Zatita ¾ivotne sredine

  • View
    23

  • Download
    7

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Zaštita životne sredine

Text of Zatita ¾ivotne sredine

Slide 1

9. ZATITA RADNE I IVOTNE SREDINE

Tokom svojih aktivnosti, koje mogu biti urbanizacija ili eksploatacija,ovek mijenja prirodno okruenje i to esto tako to naruava prirodnu okolinu. Izgradnjomhidrocentralaiakumulacija,sjeomuma,poumljavanjem,eksploatacijommineralnihsirovina,stvaranjemdeponija,emisijomgasova,nuklearnim probama i dr. ovjek utie na promjenu itavih podruja. Kao rezultat ovjekovih aktivnosti dolazi do promjena ili naruavanja ekosistema i klimatskihpromjena na lokalnom i globalnom nivou.Smatra se da je ovjek industrijskom revolucijom:ovladao prirodom, ali jeugrozio ivotnu sredinu iopasno iscrpio neobnovljive prirodne resurse.Generalno okolina se odnosi na okruenje nekog objekta,a (izmeu ostalog) obuhvata:Prirodno okolinu, okruenje ili ivotnu sredinu (sve ive i neive stvari koje se prirodno deavaju na Zemlji).Radno okruenje ili radnu sredinu koje obuhvata kulturu organizacije.ivotna sredina je okruenje u kojem odreena organizacija radi, ukljuujui vazduh,vodu,zemljite,prirodne resurse,floru, faunu, ljude i njihove uzajamne odnose.Radna sredina se sastoji od fizike lokacije, opreme,materijala koji se koristi i aktivnosti zaposlenih dok se angairaju u obavljanju svog posla bez obzira da li je ili nije ukljuena imovina organizacije, ne iskljuujui bilo koje mjesto ili okolinu.Radna sredina predstavlja uslove pod kojima se obavlja rad, ukljuujui fizike faktore, faktore okruenja i druge faktore (kao to su buka, temperatura, vlanost,osvijetljenost i vremenski uslovi).

Stvaranje deponijeEmisija gasovaSjea umaOsnove i znaaj ovjekove ivotne sredineivotna sredina ili ovjekova okolina predstavlja sve ono to nas okruuje, odnosno sve ono sa ime je direktno ili indirektno povezana ovjekova ivotna i proizvodna aktivnost.ivotna sredina je specifini resurs za nastanak, razvoj i opstanak ljudskog ivota, a njeno zagaivanje predstavlja nunost. Zagaivanje ne vri samo ovjek u zadovoljenju svojih potreba, ve i ostala iva bia, a takoe i sama priroda (vulkanske erupcije, zemljotresi). Ovo zagaivanje, iako prisutno od samog postanka ivota, tek posljednjih decenija je shvaeno kao ozbiljan problem koji ugroava razvoj i sam opstanak ovjeka.Davno su prola vremena kada su se problemima ivotne sredine, bavili samo naunici i o posljedicama ljudskih aktivnosti po ivotnu sredinu raspravljali na naunim skupovima. Svaki stanovnik planete Zemlje danas je okruen problemima ivotne sredine, a posljedice preivljavamo svakodnevno, kroz zrak koji udiemo, vodu i hranu koje unosimo u svoj organizam, kroz zagaenja i zraenja kojima smo izloeni. Uoava se manja koliina prirodnih resursa, izumiranje biljnih i ivotinjskih vrsta, i razni poremeaji u prirodi.Stanovnitvo planete Zemlje je u stalnom porastu, to znai da je u porastu i potreba za urbanizacijom i ekonomskim razvojem. Izgradnja i proirivanje gradova zauzima sve vie prostora, a da bi se zadovoljile rastue potrebe za proizvodnjom i potronjom, iskoritavaju se sve vee koliine prirodnih resursa. Prirodni resursi, koji se najee koriste za ljudske aktivnosti, potroivi su. U prolosti ,smatralo se, da se nikada nee potroti globalni resursi koji predstavljaju izvor energije, kao to su voda, rude, nafta, prirodni gas, minerali i sl. Danas, imajui u vidu privredni razvoj, dolo se do saznanja da su globalne rezerve ovih resursa na izmaku, i samim tim se ovjeanstvo nalo na velikoj prekretnici.Prirodna deavanja u odnosima faktora ivotne sredine (voda, zrak, suneva svijetlost i dr.) u duem vremenskom periodu ostavljaju vidnog traga na samu ivotnu sredinu. Ona se manifestuju promjenama u klimatskim karakteristikama, promjenama konfiguracije i strukture tla, vodenim tokovima i vodenim povrinama, izmjenama u karakteristikama i sastavu biljnog ivotinjskog svijeta i dr. Meutim u kraem vremenskom intervalu (vijeku ovjeka) one su doskora bile neznatno vidljive. Danas ovjek i u intervalu od samo desetak godina uoava vidne, ak i drastine klimatske promjene, izmjene reima vode, istoe zraka,...

Ono to skree panju na promjene u uslovima ivotne sredine jesu direktne ili indirektne, posljedice ljudskih aktivnosti u prirodi. Uglavnom kao posljedica prilagoavanja prirode oko sebe sopstvenim potrebama koje ne rijetko gube obiljeje zadovoljavanja potreba ljudske prirode. Na ovo prilagoavanje pogodovala je snana industrijalizacija krajem prolog i tokom ovog vijeka, kao i tehnoloka i nauna revolucija koje su u toku. One su mogunost ovjeka kod intervencija u prirodi (sjei, izgradnji saobraajnica, izgradnji infrastrukture, crpljenju nafte, rude i dr.) podigle na zastraujui nivo.Direktno, bacanjem tetnih materija i otpadaka u neki od faktora ivotne sredine (zrak, voda u i na zemlju i dr.) ili indirektno kada tetne materije, zbog kruenja vode u prirodi, kretanje materije i dr. prelazi iz jednog stanja u drugi ili jednog faktora u drugi.Ovakav oblik ugroavanja ivotne sredine ovjeka iako u svojoj poetnoj fazi (oslobaanja, izbacivanja, odlaganja) predstavlja svjestan in, zbog ne uoavanja posljedica do kojih dolazi, u drugoj fazi (kruenje materije, neunitivosti materije i dr.) gdje se tetnost ovakvog odnosa vraa i samom ovjeku, ubrajamo u kategoriju nedovoljno svjesnih, odnosno nesvjesnih radnji.

Prva nuklearna eksplozijaZagaivanje vodaProirivanje gradovaOsnovni izvori tetnosti na radu i zatita od njih (zamor , povrede na radu,temperatura, osvjetljenje, buka, zagaivanje zraka)Zamor .U vezi sa izvrenjem ovjekovih radnih aktivnosti, vezan je i problem zamora, pod im se podrazumijeva prolazno opadanje funkcionalnih sposobnosti organizma. Zamor je ustvari biohemijska promjena, nastala kao posljedica izvrenog napora od strane ljudskog organizma, a za posljedicu ima smanjenje fizikih i psihikih sposobnosti ovjeka. Razlikujemo slijedee vrste zamora:miini zamor, koji nastaje kao posljedica fizikog napora, a moe biti statiki i dinamiki,umni zamor nastaje kao posljedica pamenja, raunanja, napregnute panje i sl.,nervni zamor nastaje kao posljedica ne samo panje, nego i potekoa sa kojima sa ovjek u toku rada susree.Oporavak od zamora se vri obnovom rezervi u organizmu i uspostavljanjem normalnog biohemijskog procesa. Na oporavak povoljno utiu:periodini zastoji ili odmori,ubrzanje razmjene materija gimnastikom ili masaom,promjena aktivnosti.Glavni uticajni faktori na vei ili manji zamor inae su: napori, buka, osvjetljenje, temperatura, vlaga, ritam rada, praina, industrijski otrovi, zraenja, vrijeme provedeno na radu itd.

Povrede na radu.Pod povredama pri radu podrazumijevaju se neoekivani i oigledni uticaji proizvodnih inilaca (mehanikih, hemijskih, toplotnih, elektrinih i dr.) koji djeluju izvana na tijelo radnika i ozljeuju cjelinu tkiva, izazivaju njegovo oboljenje i dr.S obzirom na njihove uzronike i nain na koji su izazvane povrede mogu biti:mehanike, izazvane pokretnim dijelovima maina, predmetima obrade, iznenadnim padovima raznih predmeta i dr.;hemijske, izazvane kiselinama, bazama i si.;toplotne, izazvane pri radu zagrijanim predmetima, rukovanju procesima u toplom stanju i sl.;povrede iji je uzronik elektrina struja, koje, se mogu manifestovati u vidu opekotina, oteenja ivano-modanog tkiva i dr.

Do povreda pri radu uglavnom dolazi zbog krivice radnika (subjektivni uzroci) ili usljed uzroka neovisnih o njemu (objektivni uzroci).Utvreno je da je daleko vei broj nesrea izazvan subjektivnim uzrocima, gdje odgovornost pada na samog ovjeka. U grupu subjektivnih uzroka, koji se najee javljaju, spadaju:nepridravanje propisa o zatiti na radu,nemarnost (nehat) u koritenju zatitnih sredstava pri radu,nepoznavanje opasnosti i tetnosti na radnom mjestu,nedovoljna struna osposobljenost za poslove koje radnik obavlja na radnom mjestu,nedovoljna spretnost i brzina pokreta pri radu,oteenje ulnih organa (vida i sluha),psihiko stanje (nezadovoljstvo poslom, uzbuenje, alkoholizam i dr.).U objektivne uzroke, koji najee dovode do povreda, spadaju:neispravnost maina, alata, ureaja, instalacija i sl.,nepovoljni fiziki uslovi radne sredine (osvjetljenje, temperatura, buka i dr.),nepovoljna psiholoka radna atmosfera (meusobni odnosi u radnoj sredini),loa organizacija rada i dr.

Temperatura zraka . Temperatura zraka u radnim prostorijama je odluujui mikroklimatski element i od nje zavisi vrijednost ostalih elemenata. U svakoj radnoj sredini skoro da neprestano traje proces uspostavljanja toplotne ravnotee, koja se isto tako neprestano i remeti raznovrsnim unutranjim i spoljanjim uticajima. Proces uspostavljanja i naruavanja ove ravnotee ostvaruje se prenoenjem toplote, provoenjem ili kondukcijom, strujanjem ili konvekcijom i zraenjem ili radijacijom. Tako temperatura neposredno utie na kretanje i vlanost zraka u radnoj sredini. Optimalne i dozvoljene vrijednosti temperature u radnim prostorijama, u skladu sa odreenim normativima, prikazane su u tabeli.

Optimalna temperatura radne sredine treba da odgovara fiziolokim zahtjevima i ona zavisi od aktivnosti radnika u radnoj sredini. Zavisno od vrste i intenziteta rada, vanjska temperatura, u normalnim uslovima, treba da iznosi 13 - do 18 C. Pri tom relativna vlanost zraka treba da iznosi 50 - 70%, a brzina strujanja zraka 6 - 8 m/min.Osvijetljenje. Rasvjeta u radnoj prostoriji umnogome utie na radni uinak i kvaltet rada, kao i na povrede pri radu. Optimalna osvijetljenost treba da je dovoljne jaine, konstantna i ujednaena.Jaina svjetlosti treba da odgovara vrsti posla. Normama je predvieno da intenzitet svjetlosti u radionicama za mehaniku grubu obradu i obine poslove iznosi 60-80 lx (luxa), a za najfiniju, mehaniku obradu na mainama 150 - 500 lx.Smatra se da je dnevna prirodna svjetlost bolja od vjetake, i po boji i po rasprostiranju. Meutim, ova svjetlost je podlona promjeni u intenzitetu tokom dana i tokom godine.Vjetako osvjetljenje treba rijeiti tako da bude to slinije dnevnom prirodnom osvjetljenju. Svjetlosna tijela treba postaviti i rasporediti tako da svjetlost dolazi indirektno i iz svih pravaca na radno mjesto.