Vlada Republike HrvatskeUred za udruge

Ovaj projekt financira Europska unijaProjekt sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske

• 12 •

Zaštita prirode

Zaštićena područjaTemeljem Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine 80/13), postoji devet kategorija zaštićenih područja:

– strogi rezervat– nacionalni park– posebni rezervat– park prirode– regionalni park– spomenik prirode– značajni krajobraz– park-šuma– spomenik parkovne arhitekture. Zaštićena područja raspoređuju se u razrede držav-nog značenja i lokalnog značenja.Zaštićena područja od državnog značenja su: stro-gi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat i park prirode.

Zaštićena područja od lokalnog značenja su: regi-onalni park, spomenik prirode, značajni krajobraz, park-šuma i spomenik parkovne arhitekture.

Zaštićenim područjima upravljaju javne ustanove. Javne ustanove za upravljanje nacionalnim parkom i parkom prirode osniva Republika Hrvatska ured-bom Vlade. Javne ustanove za upravljanje ostalim zaštićenim područjima i/ili drugim zaštićenim di-

jelovima prirode osnivaju predstavnička tijela jedi-nice područne (regionalne) samouprave odlukom.

Javne ustanove obavljaju djelatnost zaštite, održa-vanja i promicanja zaštićenog područja u cilju za-štite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i održi-vog korištenja prirodnih dobara, nadziru provođe-nje uvjeta i mjera zaštite prirode na području ko-jim upravljaju te sudjeluju u prikupljanju podataka u svrhu praćenja stanja očuvanosti prirode (moni-toring).

Upisnik zaštićenih područja Referentna baza i jedini službeni izvor podataka o zaštićenim područjima u Republici Hrvatskoj je Upi-snik zaštićenih područja Uprave za zaštitu prirode Ministarstva zaštite okoliša i prirode. Prema Upisni-ku zaštićenih područja Ministarstva zaštite okoliša i prirode (stanje 9. rujna 2015.) u Republici Hrvat-skoj ukupno je zaštićeno 408 područja u različitim kategorijama.

Zaštićena područja danas obuhvaćaju 8,56% uku-pne površine Republike Hrvatske, odnosno 12,23% kopnenog teritorija i 1,94% teritorijalnog mora. Naj-veći dio zaštićene površine su parkovi prirode (4,56% ukupnog državnog teritorija).

Međunarodno zaštićena područja u Republici HrvatskojRamsarska područja su vlažna staništa uvrštena na Listu močvara od međunarodne važnosti, suklad-no Konvenciji o močvarama od međunarodne važ-nosti, naročito kao staništa ptica močvarica (Ram-sarska konvencija). U Republici Hrvatskoj upisano je pet područja, od kojih su dva unutar projektnog po-dručja – Lonjsko i Mokro polje te Crna mlaka.

Misija ove konvencije je „očuvanje i mudro korište-nje svih vlažnih staništa kroz aktivnosti na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini, putem međunarodne suradnje, kao doprinos postizanju održivoga razvo-ja diljem svijeta”.

Što je Natura 2000?Natura 2000 je ekološka mreža sastavljena od po-dručja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i staniš-nih tipova Europske unije. Njezin cilj je očuvati ili ponovno uspostaviti povoljno stanje više od tisuću ugroženih i rijetkih vrsta te oko 230 prirodnih i po-luprirodnih stanišnih tipova. Do sada je u ovu eko-lošku mrežu uključeno oko 30.000 područja na go-tovo 20% teritorija EU, što je čini najvećim sustavom očuvanih područja u svijetu.

foto: Boris Krstinić

foto: Boris Krstinić foto: Boris Krstinić

• 32 •

Ekološka mreža RH (Natura 2000)Ekološka mreža Republike Hrvatske, proglaše-na Uredbom o ekološkoj mreži (NN 124/2013, NN 105/15), predstavlja područja ekološke mreže Europ-ske unije Natura 2000.

Ekološku mrežu RH (mrežu Natura 2000) čine po-dručja očuvanja značajna za ptice – POP (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog sta-nja divljih vrsta ptica od interesa za Europsku uni-ju, kao i njihovih staništa, te područja značajna za očuvanje migratornih vrsta ptica, a osobito močvar-na područja od međunarodne važnosti) i područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove – POVS (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje po-voljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih stani-šta, kao i prirodnih stanišnih tipova od interesa za Europsku uniju).

Ekološka mreža Republike Hrvatske obuhvaća 36,67% kopnenog teritorija i 16,39% obalnog mora, a sastoji se od 571 poligonskog Područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove (POVS), 171 toč-kastih Područja očuvanja značajnih za vrste i staniš-ne tipove (najvećim dijelom špiljski objekti) (POVS) te 38 poligonskih Područja očuvanja značajnih za ptice (POP). EU direktive - temelj mreže Natura 2000Direktiva o pticama i Direktiva o staništima pred-stavljaju srž EU zakonodavstva u zaštiti prirode.Direktiva o pticama usvojena je 1979. godine, a nje-zin je cilj zaštititi sve divlje ptice i njihova najvažnija staništa diljem EU.Godine 1992. EU je usvojila Direktivu o staništima. Ona uvodi slične mjere zaštite europske flore i faune

kao i Direktiva o pticama, no, osim ptica, obuhvaća dodatnih 1000 vrsta (biljaka, sisavaca, gmazova, vo-dozemaca, riba, određenih skupina beskralješnjaka) te više od 230 stanišnih tipova (nekih vrsta močvar-nih, travnjačkih, šumskih, morskih i drugih staništa). Upravljanje područjima Natura 2000Natura 2000 često se poistovjećuje sa zaštićenim područjima u kojima su ljudske djelatnosti značaj-no ograničene ili čak isključene radi očuvanja bio-loške raznolikosti. Međutim, Natura 2000 počiva na drugim postavkama. Cilj upravljanja je održati ili po-boljšati povoljno stanje očuvanosti ciljnih vrsta i sta-ništa određenog područja. Često je to moguće bez propisivanja bitnih ograničenja, mjerama očuvanja koje provode ljudi koji, u suživotu s prirodom, dijele svoj životni prostor s ugroženim vrstama i staništi-ma. Njezin cilj nije zaustaviti sveukupne razvojne ak-tivnosti nego, naprotiv, postaviti mjerila prema ko-jima će se one moći odvijati, a da pritom očuvaju biološku raznolikost.

Osnovni način upravljanja Natura područjem je do-nošenje plana upravljanja u suradnji s lokalnim dio-nicima. Njime se utvrđuju potrebne mjere i akcije za očuvanje ciljnih vrsta i stanišnih tipova toga područja.

Izvor: http://www.dzzp.hr

2 • foto: Goran Šafarek

• 54 •

5

6

1

4

3

21

2

3

4

5

7

6

8

12

1014

9

11

13

15

16

17

1819

21

20

22 24

25

23

29

32

48

28

26

27

30

31

33

34

35

36

3738

39

40

42

41

43

44

4546

47

1

56

10

4

3

8

11

9

2

12

14

15

16

13 17

19

18

20

22

23 25

2729

21

24

2628

30

33

32

31

34

37

35

36 3839

40

41 42

43

4445

7

Zaštićeno područje /1/NATURA 2000 - Područja očuvanjaznačajna za vrste i stanišnetipove /2a/NATURA 2000 - Područja očuvanja značajna za ptice /2b/Prijeklop područja 1 i 2RijekeGranica županije

TUMAČ

NATURA 2000 - Područja očuvanja značajna za ptice /2b/1. Pokupski bazen2. Sava kod Hruščice3. Turopolje4. Ribnjaci uz Česmu5. Donja Posavina6. Jelas polje

NATURA 2000 - Područja očuvanjaznačajna za vrste i stanišnetipove /2a/1. Žumberak - Samoborsko gorje2. Kupa3. Sutla4. Potok Bregana5. Jastrebarski lugovi6. Ribnjaci Crna Mlaka7. Klinča sela8. Cret Dubravica9. Stupnički lug10. Ribnjaci Pisarovina11. Potok Dolje12. Cret Blatuša13. Medvednica14. Klasnići15. Gornji Hruševec - potok Kravarščica16. Šaševa - cret17. Vejalnica i Krč18. Maja19. Odra kod Jagodna20. Područje uz Maju i Brućinu21. Odransko polje22. Zrinska gora23. Petrinjčica24. Žutica

Zaš tić ena područ ja /1/1. Žumberak - Samoborsko gorje2. Slapnica3. Japetić4. Brežuljak kod Smerovišća5. Tepec-Palačnik-Stražnik6. Okić-grad7. Jastrebarski lugovi8. Crna Mlaka9. Cret Dubravica10. Petrova gora s Biljegom11. Sava - Strmec12. Stupnički lug13. Babji zub - Ponikve14. Cret Đon močvar15. Mikulić potok - Vrabečka gora16. Markovčak - Bistra17. Bliznec - Šumarev grob18. Medvednica19. Gračec - Lukovica - Rebar20. Rauchova lugarnica - Desna trnava21. Tusti vrh - Kremenjak22. Pušinjak - Gorščica23. Savica24. Lipa na Medvednici

25. Goranec26. Zelinska glava27. Turopoljski lug i vlažne livade uz rijeku Odru28. Odransko polje29. Kotar - Stari gaj30. Varoški lug - šuma31. Varoški lug32. Brdo Djed33. Novakuša34. Česma35. Moslavačka gora36. Rakita37. Sunjsko polje38. Dražiblato39. Lonjsko polje40. Krapje Đol41. Prašnik42. Muški bunar43. Pašnjak Iva44. Jelas ribnjaci - dio45. Jelas polje46. Bara Dvorina47. Gajna48. Strossmayerovo šetalište

25. Područje oko špilje Gradusa26. Varoški Lug27. Područje oko Hrvatske Kostajnice28. Ribnjak Dubrava29. Dolina Une30. Česma - šume31. Sunjsko polje32. Lonjsko polje33. Ilova34. Psunj35. Banićevac36. Davor - livade37. Sava nizvodno od Hrušćice38. Vlakanac-Radinje39. Pričac - Lužani40. Jelas polje s ribnjacima41. Južni Dilj42. Šume na Dilj gori43. Lonđa, Glogovica i Breznica44. Dvorina45. Gajna

KARTAzaštićenih područjai ekološke mrežeNATURA 2000 na području Grada Zagreba,Zagrebačke županije,Sisačko-moslavačke županijei Brodsko-posavske županije

Kartografija: OIKON - Institut za prinijenjenu ekologiju, Kolovoz, 2015.

0 10 20 50 km

Mjerilo 1 : 920.000 na formatu papira; Koordinatni sustav: HTRS 96 TM; Projekcija: Transverse Mercator

ZAGREB

VelikaGorica

Sisak

Petrinja

Kupa

Una

Sava Lonja

Česma

Odra

Kutina

Nova Gradiška

Slavonski Brod

Samobor

Zaprešić

Grafičko oblikovanje i tisak

• 76 •

Zagrebačka županija

Područje Zagrebačke županije karakterizira bogat-stvo prirodne atrakcijske osnove, u kojoj se ističu šume, krški fenomeni, vinogradi, ribnjaci, močvar-ni prostori, raznolika flora i fauna itd. Zagrebačka županija raspolaže izuzetnom raznolikošću krajolika (šumski prostori Žumberačkog gorja i Medvednice, brežuljkasti dio Zagorja, Prigorja i Plešivice te ravni-ce Turopolja, Posavine, Moslavine i Pokuplja), od ko-jih su mnogi zaštićeni.

Na području Zagrebačke županije nalazi se 30 za-štićenih područja – 12 posebnih rezervata (dva bo-tanička, tri ornitološka, jedan zoološki, šest šumske vegetacije), jedna park-šuma, četiri značajna krajo-braza, tri spomenika prirode (jedan geomorfološ-ki, dva rijetka primjerka drveća) te osam spomenika parkovne arhitekture. Zaštićena područja zauzimaju 37.690,2 ha, što je 12,2% površine Županije.Parkom prirode Medvednica i Parkom prirode Žum-berak-Samoborsko gorje upravljaju zasebne Javne ustanove. One upravljaju sa šest zaštićenih područ-ja i zaštićenim dijelovima prirode na području nave-denih parkova prirode.

S preostala 22 zaštićena područja i dijelovima eko-loške mreže na području Zagrebačke županije upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim dijelovima priro-de na području Zagrebačke županije ‘’Zeleni prsten’’ koja je započela s radom sredinom 2008. godine.

Na području Zagrebačke županije unutar Ekološke mreže, odnosno Nature 2000 nalazi se pet među-narodno važnih područja za ptice (POP): Sava kod Hruščice, Turopolje, Donja Posavina, Pokupski ba-zen i ribnjaci uz Česmu.

Također, na području Županije su i 23 područja važ-na za očuvanje staništa i drugih svojti osim ptica (POVS): Cret Dubravica, Vugrinova špilja, Gornji Hruševec – potok Kravarščica, Klasnići, Medved-nica, Česma – šume, Varoški lug, Ribnjaci Pisarovi-na, Sava nizvodno od Hrušćice, Stupnički lug, Žum-berak, Samoborsko gorje, Medvednica, Kupa, Odra kod Jagodna, Žutica, Ribnjaci Crna mlaka, Klinča Sela, Sutla, Ribnjaci Siščani i Blatnica, Odransko polje, Jastrebarski lugovi, Lonjsko polje i Ribnjak Dubrava.

6 •6 •

Rijeka Sava u najzapadnijem dijelu Zagrebačke županije prelazi iz gornjeg u donji nizinski tok te je u prošlosti stvorila brojne riječne oblike (mean-dre, rukavce, močvare, jezera...). Iako su isti velikim dijelom nestali i pro-mijenjeni još uvijek su neposredno uz tok rijeke prisutni te kao prirodne vrijednosti zaštićeni u različitim oblicima zaštite. • foto: Foto klub Klik

• 98 •

Krajobrazna vrijednost Posavine ogleda se u mozaiku naselja, poljodjelskih površina i nizinskih staništa, odnosno dio je ruralne baštine koja je nastala i očuvala se zahvaljujući upravo lokalnom stanovništvu.

Smještaj ornitološkog rezervata Sava–Strmec oko rijeke Save koja je na selidbenom koridoru mnogih vrsta omogućava raznolikim vrstama područje za gniježđenje, zimovanje ili sigurno preletničko područje za odmor.

foto: Tomica Rubinić

foto: Tomica Rubinić

foto: Foto klub Klik

foto: Goran Šafarek

foto: Foto klub Klik

foto: Goran Šafarek

Javna ustanova Zeleni prsten Zagre-bačke županije u suradnji sa Općinom Orle, 2009. godine pokrenula je mani-festaciju “Kosci za kosce” kojom se u Selcu (Veleševec) na Odranskom po-lju obilježava početak košenja livada za kosce. Cilj je očuvanje ugrožene ptice kosca, kao i edukacija lokalnog stanovništva o načinu i terminu koš-nje prilagođenom toj vrsti.

Obzirom na uređenost toka rijeke Save i širenja urbanih dijelova, malo koje pod-ručje u Hrvatskoj ima tako veliku biora-znolikost na tako malom području, a u blizini velikog grada. Zbog ekološkog pri-tiska na velikim dijelom urbanizirana i industrijalizirana područja koja ih okru-žuju, zaštićena područja imaju zapravo funkciju „utočišta“ za divlje svojte.

Kako bi privukli ženke, u vrijeme parenja mužjaci postupno mijenjaju boju u nebe-skoplavu. Što je savršenija plava boja – bit će više potomstva!

• 1110 •

Sisačko-moslavačka županija

Sisačko-moslavačka županija nalazi se u središnjoj Hrvatskoj i prostorno je jedna od većih županija, a graniči s pet županija i na jugu izlazi na državnu gra-nicu s Republikom Bosnom i Hercegovinom.

Raznolikost i bogatstvo prirode na području Žu-panije rezultat su specifične geološke građe koja je oblikovala raznolik krajobraz starih panonskih gorja i bogate aluvijalne ravnice uz rijeku Savu – Posavinu, koje su uslijed duge povijesti bivanja ljudi na ovom području i tradicionalnog korištenja prostora očuva-le veliku biološku raznolikost s velikim udjelom za-štićene flore i faune.

Na području Sisačko-moslavačke županije zaštiće-no je 12 područja u kategorijama posebni rezervat (botanički i tri ornitološka), park prirode, regional-ni park, park-šuma, četiri značajna krajobraza i spo-menik parkovne arhitekture. Upravljanje ovim zašti-ćenim područjima je u nadležnosti javne ustanove Zaštita prirode SMŽ, a upravljanje Parkom prirode Lonjsko polje je u nadležnosti vlastite javne ustanove.

Na području Županije se nalazi 21 područje ekološ-ke mreže NATURA 2000, dva međunarodno važ-na područja za ptice (POP) i 19 područja važna za očuvanje staništa i drugih svojti osim ptica (POVS).Nažalost, na području Županije još se nalaze značaj-ne površine onečišćene minama, a dio tih površina obuhvaća i pojedina zaštićena područja, što utječe na nemogućnost učinkovitog upravljanja i održivog korištenja.

Duboka povezanost čovjeka i prirode otvara mo-gućnosti skladnog i ravnomjernog razvoja za čovje-ka i zajednicu uvažavajući prirodne datosti područja i racionalno korištenje prirodnih resursa, a očuvano nasljeđe prošlosti postaje temelj razvojnih strategi-ja za napredak budućih generacija.

10 •

Prirodni tok rijeke Save, koja na području Posavine oblikuje brojne meandre, omogućio je očuvanje prirodnih i doprirodnih staništa velike biološke raznolikosti, a ruralna naselja formirana su na povišenim zonama koje su sigurne tijekom poplava. • foto: Boris Krstinić

• 1312 •12 • • 13

Očuvanje tradicionalnih poljoprivrednih djelatnosti Posavci njeguju iz ljubavi, a jata posavskih gusaka dio su folklora ruralnih naselja uz rijeku Savu.

foto: Boris Krstinić

foto: Boris Krstinić

foto: Boris Krstinić

foto: Kata Benac foto: Boris Krstinić

foto: Goran Šafarek

Mozaični krajobraz uz rijeku Savu, njene pritoke i “mrtvaje” u svojim šumarcima vrba i topola, starim šumama hrasta lužnjaka, vlažnim livadama i barama omogućava boravak brojnim vrstama ptica koja su dio ekološke mreže NATURA 2000.

Na ušću Odre u Kupu, a Kupe u Savu prije više tisućljeća bilježe se naselja na području sadašnjeg Siska, grada kojeg su oblikovale rijeke i koji živi na njihovim obalama.

• 1514 •

Lonjsko polje

Park prirode Lonjsko polje – živući krajobraz i poplavni ekosustav srednjeg toka rijeke Save

Park prirode Lonjsko polje – živući krajobraz i poplavni ekosustav srednjeg toka rijeke Save.

O raznolikosti Hrvatske svjedoči Park prirode Lonjsko polje, jedno od najvećih zaštićenih po-plavnih područja dunavskog sliva, smješteno uz rijeku Savu od Siska do Stare Gradiške. Osim u ljepoti krajolika i očuvane drvene arhitekture, vlažnim livadama i pašnjacima, poplavnim ni-zinskim šumama hrasta lužnjaka i poljskog jase-na te slikovitom prizoru tradicionalnog sustava pašarenja, možete uživati i u promatranju ptica, šetnji, vožnji čamcima i kanuima, biciklizmu, ja-hanju, fotosafariju ili ribolovu.

Rukavci, bare i vlažne livade i pašnjaci staništa su ptica močvarica, među kojima su i rijetke vrste u

mnogim dijelovima Europe. Do sada je ovdje za-bilježeno 250 vrsta ptica, od kojih se 170 tu i gni-jezdi, pa su pojedina područja poput Krapje đola i Rakita zaštićena kao posebni ornitološki rezer-vati. Lonjsko polje jedno je od najvećih mrjestili-šta ribe u Europi, a na njegovim pašnjacima bora-ve izvorne pasmine domaćih životinja – posavski konj, hrvatski hladnokrvnjak i turopoljska svinja.

Slikovita sela s tradicijskim posavskim drvenim kućama smještena uz rijeke i rukavce savršeno su uklopljena u krajobraz i odraz su stroge orga-nizacije prostora podređene vodi i poplavi. Jed-no od takvih sela je selo Čigoč, prvo proglašeno Europsko selo roda, te selo Krapje – selo gradi-teljske baštine. Ne može se zaobići niti selo Mu-žilovčica, Repušnica i Osekovo, iz kojih se pruža prekrasan pogled na Lonjsko polje, bilo da je po-plavljeno ili suho.

Površina: 50.650 km2

Godina proglašenja: 20. ožujka 1990.

Park prirode uvršten je 1989. na popis područja važnih za ptice Europe (IBA).

Od 1993. na popisu je vlažnih staništa od među-narodnog značaja Konvencije o zaštiti vlažnih sta-ništa (RAMSAR).

14 •

Velika biološka raznolikost vlažnih staništa ovisi o poplavama i očuvanom mikroreljefu, a naša najveća močvara uz rijeku Savu Lonjsko polje primjer je očuvanih prirodnih i doprirodnih stanišnih tipova od međunarodnog značaja. • foto: Luka Tomac

• 1716 • • 17

Na području Lonjskog polja oduvijek su ljudi živjeli u ritmu prirode i njezinih zakona, pa tako i čestih poplava koje zelena polja i livade pretvore u velike vodene površine. Uslijed toga je tradicionalna poljoprivreda i ekstenzivno stočarstvo s naglaskom na uzgoj autohtonih pasmina konja i svinja važna gospodarska djelatnost lokalnog stanovništva.

foto: Boris Krstinić

foto: Boris Krstinić

foto: Boris Krstinić

foto: Boris Krstinić

foto: Boris Krstinić

Bogatu ornitofaunu moguće je pratiti tijekom cijele godine jer osim ptica stanarica, brojne vrste se bilježe i tijekom zimskih mjeseci.

• 1918 •

Brodsko-posavska županija

Dolina Save oduvijek je bila privlačno mjesto za ži-vot. Tako je bilo i u Brodskom Posavlju. Važan dio tradicijskog života u Posavini bili su učenje i preno-šenje znanja o rijeci te strahopoštovanje prema rijeci. Isprepleteni rad čovjeka i rijeke na ovim je prostori-ma stvorio i sačuvao vrijedna staništa kakva su da-nas rijetka u Europi. Čak je sedam od ukupno osam zaštićenih područja u Brodsko-posavskoj župani-ji čvrsto vezano i ovisno o rijeci Savi i njezinim pri-tokama. To su vlažni (poplavni) travnjaci, poplavne šume, ekstenzivni šaranski ribnjaci, manji vodotoci i bare. Pod upravom Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Brodsko-posavske žu-panije – Natura Slavonica je ukupno sedam zaštiće-nih područja, a osmo zaštićeno područje u Župani-ji je park prirode Lonjsko polje pod upravom Javne ustanove Park prirode Lonjsko polje. U Brodsko-posavskoj županiji također se nalazi 16 područja ekološke mreže Natura 2000, a 12 ih pove-zano sa Savom i pritokama. Dva područja ekološke mreže su područja očuvanja značajna za ptice (POP), a 14 područja su područja očuvanja značajna za vr-ste i staništa (POVS).

Područje uz Savu Brodsko-posavske županije boga-to je specifičnom florom i faunom koja je još uvijek nedovoljno istražena. Do sada su se na ovome po-dručju ponajviše provodila botanička, herpetološka i ornitološka istraživanja. Djelatnici Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Brod-sko-posavske županije – Natura Slavonica provode godišnje monitoringe bijele rode, štekavca, breguni-ca, zimsko prebrojavanje ptica, monitoring čestih vr-sta ptica, jelenka i kockavice. Sudjelovali su sa službe-nim prstenovačima Zavoda za ornitologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u prstenovanju u mješovitoj kolonije čaplji i žličarki na Jelas ribnjaci-ma i prstenovanju bijelih roda. Javna ustanova ta-kođer surađuje s Brodskim ekološkim društvom u zaštiti autohtonih pasmina na značajnom krajobra-zu Gajna.

Jedan od problema upravljanja zaštićenim područji-ma u Županiji je zagađenost minama. Nakon Domo-vinskog rata čak dvije prašume u Županiji, zaštiće-ne u kategoriji posebnih rezervata šumske vegetacije, bile su minski sumnjive. O važnosti ovih zaštićenih područja dobro govori činjenica da su to jedine sa-

čuvane prašume u Slavoniji. Godine 2015. razmini-rana je prašuma hrasta lužnjaka Prašnik. Prašnik je posljednji izvorni ostatak glasovitih slavonskih nizin-skih šuma opisanih u djelima književnika Josipa Ko-zarca. Nadamo se skorom razminiranju brdske pra-šume hrasta kitnjaka i bukve Muški bunar.

Do sada još nije bilo zaštićene geološke baštine u Županiji. Vjerujemo da će se to ubrzo promijeniti budući da je u postupku proglašenje zaštite za ka-njon Pljuskara, važno nalazište fosila u blizini Slavon-skog Broda.

18 • Značajni krajobraz Gajna - spoj kulturne i prirodne baštine • foto: Josip Sudić

• 2120 •20 • • 21

Podolska goveda kao kritično ugrožena hrvatska pasmi-na svojom ispašom održavaju biološku raznolikost i drže invazivne biljne vrste pod kontrolom. Trećina svih preo-stalih uzgajivača podolaca u RH nalazi se u Brodsko-po-savskoj županiji.

foto: Vesna Andrić

foto: Marina Kelava

foto: Vesna Andrić

foto: Vesna Andrić foto: Luka Tomac

foto: Šimo Beneš

Izgradnja nasipa i kanala dramatično je izmijenila posavske krajolike i vlažna staništa. Time su brojne tipične biljke postale rijetke. Među njima je i strogo zaštićena kockavica, proljetnica s crvenog popisa RH.

Uz regulaciju vodotoka, brze i dramatične promjene poljoprivredne prakse zadnjih desetljeća sve su veći izazov biljnim, životinjskim i gljivljim vrstama u borbi za opstanak

Bara Dvorina kraj Donje Bebrine tipični je mozaik vlažnih travnjaka, bara i poplavnih šumaraka u retencijskom području rijeke Save. Za poplava Dvorina postaje važno mrijestilište savskih riba dio kojih će zaostati u barama i mjesecima hraniti raznovrsne i brojne ptice močvarice.

Na zaštićenom pašnjaku Gajni koji ne dijeli sudbinu mnogih zaraštenih pašnjaka uz Savu se uz objekte tradicijske gradnje trenutno mogu vidjeti mnoge izvorne pasmine - posavski konj, (desno gore) slavonsko-srijemsko podolsko govedo, crna slavonska svinja, ovca cigaja, posavska guska. Pas hrvatski ovčar još uvijek je neizostavna pomoć slavonskim stočarima.

• 2322 •

O projektuOpćenitoZajednički pašnjaci na poplavnom području rijeke Save su specifični ekosustavi gdje opstanak vrsta i staništa ovisi o dinamici kojom Sava plavi pašnja-ke, ali i u neraskidivoj vezi s tradicionalnim eksten-zivnim načinom ispaše stoke i načinom upravljanja prostorom. Stoga, prirodnu baštinu na ovom pro-storu ne možemo sačuvati ako ne sačuvamo i onu kulturnu.

Naziv projektaSAVA kultura-NaturaPOPLAVNO PODRUČJE RIJEKE SAVE

- susret kulture i prirode NatječajIPA 2011Potpora organizacijama civilnog društva u razvo-ju partnerstva za održivo korištenje zaštićenih po-dručja u Hrvatskoj, uključujući potencijalna NATU-RA 2000 područja.

Opći cilj– izgraditi kapacitete organizacija civilnog društva za suradnju s javnim sektorom u provedbi aktivnosti koje zaštitu prirode integriraju u lokalni održivi druš-tveno-gospodarski razvoj

Specifični ciljevi– jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva u poplavnom području rijeke Save za razvoj partner-stva s javnim ustanovama u provedbi programa NA-TURA 2000 i njegovo uključivanje u lokalne politike održivog razvoja

– podizanje svijesti javnosti o važnosti očuvanja pri-rode i održivom korištenju prirodnih resursa za bu-dući održivi razvoj regije poplavnog područja rijeke Save od Zagrebačke županije do Brodsko-posavske županije

Ciljane skupine– lokalne organizacije i inicijative civilnog društva, javne ustanove za zaštitu prirode na državnoj i lo-kalnoj razini, općine, lokalne udruge poljoprivred-nika i proizvođača, lokalne lovačke udruge i udruge ribara, učenici unutar i oko zaštićenih područja, gra-đani koji žive na područjima u okviru Natura 2000 RezultatiProjekt je obuhvatio širok raspon aktivnosti. Broj-ne edukativne radionice omogućile su uključivanje dionika – korisnika zaštićenih područja u procese upravljanja zaštićenim područjima kroz osnivanje suradničkih vijeća zaštićenih područja kako bi ne samo stanovništvo vezano uz njih nego i ostali di-onici u drugim sektorima mogli doprinijeti uspješ-nom zajedničkom djelovanju na očuvanju prirodnih vrijednosti kroz održivo i razvojno korištenje. Osno-

vana su tri suradnička vijeća – za područje Odran-skog polja i Turopoljskog luga u Zagrebačkoj županiji, za Sunjsko polje u Sisačko-moslavačkoj županiji i za značajni krajobraz Gajnu u Brodsko-posavskoj župa-niji. Nakon konzultacija s dionicima o najboljim mo-delima i kroz međunarodnu suradnju i istraživanje izrađena je stručna analiza „Sudjelovanje u upravlja-nju prirodno vrijednim područjima u RH“ u kojem je ne samo analizirano sadašnje stanje nego su i dane preporuke donositeljima politika. Svi partneri zajed-no su sudjelovali i u brojnim zagovaračkim aktivno-stima – od slanja komentara u javnoj raspravi, rad-nih sastanaka s nadležnim tijelima do sudjelovanja u radu parlamentarnih odbora i radnih grupa uz Pro-gram ruralnog razvoja 2014-2020, Strategiju i akcijski plan zaštite prirode Republike Hrvatske, Savsku ko-misiju, a naročito pri izmjenama Zakona o poljopri-vrednom zemljištu koje su se odnosile na zajedničke pašnjake poplavnog područja rijeke Save.Izrađen je marketinški plan za neke od proizvoda izvornih pasmina domaćih životinja, održane su brojne radionice po školama u sve tri županije te se-minari o ekološkoj mreži – Naturi 2000. Tu je i niz promotivnih aktivnosti usmjerenih na širu javnost putem tiskanog materijala, letaka, brošure, mapa za-štićenih područja i ekološke mreže, mapa proizvo-đača, izložbi te ekosajma u Zagrebu na kojima će se prezentirati proizvodi ovih područja.

22 • foto: Luka Tomac

• 2524 •

Područje provedbeGrad Zagreb, Zagrebačka županija, Sisačko-mosla-vačka županija i Brodsko-posavska županija Projektni partneri

– Zelena akcija– Brodsko ekološko društvo – BED– Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovi-ma prirode Brodsko-posavske županije – Natura Sla-vonica

– Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirod-nim vrijednostima Sisačko-moslavačke županije

– Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područ-jima i drugim zaštićenim dijelovima prirode na po-dručju Zagrebačke županije ‘’Zeleni prsten’’

Vrijeme trajanja16. 9. 2014. – 16. 3. 2016. Ukupna vrijednost150.000,00 EUR Više o projektuhttp://zelena-akcija.hr/hr/programi/zastita_prirod-nih_resursa/sava_kultura_naturahttp://www.bed.hr/http://www.priroda-bpz.com/http://priroda-zagrebacka.hr/web/http://www.zastita-prirode-smz.hr/https://www.facebook.com/Sava-kultura-NATURA

ImpressumUrednici i autoriIris BenešMarko KošakLuka Tomac

NakladnikZelena akcija / Friends of the Earth Croatia

Autori fotografijaVesna AndrićKata BenacIris BenešŠimo BenešMarina KelavaFoto klub KlikBoris KrstinićTomica RubinićJosip SudićGoran ŠafarekLuka Tomac

Autori tekstovaVesna AndrićKata BenacIris BenešMaja Vrančić

LekturaAnka Munić

Grafičko oblikovanjeTomislav Turković, www.ttom.info

TisakPrinteraj, Zagreb

Naklada1000

ISBN953-6214-41-5978-953-6214-41-99789536214419

Prosinac, 2015.

foto: Boris Krstinić foto: Boris Krstinić

foto: Boris Krstinić

POPLAVNO PODRUČJE RIJEKE SAVE - SUSRET KULTURE I PRIRODE

Ovaj projekt financira Europska unijaProjekt sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske

Ova publikacija izrađena je uz pomoć Europske unije.Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost Zelene akcije i partnera i ne odražava nužno gledišta Europske unije.

Vlada Republike HrvatskeUred za udruge

Brodskoekološkodruštvo – BED

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Brodsko-posavske županije - Natura Slavonica

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Sisačko-moslavačke županije

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim dijelovima prirode na području Zagrebačke županije - "Zeleni prsten"