Zaštita radnika

7/30/2019 Zatita radnika

1/31

1

I. ZATITA NA RAUZatita na rau je skup pravila tehnikih, zravstvenih, pravnih i rugih jelatnosti,

onosno jelatnost o opdeg interesa te sastavni io organizacije raa i izvebe ranih postupaka.

Mjesto raa i rani okoli su sva mjesta na kojima ranici rae, na kojima moraju boraviti tijekomraa ili na koja onosno o kojih moraju olaziti obavljajudi poslove svojeg ranog mjesta i koja supod izravnim ili neizravnim nadzorom poslodavca.

1. UTVRIVANJE SIGURNIH I ZRAVIH UVJETA ZA IVOT- PRAVNI OKVIRPravni okvir za utvrivanje sigurnih i zravih ranih uvjeta ko posloavaca u RH ine osobito Ustav RH,

meunaroni ugovori, opdi i posebni zakoni, provebeni/pozakonski propisi, izvori autonomnog prava i drugiakti.

Ustav Republike Hrvatske

mlae, majke i invaline osobe imaju pravo na osobitu zatitu na raujeca ne mogu biti primljena na ra prije svoje 15 goine niti smiju biti prisiljavana na ra koji tetno utjee

na njihovozravlje ili duoree, niti im se takav ra smije opustitisvatko ima pravo na zrav ivot. Drava osigurava uvjete za zrav okoli. Svatko je uan, u sklopu svojih

ovlasti i jelatnosti, osobitu skrb posvedivati zatiti zravlja ljui, priroe i ljuskog okolia.

jami se pravo zaposlenih na osnivanje sinikata i pravo posloavaca na osnivanje urugajami se i pravo na trajk, koji samo u zakonom oreenim uvjetima moe biti ogranieno u oruanim

snagama, rearstvu, ravnoj upravi i javnim slubama

jami se i pravo na uio zaposlenih u oluivanju u pouzedusvakome se osigurava pravo na ra i slobou raa, pri emu se omoguduje ogranienje trajanja ranog

vremena sukladno zakonu

jami se pravo na tjeni i pladeni goinji omor kojih se prava zaposleni ne moe oredijami se pravo na zravstvenu zatitu te na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje, suklano zakonu i

kolektivnom ugovoru

Meunaroni ugovori

Meunaroni pakt o gospoarskim, socijalnim i kulturnim pravima titi se osobito pravo na rad,

pravo na pravene i povoljne uvjete raa (pravina plada i jenaka mogudnost napreovanja, omor,slobono vrijeme, razumno ogranienje ranog vremena, povremeni pladeni opust te naknaa za javneblagdane i neradne dane), pravo osnivati sindikate i stupati u sinikat te s tim u vezi pravo na trajk, pravo nasocijalnu sigurnost i socijalno osiguranje, pravo obitelji na zatitu i pomod, pravo majki na posebnu zatitu,pravo jece i mlaei na posebnu zatitu morala, ivota i zravlja i normalnog razvoja...

Opdi I posebni zakoni

Opdi Zakon o zatiti na rau prava i obveze posloavca ureuje porobno, sarava kazneneorebe te oreuje ovlasti za onoenje mnogobrojnih provebenih propisa

Zakon o rau je u onosu prema Zakonu o zatiti na radu poseban zakon


2/31

2

Posebniutvruju se posebne mjere zatite; Zakon o zatiti o buke, Zakon o eksplozivnim tvarima,Zakon o zatiti o ionizirajudeg zraenja, Zakon o zatiti o poara; Zakon o zravstvenom osiguranju zatitezdravlja na radu, Zakon o zravstvenoj zatiti, Zakon o mirovinskom osiguranju, Zakon o listi profesionalnihbolesti, Zakon o listi tjelesnih otedenja, Zakon o stau osiguranja s povedanim trajanjem...

Provedbeni-podzakonski propisi

doneseni na temelju ZR-a, ZZR-arije je o peesetak Pravilnika kojima se ureuju mjere zatite pojeinih skupina ranika, naini zatite za

vrijeme raa s pojeinim opasnim strojevima, naini pruanja prve meicinske pomodi, posebni uvjeti za rana oreenim poslovima, osposobljavanje za ra na siguran nain, osposobljavanje posloavca i ovlatenika,minimalni zahtjevi za ureenje ranih prostorija i prostora i r.

Izvori autonomnog prva

opdi akti posloavaca, kolektivni ugovori te sporazum ranikog vijeda s posloavcemOpdi akti posloavca mogu biti:

pravilnik o radu pravilnik o zatiti na rau pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada...

Posloavac se o onoenju mora savjetovati s ranikim vijedem ili sinikalnim povjerenikom s ovlastimaranikog vijeda, jer bi u protivnom pravilnik bio nezakonit i nevaedi.

Ostali pravni akti mjeroavni za provebu zatite na rau preteno su pojeinani akti, i to suskeoluke, rjeenja inspekcije raa za zatitu na rau i r.

2. TEMELJNA NAELA ZATITE NA RAUZatita na rau jelatnost je o javnog interesaMjere sigurnosti i zatite zravlja na rau ne smiju ranicima stvarati nikakve trokovePosloavac je uvijek ogovoran za nain provebe zatite na rauSuranja posloavca i ranika osnovni je imbenik organizacijskih i ostalih mjera zatite na raduRa ne smije biti oputen u situaciji u kojoj postoji neposrena i ozbiljna opasnost za ivot i

zdravlje radnika

Ozljea na rau onosno profesionalna bolest ne smije tetno utjecati na napreovanje ranika iliostvarenje drugih prava i pogodnosti iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom

Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili obolio od profesionalne bolesti ima prednost pristrunom osposobljavanju i kolovanju koje organizira posloavac

Naelo objektivne ogovornostiOpde naelo organizacije raa je a ra treba prilagoiti ranicima, izbjegavajudi jenolini ra,

jenostrano opteredenje, ra s nametnutim ritmom te ra po uinku i na vrijeme. Prije higijensko tehnika zatita (zastario pojam), saa zatita na rau.

Zravlje ne oznauje samo izostanak bolesti ili nesposobnosti, ved ukljuuje tjelesne i rutveneimbenike koji utjeu na zravlje, a koji su u izravnoj vezi sa sigurnodu i higijenom raa.

Svrha zatite na rau je stvaranje sigurnih uvjeta raa kako bi se sprijeila ozljea na radu,

profesionalna bolest i drugo.


3/31

3

Ozljedom na radu smatra se:

1. ozljea osobe izazvana neposrenim i kratkotrajnim mehanikim, fizikalnim ili kemijskim jelovanjem teozljea uzrokovana naglim promjenama poloaja tijela, iznenanim opteredenjem tijela i li drugimpromjenama fiziolokog stanja organizma, ako je takva ozljea uzrono vezana uz obavljanje poslova na

kojima rai, onosno jelatnosti na osnovi koje ozlijeena osoba ima status osigurane osobe u sustavimazdravstvenog i mirovinskog osiguranja

2. bolest osobe koja je nastala izravno i iskljuivo kao posljeica nekog nesretnog sluaja ili vie sile za vrijemerada, odnosno obavljanja djelatnosti ili u vezi s obavljanjem te djelatnosti na osnovi koje oboljela osoba

ima status osigurane osobe u sustavima zdravstvenog i mirovinskog osiguranja

3. ozljeda koju osoba pretrpi na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno te na putu poduzetom radistupanja na posao koji joj je osiguran, odnosno na posao na osnovi kojega je osigurana u sustavima

zdravstvenog i mirovinskog osiguranja

4. ozljea koju osigurana osoba pretrpi u svezi s koritenjem prava na zravstvenu zatitu prema propisima oobveznom zdravstvenom osiguranju i prava na profesionalnu rehabilitaciju prema odredbama ZOMO-a

5. ozljeda odnosno bolest koju pretrpi osoba koja je osigurana u oreenim okolnostima6. ozljea koju osoba pretrpi u svezi s prethonim utvrivanjem zravstvene sposobnosti kaa je to prema

Zakonu obvezno pri zasnivanja radnog odnosa

Ozljedom na radu ne smatra se ozljeda, odnosno bolest o koje je olo zbog:

skrivljenog, nesavjesnog ili neogovornog ponaanja na ranom mjestu onosno pri obavljanju jelatnostinapaaja kronine bolesti (epilepsija, shizofrenija)uroene ili steene preispozicije zravstvenog stanja kojih posljeica moe biti bolest, kao to su: infarkt,

moani uar, bolesti kraljenice s gubitkom funkcije i neurolokim ispaima

Profesionalne bolestisu oreene bolesti izazvane uim neposrenim objektivnim utjecajem procesa raa iuvjeta raa na oreenim poslovima na osnovi kojih oboljela osoba ima status osigurane osobe u sustavimazdravstvenog i mirovinskog osiguranja.

nastala je kao izravna i jeina posljeica izloenosti ranika tetnostima na ranom mjestuBolest u svezi s raom je ona ko koje je tetnost s radnog mjesta tek jedan, ali ne i samostalno dostatanuzrok u onosu na mnoge ruge uzrone imbenike.Profesionalni rizik ili rizik na rau vjerojatnost je nastanka tetne posljeice na rau ili u vezi s raom koja jeuzrokovana opasnostima, tetnostima ili naporima kojih su izvor sredstava za rad ili ljudsko djelovanjeodnosno propusti na radu i u vezi s radom.

Nezgoa je ogaaj koji prestavlja potencijalnu opasnost i koji samo stjecajem subjektivnih i objektivnih

okolnosti nije u anom sluaju izazvao ozljeu, ali bi je mogao izazvati u ponovljenom sluaju.Opasnosti na rau mogu natetiti zaposlenicima tako to de najede uzrokovati ozljeu na rau (mehanikeopasnosti, opasnost o elektrine struje, o poara i eksplozije te toplinske opasnosti).tetnosti na rau uglavnom uzrokuju oboljenje o profesionalnih bolesti ili rugih bolesti na rau ili u svezi sraom. Ranik je obino izloen riziku ue vrijeme prije nego se pojavi tetna posljeica (mikroklima, buka ivibracije, kemijski i bioloki agensi, zraenja i rasvjeta ranog mjesta).Napori na rau vezani su uz rani proces i nain izvebe ranih postupaka, a obuhvadaju tjelesne ipsihofizioloke napore.


4/31

4

3. PRAVA, OBVEZE I OGOVORNOSTI U PROVEBI ZATITE NA RAUPosloavac koji zapoljava o 50 ranika moe sam obavljati poslove zatite na rau, ali mora biti

osposobljen za provoenje mjera zatite na rau, a moe ih povjeriti svom ovlateniku.Ko posloavaca u RH proveba zatite na rau temelji se na jelovanju samog posloavca, njegovih

ovlatenika, ranika te na strunoj pomodi strunjaka za zatitu na rau i slubi onosno specijalistu meicinerada.

DJELATNOST U SVEZI SA ZATITOM NA RADU - SLUBA MEDICINE RADA

Poslodavac je duan osigurati radnicima usluge slube medicine rada kako bi se osigurao zdravstveninadzor primjeren opasnostima i tetnostima za zdravlje i sigurnost kojima su radnici izloeni. Moe obavljanjeposlova medicine rada ugovarati sa zdravstvenom ustanovom koja obavlja djelatnost medicine rada, odnosno

sa specijalistom medicine rada u privatnoj praksi.

Duan je djelatnicima slube medicine rada osigurati pristup u sve radne prostorije i prostore. Slubamedicine rada duna je suraivati s ostalim slubama poslodavca.

Djelatnici slube medicine rada imaju potpunu profesionalnu neovisnost u odnosu na poslodavca injegove ovlatenike te radnike i njihove povjerenike.

II. ZAKON O ZATITI NA RAUSvrha Zakona je uvoenje mjera za poticanje unapreivanja sigurnosti i zravlja ranika

na rau, sprjeavanje ozljea na radu, profesionalnih bolesti, drugih bolesti u svezi s radomte zatita ranog okolia. Posebno osjetljive kategorije ranika moraju biti zatidene o onihopasnosti koje na njih tetno utjeu.

Osobita zatita propisuje se radi ouvanja nesmetanoga duevnog i tjelesnog razvitkamladei, zatite ena od rizika koji bi mogli ugroziti ostvarivanje materinstva, zatite osoba sinvaliditetom i profesionalno oboljelih osoba od daljnjeg otedenja zdravlja i umanjenjanjihove radne sposobnosti te radi ouvanja radne sposobnosti starijih radnika u granicamaprimjerenim njihovoj ivotnoj dobi.

Posloavac je ogovoran za organiziranje i provebu zatite na rau u svim ijelovimaorganizacije raa i u svim ranim procesima. Za organiziranje i provebu zatite na raduodgovoran je poslodavac neovisno o tome je li u tu svrhu odredio radnika za obavljanje

aktivnosti zatite na rau vezanih uz zatitu i prevenciju o opasnosti i tetnosti, zaposliostrunjaka za zatitu na rau, onosno organizirao slubu za za titu na radu ili je ugovoriosuranju s fizikom ili pravnom osobom ovlatenom za obavljanje poslova zatite na rau.

Primjena pravila zatite na radu i s njima povezanih mjera zdravstvene zatite ne smijepovlaiti nikakve trokove za radnike.


5/31

5

1. VRSTE PRAVILA ZATITE NA RAU:Ranik ima pravo ra obavljati na siguran nain, a ra i uvjeti raa ne jeluju tetno na njegovo

zravlje i ivot.Sigurnost na radu osigurava se pravilima koje zakonodavac dijeli na:

1. osnovna pravila zatite na rau2. posebna pravila zatite na rau3. priznata pravila zatite na rau

OSNOVNA PRAVILA ZATITE NA RAU

Sare zahtjeve kojima mora uovoljavati sredstvo rada kad je u upotrebi, a posebno:

- osiguranje o uara elektrine energije- spreavanje nastanka poara i eksplozije- osiguranje potrebne rane povrine i ranog prostora- osiguravanje puteva za evakuaciju- opskrbljenosti zatitnim napravama- dodatni izvori svjetlosti i topline- zatita o buke i vibracija it.Sredstva rada su objekti namijenjeni za rad, prijevozna srestva, strojevi i ureaji, skele i povrine.

POSEBNA PRAVILA ZATITE NA RAU

Ako se opasnosti za sigurnost i zdravlje radnika ne mogu ukloniti primjenom osnovnih pravila, onda se

primjenjuju posebna pravila zatite na rau.Sare uvjete/preventivne mjere glee svega to bi se trebalo osigurati raniku a ne oe o

povreivanja.

Moemo ih razijeliti na :

1. svojstva radnika2. postupak radnih procesa3. ostaloSvojstva radnika

- ob ivota- spol- struna sprema i osposobljenost- zdravstveno stanje- uevne i tjelesne sposobnosti


6/31

6

Postupci radnih procesa

- koritenje ogovarajudih osobnih zatitnih srestava i naprava- oreenost postupaka pri upotrebi ranih tvari- isticanje znakova upozoravanja o oreenih opasnosti i tetnosti- zabranjuje se prekovremeni rad- oreuju se ue stanke, ede pauze- skradeno rano vrijeme

Ostalo

- oreivanje postupaka s unesredenim ili oboljelim ranikom o upudivanja na lijeenje u nalenojzdravstvenoj ustanovi

PRIZNATA PRAVILA zatite na rau su pravila iz stranih propisa ili u praksi provjereninaini pomodu kojih se opasnosti na rau otklanjaju ili smanjuju, ili kojima se spreava

nastanak ozljea na rau, profesionalnih ili rugih bolesti te ostalih tetnih posljeica zaradnike, a primjenjuju se ukoliko ne postoje propisana pravila zatite na rau.

- npr. na ranom mjestu se ne smije puiti, zabrana upotreba alkoholnih pida i opjnihsredstavaposloavac to moe kontrolirati pomodu alko-testa, a ako radnik odbije testiranje,smatra se a je u alkoholiziranom stanju i posloavac ga moe ualjiti s ranog mjesta ili pozvatipoliciju

2. OSPOSOBLJAVANJE ZA RA NA SIGURAN NAIN

Poslodavci ili njihovi ovlatenici moraju biti osposobljeni iz podruja zatite na radu,ako se radi o tehnologijama u kojima postoji opasnost od ozljeda na radu, profesionalnih

bolesti i poremedaja u tehnolokom procesu koji bi mogli ugroziti sigurnost radnika. Ministarnalean za ra propisuje program, saraj i nain provjere znanja.

Poslodavac je uan ranika prije poetka raa obavijestiti o svim injenicama iokolnostima koje utjeu ili bi mogle utjecati na sigurnost i zravlje ranika vezanim uzobavljanje poslova i osposobiti ga za ra na siguran nain.

Ne smije dozvoliti samostalno obavljanje poslova radnicima koji prethodno nisu

osposobljeni.Radnicima dok jo nisu osposobljeni za rad na siguran nain poslodavac mora

osigurati rad pod nadzorom radnika osposobljenih za rad na siguran nain ali ne due od 30dana.

Posloavac je uan osposobiti ranika za ra na siguran nain i ati mu informacije i uputevezane uz njegovo mjesto rada i poslove:

prije poetka raa,kod promjena u procesu rada,

ko uvoenja nove rane opreme ili njezine promjene,

ko uvoenja nove tehnologije,ko upudivanja radnika na novi posao.


7/31

7

Osposobljavanje se mora provesti uzimajudi u obzir osobito nove ili izmijenjene opasnostii tetnosti kojima bi ranik mogao biti izloen, te ga je po potrebi uan i perioikiponavljati.

Posloavac je uan osposobljavanje radnika, provesti tijekom radnog vremena na svoj

troak.

OBVEZE I PRAVA RADNIKA

Radnik je duan osposobiti se za rad na siguran nain kada ga na osposobljavanjeuputi poslodavac.

Svojstva ranika sare uvjete glee:- ivotne obi posebni uvjeti rada, npr. maloljetnik- spola- strune spreme i osposobljenosti- zdravstvenog stanja- uevnih i tjelesnih sposobnostiPosebni uvjeti raa onose se na ivotnu ob, spol, strune sposobnosti, zravstveno, tjelesno ili

psihiko stanje te psihofizioloke i psihike sposobnosti ranika.Prije rasporeda na poslove s posebnim uvjetima rada i tijekom obavljanja takvih poslova radnik je duan

pristupiti pregledu na koji ga uputi poslodavac. Prije rasporeda na poslove i tijekom obavljanja takvih poslova

radnik je duan obavijestiti lijenika o bolesti ili dr. okolnosti koja ga onemoguduje ili ometa u izvrenju obveza

iz ugovora o radu ili koja ugroava ivot i zdravlje drugih radnika.

Ranik je uan obavljati poslove s unom pozornodu te pri tome voiti rauna o svojojsigurnosti i zdravlju, kao i sigurnosti i zdravlju drugih osoba na radu.

Smatra se a ranik rai s unom pozornodu ka poslove obavlja po sljeedem postupku:- prije poetka raa preglea mjesto raa te o eventualno uoenim neostatcima izvijesti poslodavca

ili njegova ovlatenika- posao obavlja suklano pravilima struke, uputama proizvoaa strojeva i ureaja, osobnih zatitnih

srestava i ranih tvari te suklano uputama posloavca ili njegova ovlatenika

- pri radu se koristi propisanim osobnim zatitnim srestvima i opremom- prije naputanja mjesta raa ostavi srestva raa u takvom stanju a ne ugroava ruge ranike isredstva rada

3. OBAVJEDIVANJE O ZATITI ZRAVLJA I SIGURNOSTI NA RAU

Posloavac je uan ranike i njihove prestavnike obavijestiti i ati pisane upute o svimopasnostima i tetnostima koje utjeu ili bi mogle utjecati na sigurnost i zravlje ranika, avezano uz obavljanje poslova, a osobito o:

opasnostima i tetnostima posla, ranog mjesta i zatitnim i preventivnim mjerama i

aktivnostima vezanim uz djelatnost i uz svaki pojedini radni proces i posao,


8/31

8

mjerama i ovlatenim ranicima koji provoe mjere pruanja prve pomodi, gaenjapoara i spaavanja ranika.

Poslodavac je uan obavijesti, pisane upute ati i svim rugim osobama koje po bilo kojojosnovi obavljaju posao za poslodavca i nalaze se u prostorijama i prostorima poslodavca.

Posloavac je uan raniku, to je mogude prije, ati upute o postupanju u sluajunastanka neposrene i ozbiljne opasnosti po ivot i zravlje, kojoj je izloen ili bi mogaobiti izloen, kao i mogudim mjerama, koje je u tom sluaju potrebno pouzeti kako bi sesprijeila ili umanjila opasnost po ivot i zravlje.

Posloavac je uan na mjestima raa, na srestvima raa i pripaajudiminstalacijama trajno postaviti znakove sigurnosti i znakove opdih obavijesti u sklau sogovarajudim propisima.

4. KORITENJE SRESTAVA RAA I OSOBNIH ZATITNIH SRESTAVA TE RANI POSTUPCIPoslodavac je duan graevine namijenjene za rad odravati u stanju koje ne

ugroava sigurnost i zdravlje radnika i ispitivati pojedine vrste instalacija u utvrenimrokovima.

Duan je prestati s radom u graevinama namijenjenim za rad na kojima nastanupromjene zbog kojih postoji opasnost po sigurnost i zdravlje radnika. Obveza je poslodavca

a se ko planiranja i uvoenja novih tehnologija i opreme, o njihovom utjecaju na sigurnosti zdravlje radnika posavjetuje s radnicima, ili njihovim predstavnicima.

Kada nije mogude pravilima zatite na sredstvima rada ili organizacijskim mjeramaotkloniti ili u dovoljnoj mjeri ograniiti opasnosti po sigurnost i zdravlje radnika, poslodavacmora osigurati odgovarajuda zatitna sredstva i skrbiti da ih radnici koriste pri obavljanjuposlova. Duan osigurati da sredstva rada i osobna zatitna sredstva u svakom trenutkubudu u ispravnom stanju. Ne smije staviti u uporabu sredstva rada i osobna zatitnasredstva ako nisu izraena u skladu s propisima zatite na radu i ako nisu ispravna.

Poslodavac je duan iskljuiti iz uporabe sredstva rada i osobna zatitna sredstva nakojima nastanu promjene zbog kojih postoji opasnost po sigurnost i zdravlje radnika.

Obvezan je poduzeti potrebne mjere kako bi se osiguralo da pristup porujima s posebnimopasnostima i tetnostima imaju samo ranici koji su obili ogovarajude upute i zatitna

sredstva.Poslodavac treba skrbiti da su radni postupci tako pripremljeni i organizirani te da se

provode na nain da se njima ne utjee tetno na sigurnost i zdravlje radnika.U cilju osiguravanja najboljih uvjeta rada bez opasnosti po zdravlje i sigurnost rada radnika,

posloavac je uan pri utvrivanju ranih postupaka pratiti promjene i primijeniti sveostvarene napretke u poruju tehnike, medicine rada, ergonomije i drugih znanstvenih istrunih spoznaja.

Radne postupke poslodavac mora tako organizirati da se koliko je to mogude smanjejednolinost, jednostrano opteredenje, rad s nametnutim ritmom, rad po uinku i na vrijeme.


9/31

9

5. OPASNE RADNJE TVARI

Poslodavac je duan primjenom manje opasnih i tetnih tehnologija, radnih postupaka iradnih tvari stalno unapreivati stanje zatite na radu.U procjeni opasnosti duan utvrditi da li su radne tvari koje koristi opasne (tetne po

zdravlje, eksplozivne i zapaljive) te s tim u svezi utvrditi pravila zatite na radu te zatiteivotnog okolia.Opasne tvari smiju se koristiti samo ukoliko nije mogude iste radne rezultate postidiprimjenom bezopasnih tvari.

Ukoliko nije moguda zamjena opasnih tvari bezopasnim ili manje opasnim tvarimaposlodavac je duan utvrditi da li se primjenom drugog radnog postupka smanjuje opasnostod primjene tvari.

Obveza je poslodavca da je koncentracija opasnih radnih tvari u radnim prostorijama i

prostorijama u obliku plinova, para i aerosola to nia i stalno ispod maksimalno dozvoljenih

koncentracija.Ukoliko se mjerenjem utvrdi da je koncentracija po zdravlje tetnih tvari veda od maxdopustivih poslodavac mora neodlono:

utvrditi razloge prekoraenja granine vrijednosti,na temelju utvrenih razloga primijeniti i druga pravila zatite,nakon primjene dodatnih pravila ponoviti mjerenja i tek nakon to je mjerenjemutvreno da je koncentracija ispod maksimalno dopustivih, smije dozvoliti radradnicima na tim poslovima.

Poslodavac je duan osigurati da su opasne radne tvari tako pakirane i oznaene da prilikom

njihove primjene ne postoji opasnost po sigurnost i zdravlje radnika.Duan je osigurati da su za opasne radne tvari dani podaci o opasnostima u svezi njihovogkoritenja kao i o pravilima zatite. Kod skladitenja opasnih tvari poslodavac je duanosigurati primjenu propisanih pravila zatite s obzirom na svojstva tih tvari.

6. ISPITIVANJE RADNOG OKOLIA TE STROJEVA I UREAJA S POVEDANIM OPASNOSTIMA

Poslodavac je duan obavljati ispitivanja u radnim prostorijama:u kojima proces rada koji se u njima obavlja utjee na temperaturu, vlanost i brzinustrujanja zraka,

u kojima u procesu rada nastaje buka i vibracija,u kojima se pri radu koriste/proizvode opasne tvari,

u kojima pri rau nastaju opasna zraenja,u kojima je pri radu potrebno osigurati rasvjetu.

Posloavac je uan obavljati ispitivanja ranog okolia i u ranim prostorima izvan ranihprostorija. Ako posebnim propisima nije rukije oreeno ispitivanja posloavac je uanobaviti u rokovima koji ne mogu biti ui o 2 godine.Neovisno od toga obveza ispitivanja postoji omah nakon to su nastali uvjeti zbog kojih jeispitivanje obvezno, kao i nakon svake promjene u ranom okoliu koja ima utjecaja na

stanje utvreno prethonim ispitivanjem.


10/31

10

Posloavac je uan reovito obavljati preglee svih strojeva i ureaja i osobnih zatitnihsrestava koja koristi rai utvrivanja a li su na njima primijenjeni propisi zatite na rau ia li zbog nastalih promjena tijekom uporabe ugroavaju sigurnost i zravlje ranika.

Posloavac je uan na propisaninain obavljati ispitivanja strojeva i ureaja s povedanim

opasnostima u sljeedim sluajevima:prije njihovog stavljanja u uporabu,

najmanje jedanput nakon 2.g njihove uporabe,

poslije rekonstrukcije,a prije ponovnog poetka koritenja,prije poetkakoritenja na novom mjestu uporabe, ako su strojevi i ureaji premjeteni s

jednog mjesta na drugo pa su zbog toga rastavljena i ponovo sastavljena.

Po strojevima i ureajima s povedanim opasnostima smatraju se naroito: teretna dizala,industrijski transporteri, vozila unutarnjeg prijevoza na mehanizirani pogon, strojevi za

obrau i prerau rveta, metala i slinih materijala, , kompresori, centrifuge, .., kotlovi za

centralno grijanje, .. strojevi i ureaji koji sare posue po tlakom i rugi ureaji i strojevisa slinim opasnostima po sigurnost i zravlje ranika

O obavljenim ispitivanjima sastavlja se zapisnik i izaju ogovarajude isprave. Ministarnalean za ra propisuje uvjete po kojima ova ispitivanja moe obavljati sam posloavac,on ovlatena ustanova ili trgovako rutvo te postupak ispitivanja, saraj, oblik i nainizdavanja isprava.

Inspektor raa ovlaten je nareiti ispitivanje pojeinih instalacija u graevinamanamijenjenim za ra kaa opravano pretpostavi a je ispitivanje potrebno u svrhu zatite

radnika.

7. ZATITA OD POARA, EVAKUACIJA I SPAAVANJE

Poslodavac je duan u svakoj graevini uzimajudi u obzir tehnoloki proces, tvari koje se uradu koriste, nain rada, uskladitene tvari kao i veliinu graevine, poduzeti mjere da dopoara ne doe, a ako ipak do njega doe, da se opasnost po sigurnost i zdravlje radnikasmanji na najmanju mogudu mjeru.Duan je pouzeti potrebne mjere za zatitu o poara i spaavanje ranika, oreiti ranika

koji de provoiti naveene mjere i osigurati pozivanje i postupanje javnih slubi nalenih zazatitu o poara i spaavanje.Duan je osigurati potrebne zatitne ureaje i opremu.

Poslodavac je duan utvrditi plan evakuacije i spaavanja za sluaj izvanrednog dogaaja i snjim upoznati sve radnike.

Na osnovi tog plana moraju se provesti praktine vjebe najmanje jedanput u dvije godine.Smatra se da je poslodavac ispunio obvezu utvrivanja plana evakuacije i spaavanja ako jeizradio takav plan na temelju drugih propisa.


11/31

11

8. ZATITA NEPUAA, ZABRANA UZIMANJA ALKOHOLA I RUGIH SRESTAVA OVISNOSTI

Posloavac je uan priklanim mjerama provoiti zatitu nepuaa o jelovanjaduhanskog dima. Zabranjeno je puenje na ranim sastancima i u ranim prostorijama iprostorima osim onih u kojima posloavac utvri a je puenje ozvoljeno gje mora biti

istaknut znak mjesta za puenje.

Zabranjeno je uzimanje alkoholnih pida i rugih srestava ovisnosti prije i tijekomraa i njihovo unoenje u rane prostorije i prostore.Posloavac je uan priklanim mjerama provoiti zabranu uzimanja alkoholnih pida isprjeavati zlouporabu srestava ovisnosti na ranom mjestu.

Posloavac ne moe provesti postupak provjere rai utvrivanja je li ranik poutjecajem srestava ovisnosti ko ranika koji ima potvru a se nalazi u programu lijeenja,odvikavanja ili rehabilitacije o ovisnosti te u izvanbolnikom tretmanu lijeenje o ovisnosti

i/ili na supstitucijskoj terapiji, ali moe zatraiti ocjenu zravstvene i psihofizike sposobnostiranika za obavljanje poslova za koje je zakljuen ugovor o radu.

Postupak se moe provesti samo o strane ustanove ko koje se ranik nalazi uprogramu.

Potvru a se ranik nalazi u programu lijeenja, ovikavanja ili rehabilitacije oovisnosti, onosno u izvanbolnikom tretmanu lijeenja o ovisnosti i/ili na sup stitucijskojterapiji, izaje zavo nalean za zatitu zravlja i sigurnost na rau.

Posloavac je uan privremeno ualjiti s mjesta raa ranika koji je na rau poutjecajem alkohola ili rugih srestava ovisnosti. Utvrivanje se obavlja alkometrom il i

drugim pogodnim aparatom ili postupkom. Ako radnik odbije pristupiti provjeri smatra se, daje pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti.

Ako radnik odbija napustiti mjesto rada udaljenje de po pozivu poslodavca omoguditinadlena redarstvena sluba.

9. NADZORNazor na provebom Zakona o zatiti na rau obavlja inspekcija raa za zatitu na rau.Svrha jelovanja inspekcije nije samo nazor rai otkrivanja propusta i kanjavanja, ved i preventivna

uloga kroz davanje savjeta i uputa u ostvarivanju djelotvorne prevencije.

Inspektor raa za zatitu na rau upisom u knjigu nazora nareuje posloavcu a ualji s posla ranikakoji rai protivno pravilima zatite na rau, onosno koji ne upotrebljava propisana osobna zatitna srestva teza kojeg se opravano moe pretpostaviti a je po utjecajem alkohola ili opojnih roga, a ualji ranika sposlova za kojih obavljanje ne ispunjava uvjete utvrene pravilima zatite na rau ako je zbog toga neposrenougroen ivot i zravlje ljui, zabranjuje upotrebu sredstava rada (objekata namijenjenih za rad, strojeva,ureaja skela i povrina za ra it.) ok se ne otklone neostatci ili ok traju okolnosti zbog kojih je neposrenougroen ivot i zravlje ranika, zabranjuje posloavcu oreeno ponaanje ili postupanje koje nije u skladu sazakonom ili rugim propisom onosno nareuje mu otklanjanje inspekcijskim nazorom utvrenihnepravilnosti, zabranjuje uporabu strojeva i ureaja s povedanim opasnostima ako nisu ispitani u propisanimrokovima, a opravano se moe pretpostaviti a postoji neposrena opasnost za ivot i zravlje ranika.


12/31

12

Ovlaten je i zapeatiti rane prostorije i prostore onosno strojeve i ureaje, kako bi osiguraoprovedbu zabrane upotrebe sredstava rada dok se ne uklone nedostatci ili dok traju okolnosti zbog kojih je

neposreno ugroen ivot i zravlje ranika.

III. OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA

Oluivanje o pravima i obvezama iz ranog onosaPosloavac koji je fizika osoba, moe pisanom punomodi ovlastiti drugu poslovno sposobnupunoljetnu osobu, da ga zastupa u ostvarivanju prava i obveza iz radnog odnosa ili u svezi s

radnim odnosom.

Ako je posloavac pravna osoba, ovlatenja ima osoba ili organ za to ovlaten statutom,rutvenim ugovorom, izjavom o osnivanju ili drugim pravilima pravne osobe. Osoba iliorgan moe svoja ovlatenja pisanom punomodi prenijeti na rugu poslovno sposobnupunoljetnu osobu.

Dostava odluke o pravima i obvezama iz radnog odnosaNa dostavu odluka o otkazu ugovora o radu te donesenih odluka primjenjuju se odredbe o

ostavi iz propisa kojim je ureen parnini postupak, ako postupak ostave nije ureenkolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim izmeu ranikog vijeda i posloavca ilipravilnikom o radu.

Suska zatita prava iz radnog odnosaRanik koji smatra a mu je posloavac povrijeio neko pravo iz ranog onosa moe u

roku od 15 dana o ostave oluke kojom je povrijeeno njegovo pravo, on osaznanja za povredu prava, zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava.

Ako poslodavac u roku od 15 dana od dostave zahtjeva radnika ne udovolji tom zahtjevu,ranik moe u daljnjem roku od 15 dana zahtijevati zatitu povrijeenog prava prenalenim suom.

Zatitu povrijeenog prava pre nalenim suom ne moe zahtijevati radnik kojiprethono posloavcu nije ponio zahtjev, osim u sluaju zahtjeva ranika za naknaomtete ili rugim novanim potraivanjima iz ranog onosa.

Iznimno, zatitu povrijeenog prava pre nalenim suom moe i bez prethonogzahtjeva, u roku od 15 ana o ana ostave oluke kojom je povrijeeno njegovopravo, on o saznanja za povreu prava, zatraiti ranik koji ima sklopljen ugovor orau na oreeno vrijeme, ranik koji je na temelju ugovora o rau upuden na ra u

inozemstvo i radnik na kojeg se ne primjenjuje niti jedan kolektivni ugovor.Ako je zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o raduprevien postupak mirnoga rjeavanja nastaloga spora, rok o 15 ana za ponoenjezahtjeva suu tee o ana okonanja toga postupka.

Nalean su je onaj za rane sporove, a ove orebe se ne primjenjuju na postupakzatite ostojanstva ranika.

Teret dokazivanja u radnim sporovima

U sluaju spora iz ranog onosa, teret okazivanja lei na osobi koja smatra da joj jeneko pravo iz ranog onosa povrijeeno, on koja pokrede spor.


13/31

13

U sluaju spora oko stavljanja ranika u nepovoljniji poloaj od drugih radnika radiobradanja ranika zbog opravane sumnje na korupciju ili u obroj vjeri ponoenjaprijave o toj sumnji ogovornim osobama ili nalenim tijelima ravne vlasti, a to jeovelo o povree nekog o prava ranika iz ranog onosa, ako ranik uinivjerojatnim a je stavljen u nepovoljniji poloaj i a mu je povrijeeno neko o njegovih

prava iz radnog odnosa, teret dokazivanja prelazi na poslodavca, koji mora dokazati daranika nije stavio u nepovoljniji poloaj o rugih ranika onosno a mu nije povrijeiopravo iz radnog odnosa.

U sluaju spora zbog otkaza ugovora o radu, teret dokazivanja postojanja opravdanograzloga za otkaz ugovora o radu je na poslodavcu ako je ugovor o radu otkazao

poslodavac, a na radniku samo ako je radnik ugovor o radu otkazao izvanrednim otkazom

ugovora o radu.

U sluaju spora u svezi s radnim vremenom, ako poslodavac ne vodi evidenciju, teretokazivanja ranog vremena lei na poslodavcu.

Arbitraa i mirenje

Rjeavanje ranog spora ugovorne strane mogu sporazumno povjeriti arbitrai, onmirenju. Kolektivnim ugovorom moe se ureiti sastav, postupak i druga pitanja vana zara arbitrae/ mirenja

IV. ZATITA IVOTA, ZDRAVLJA I PRIVATNOSTI RADNIKA

Obveze posloavca u zatiti ivota, zravlja i duorea ranika:

Posloavac je uan pribaviti i oravati postrojenja, ureaje, opremu, alate, mjesto raai pristup mjestu raa, te organizirati ra na nain koji osigurava zatitu ivota i zravljaradnika, u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima i naravi posla koji se obavlja.

Duan upoznati ranika s opasnostima posla kojeg ranik obavlja.Duan je osposobiti ranika za ra, na nain koji osigurava zatitu ivota i zravlja ranika

te sprjeava nastanak nesreda.Ako je posloavac preuzeo obvezu smjetaja i prehrane ranika, pri izvrenju te obveze

mora voiti rauna o zatiti ivota, zravlja i duorea te vjeroispovijedi radnika.

Zatita privatnosti ranika

Osobni poaci ranika smiju se prikupljati, obraivati, koristiti i ostavljati 3.osobama samo ako je to oreeno ZR ili rugim zakonom ili ako je to potrebno raiostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odn u svezi s radnim odnosom.

Ako je osobne poatke potrebno prikupljati, obraivati, koristiti ili ostavljati tredimosobama radi ostvarivanja prava i obveza iz radnoga odnosa, odnosno u svezi s radnim

odnosom, poslodavac mora unaprijed pravilnikom o rau oreiti koje de poatke u tu svrhuprikupljati, obraivati, koristiti ili ostavljati tredim osobama.

Osobne poatke ranika smije prikupljati, obraivati, koristiti i ostavljati 3.osobama samo poslodavac ili osoba koju za to posebno opunomodi posloavac.


14/31

14

Netoni osobni poaci moraju se omah ispraviti.Osobni poaci za ije uvanje vie ne postoje pravni ili stvarni razlozi moraju se brisati

ili na rugi nain ukloniti.Posloavac koji zapoljava najmanje 20 ranika, uan je imenovati osobu koja je osim

njega ovlatena nazirati a li se osobni poaci ranika prikupljaju, obrauju, koriste i

ostavljaju tredim osobama u sklau sa zakonom. Ta osoba mora uivati povjerenje ranika, a poatke koje sazna u obavljanju svoje

unosti mora briljivo uvati.

V. ZATITA POSEBNIH KATEGORIJA RANIKA

Posebnu zatitu na rau uivaju: maloobni ranici, ene, osobe smanjenih ranihsposobnosti, odnosno osobe koje su privremeno ili trajno nesposobne za rad.

Ustavom RH utvreno je a mlae, majke i invaline osobe imaju pravo na osobitu zatitu

na radu ta ustavna odredba, konvencije MOR-a te europska socijalna povelja osnova je za detaljnijepravno ureenje posebne zatite naveenih kategorija ranika rugim heteronomnim i autonomnimizvorima radnog prava.

Poslodavac je duan naroito osigurati zatitu na radu radnicima malodobnicima,enama i radnicima smanjenih radnih sposobnosti te utvrditi opdim aktom poslove koje nemogu obavljati te skupine radnika.

Malodobnici ne smiju obavljati poslove s posebnim uvjetima rada, ne smiju raditi

nodu i u prekovremenom radu, osim u sluajevima utvrenim u Zakonu o radu.Za vrijeme trudnode ena ne smije obavljati poslove vatrogasca, poslove na visini, u

nepovoljnoj mikroklimi, u buci i vibracijama..., praini i dimovima mangana i spojeva,..,kemijskim i drugim tvarima u proizvodnji i preradi umjetnih smola i plastinih masa,pesticidima na bazi kloriranih ugljikovodika te virusima: hepatitis B, herpes, cytomegalo,

varicella, rubella, HIV te bakterijama.

Za vrijeme dojenja djeteta ena ne smije obavljati osobito poslove pri kojima jeizloena praini, dimu i parama olova i njegovih spojeva, halogenim derivatima ugljikovodikai pesticidima na bazi kloriranih ugljikovodika.

Radnici smanjenih radnih sposobnosti su radnici ija je radna sposobnost smanjenazbog starosti, invaliditeta, ozljede, ozljede na radu, profesionalnih ili ostalih bolesti te dr.

razloga koji se utvruju kolektivnim ugovorom ili opdim aktom.

Radnik sa smanjenim radnim sposobnostima, prema posebnom zakonu, ne smijeobavljati poslove na kojima postoji opasnost smanjenja njegove preostale radne

sposobnosti.

1. POSEBNA RANOPRAVNA ZATITA MALOOBNIKAPosebna zatita maloobnim ranicima osigurava se pri:

1. zasnivanju, uvjetima i prestanku radnog odnosa2.

organizaciji i oreivanju ranog vremena3. oreivanju omora i


15/31

15

4. oreivanju novanih kazni za prekraj posloavca koji ne potuje orebe o ranopravnoj zatitimalodobnika

U suvremenom pravu postoje 3 razliita stajalita glede poslovne sposobnosti malodobnika zazasnivanje radnog odnosa:

1. malodobnicima se ne priznaje sposobnost za zasnivanje radnog odnosa, ved maloobnika zastupazakonski zastupnik ili organ starateljstva

2. malodobnicima se priznaje (puna) poslovna sposobnost za zasnivanje radnog odnosa akoispunjavaju opde i posebne uvjete za zasnivanje takvog onosa

3. maloobnicima se priznaje ograniena poslovna sposobnost, maloobnik moe zasnovati raniodnos uz suglasnost/dozvolu zakonskog zastupnika ili organa starateljstva

Malodobnik stariji od 15 godina poslovno je sposoban za sklapanje ugovora o radu te za

poduzimanje svih pravnih radnji u svezi s ispunjenjem prava i obveza iz tog ugovora ili u svezi s njim

ako ga za to ovlasti zakonski zastupnik

iznimka osoba mlaa o 15 goina smije sujelovati, uz naplatu, u snimanju filmova, pripremanju iizvoenju umjetnikih, scenskih ili rugih slinih jela, na nain i u opsegu koji ne ugroavaju njezinozravlje, duorenost, kolovanje i razvoj, ali uz prethono oobrenje inspektora rada koji ga izdajena zahtjev zakonskog zastupnika

U sluaju spora izmeu zakonskih zastupnika ili izmeu jenog o zakonskih zastupnika imaloobnika o avanju ovlasti za sklapanje ugovora o rau oluuje tijelo naleno za poslovesocijalne skrbi voedi rauna o interesima maloobnika.Ako je maloobniku postavljen skrbnik, on je ovlaten za avanje ovlasti za sklapanje ugovora o rau

maloobnika, ali tek nakon prethono pribavljenog oobrenja tijela nalenog za poslove socijalneskrbi.

Maloobnik rai zatite zravlja i razvoja ne smije raiti

na poslovima koji su prema orebama zatite na rau oreeni kao poslovi s posebnim uvjetimarada te

na poslovima koji su prema propisima o mirovinskom osiguranju utvreni kao osobito teki i zazravlje tetni poslovi na kojima se sta osiguranja rauna s povedanim trajanjem

Rai zatite duorenosti maloobnik se ne smije zaposliti na poslovima:

u kockarnicama salonima za igre na sredu diskoklubovima nodnim barovima i klubovima na drugim poslovima koji mogu ugroziti njegovu duorenost

Maloobna osoba ne moe zasnovati rani onos ni na bilo kojim rugim poslovima prije utvrivanjazdravstvene sposobnosti za obavljanje tih poslova.

zdravstveni pregled malodobnika obavlja se prema doktrini i kriterijima medicine rada, na temeljuuputnice poslodavca

u uputnici se osim osobnih poataka maloobnog ranika navoe i poslovi za koje se utvrujezravstvena sposobnost, kao i strojevi, alati i aparati kojima maloobnik rukuje ili ih posluuje


16/31

16

tijekom rada, predmet rada, odnosno radne tvari kojima malodobnik rukuje ili dolazi u kontakt s

njima u ranom procesu, poloaj tijela i aktivnosti pri obavljanju raa i slino

nakon obavljenog zravstvenog preglea izaje se svjeoba o zravstvenoj sposobnostimalodobnika za obavljanje poslova za koje je poslodavac i izdao uputnicu, a navodi se i rok za

ponovni kontrolni pregled

ako taj rok u svjeobi nije naveen, ponovni kontrolni pregle obavlja se najkasnije svakih 6mjeseci

Malodobnik odnosno poslodavac imaju pravo albe na ocjenu o zravstvenoj sposobnostimalodobnika 15 dana od primanja.

POSEBNOSTI PRESTANKA RADNOG ODNOSA MALODOBNOG RADNIKA

Ako je nakon onoenja Pravilnika maloobni ranik raio na poslu na kojem nije smio raiti,inspektor rada morao je zabraniti takav ra, a posloavac ga je, ako je bilo mogudnosti, moraorasporeiti na ruge ogovarajude poslove nakon pribavljanja svjeobe o zravstvenoj sposobnosti

malodobnog radnika za obavljanje tih poslova.posloavac je to trebao uiniti tako a mu otkae posao na prethonim poslovima i ujeno preloi

sklapanje ugovora o radu na novim poslovima

ako nije bilo poslova na koje je malodobnog radnika mogao rasporediti, otkazao mu je redovitim(osobno uvjetovanim) otkazom

Inspektor rada na poticaj maloobnika, njegova roitelja, onosno skrbnika, ranikog vijeda ilisinikata, ako posumnja a poslovi koje obavlja maloobnik ugroavaju njegovo zravlje ili razvoj,moe zahtijevati o posloavca a uputi maloobnika na zravstveni pregle na svoj troak u rokukoji on odredi.

Na temelju nalaza i miljenja ovlatenog lijenika, inspektor raa moe zabraniti ra maloobnika na

oreenim poslovima u tom sluaju posloavac je uan maloobniku ponuiti sklapanje ugovora oradu za obavljanje drugih odgovarajudih poslova, a ako takvih poslova nema, moe mu otkazatiredovitim (osobno uvjetovanim) otkazom

ista situacija je i ako na kontrolnom pregleu ovlateni lijenik utvri a maloobni ranik vie neispunjava uvjet zdravstvene sposobnosti za obavljanje posla na kojem rai u asu preglea

Rani onos prestaje i ka se o tome pismeno sporazumiju subjekti koji su ga zakljuili onosno kaga jean o njih otkae.Zakonski zastupnik moe u ime maloobnika raskinuti rani onos ili moe povudi suglasnost zasklapanje ugovora o radu.

Ugovorne strane Europske socijalne povelje obvezne su ograniiti rano vrijeme ranicima mlaim o

16 goina kako bi ono bilo usklaeno s potrebama njihova razvoja, posebice s potrebama njihoveprofesionalne izobrazbe. Potrebno je osigurati da se vrijeme koje mladi uz pristanak poslodavca

provedu na profesionalnoj izobrazbi tijekom redovitog radnog vremena, smatra dijelom radnog dana

te zabraniti nodni ra osobama mlaim o 18 goina, osim ka je rije o poslovima koji su previeninacionalnim zakonima ili drugim propisima.

Drave lanice EU obvezne su pouzeti nune mjere kako bi zabranile ra jece izmeu 20 sati uveeri 6 sati ujutro, onosno obvezne su zabraniti ra aolescentima ili izmeu 22 sata uveer i 6 satiujutro ili izmeu 23 sata uveer i 7 sati ujutro.Odredbama ZR-a apsolutno je zabranjen prekovremeni rad malodobnika i njihov rad u

preraspodijeljenom radnom vremenu.

Nodni ra maloobnog ranika zaposlenog u inustriji smatra se raom izmeu 19 sati i 7 sati ujutro,a izvan inustrije izmeu 20 sati i 6 sati ujutro iudeg ana.


17/31

17

nodni ra maloobnika je zabranjen, osim ako je takav ra potreban zbog vie sileministar nalean za ra moe privremeno olukom ukinuti zabranu nodnog raa maloobnih

ranika u sluaju ozbiljne opasnosti rai zatite nacionalnih interesaEuropskom socijalnom poveljom oreena je obveza rava lanica a oree minimum pladenog

goinjeg omora ranicima mlaim o 18 goina u trajanju 3 tjena.

Drave lanice EU trebaju pouzeti potrebne mjere da pravo na stanku malodobnom radnikuosiguraju o najmanje 30 minuta po mogudnosti u neprekinutom trajanju ako je rano vrijeme ueod 4 i pol sata dnevno.

Pravo na nevni omor rave lanice trebale bi osigurati maloobnim ranicima u trajanju o 14 sati(jeca) onosno 12 sati minimalno (aolescenti). Za svaki perio o 7 ana rava lanica trebala biosigurati vrijeme omora o va ana, po mogudnosti za reom. Ka tehniki i organizacijski razlozito zahtijevaju, minimalno trajanje omora moe biti smanjeno, ali ne moe biti manje o 36 satineprekidno.

minimalno trajanje tjenog omora obuhvada u pravilu nejeljuPrema odredbama ZR-a radnici imaju pravo na stanku od 30 minuta ako rade najmanje 6 sati dnevno.

Pravo na dnevni odmor malodobni radnik ima u najmanjem trajanju 12 sati neprekinuto, pravo natjedni odmor, u pravilu nedjeljom u trajanju 24 sati neprekidno.

Goinji omor maloobnog ranika iznosi najmanje 24 rana ana.Zakonoavac prekraje posloavca ijeli na lake (9), tee (43) i najtee (49).Povrea propisa zatite maloobnih ranika smatra se najteim prekrajem posloavca te se novanekazne za prekraje poinjene prema maloobniku ispladuju u vostrukom iznosu; npr. zapoljavanjeosobe mlae o 15 goina ivota, zapoljavanje te kategorije radnika na poslovima koji mogu ugrozitinjihovo zravlje, duorenost ili razvoj ili za sluaj ka posloavac maloobnom raniku nareiprekovremeni rad.

2. POSEBNA RANOPRAVNA ZATITA ENAPosebna ranopravna zatita ena opdenito je zatita ena :

1. o obavljanja oreenih poslova2. o nodnog raa3. zabrana posloavcu a trai bilo kakve poatke o eninoj trunodi ili a obije zaposliti trunu

enu onosno a je zbog trunode rasporei na ruge poslove (osim u sluajevima utvrenimzakonom) ili prekine radni odnos te

4. utvrena obveza posloavca a za jenak ra i ra jenake vrijenosti isolati jenaku pladu i eni imukarcu

Posebnu ranopravnu zatitu ena moemo poijeliti na:

opdu zatitu ena (koja se onosi na zatitu o obavljanja oreen ih poslova odnosno obavljanjeposlova u oreenom razoblju)

zatitu ena u vrijeme trunodezatitu neposreno prije i poslije roenja jetetazatitu u svezi s njegom i ogojem jeceostale oblike zatite


18/31

18

ZATITA ENA O OBAVLJANJA OREENIH POSLOVA

rai uinkovitog ostvarivanja prava ranica na zatitu, ugovorne strane Europske socijalne poveljeobvezne su zabraniti svaki ra ena u pozemnim runicima i, prema potrebi, na svim za njihnepriklanim poslovima koji su opasni, teki ili tetni za zravlje

Poslovi na kojima ena s obzirom na svoje psihofizike osobine rai zatite, svog ivota i zravlja nesmije raditi su:

poslovi koji zahtijevaju teko fiziko naprezanje (runo izanje ili noenje tereta teeg o15 kg)

poslovi pod zemljom poslovi pod vodom poslovi koji se obavljaju u povienom atmosferskom tlaku (poslovi koji se obavljaju u

kesonima)

Zabrana raa po zemljom ne onosi se na ene:koje obavljaju voede poslovekoje obavljaju poslove zravstvene zatite i socijalne skrbistudentice i pripravnice koje tijekom kolovanja ili strunog osposobljavanja moraju io vremena

provesti u podzemnim dijelovima rudnika te

koje povremeno moraju ulaziti u pozemne ijelove runika rai obavljanja poslova koji nisu fizikenaravi

ZATITA ENA O NODNOG RADA

Analizom odredaba Zakona o radu moemo zakljuiti a je u oreenim sluajevimapreviena apsolutna, a u oreenim sluajevima relativna zabrana nodnog raa ena.

Apsolutna zabrana nodnog raa ena onosi se na zatitu o nodnog raa trunice, enemajke o vije goine jetetova ivota i samohrane majke s jetetom o 3 goine jetetova ivota,ali i oca, posvojitelja ili osoba kojim je na temelju rjeenja tijela nalenog za poslove socijalne skrbiijete povjereno na uvanje i ogoj, koji rae pola punog ranog vremena rai njege i uvanja jece steim smetnjama u razvoju tim osobama posloavac ne moe ni u kojem sluaju nareiti a raenodu.

Relativna zabrana nodnog raa ena onosi se na zabranu ena u inustriji.

ena u inustriji ipak moe iznimno raiti nodu1. ako je takav ra prijeko potreban zbog vie sile ili sprjeavanja kvara na sirovinama

poslodavac o takvom radu mora obavijestiti inspekciju rada u roku 24 sata inspekcija raa moe zabraniti takav ra ako ocijeni a takav ra nije prijeko potreban, onosno

ako ne postoji Zakonom utvreni razlog za njegovo uvoenje2. ako ministar nalean za ra olui a se o nodnog raa izuzmu ene u oreenoj inustrij skoj

grani onosno u oreenom zanimanu, po uvjetom a uruge posloavaca i sinikati o tomesklope sporazum odnosno daju na to pristanak

na temelju oobrenja ministra nalenog za ra, nodni ra mogu uvesti i posloavci koji nisuobuhvadeni prethono naveenim oobrenjem ako o nodnom rau ena sklope sporazum s


19/31

19

ranikim vijedem te o uvoenju takvog raa zatrae miljenje uruge posloavca i sinikataindustrijske grane ili djelatnosti

Oobrenje na nodni ra ena moe ati, ali na oreeno vrijeme (maksi malno 2 godine) i uredravne uprave u upaniji nalean za poslove raa prema mjestu sjeita posloavca po uvjetom:

a je o tome zatraeno miljenje ranikog vijeda i oreene uruge posloavaca i granskogsindikata, te

a se uvjeri u priklanost pouzetih mjera sigurnosti i zatite na rau, socijalnih slubi i jenakihmogudnosti i postupanja s ranicama

Trudnica, majka s djetetom do njegove druge godine odnosno samohrana majka s djetetom do 3

godine ne smije biti izuzeta o zabrane nodnog raa, osim ako to sama ne zatrai.Po miljenju jenih, zabranu nodnog raa trebalo bi potpuno ukinuti jer se protivi naelu zabrane

iskriminacije na temelju spola. Po miljenju rugih, postoji niz rutveno ekonomskih i drugihrazloga koji opravavaju zabranu nodnog raa ena. Prema miljenju tredih, nodni ra ena trebalo bi

fleksibilnije odrediti, zabraniti ga, ali uz liberalnije odstupanje.Ako se eni zabranjuje nodni ra za koji ranici imaju pravo na povedanu pladu, ranicama se u tom

sluaju onemoguduje stjecanje povedane plade onosno onemoguduje im se zasnivanje ranogonosa na ranim mjestima na kojima se rai nodu.

ZATITU ENA ZA VRIJEME TRUNODEmogude je poijeliti na:

zatitu pri zasnivanju ranog onosa zatitu opremjetaja na ruge poslove, osim po uvjetom oreenim Zakonom o radu zatitu o nepovoljnog rasporea ranog vremena zatitu o prestanka ranog onosaZATITA PRI ZASNIVANJU RANOG ONOSA

Posloavac pri sklapanju ugovora o rau ne smije traiti o radnika podatke koji nisu uneposrenoj svezi s ranim onosom, ali ako ih ipak zatrai, na takva pitanja ne mora se ogovoriti.

Posloavac ima zabranu traiti bilo kakve poatke o eninoj trunodi kao i a obije zaposlititrunu enu, a ako to ipak uini, ogovarati de za teak (ako trai poatke o eninoj trunodi)onosno najtei prekraj (ako je zbog trunode obije zaposliti).

Ako posloavac trai o ene a potpie i posebnu ugovornu klauzulu kojom se obvezuje a

oreeno razoblje nakon zasnivanja ranog onosa nede zatrunjeti takva klauzula je nitetna i neproizvoi pravni uinak jer je protuustavna.19 radnih grupa na kojima trudnica ne smije raditi (npr. vatrogasci, poslovi koji se izvode na visini

itd.)

ZATITA ZA VRIJEME TRAJANJA RANOG ONOSA

Trunica de biti premjetena na ruge poslove na temelju njezina osobnog zahtjeva ili po oluciposloavca, ako to zahtijeva njezino zravstveno stanje, koje je utvrio ovlateni vjetak.to je potrebno samo u sluaju kaa ena ne rai na nekom o 19 grupa poslova utvrenih posebnim

Pravilnikom na kojem ena za vrijeme trunode ne smije raiti, a ovlateni vjetak smatra aobavljanje raa moe tetno utjecati na njezino zravlje ili tijek trunode


20/31

20

ako radnica radi na nekom poslu na kojem na temelju odredaba Pravilnika trudnica ne smije raditiostatno je a obavijesti posloavca a je truna te po potrebi o tome priloi i okaz ovlatenoglijenikaposloavac ju je uan nakon toga svojom olukom rasporeiti na rugo rano mjesto

potrebna je suglasnost trunice ako se posao na koji ju rasporeuje posloavac obavlja u rugommjestu rada

privremeni premjetaj posloavac mora opozvati im zravstveno stanje ene opusti njezinpovratak na poslove na kojima je raila prije premjetajaZa vrijeme premjetajatrunica ostvaruje pladu koja je za nju povoljnija.

Trunica koja rai ko posloavca koji zapoljava 5 ili manje ranika pa je u nemogudnostiprivremeno je rasporeiti na ruge poslove ostvariti de pravo na opust uz naknau plade premaposebnim propisima.

Posloavac je uan ispladivati naknau plade cijelo vrijeme o poetka koritenja prava na roiljnidopust.

ZATITA O NEPOVOLJNOG RASPOREA RANOG VREMENA

Za vrijeme trunode posloavac ne moe traiti o ranice a rai u preraspoijeljenomradnom vremenu, a ne moe traiti ni a rai ue o punog ranog vremena, osim ako onadobrovoljno da pisanu izjavu o pristanku na takav rad.

Nodni ra se smatra tetnim za materinsku funkciju te se zabranjuje trunicama, majkamao ruge goine jetetova ivota, samohranim majkama o trede goine jetetova ivota.

ZATITA O PRESTANKA RANOG ONOSA

Za vrijeme trunode i 15 ana nakon prestanka trunode posloavac ne moe otkazati

ugovor o rau sklopljen na neoreeno vrijeme.Ranica za vrijeme trunode i ostali ranici koji uivaju posebnu zatitu o otkaza (u svezi s

roiteljstvom) zatideni su kako o reovitog otkaza po bilo kojem o otkaznih razloga, tako i oizvanrenog otkaza kao i o otkaza s ponuom izmjene ugovora o rau. (iznimka: steaj)

Takav stupanj zatite pouzeo se rai otklanjanja bilo kakvog stresa koji bi mjeromposloavca mogao tetno utjecati na zravlje trunice, onosno roitelja koji koristi priznato pravo.

Poslodavac koji protivno odredbama ZR-a otkae ugovor o rau ranici za vrijeme trunode,kao i ostalim ranicima koji se koriste jenim o prava utvrenih orebamaZR-a u svezi sa zatitomroiteljstva, ogovarati de za najtei prekraj. Takav de otkaz biti nitetan.

ZATITA NEPOSRENO PRIJE I POSLIJE ROENJA JETETA

Zaposleni roditelj i samozaposleni roditelj ima pravo na:

1. rodiljni dopust,

2. roditeljski dopust,

3. rad s polovicom punoga radnog vremena,

4.ra u skrad. ranom vremenu zbog pojaane njege jeteta,5. stanku za dojenje djeteta,

6. dopust trudnice ili majke koja doji dijete,


21/31

21

7.opust ili ra u skradenom ranom vremenu rai skrbi i njege jeteta s teim smetnjama urazvoju,

8.mirovanje ranog onosa o trede goine ivota jeteta.+ imaju pravo na naknau plade ili novanu naknau

Prava ne mogu istodobno koristiti oba roditelja.

Roditeljski dopust - rodiljni dopust

Roiteljski opust je spolno neutralan termin koji bi u ranom zakonoavstvu oznaivaoorebe o pravima roitelja u ranom onosu u svezi s roenjem i brigom o maloj jeci.

Rodiljni dopust, termin koji koristi ZR, moglo bi se nazvati eventualno samo razdoblje za

vrijeme kojeg ena nije u obvezi prestacije raa neposreno prije i poslije poroaja, jer nije u uhujezika a se taj termin koristi za pravo kojim se u svezi s roenjem jeteta moe koristiti ne samomajka (rodilja) nego i djetetov otac.

Ranica uiva posebnu zatitu neposreno prije i poslije poroaja.Dan oekivanoga poroa utvruje izabrani oktor opde/obiteljske meicine na prijelogginekologa.

Svaka ena na koju se primjenjuje konvencija o zatiti materinstva ima pravo na roiljnidopust u trajanju od najmanje 12 tjedana, s tim da se dio tog dopusta koristi obvezno poslije

poroaja

trajanje obveznog poroiljnog opusta ne moe biti krade o 6 tjedanaUgovorne strane Europske socijalne povelje obvezale su se osigurati ranicama pladenu osutnost sraa prije i poslije poroaja u trajanju o najmanje 21 tjean.

Prema ZR-u opust u svezi s roenjem jeteta moemo poijeliti na:1. obvezni2. dodatniObvezni opust u svezi s roenjem jece moemo poijeliti na:a) dopust u minimalnom trajanjub) dopust u punom trajanju

Pravo na minimalni i osnovni roiljni opust je u funkciji zatite ena ranica, a pravo na oatni

opust je ponajprije u funkciji zatite jece.Pravo na minimalni obvezni opust u svezi s roenjemjeteta kojim se ranica mora koristiti traje o 28 ana prije oekivanog poroaja o isteka 42 anaposlije poroaja, nakon kojeg ana na vlastiti zahtjev ena moe poeti raiti i prije nego to dijetenavri est mjeseci.

Nakon proteka obveznoga rodiljnog dopusta, ako se roditelji tako sporazumiju, pravo na rodiljni

opust o navrenih 6 mjeseci ivota jeteta moe koristiti jetetov otac.Obvezni opust u punom trajanju trunica mora zapoeti koristiti 28 ana prije poroaja, s tim a

ga moe poeti koristiti ved 45 ana prije oekivanog poroaja te traje neprekino o 6 mjesecijetetova ivota

ako je ijete prerano roeno, pravo na opust prouava se za onoliko vremena za koliko je ijeteranije roeno


22/31

22

Zakonoavac se oluio za naveena rjeenja ne samo rai zatite ena ved i rai poizanjanataliteta.

Ako je ijete prerano roeno, roiljni opust prouuje se za onoliko vremena za koliko jeijete prerano roeno.

Ako radnica rodi mrtvo dijete ili ako ijete umre prije nego je prolo vrijeme koritenjaopusta u svezi s roenjem jeteta, ranica ima pravo nastaviti koristiti se opustom onolikovremena koliko je, prema nalazu i miljenju ovlatenog lijenika, potrebno a se oporavi o poroaja ipsihikog stanja uzrokovanog gubitkom jeteta, a najmanje 45 ana.

Za vrijeme koritenja roiljnog opusta zaposleni roitelj ili samozaposleni roitelj ima pravaiz obveznoga MO i pravo na pladene oprinose prema posebnim propisima.

Roditeljski dopust

Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj, nakon proteka rodiljnog dopusta ima

pravo na roiteljski opust. Moe koristiti roiteljski opust o 8.godine ivota jeteta.To je osobno pravo oba zaposlena roditelja ili samozaposlena roditelja i koriste ga, u pravilu,

u jednakom dijelu.

Iznimno pravo na roiteljski opust moe koristiti samo jean o roitelja, ako se o tomepisano izjasne oba roditelja.

Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj po isteku rodiljnog dopusta ima pravo na

roditeljski dopust u trajanju od 6 ili 30 mj, ovisno o broju roene jece i nainu njegova

koritenja.Ima pravo na roditeljski dopust u trajanju od:

6 mjeseci, za prvo i rugo roeno ijete,30 mj, za roene blizance, 3. i svako sljeede ijete.

Pravo na roditeljski dopust u pravilu koriste oba roditelja, u jednakom trajanju od 3 ili 15

mjeseci, a mogu ga koristiti pojeinano, obostrano istoobno ili naizmjenino, suklanoosobnom dogovoru i pod uvjetom da pravo na roditeljski dopust ne koristi samo jedan od

roditelja.

Ako djetetov otac koristi pravo na roditeljski dopust u trajanju od najmanje 3mj, roditeljskiopust prouuje se za va mjeseca.Zaposleni roitelj ili samozaposleni roitelj moe koristiti roiteljski u cijelosti ili u njegovimijelovima. Za sluaj a roiteljski opust koristi u ijelovima moe ga koristiti najvie vaputa goinje, svaki put u trajanju o najmanje 30 ana.U broj roene jece uraunavaju se i mrtvoroena jeca te umrla jeca majke i posvojenadjeca.

Za vrijeme koritenja ovog prava zaposleni roitelj ili samozaposleni roitelj ima prava izobveznoga MO i pravo na pladene oprinose prema posebnim propisima.

Koritenje prava na roiteljski opust o jenog roitelja


23/31

23

Ako za vrijeme koritenja jenog o prava jedan od zaposlenih roditelja ilisamozaposlenih roditelja umre ili ako je iz bilo kojega drugoga opravdanog razloga

onemoguden koristiti pripaajude pravo, pravo koritenja pripaajudeg prava u cijelosti seprenosi na drugog roditelja.

Opravdani razlozi su:ka je jean o roitelja lien roiteljske skrbi, potpuno lien poslovne sposobnosti,jelomice lien poslovne sposobnosti u onosu na roiteljsku skrb, nestao, nepoznat,nepoznatog prebivalita ili boravka,ako su rai zatite obrobiti jeteta susreti i ruenje jeteta s jenim o roiteljazabranjeni ili ogranieni ili je jenom o roitelja, prema propisima o zatiti o nasilja uobitelji, izreena zatitna mjera zabrane pribliavanja jetetu ili ualjenja iz stana, kude ilinekoga drugoga stambenog prostora u kojem ijete ivi,ako je jean o roitelja teko bolestan ili je ovisan o pomodi ruge osobe rai ega jesprijeen u obavljanju roiteljske skrbi prema ocjeni lijenikog povjerenstva,

kad je jedan od roditelja kao djelatna vojna osoba u vojnoj misiji izvan RH ili naizravanju kazne zatvora u trajanju uem o 1.g neprekino, a sve po uvjetom a se

je roitelj iz ovoga postavka svojom pisanom izjavom orekao prava na koritenjeroditeljskog dopusta u korist 2. roditelja.

Rad s polovicom punoga radnog vremena

Zaposleni roitelj ili samozaposleni roitelj moe pravo na roiljni opust i roiteljskidopust koristiti i kao pravo na rad s polovicom punoga radnog vremena. Nakon isteka

obveznoga rodiljnog dopusta, ima pravo koristiti preostali dio rodiljnog dopusta, kao i pravona rad s polovicom punoga radnog vremena.

Ima pravo nakon navrenih 6 mj ivota jeteta koristiti ra s polovicom punogaranog vremena u onolikom trajanju koliko je to pravo koristio o 6. mjeseca ivota jeteta,a najue o 9. mjeseca ivota jeteta. Po iskoritenju prava na roiljni opust ili prava nara s 1/2 punoga ranog vremena, moe pravo na roiteljski opust koristiti i kao pravo nara s 1/2 punoga ranog vremena u vostrukom trajanju neiskoritenoga ro iteljskogdopusta. Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj ima prava iz obveznoga MO i pravo na

pladene oprinose.

Pravo na ra u skradenom ranom vremenu rai pojaane njege jeteta

Po iskoritenju roiteljskog opusta ili prava na ra u skradenom radnom vremenujean o zaposlenih roitelja ili samozaposlenih roitelja ima pravo na ra u skradenomranom vremenu o navrene 3.g jeteta ako mu je potrebna pojaana briga i njega.

Ministar zravstva + ministra za obitelj pravilnikom de propisati uvjete i postupakstjecanja prava na ra u skradenom ranom vremenu, rai potrebne pojaane brige i njegejeteta o njegove navrene 3.g.Zaposleni roitelj ili samozaposleni roitelj ima prava iz obveznoga MO i pravo na pladenedoprinose.


24/31

24

ZATITA U SVEZI S NJEGOM I ODGOJEM DJETETA dijeli se na :

dodatni dopust pravo na ra sa skradenim ranim vremenom stanku za dojenje djeteta pravo na rad na drugim poslovima za vrijeme dojenja djeteta prava posvojitelja onosno osobe kojoj je ijete povjereno na uvanje i odgoj prava u svezi s jetetom s teim smetnjama u razvoju pravo na mirovanje radnog odnosa ostala prava

PRAVO NA DODATNI DOPUST

nakon isteka prava na obvezni rodiljni dopust, pravo na dopust u svezi s njegom i odgojem djetetatraje do godine dana jetetova ivota, a tim se pravom moe koristiti i jetetov otac, ako se roiteljitako dogovore

u sluaju a se jetetov otac koristi roiljnim opustom u trajanju najmanje tri mjeseca, roiljniopust prouuje se va mjeseca

ta dva dodatna mjeseca mogu iskoristiti otac ili majka djetetapravom na opust jetetov se otac moe koristiti ved nakon isteka minimalnog opusta u svezi s

roenjem jeteta, tj. ved o 43. ana nakon jetetova roenjau sluaju roenja blizanaca, tredeg i svakog sljeedeg jeteta, s ciljem podizanja nataliteta, ZR

previa pravo na opust za njegu jece kojim se moe koristiti jean o roitelja o trede goinejetetova ivota

radnik, koji namjerava koristiti pravo na rodiljni dopust, posvojiteljski dopust ili pravo na mirovanjeugovora o rau o trede goine jetetova ivota, uan je to je mogude prije, a najmanje mjesecdana ranije, obavijestiti o svojoj namjeri poslodavca

ranik korisnik nekog o naveenih prava ostvarit de u pravilu pravo na naknau plade pri koritenjubilo kojeg o naveenih prava, osim u sluaju ka se koristi pravom na mirovanje ranog onosa

PRAVO NA RA SA SKRADENIM RANIM VREMENOM

kao alternativno pravo, umjesto oatnog opusta za njegu jeteta, jean o roitelja moe sekoristiti pravom na rad sa skradenim ranim vremenom, o jene onosno trede goine jetetovaivota

naveenim pravom moe se koristiti jetetov otac samo po uvjetom a majka rai u punomradnom vremenu

pravo na rad s polovinom punog radnog vremena ima jedan od roditelja od jedne do trede goinejetetova ivota ako je jetetu zbog njegova zravlja i razvoja potrebna pojaana briga i njega

STANKA ZA DOJENJE DJETETA

ranica koja nakon koritenja opusta u svezi s roenjem jeteta ili raom u skradenom ranomvremenu nastavi dojiti dijete tijekom raa u punom ranom vremenu, moe se o goine anajetetova ivota u tu svrhu koristiti pravom na stanku va puta nevno po sat vremena


25/31

25

vrijeme stanke rauna se u rano vrijeme, a ranica u vremenu osutnosti s raa zbog koritenjaprava na stanku za ojenje jeteta ima pravo na naknau plade po posebnim uvjetima

pravom na stanku za ojenje jeteta modi de se koristiti ranica ako se jetetov otac koristioatnim opustom ili pravom na ra sa skradenim ranim vremenom o jene goine jeteto vaivota

pojeini kolektivni ugovori previaju a ranica koja oji ijete, a rai puno rano vrijeme ogoine ana njegova ivota, ima pravo na stanku u trajanju o va i pol sata

PRAVO NA PREMJETAJ ONOSNO PRAVO NA OPUST

Radnica za vrijeme dojenja jeteta ne smije raiti na poslovima na kojima je izloena: pesticidima na bazi kloriranih ugljikovodika halogenim derivatima ugljikovodika olova i njegovim anorganskim i organskim spojevima

Posloavac koji zapoljava vie o 5 ranika mora ranicu koja potvrom ovlatenog lijenika okae

a oji za to razoblje rasporeiti na ruge poslove s pravom na pladu koja je za nju povoljnija.Do privremenog rasporea na ruge poslove odi de i ona ka ovlateni lijenik utvri a je topotrebno jer bi poslovi koje ojilja obavlja mogli ugroziti jetetov ivot ili zravlje.Ako posloavac zapoljava 5 ili manje ranika onosno zapoljava vie ranika, ali ne moe ranicu zavrijeme ok oji ijete rasporeiti na ruge poslove, ranica de ostvariti ista prava koja ostvaruje izaposlena trunica ako za vrijeme trunode ne moe raiti na poslovima na kojima je raila o taa.

PRAVA POSVOJITELJA ILI OSOBE KOJA SE SKRBI O DJETETU

ovise o dobi djeteta radi skrbi i njege kojeg se to pravo priznajeAko je dijete koje se posvaja ili koje je povjereno na uvanje i ogoj na temelju rjeenja tijelanalenog za poslove socijalne skrbi u obi o koje se priznaje pravo roiteljima na opust u svezi snjegom jece, jenom o posvojitelja ili osobi kojoj je ijete povjereno na uvanje i ogoj priznati dese prava koja moe prema orebama ZR-a ostvariti roditelj djeteta, s time da ostvaruju pravo naopust u trajanju koje nije krade o 270 ana.Ranik/ca koji/a je posvojio/la ijete s teim smetnjama u razvoju ili je tee tjeles no ili mentalnootedenje tog jeteta nastalo kasnije onosno osoba kojoj je takvo ijete, na temelju rjeenja tijelanalenog za poslove socijalne skrbi, povjereno na uvanje i ogoj ostvariti de sva prava i po istimuvjetima koja moe ostvariti jean od roditelja takvog djeteta.

posloavac koji ne omogudi ranici/raniku pravo na koritenje opusta iz ovih razloga ogovarat deza prekraj

PRAVA ROITELJA JETETA S TEIM SMETNJAMA U RAZVOJU

Prava koja moe ostvariti roitelj u svezi s njegom jece s teim smetnjama u razvoju moemopodijeliti na:

1. pravo na dopust2. pravo na ra sa skradenim ranim vremenom i3. pravo na povoljnije uvjete radaJean o roitelja jeteta s teim smetnjama u razvoju, ima pravo koritenja opusta o 7 goinejetetova ivota.


26/31

26

Umjesto koritenja pravom na opust rai njege jeteta s teim smetnjama u razvoju, jean oroitelja moe se koristiti pravom na ra sa skradenim ranim vremenom (polovinom punog ranogvremena).

Ako je dijete radi njege radi kojeg se to pravo priznaje stalno ili tjeno smjeteno onosno boravisvakonevno ue o 8 sati u ustanovi socijalne skrbi, zravstva ili prosvjete, pravo roitelja na

opust onosno skradeno puno rano vrijeme nede se priznati tj. obustaviti de se.O priznavanju prava rjeenjem oluuje naleni centar za socijalnu skrb na zahtjev roitelja jeteta steim smetnjama u razvoju. Konano rjeenje centar za socijalnu skrb ostavlja raniku i posloavcukoji rjeenje treba izvriti. Posloavac koji uskrati raniku pravo utvreno takvim rjeenjemogovarati de za najtei prekraj.Posloavac raniku koji se koristi pravom na ra sa skradenim ranim vremenom rai njege jeteta steim smetnjama u razvoju ne moe nareiti ra nodu ni prekovremeni ra, a niti mu bez njegovapristanka moe promijeniti mjesto rada.

OSTALA PRAVA

U ostala prava u svezi s roenjem i njegom jece spaaju prava:

1. povratka na prethone ili ogovarajude poslove2. zatite o otkaza3. utjecaja na tijek otkaznog roka4. utjecaja na raunanje raa u punom ranom vremenu i5. otkazivanja ugovora o radu izvanrednim otkazom

Pravo povratka na prethone ili ogovarajude poslove

Nakon proteka rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, dopusta radi skrbi i njege

jeteta s teim smetnjama u razvoju te mirovanja ranog onosa o 3goine ivota jeteta,radnik koji je koristio neko od tih prava ima pravo povratka na poslove na kojima je radio

prije koritenja toga prava, a ako je prestala potreba za obavljanjem tih poslova, posloavacmu je uan ponuiti sklapanje ugovora o rau za obavljanje rugih ogovarajudih poslova,iji uvjeti raa ne smiju biti nepovoljniji o uvjeta raa poslova koje je obavljao prijekoritenja toga prava.

Ako ranik prestane koristiti pravo, posloavac ga je uan vratiti na poslove na kojima jeradio prije koritenja prava, u roku o mjesec ana o ana kaa ga je ranik obavijestio oprestanku koritenja tih prava.Ranik koji se koristio pravom ima pravo na oatno struno osposobljavanje, ako je oloo promjene u tehnici ili nainu raa, kao i sve druge pogodnosti koje proizlaze izpoboljanih uvjeta raa na koje bi ima pravo.

Zabrana otkaza

Za vrijeme trunode, koritenja roiljnog, roiteljskog, posvojiteljskog opusta, raa spolovicom punog ranog vremena, raa u skradenom ranom vremenu zbog pojaane


27/31

27

njege jeteta, opusta trunice ili majke koja oji ijete, te opusta ili raa u skradenomranom vremenu rai skrbi i njege jeteta s teim smetnjama u razvoju, onosno u rokuo 15 ana o prestanka trunode ili prestanka koritenja tih prava, posloavac ne moeotkazati ugovor o radu trudnici i osobi koja se koristi nekim od spomenutih prava.

Otkaz je nitetan ako je na an avanja otkaza posloavcu bilo poznato postojanje tih

okolnosti, ili ako radnik u roku od 15 dana od dostave otkaza obavijesti poslodavca opostojanju tih okolnosti te o tome ostavi ogovarajudu potvru ovlatenog lijenika ilirugog ovlatenog tijela.Naveene okolnosti ne sprjeavaju prestanak ugovora o rau sklopljenog na oreenovrijeme, istekom vremena za koje je sklopljen taj ugovor.

Pretpostavka rada u punom radnom vremenu

Ako je za stjecanje oreenih prava iz ranog onosa ili u svezi s ranim onosom vanoprethodno trajanje radnog odnosa, razdoblja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta,

rada s polovicom punog ranog vremena, raa u skradenom ranom vremenu zbog pojaanenjege jeteta, opusta trunice ili majke koja oji ijete, te opusta ili raa u skradenomranom vremenu rai skrbi i njege jeteta s teim smetnjama u razvoju, smatrat de seradom u punom radnom vremenu.

Najava i koritenje prava

Ranik koji tijekom koritenja prava na roiljne i roiteljske vremenske potpore,namjerava mijenjati nain koritenja tog prava ili namjerava ponovno uspostavitineiskoriteno pripaajude pravo, uan je o tome obavijestiti posloavca.

Posloavac je uan, na pisanu obavijest, izati pisanu izjavu o svojoj suglasnosti oiskazanoj ranikovoj namjeri, a u sluaju izvanrenog povedanja opsega raa, vie sile i urugim slinim sluajevima prijeke potrebe, svojom izjavom moe iskazati neprihvadanjetakve radnikove namjere.

Ako poslodavac ne izda pisanu izjavu u roku od 15 dana, smatra se da je suglasan siskazanom namjerom radnika.

Ako posloavac ne prihvati namjeru ranika, ranik moe oustati o najave koritenjatih prava.

Pravo ranika a izvanrenim otkazom otkae ugovor o rau

Radnik koji koristi pravo na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, rad s polovicom punog

ranog vremena, ra u skradenom ranom vremenu zbog pojaane njege djeteta, dopusttrunice ili majke koja oji ijete, te opust ili ra u skradenom ranom vremenu rai skrbi injege jeteta s teim smetnjama u razvoju ili kojem ugovor o rau miruje o 3 goine ivotajeteta, moe otkazati ugovor o rau izvanrenim otkazom.Ugovor o rau moe se otkazati najkasnije 15 ana prije onoga ana kojeg se ranik uanvratiti na rad.

Trunica moe otkazati ugovor o rau izvanrenim otkazom.


28/31

28

Razlog ranicima se omoguduje otkazati ugovor o rau bez obveze potovanja otkaznogroka kako bi se tijekom tog vremena mogli posvetiti djetetu!

3. POSEBNA ZATITA RANIKA SMANJENIH RANIH SPOSOBNOSTIZakonom o zatiti na rau utvrena je unost posloavca a osigura naroitu zatitu na

rau (osim maloobnicima i enama) i ranicima sa smanjenim radnim sposobnostima.

Osobama smanjenih radnih sposobnosti smatraju se radnici kod kojih je radna sposobnost

smanjena zbog:

starosti invaliditeta profesionalnih bolesti bolesti te rugih razloga utvrenih posebnim kolektivnim ugovorom ili opdim aktom poslodavca

a) ZATITA OSOBA SMANJENIH RANIH SPOSOBNOSTI ZBOG STAROSTIstarenje je proces, ne postoji tona granica kaa starost poinje niti postoji univerzalna efinicija

starosti

smanjenje radnih sposobnosti ovisi o individualnim osobinama pojedinca kao i o prirodi posla kojiobavlja

stajalite zakonoavca je a nakon 65 goina ivota osobe vie nemaju rane sposobnosti potrebneza postojanje radnog odnosa

ovisno o priroi posla oreene kategorije imaju ranu sposobnost za obavljanje svog p osla i do 70goina ivota (sveuilini nastavnici, suci, ovjetnici)

kako do smanjenja radne sposobnosti redovito zbog starosti dolazi i prije potrebno je osiguratinjihovu zatitu i za vrijeme njihove rane aktivnosti

b) ZATITA OSOBA SMANJENIH RANIH SPOSOBNOSTI ZBOG INVALIDNOSTIPrema Ustavu RHinvaline osobe imaju pravo na osobitu zatitu na rau.Invalina osoba oznaava nejaku, nemodnu, slabu osobu koja je potpuno ili jelomino

nesposobna za radta nesposobnost moe biti privremenog ili trajnogkaraktera, a ko ranika moenastati iz profesionalnih razloga (ozljeda na radu ili profesionalna bolest) ili neprofesionalnih razloga

(ozljeda izvan rada ili bolest).

po osobama s invaliitetom smatraju se ranici ko kojih je ovlatena osoba onosno nalenotijelo utvrdilo postojanje profesionalne nesposobnosti za rad ili neposrednu opasnost od nastanka

invalidnosti

raniku ko kojeg je utvrena profesionalna nesposobnost za ra ili neposrena opasnost onastanka invalidnosti poslodavac mora u pisanom obliku ponuditi sklapanje ugovora o radu za

obavljanje poslova za koje je sposoban i obavljanjem kojih se nede alje ugroavati njegova ranasposobnost


29/31

29

c) ZATITA RANIKA SMANJENIH RANIH SPOSOBNOSTI ZBOG BOLESTIzakonodavac navodi da se osobama smanjenih radnih sposobnosti smatraju i radnici kojima je radna

sposobnost smanjena zbog profesionalnih i ostalih bolesti

pravo na novanu naknau umjesto plade (naknau plade) ostvariti de po propisima iz porujazravstvenog osiguranja, a ostvariti de oreenu zatitu i prema propisima ZR-a te autonomnimizvorima

d) SMANJENJE RADNIH SPOSOBNOSTI ZBOG DRUGIH RAZLOGA

ZZR-om je naveeno a o smanjenjarane sposobnosti moe odi i iz rugih razloga utvrenihposebnim kolektivnim ugovorom ili opdim aktom poslodavca.Posloavac moe autonomnim izvorom previjeti na kojim ranim mjestima olazi o smanjenjarane sposobnosti kao i prava koja de ranici koji rae na njima ostvariti ako se utvri:1. poslije izvrene procjene opasnosti, a nakon pribavljenog miljenja specijalista medicine rada i

strunjaka zatite na rau, a postoji potreba perioinog privremenog rasporea na rugo ranomjesto, jer bi trajno obavljanje posla ranog mjesta tetno utjecalo na zaposlenikovo zravlje iradnu sposobnost

2. na kontrolnom pregleu ranika a vie ne ispunjava uvjet posebne zravstvene sposobnostia bi se kolektivnim ugovorom ili opdim aktom oreila rana mjesta na kojima je potrebno cikliki

povremeno prerasporeivati ranika, potrebno je procjenom opasnosti, ali i ogovarajudimznanstvenim ispitivanjem utvrditi potrebne parametre

poslodavac na temelju Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada, ali i na temelju procjeneopasnosti treba utvrditi za koja je radna mjesta potrebno da radnik ispunjava uvjet posebne

zdravsrtvene sposobnosti onosno psihofizike sposobnosti

za rana mjesta na kojima je potrebno ispunjenjetih sposobnosti posloavac de traiti o ranika,prije nego s njim zasnuje rani onos, a okae ispunjava li taj poseban uvjet

posloavac je uan uputiti ranike koji rae na ranim mjestima za koje se kao poseban uvjet traiposebna zravstvena sposobnost i na kontrolne preglee u roku koji je utvren pravnim izvorom iliu roku koji je u prethonom pregleu utvrio ovlateni lijenik

ako na perioinom (kontrolnom) pregleu ovlatena osoba ili tijelo utvri a ranik vie nemapotrebnu zdravstvenu sposobnost za obavljanje svoga posla, mislimo da bi mu poslodavac trebao

ponuiti obavljanje rugog ogovarajudeg posla

ako je potrebno, posloavac de, na svoj raun, provesti i potrebnu oatnu eukaciju ranikatek ako nije mogude ranika ni oatnom eukacijom rasporeiti na rugi posao, posloavac bi mu

mogao otkazati redovitim osobno uvjetovanim otkazom

Ministar de, uz suglasnost ministra nalenog za poslove zdravstva, pravilnikom propisatisaraj i nain izavanja potvre.


30/31

30

4. ZATITA RANIKA KOJI SU PRIVREMENO ILI TRAJNO NESPOSOBNI ZA RAZAKON O RADU

a) Obveza obavjedivanja o privremenoj nesposobnosti za raprivremenu sprjeenost za ra utvruje ovlateni lijenik

Ranik je uan to je mogude prije obavijestiti posloavca o privremenoj nesposobnosti zara, a najkasnije u roku o 3 ana uan mu je ostaviti lijeniku potvru o privremenojnesposobnosti za ra i njezinom oekivanom trajanju.Ovlateni lijenik uan je raniku izati potvru o nesposobnosti.Ako zbog opravanoga razloga ranik nije mogao ispuniti obvezu, uan je to uiniti to jemogude prije, a najkasnije tri ana o ana prestanka razloga koji ga je u tomeonemogudavao.

privremenu nesposobnost ranika za ra uzrokovana boledu ili ozljeom i njegova privremenanenazonost na rau zbog naveenih razloga, neopravani su razlozi za otkaz

b) Pravo povratka na prethone ili ogovarajude poslove ranika koji je privremenobio nesposoban za rad

Radnik koji je privremeno bio nesposoban za rad zbog ozljede ili ozljede na radu, bolesti

ili profesionalne bolesti, a za kojega nakon lijeenja, onosno oporavka, ovlatenispecijalist meicine raa, onosno ovlateno tijelo suklano posebnom propisu, utvrdi

da je sposoban za rad, ima se pravo vratiti na poslove na kojima je prethodno radio, aako je prestala potreba za obavljanjem tih poslova, posloavac mu je uan ponuitisklapanje ugovora o rau za obavljanje rugih ogovarajudih poslova.

ako posloavac tako ne postupi, ini tei prekrajc) Zabrana otkazivanja ako je privremena nesposobnost uzrokovana ozljedom na radu

ili profesionalnom boledu

Radniku koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti te je

privremeno nesposoban za ra zbog lijeenja ili oporavka posloavac ne moe otkazatiugovor o rau u razoblju privremene nesposobnosti za ra zbog lijeenja ili oporavka.Zabrana ne utjee na prestanak ugovora o rau sklopljenoga na oreeno vrijeme.

u sluaju nepotivanja te orebe posloavac de ogovarati za najtei prekrajzabrana otkazivanja ne utjee na prestanak ugovora o rau sklopljenog na oreeno vrijeme

d) Zabrana tetnog utjecaja na napreovanje ili ostvarenje rugih pravaOzljeda na radu, onosno profesionalna bolest, ne smije tetno utjecati na napreovanje

radnika i ostvarenje drugih prava i pogodnosti iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom.


31/31

zakonoavac ih ak stavlja, ajudi im prenost pri strunom osposobljavanju i kolovanjukoje organizira posloavac, u povoljniji poloaj u onosu prema rugim ranicima

za vrijeme privremenog smanjenja radne sposobnosti radnika, bez obzira na to zbog kojeg je razlogao nje olo, ne tee otkazni rok

e) Pravo zaposlenja na drugim poslovimaAko ovlateno tijelo utvri a ko ranika postoji profesionalna nesposobnost za ra ilineposrena opasnost o nastanka invalinosti, posloavac je uan, uzimajudi u obzir nalaz imiljenje tog tijela, ponuiti raniku sklapanje ugovora o rau u pisanom obliku zaobavljanje poslova za koje je on sposoban, koji to je vie mogude moraju ogovaratiposlovima na kojima je radnik prethodno radio.

Rai osiguranja takvih poslova posloavac je uan prilagoiti poslove sposobnostimaradnika, izmijeniti raspored radnog vremena, onosno pouzeti sve to je u njegovoj modi araniku osigura ogovarajude poslove.

f) Otkaz u sluaju profesionalne nesposobnosti za ra ili neposrene opasnosti onastanka invalidnosti

Posloavac moe otkazati raniku ko kojega postoji profesionalna nesposobnost za radili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, samo uz prethodnu suglasnost RV.

RV de ati posloavcu suglasnost na otkaz ugovora o rau, ako posloavac okae a jepouzeo sve to je u njegovoj modi a raniku osigura ogovarajude poslove, on akookae a je ranik obio ponuu za sklapanje ugovora o rau za obavljanje poslova kojiogovaraju njegovim sposobnostima, u sklau s nalazom i miljenjem ovlatene osobe,odnosno tijela.

Ako RV uskrati suglasnost na otkaz, odn ako isto nije utemeljeno i ne postoji sindikalnipovjerenik koji ima sva prava i obveze RV, suglasnost moe naomjestiti suska iliarbitrana oluka.

g) Otpremnina u sluaju ozljee na rau ili profesionalne bolestiRadnik koji je pretrpio ozljedu na radu, odnosno koji je obolio od profesionalne bolesti, a

koji nakon zavrenog lijeenja i oporavka ne bue vraden na ra, ima pravo na otpremninunajmanje u vostrukom iznosu o iznosa koji bi mu inae pripaao.Ako je neopravano obio ponuene poslove nema pravo na otpremninu u dvostrukomiznosu.

h) Prenost pri strunom osposobljavanju i kolovanjuRadnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti ima prednost pri

strunom osposobljavanju i kolovanju koje organizira posloavac.

Documents

Zaštita radnika