ZAVRZAVRŠŠNI DIO NI DIO ččasa asa tjelesnog i zdravstvenog tjelesnog i zdravstvenog

odgojaodgoja

Ovu fazu karakterizira znaOvu fazu karakterizira značčajan pad intenziteta i obima aktivnosti ajan pad intenziteta i obima aktivnosti sa ciljem da prethodno fiziolosa ciljem da prethodno fiziološški i metalno ki i metalno ““uznemirenoguznemirenog””uuččenika smirimo i dovedemo u enika smirimo i dovedemo u ““normalnonormalno”” stanje.stanje.

ZavrZavrššni dio ni dio ččasa tjelesnog i zdravstvenogasa tjelesnog i zdravstvenogodgoja traje 5 odgoja traje 5 –– 10 minuta od ukupnog trajanja sata.10 minuta od ukupnog trajanja sata.

Zadatak zavrZadatak završšnog dijela satanog dijela sata

Pored Pored opopšštegteg zadatka zavrzadatka završšnog dijela nog dijela ččasa, asa, ( smirivanje pojedinih funkcija organizma i emocija na nivo( smirivanje pojedinih funkcija organizma i emocija na nivo koji koji omoguomoguććuje uuje uččenicima da normalno prate ostali enicima da normalno prate ostali vaspitnovaspitno obrazovni rad obrazovni rad u u šškoli), koli), nastavnik monastavnik možže da postavlja i druge zadatke, a oni mogu biti vezani za e da postavlja i druge zadatke, a oni mogu biti vezani za rjerješšavanje obrazovnih i avanje obrazovnih i vaspitnihvaspitnih zadataka.zadataka.

Zadatak ovog dijela Zadatak ovog dijela ččasa je specifiasa je specifiččan jer zavisi od poloan jer zavisi od položžaja aja ččasa u asa u rasporedu. rasporedu.

ZavrZavrššni dio ni dio ččasa moasa možže i da izostane ako to okolnosti nalae i da izostane ako to okolnosti nalažžu:u:

((poslednjiposlednji ččas, as, ččasovi se odrasovi se održžavaju daleko od avaju daleko od šškole i sl.kole i sl.))

PojedinaPojedinaččni zadaci:ni zadaci:

Umiriti organizam.Umiriti organizam.

FizioloFiziološške funkcije organa priblike funkcije organa približžiti normalnom djelovanju.iti normalnom djelovanju.

Smanjiti uzbuđenje i pripremiti uSmanjiti uzbuđenje i pripremiti uččenike za intelektualni rad naenike za intelektualni rad naiduiduććem em ččasu nastave.asu nastave.

Cijeli Cijeli ččas, a posebno pojedini njegovi dijelovi, zavise od metodske as, a posebno pojedini njegovi dijelovi, zavise od metodske jedinice, od cilja jedinice, od cilja ččasa, od mjesta gdje se vjeasa, od mjesta gdje se vježžba, od vremenskih ba, od vremenskih prilika od raspoloprilika od raspoložživog vremena itd. zavisno od ovih ivog vremena itd. zavisno od ovih ččinjenica injenica momožže se dogoditi, da neki dio sata posve izostane ili se skrati u e se dogoditi, da neki dio sata posve izostane ili se skrati u korist nekog drugog dijela. korist nekog drugog dijela. ČČas ipak mora i u takvim as ipak mora i u takvim slusluččajevima ostati harmoniajevima ostati harmoniččna cjelina u fiziolona cjelina u fiziološškom, odgojnom kom, odgojnom i obrazovnom pogledu. Kako svaki i obrazovnom pogledu. Kako svaki ččas za sebe mora as za sebe mora predstavljati organsku cjelinu, tako mora svaki predstavljati organsku cjelinu, tako mora svaki ččas biti as biti povezana karika u povezana karika u ččitavom lancu itavom lancu ččasova.asova.

U zavrU završšnom dijelu nom dijelu ččasa, u funkcionalnom smislu, svaka tjelesna asa, u funkcionalnom smislu, svaka tjelesna kretanja ili vjekretanja ili vježžba ulazi u okvir osnovnog rada bez obzira da li je ba ulazi u okvir osnovnog rada bez obzira da li je ona izvedena u samom vremenskom kraju ona izvedena u samom vremenskom kraju ččasa i bez obzira da asa i bez obzira da li je intenzivna, sa posebnim optereli je intenzivna, sa posebnim optereććenjem, ili se radi o enjem, ili se radi o najelementarnijemnajelementarnijem pokretu labavljenja.pokretu labavljenja.

U ovom smislu, s obzirom na tjelesno kretanje, vjeU ovom smislu, s obzirom na tjelesno kretanje, vježžbanje ubanje uččenika enika –– zavrzavrššna faza na faza ččasa poasa poččinjala bi u momentu kada prestaje za injala bi u momentu kada prestaje za osnovni dio osnovni dio ččasa programirana tjelesna aktivnost. Na ovom asa programirana tjelesna aktivnost. Na ovom osnovu zavrosnovu završšna faza na faza ččasa je u stvari kraj asa je u stvari kraj ččasa.asa.

ZavrZavrššni dio sata, ni dio sata, posmatranposmatran sa didaktisa didaktiččkog aspekta, znakog aspekta, značčajniji je ajniji je od funkcionalnog, i predstavlja tehniod funkcionalnog, i predstavlja tehniččki smisao pitanja zavrki smisao pitanja završšne ne faze. U ovom smislu, budufaze. U ovom smislu, budućći da se i da se ččas tjelesnog vjeas tjelesnog vježžbanja ne banja ne momožže i tehnie i tehniččki i funkcionalno zavrki i funkcionalno završšiti istovremeno, kao iti istovremeno, kao ššto je to je mogumogućće sa e sa ččasovima nekih drugih predmeta, npr. matematike asovima nekih drugih predmeta, npr. matematike ili ili istorijeistorije……

Prema vremenskom redoslijedu ove mjere obrazuju slijedePrema vremenskom redoslijedu ove mjere obrazuju slijedećći niz:i niz:

Poziv za prekid tjelesnih aktivnosti.Poziv za prekid tjelesnih aktivnosti.

VraVraććanje sprava i rekvizita na unaprijed određena mjesta u sali ili anje sprava i rekvizita na unaprijed određena mjesta u sali ili spravarnicamaspravarnicama..

Kontrola ispravnosti i pospremljenosti sprava i rekvizita.Kontrola ispravnosti i pospremljenosti sprava i rekvizita.

Postrojavanje uPostrojavanje uččenikaenika

Kratak opKratak općći osvrt na protekli i osvrt na protekli ččas, primjedbe prijedlozi uas, primjedbe prijedlozi uččenika i enika i nastavnikanastavnika

Umivanje.Umivanje.

oblaoblaččenjeenje

Pored ovakvog naPored ovakvog naččina zavrina završšavanja avanja ččasa postoje izvjesne tjelesne asa postoje izvjesne tjelesne aktivnosti naroaktivnosti naroččito ako je u pitanju mlađi uzrastito ako je u pitanju mlađi uzrast. Te aktivnosti . Te aktivnosti treba da budu statitreba da budu statiččkog karaktera: elementarne igre bez kog karaktera: elementarne igre bez znaznaččajnih tjelesnih naprezanja u ajnih tjelesnih naprezanja u leležžeeččemem ili sjedeili sjedeććem poloem položžaju, aju, plesove koji ne zahtijevaju posebni tjelesni napor, plesove koji ne zahtijevaju posebni tjelesni napor, ššaljive igre aljive igre skrivanja predmeta, pogskrivanja predmeta, pogađanja rijeađanja riječči, odgonetanja i druge vrste i, odgonetanja i druge vrste zabavnih aktivnosti bez vezabavnih aktivnosti bez veććih tjelesnih napora.ih tjelesnih napora.

Izbor sredstavaIzbor sredstava

Da bi se ostvario zadatak zavrDa bi se ostvario zadatak završšnog dijela nog dijela ččasa, kako asa, kako opopšštiti tako i tako i specifispecifiččni, nastavnik bira adekvatna sredstva koja su najni, nastavnik bira adekvatna sredstva koja su najččeeššćće e

takva da takva da obezbjeđujuobezbjeđuju smirenje organizma.smirenje organizma.

IGRE BRZOG REAGOVANJA I KONCENTRACIJEIGRE BRZOG REAGOVANJA I KONCENTRACIJE

IGRE VIZUELNIH SIGNALAIGRE VIZUELNIH SIGNALA

IGRE ZAPAIGRE ZAPAŽŽANJAANJA

IGRE ZA RAZVOJ PRECIZNOSTI ( koIGRE ZA RAZVOJ PRECIZNOSTI ( kotrljanjem )trljanjem )

GAĐANJE MEDICINKE LOPTOM GAĐANJE MEDICINKE LOPTOM

GAĐANJE METE LOPTOMGAĐANJE METE LOPTOM

IGRE ZA RAZVOJ ORIJENTACIJEIGRE ZA RAZVOJ ORIJENTACIJE

Organizacija radaOrganizacija rada

U skladu sa planiranim sredstvima nastavnik bira odgovarajuU skladu sa planiranim sredstvima nastavnik bira odgovarajućću u organizaciju rada. Najorganizaciju rada. Najččeeššćće se koristi frontalni rad, ali moe se koristi frontalni rad, ali možže u e u nekim slunekim sluččajevima i grupni rad. Pored toga nastavnik mora da ajevima i grupni rad. Pored toga nastavnik mora da planira sklanjanje sprava koje su planira sklanjanje sprava koje su korikoriššććeneene kao i organizaciju kao i organizaciju napunapušštanja sale. Nastavnik tanja sale. Nastavnik ččas mora as mora organizovanoorganizovano da zavrda završši, i, ali ne smije zaboraviti da planira organizaciju napuali ne smije zaboraviti da planira organizaciju napušštanja sale.tanja sale.