Zašto tematski broj biltena o socijalnom preduzetništvu?smartstart4u.org/sites/default/files/Tehnička podrška organizacijama civilnog... · Kao takve ove teme (socijalno preduzetništvo,

This Project is funded by the European Union This Project is implemented by SIPU International and Consortium partners

The views expressed in this publication do not necessarily reflect the views of the European Union

Zašto tematski broj biltena o socijalnom preduzetništvu?Razlozi zašto je osmišljen ciklus međusobno povezanih aktivnosti na temu socijalnog preduzetništva i povezanosti organizacija civilnog društva i poslovnog sektora je da je ova oblast bila označena kao prioritetna od 90% on-line anketiranih organizacija civilnog društva u BiH tokom istraživanja prioritetnih tema za P2P komponentu projekta TACSO u BiH u periodu 2013-2014. Kao takve ove teme (socijalno preduzetništvo, socijalna inkluzija) nalaze se u izvještaju o potrebama „TACSO 2 Needs Assessment Report 2013-2015“ gdje se kroz upite OCD povezuju sa mogućnosti zaposlenja, samo-zapošljavanjem, problemima marginalnih kategorija, omladine...). Komentari i preporuke konferencije s fokusom na društveno odgovorno poslovanje (juni 2014) takođe se odnose na istraživanje socijalnog preduzetništva. Iz Izvještaja o procjeni socijalnog preduzetništva u BiH (http://tacso.org/documents/reports/?id=8208) iz augusta 2012., nekoliko je ključnih preporuka u kom pravcu se treba dalje raditi da bi se socijalno preduzetnišvto (SP) dalje razvijalo: • Promovisati SP u javnosti jer je koncept nedovoljno poznat • Istaći ulogu medija u promovisanju SP • Razvijati odgovarajući obrazovni kontekst • Ustanoviti centar SP i fond za razvoj SP• Zagovarati za razvojne javne politike u pogledu poreza da bi bile podsticajne za razvoj SP • Podstaći međusektorsku saradnju uključujući medije • Kreirati strategiju za podsticajno okruženje i razvoje SP u BiH Želeći adresirati ove preporuke TACSO BH je organizovao prvu od planiranih aktivnosti vezanih za socijalno preduzetništvo i povezanost OCD i poslovne zajednice- studijsku posjetu Hrvatskoj, Sloveniji i Austriji, koja je imala za cilj učenje iz praksi i prenos znanja u BiH kontekst.U tekstu koji slijedi pronaći ćete informacije o organizacijama i mrežama koje smo posjetili sa kontakt podacima i promišljanja predstavnika/ca organizacija: BiH Incijativa žena, ACED, Mozaik, Plod, Tuzla Live i VESTA RC podržanog od TACSO, nakon impresivnih susreta koje smo imali sa socijalnim preduzetnicima.

Uvodne napomeneU vremenu nakon potpisivanja „Strazburške deklaracije u oblasti društvenog i/ili socijalnog poduzetništva“, „Rimske strategije za razvoj društvenog poduzetnišštva“ i „Deklaracije na razvoju društvenog i/ili socijalnog preduzetništva u regiji Zapadnog Balkana i Turske“, socijalno preduzetništvo predstavlja nov pristup preduzetništu na prostorima Bosne i Hercegovine.

Bosna i HercegovinaBilten Volume 2

Izdanje 6

Maj 2015.Info bilten objavila kancelarija TACSO Bosna i Hercegovina.

Višekorisnički projekat finansira Evropska unija.Info bilten pripremio VESTA resursni centar podržan od TACSO.

Tehnička podrška organizacijama civilnog društva - TACSO

Sadržaj:Zašto tematski broj biltena o socijalnom preduzetništvu?

1

Uvodne napomene 1

Ključne karakteristike institucionalnog, legislativog i operativnog okvira u kome djeluju društvena/ socijalna preduzeća u Hrvatskoj, Sloveniji i Austriji

2

Osnovne karakteristike - Hrvatska

2

Osnovne karakteristike - Slovenija

3

Osnovne karakteristike - Austrija

4

EU Mreže socijalnih preduzeća

5

Ciljne grupe socijalnog preduzetništva

6



Page 2

Tokom studijske posjete u organizaciji TACSO BiH, učesnicima su predstavljene različite definicije društvenog i/ili socijalnog preduzetništva, ali i njihove zajedničke odrednice:• orijentacija na rješavanje određenog društvenog, okolišnog ili ekonomskog problema (npr.

marginalizovane grupe na tržištu rada, okolišni problemi, razvoj kulture)• preduzeća imaju jasnu proceduru upravljanja profitom (profit se reinvestira u širenje samog modela

odnosno rješavanje problema zbog kojeg su i pokrenuti)• preduzeća imaju jasnu politiku upravljanja organizacijom kroz modele participativne demokratije• društveno i/ili socijalno preduzeće prati poduzetničku filozofiju u poslovanju i na tržištu se takmiči

isključivo kvalitetom svojih proizvoda i usluga, ravnopravno sa drugim preduzećima.Posebna pažnja je posvećena upoznavanju sa različitim modelima društvenih i/ili socijalnih preduzeća, od organizacija civilnog društva koje generišu dodatni prihod te predstavljaju potencijal za rješavanje određenog problema u društvu; kombinacija neprofitnih i profitnih tijela koja se udružuju u holdinge i modela koji su registrovani kao kompanije isključivo usmjerene na rješavanje određenog društvenog problema na ekonomski održiv način.

Ključne karakteristike institucionalnog, legislativog i operativnog okvira u kome djeluju društvena/ socijalna preduzeća u Hrvatskoj,

Sloveniji i Austriji Tokom studijske posjete i razgovora sa predstavnicima vodećih organizacija, koje provode projekte socijalnog preduzetništva i vode socijalna preduzeća u Hrvatskoj, Sloveniji i Austriji učesnici su imali priliku da se upoznaju sa legislativnim, institucionalnim i operativnim okvirom djelovanja društvenih/socijalnih preduzeća.U pregledu koji slijedi predstavljena su ključna obilježja za svaku od tri zemlje obuhvaćene studijskom posjetom.

Osnovne karakteristike - Hrvatska• Odgovarajući institucionalni okvir u R. Hrvatskoj je postavljen donošenjem Strategije za razvoj

društvenog poduzetništva 2015-2020.• Strategija po prvi put jasno definiše ko je društveni preduzetnik, daje odrednice za djelovanje i

konkretne mjere za razvoj društvenog preduzetništva u RH.• Proces razvoja strategije je pokrenut od strane zainteresovanih organizacija civilnog društva uz

osiguran participativan pristup i javne konsultacije provedene od strane nadležnih vladinih institucija. • Najbolji oblik zapošljavanja ranjivih grupa, posebno osoba sa invaliditetom su socijalna preduzeća. • Razvojna šansa je u postavljenom okviru za razvoj fondova za socijalno preduzetništvo od strane

EU u 2013. godini, koji je prilika ne samo za Hrvatsku kao članicu EU, nego i zemlje u okruženju, uključujući i BIH.

• Stvaranje fonda za podršku socijalnom preduzetništvu (EuSEF) je osnov za realizaciju strategije SP, uz popularizaciju socijalnog pristupa preduzetništvu među svim razvojnim akterima na lokalnom nivou. Posebno je naglašena važnost uspostavljanja tzv. etične banke u R. Hrvatskoj.

• Trenutni institucionalni okvir nije ograničavajući za razvoj socijalnih/društvenih preduzeća u R Hrvatskoj, a eventualno donošenje Zakona, u ovoj još uvijek prilično novoj oblasti, moglo bi nametnuti rješenja koja ne odgovaraju realnim mogućnostima provedbe na lokalnom nivou.

• Zadruge kao oblik organiziranja su se pokazale kao najbolji pravni oblik za djelovanje društvenih preduzetnika prema navodima posjećenih organizacija.

• Klasteri u lancu socijalnog preduzetništva su potvrdili važnost vezivanja svih važnih sudionika i adekvatno iskorištavanje kapaciteta.

• U Hrvatskoj se SP registruju kao d.o.o., udruge ili zadruge.



Page 3

HR „Ključić oko vrata“ – Centar za unapređivanje i promociju turističko-ugostiteljskih usluga usmjerenih gostima s invaliditetom „Ključić oko vrata“ je višenamjenski prostor Centra za unapređivanje i promociju turističko-ugostiteljskih usluga usmjerenih gostima s invaliditetom. U njemu se osobe s invaliditetom podučavaju kuhanju i drugim ugostiteljskim uslugama, slikarstvu te radionicama izrade suvenira. Također se podučavaju i hrvatski ugostitelji i turistički djelatnici kako pristupiti slijepim, slabovidnim, gluhim i nagluhim osobama te kako ugostiteljske i turističke objekte prilagoditi osobama s invaliditetom. www.unuo.hr

HR Klaster za eko-društvene inovacije i razvoj – CEDRA CEDAR HR je mreža centara podrške za postojeće i potencijalne društvene poduzetnike, kreira i povezuje podršku i izgradnju kapaciteta sistema za eko-socijalni razvoj. Misija mreže je promicanje i razvoj eko-socijalne ekonomije i socijalnog poduzetništva u Hrvatskoj kroz mrežu regionalnih centara za podršku.www.cedar.hr

HR Impact HUB Zagreb Impact Hubovi su mjesta koja promoviraju i podržavaju preduzetništvo koje adresira relevantne društvene i okolišne izazove. Okupljaju globalnu zajednicu poduzetnika, aktivista, kreativaca, profesionalaca i svih pojedinaca koji žele raditi ili već rade na idejama ili poduhvatima koji stvaraju pozitivne promjene.www.zagreb.impacthub.ne



Page 4

Osnovne karakteristike - Slovenija • 47 preduzeća u Sloveniji imaju status socijalnog preduzeća (upisani u registar).• Zakon o radnoj integraciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom definira invalidska preduzeća

(organizacije koje upošljavaju min. 40 % osoba s invaliditetom), centre za zapošljavanje i različite olakšice koje te organizacije ostvaruju – npr. subvencije plaća, subvencije plaća radnih asistenata, neplaćanje doprinosa na plaću (mirovinsko, zdravstveno, invalidsko osiguranje), invalidska preduzeća koja zapošljavaju min. 50% osoba s invaliditetom su oslobođena plaćanja doprinosa na plaće za sve zaposlenike organizacije, itd.

• Iskustva socijalnih preduzeća u Sloveniji ukazuju da ista ne mogu biti konkurentna na tržištu bez podrške koju kroz programe poticaja za ranjive ciljne grupe osigurava Zavod za zapošljavanje.

• U tenderskim procedurama osiguran je kriterij koji omogućava dodatno bodovanje za preduzeća koja imaju status socijalnih preduzeća.

• Socijalna preduzeća se na tržištu takmiče kvalitetom svojih proizvoda i usluga, kao i bilo koje drugo preduzeće, ne ističući strukturu svojih uposlenih niti misiju koja ih opredjeljuju za ovaj specifični oblik poduzetničkog djelovanja.

• Vrlo često socijalna preduzeća svoju priliku vide u outsourcing-u za veće kompanije (Primjer: ŠENT čija kompanija osiguravaju outsourcing / assembling proizvoda za Iskru) i otvaranju vlastitih prodajnih mjesta za svoje proizvode (Kooperativa – prodaja poljoprivrednih proizvoda članova zadruge).

• Status socijalnog preduzeća može dobiti ‘’neprofitna (nedobitna) pravna osoba’’ • Podrška je osigurana kroz poticajne programe Zavoda za zapošljavanje i pretpostavka je održivom

djelovanju firmi.• Značajan broj socijalnih preduzetničkih inicijativa koje provode nevladine organizacije se provodi

kroz projekte finansirane iz EU fondova (prvenstveno Europski socijalni fond).

SL Slovenska udruga za mentalno zdravlje - ŠENT Misija slovenske udruge za mentalno zdravlje je zaštita ljudskih prava i dostojanstva korisnika usluga, kao i njihovu psiho-socijalnu i psihijatrijsku rehabilitaciju, zapošljavanje te otvaranje novih radnih mjesta za osobe u nepovoljnom položaju.e- mails: e. [email protected], [email protected]



Page 5

SL SKUHNASkuhna je projekat koji ima za cilj osnažiti imigranate kroz kulinarski rad. To je društveno preduzetništvo, čiji je osnovni cilj povećati zaposlenost imigranata. Projekat nudi aktivnosti koje na kreativan način stimuliraju i povezuju ranjive ciljne skupine i većinsko stanovništvo. Takve aktivnosti treninga i edukacija, omogućavaju da se ljudi upoznaju, iskorijene predrasude te da se uključe na tržište rada i postignu finansijske neovisnosti. www.skuhna.si

SL Centar za alternativnu i autonomnu proizvodnju - CAAPCentar alternativne i autonomne proizvodnje - CAAP je prva zajednica i društveni centar u Sloveniji ovakve vrste. CAAP predstavlja platformu za umrežavanje start-up, inkubator socijalnog preduzetništva te novih socijalnih i ekoloških praksi. To je platforma za umrežavanje grupa i pojedinaca iz različitih oblasti rada sa sličnim ciljevima. Koncept centra znači da je to središte potencijala iz kojeg će se novi programi, nova društvena preduzeća i nove društvene i okolišne prakse razvijati. www.brazde.org



Page 6

SL Romani KafenavaRomani Kafenava je izvrstan primjer socijalnog preduzetništva na području ugostiteljstva - u Mariboru, pa čak i u svijetu. To je projekt socijalnog preduzetništva koji ima za cilj obezbjediti zaposlenje romske manjine. Od ostvarene dobiti u restoranu, uspostaviti će se novi restoran koji bi trebao osigurati zaposlenje za više Roma.www.romani-kafenava.si

Osnovne karakteristike - Austrija• Oko 250 preduzeća u Austriji prepoznata su kao socijalna preduzeća.• U Austriji ne postoji specifično zakonodavstvo za socijalna preduzeća. Potiče se razvoj socijalnih

preduzeća za radnu integraciju (npr. Socio-economic enterprises (Sozialökonomischer Betrieb or SÖB), Non-profit employment projects/companies (Gemeinnützige Beschäftigungsprojekte / Gemeinnützige Beschäftigungsgesellschaften, or GBP)). Uredbe i mjere zavoda za zapošljavanje koje definiraju te organizacije omogućavaju onima koje imaju više od 60% zaposlenih marginalizovanih grupa (posebno dugoročno nezaposlenih osoba, sa godinu dana provedenih na evidenciji zavoda za zapošljavanje) punu podršku za finansiranje radnog angažmana za nezaposlene, koji se nakon 3, 6, 9 ili 12 mjeseci vraćaju na tržište rada, uveliko mijenjajući svoj status teško upošljive kategorije.

• Model podrške socijalnim preduzećima za radnu integraciju uključuje dokvalifikaciju, prekvalifikaciju, psiho-socijalnu podršku i kasniju posredničku ulogu socijalnog preduzeća u zapošljavanju korisnika programa.

• Zavodi za zapošljavanje provode redovan monitoring uticaja koji je program ostavio na ciljnu grupe.• Firme „nicheu“ na tržištu traže i nalaze u specifičnim poslovnim poduhvatima koji nisu visoko

zahtjevni u kontekstu potrebnih znanja i vještina uposlenih i angažovanih radnika (servisi čišćenja, cateringa, uređivanja zelenih površina, prodajnih i uslužnih djelatnosti, servisa assemblinga /sklapanja proizvoda za veće kompanije i sl.)

• U svom radu socijalna preduzeća se rukovode principima pružanja podrške ljudima koji ih trebaju, inovativnim pristupom u radu i iniciranju pozitivnih promjena u svojim intervencijama.

• Preduzeća ne dijele ostvarenu dobit, nego je investiraju u razvoj poslovnog poduhvata i kreiranje novih radnih mjesta.

• Firme osiguravaju balans između pune tržišne orijentacije i težnje ka izvrsnosti proizvoda i usluga i konkurentnosti na tržištu s jedne strane, te društvene odgovornosti i podrške marginalizovanim grupama u društvu s druge strane.

• Udruženja su osnivači firmi, holdinga i sl. i predstavnici su u upravljačkim strukturama (...)dividendu ne dijele osnivači nego se ista investira u razvoj preduzeća. Naknade/ plate menadžmenta su do max. 4 puta veće od najniže plate u preduzeću, dok je raspon u firmama koje nemaju SP dimenziju znatno veći u korist menadžmenta.



Page 7

• Socijalna preduzeća vrlo često posluju po principu holdinga i u okviru svog poslovanja uključuju diversificirane proizvode i usluge u cilju osiguravanja održivosti poslovanja u periodima kad je priliv sredstava po pojedinim proizvodima ili uslugama smanjen u odnosu na druge.

• Socijalna preduzeća pokazuju visok nivou fleksibilnosti i brzo se prilagođavaju potrebama kupaca. • Zakon omogućava oslobađanje od 10% PDV zavisno od vrste usluga koje socijalno preduzeće pruža.• Finansijska podrška je osigurana kroz poticajne programe zavoda za zapošljavanje i u finansijskom

portfoliju prihodi iz javnih izvora se kreću od 50-70% .• Finansijski poticaji su ključna pretpostavka održivog djelovanja socijalnih

preduzeća za radnu integraciju. Omjer marginalizovanih grupa i stalno uposlenih je 1-3 u korist marginalizovanih grupa u socijalnom preduzeću.

AT Centar BANBAN je tvrtka za zapošljavanje, čiji je glavni cilj reintegracija bivših dugotrajno nezaposlenih osoba na tržište rada, kroz privremeno zapošljavanje u normalnim uvjetima na tržištu. Njihov rad temelji se na 3 stuba: socijalni, ekonomski i ekološki stub. Dobitnici su nekoliko nagrada, između ostalog, certificirani su od strane Quality Austria, pečatom odobrenja za integraciju socijalnih poduzeća.www.oekoservice.atwww.ban.at



Page 8

,AT Udruženje Chance BUdruženje Chance B nudi socijalne usluge za osobe s invaliditetom u regiji Istočne Štajerske više od 20 godina, s podrškom za više od 2500 osoba svake godine u svim okruzima u istočnoj Štajerskoj.

Udruženje Chance B je 1986. osnovano kao samouslužno udruženje od strane roditelja s djecom i mladima sa poteškoćama u razvoju, kao i nastavnika iz Gleisdorf glavne škole za djecu s mentalnim i fizičkim invaliditetom. Od tada, Chance B je tijelo koje zastupa interese osoba s invaliditetom i njihovih porodica.www.chanceb.at

AT Impact Hub ViennaImpact Hub je profesionalni član zajednice koji adresira društveni utjecaj i inovaciju kroz saradnju. Svojim članovima nudi jedinstveni ekosistem resursa, inspiracije i mogućnosti saradnje za povećanje utjecaja. Impact Hub je domaćin radnih prostora, radionice, događaja i uspostavljanja veze za različite pojedince i organizacije. Dio je globalne mreže povezanih zajednica koje omogućuju suradnju poduhvata ove vrste. www.vienna.impacthub.net



Page 9

AT MICHL Cafe RestoranMICHL kafić - restoran je društveni projekt neprofitnog, društvenog poduzeća Beč - Radna integrativna preduzeća i obuka, s ciljem omogućavanja dugotrajno nezaposlenih i osoba s invaliditetom, kako bi opet bili dio radne snage. MICHL je primio Eko-oznaku za turizam, a kao dio Radnih Integrativna preduzeća i obuka certificiran je kao Eko-biznis. U pripremi hrane i odabira dobavljača, MICHL obraća veliku pažnju na fer-trade proizvode, ekološku i socijalnu održivost.www.michls.at

AT Dijalog u mrakuDijalog u mraku je brand Dijaloga socijalnog poduzetništva, koji podržava organizacije diljem svijeta s aktivnostima implementacije izložbi Dijalog u mraku, koje se temelje na sistemu socijalne franšize. Misija Dijaloga u mraku je olakšati socijalno uključivanje marginaliziranih ljudi na globalnoj razini. Za cilj ima podizanje svijesti i stvaranje toleranciju različitosti u javnosti, a da bi se postigao taj cilj organizuju se izložbe, kao i poslovne radionice i događanji u potpunom mraku koji za cilj imaju podsticanje promjene u promišljanjima učesnika.www.imdunkeln.at

EU Mreže socijalnih preduzećaEU ENSIE – Europska mreža društvenih poduzeća za radnu integracijuENSIE želi pridonijeti održivom razvoju Europske unije kroz: podršku razvoju radne i društvene integracije marginaliziranih skupina, podršku ekonomskoj održivosti društvenih poduzeća za radnu integraciju te promociju jednakih mogućnosti. ENSIE trenutno okuplja 26 nacionalnih i regionalnih mreža koje predstavljaju 18 zemalja Europske unije, Srbiju i Švicarsku. Sve mreže, sukladno lokalnim uvjetima i prilikama, doprinose ostvarenju cilja društvene integracije najugroženijih skupina. Mreže ukupno obuhvaćaju djelovanje 2.400 društvenih poduzeća za radnu integraciju te više od 378.000 radnika/ica. ENSIE na europskoj razini najveći broj aktivnosti usmjerava zagovaračkim procesima u svim segmentima poslovanja društvenih poduzeća za radnu integraciju (javna nabava, politike i mjere poticanja zapošljavanja marginaliziranih skupina...).http://www.ensie.org



Page 10

AT Udruga društvenih preduzeća – BDVUdruga socijalnih poduzeća u Austriji je zagovaračka organizacija neprofitnih društvenih poduzeća, koja predstavlja širom zemlje interese tih poduzeća i njihovih zaposlenika. Ona funkcionira kao mreža za neprofitne, socijalno osviještene organizacije, te organizacije koje se bave zapošljavanjem gdje se omogućava vitalna veza između lokalnog, nacionalnog i europskog nivoa. Svih 250 članova ove udruge, s oko 42.000 zaposlenih godišnje, neprofitna su društvena poduzeća i rade u sektoru zapošljavanja sa zajedničkim ciljem da (ponovno) integriraju dugotrajno nezaposlene osoba na tržište rada. www.bdv.at

RREUSE – Europska mreža društvenih poduzeća za ponovnu uporabu i reciklažu

www.rreuse.orgRREUSE je prva europska krovna organizacija društvenih poduzeća s djelatnostima u ponovnoj uporabi, popravcima i recikliranja otpada. RREUSE održivost vidi kroz tri stupa razvoja - zaštiti okoliša, socijalnoj pravednosti i ekonomskoj održivosti.RREUSE ima trenutno 26 članova iz 15 europskih zemalja i jednog člana iz SAD-a. Članovi RREUSE mreže su nacionalne i regionalne mreže društvenih poduzeća u sektoru ponovne uporabe i recikliranja. Mreže ukupno obuhvaćaju djelovanje 77.000 radnika/ica i više od 60.000 volontera.RREUSE lobira na europskoj razini za politike koje idu u korist popravaka, prenamjene i produženja kraj vijeka trajanja proizvoda kako bi se izbjeglo da postanu otpad prerano. Osim toga, RREUSE lobira za politike razvoja društvene ekonomije, naručito u segmentu zapošljavanja i osposobljavanja marginaliziranih skupina u sektoru zelene ekonomije.Na nivou politika najznačajnija zajednička postignuća EU mreža se vežu za:• Povoljniji položaj SP uvođenjem nove EU direktive u procesu nabavki. Ova direktiva omogućava

proces lobiranja unutar svih članica EU za usklađivanje domaće legislative sa novim direktivama.• Ratificiranje UN konvencije i obavezi provođenja u EU.• Donošenje EU strategije o smanjenju siromaštva i povećanje zapošljivosti



Page 11

Ciljne grupe socijalnog preduzetništvaPrema praksama razvijenih zemlja, kao što je na primjer Austrija, u teško zapošljive kategorije koje su u fokusu podrške socijalnog preduzetništva spadaju dugoročno nezaposleni (više od jedne godine) kojima je potrebna socijalna i profesionalna integracija, i to: osobe starije od 50 godina, osobe sa invaliditetom, beskućnici, bivši zatvorenici i ovisnici, migranti, kao i druge kategorije koje imaju problema sa uključivanjem na tržište rada. Zavodi za zapošljavanje imaju odlučujuću ulogu u određivanju pojedinaca koji će se podržati kroz socijalna preduzeća i tako nastojati da se ponovo integrišu na tržište rada. Proces integracije obuhvata obuku i privremeno zapošljavanje u socijalnom preduzeću koje se bavi privrednom djelatnošću, uz neophodnu psiho-socijalnu i socio-ekonomsku podršku. Nakon isteka određenog roka (od 3 do 12 mjeseci), ova se lica nastoje zaposliti u poslovnom sektoru, čime se uloga socijalnih preduzeća u njihovoj socio-ekonomskoj rehabilitaciji i integraciji smatra ispunjenom. Iako su ciljevi socijalnih preduzeća primarno socijalne prirode, u svom se poslovanju ova preduzeća ne razlikuju od komercijalnih, jer je od presudnog značaja da zaposleni koji se ovim putem integrišu na tržište rada nauče da rade i funkcionišu prema principima koji važe u tržišnoj ekonomiji. Jedan dio izvora finansiranja socijalna preduzeća obezbjeđuju kroz odgovarajuće javne subvencije i fondove, ali veći dio dolazi iz komercijalnog poslovanja. Eventualno ostvareni višak prihoda nad rashodima se ponovo reinvestira u poslovanje. U poređenju s ekonomski razvijenijim zemljama, sa aspekta zapošljivosti, u BiH je lista ranjivih grupa, nažalost, mnogo šira. U zemljama sa razvijenom tradicijom i praksama socijalnog preduzetništva, postoje specifični vidovi podrške i diferencijacija preduzeća koja imaju socijalni karakter, u odnosu na čisto profitna.Socijalna preduzeća diversifikuju svoje servise, lokalizujući svoje djelovanje. Svoju djelatnost također obogaćuju uključujući i druge društvene ciljeve, kao što je briga o životnoj sredini ili pružanje podrške i prilika osobama, posebno djeci, koja zbog invaliditeta ili neimaštine nemaju odgovarajuće šanse za obrazovanje, a time i za uključivanje na tržište rada, kao i institucijama koje rade sa ovim katagorijama. Uloga organizacija civilnog društva u BiH u promociji i pružanju podrške socijalnom preduzetništvuU BiH su organizacije civilnog društva, a ne preduzeća, primarni promoteri socijalnog preduzetništva. Sa jedne strane, one mogu da praktikuju osnivanje sopstvenih socijalnih preduzeća, kao što je to praksa u Sloveniji i Austriji. Međutim, u aktuelnom trenutku, druga značajna uloga uključuje promovisanje socijalnog preduzetništva, uz učešće u kreiranju javnih politika i prenošenju i uvođenju dobrih praksi socijalnog preduzetništva iz razvijenih zemalja. Organizacije civilnog društva u BiH treba da pokrenu odgovarajuće procese, radi boljeg razumijevanja, prihvatanja i pozicioniranja socijalnog preduzetništva, uključujući lobiranje kod institucija i aktivno učešće u procesima kreiranja strategija i programa podrške socijalnom preduzetništvu, u skladu sa praksama, konvencijama i direktivama EU. Pored kreiranja javnih politika, CSO treba da učestvuju i u planiranju budžeta za podršku socijalnom preduzetništvu, kao i u praćenju i nadgledanju efektivnosti provođenja preduzetih mjera. Pri tome je neophodna saradnja sa ostalim akterima, od lokalnog do BiH nivoa: relevantnim ministarstvima (rada i socijalne zaštite, privrede i finasija), javnim fondovima, zavodima za zapošljavanje, fondovima za profesionalnu rehabilitaciju invalida i ostalim relevantnim institucijama.



Regionalni uredPotoklinica 1671 000 SarajevoBosna i Hercegovinatel: +387 (0)33 532 757

Sehit Halil Ibrahim Cad. 55/3 Istinye, Istanbul, Turskatel: +90 212 277 8590 [email protected]

Ured u AlbanijiRr „Donika Kastrioti“,Kotoni Business Centre, K-2Tirana AlbaniaPh. no: +355 (4) 22 59 [email protected]

Ured u Bosni i HercegoviniObala Kulina Bana 2/1 71 000 SarajevoBosna i Hercegovinatel: +387 (0)33 834 [email protected]

Ured na Kosovu*Fazli Grajqevci 4/a 10 000, Pristina, Kosovotel: +377 38 220 [email protected]

Ured u Bivšoj Jugoslavenskoj Republici MakedonijiNikola Parapunov 41A1000 Skopjetel: +389 2 3225 [email protected]

Ured u Crnoj GoriDalmatinska 7881 000 Podgorica, Montenegrotel: +382 219 122/[email protected]

Ured u SrbijiŠpanskih boraca 22b, stan br. 1011 070 Novi Belgrade, Serbiatel: +381 11 3131 [email protected]

Ured u TurskojTunalı Caddesi 85/806680 Kavaklıdere / AnkaraPh. no: +90 312 426 [email protected]

Projektni partneri

FCG SIPU International AB Švedska

www.sipuinternational.se

Ecorys Internacional Holandija

www.ecorys.com

Međunarodni centar za OCD

treninge i istraživanja (INTRAC)

Velika Britanija

www.intrac.org

Fondacija partnera za lokalni

razvoj (FPDL) Rumunija

www.fpdl.ro

EUCLID mreža, Velika Britanija

www.euclidnetwork.eu

Udruga za razvoj civilnog društva

(SMART) Hrvatska

www.smart.hr

Kontakt podaci:

O TACSO projektu:

Projekat Tehnička podrška organizacijama civilnog društva (TACSO) je projekat finansiran od strane Evropske unije (EU) koji pruža tehničku podršku i pomoć organizacijama civilnog društva u zemljama korisnicama Instrumenta predpristupne pomoći IPA (Zapadni Balkan i Turska). TACSO 1 projekat počeo je sa radom u augustu 2009 godine, produžen je 2011. godine i zvanično je završio sa radom u augustu 2013. Projekat TACSO 2 započeo je u augustu 2013. i implementiraće se do augusta 2017. godine.

TACSO misija je unaprijeđenje kapaciteta i akcija OCD, kao i njihove demokratske uloge. Kroz TACSO aktivnosti izgradnje kapaciteta, podrške i pomoći, cilj je postići ojačano civilno društvo i razvoj povoljnog okruženja za razvoj civilnog sektora i kulture. Dok će TACSO 2 će nastaviti pružati podršku razvoju povoljnog oruženja za civilno društvo u skladu sa pravcima i aktivnostima uspostavljenim tokom prve četiri godine, postoje i četiri ključne teme koje će biti fokus aktivnosti projekta:

1. Dalje jačanje uloge civilnog društva u nacionalnim procesima demokratizacije i pridruživanja;

2. Unaprijeđenje komunikacije i vidljivosti doprinosa civilnoga sektora razvoju društva;

3. Podrška u otkrivanju novih strategija i pristupa za mobilisanje sredstava potrebnih da bi se civilnom društvu obezbjedila održivost i razvoj; i

4. Poboljšanje pravnih i institucionalnih okvira za aktivnosti civilnog društva.

Dva nova aspekta dodata su u obaveze projekta TACSO 2, program Ljudi ljudima (People 2 People - P2P) i postepeno prenošenje TACSO usluga na lokalne resursne centre.

*This designation is without prejudice to positions on status, and is in line with UNSCR 1244 and the ICJ Opinion on the Kosovo declaration of independence

Documents

Zašto tematski broj biltena o socijalnom preduzetništvu?smartstart4u.org/sites/default/files/Tehnička podrška organizacijama civilnog... · Kao takve ove teme (socijalno preduzetništvo,