Eeograd.>5? Tomi. M., :1885;., (arkiranje i arkirali+ta, Saobraajni 'akultet, Eeograd.QR Slu/bena re$entacija o+tine Doboj, :2015;. >ttB@@graddoboj.org.

Documents

zavrsster (2)