Zaštita ozonskog omotača

8/16/2019 Zaštita ozonskog omotača

1/49


2/49

Svatko možeuèiniti nešto za spas

ozonskog omotaèa

Zahvale

Ovu brošuru pripremio je Program za ozon središnjice Programa Ujedinjenihnaroda za okoliš, Tehnologija, industrija i gospodarstvo (UNEP DTIE), uz pomoæsredstava Multilateralne zaklade Montrealskog protokola. Uz brošuru dolazi ivideo-zapis istog naziva, koji je za UNEP DTIE proizvela Televizijska zaklada zaokoliš (TVE).

Osoblje UNEP DTIE-a, voditelji projekta:Jacqueline ALOISI DE LARDEREL, Direktor, UNEP DTIERajendra M. SHENDE, Koordinator, Program za ozonCecilia MERCADO, Dužnosnik za obavještavanjeIngrid KVALE, Suradnik za obavještavanjeStruèni suradnik: Annika NILSSON; Urednik: Nick ROWCLIFFE;Grafièka oprema: Karine DUVAL; Ilustracije: Martine NETTER;Tisak: Words and Publications.

Hrvatsko drugo izdanje priredili su djelatnici Ministarstva zaštite okoliša iprostornog ureðenja Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu okoliša, Odjel za

zaštitu atmosfere, postupanje s otpadom i zaštitu tla.

Svatko može uèiniti nešto za spas ozonskog omotaèa1



3/49


4/49


Svatko može uèiniti nešto za spas ozonskog omotaèa

Rijeè ministraVrijeme je velikih izazova za èovjeèanstvo. Suoèeni smo s naglimporastom siromaštva i dramatiènim klimatskim promjenama kojima smosami pridonijeli. Ošteæenje ozonskog omotaèa tek je jedna od posljedicanekontroliranog iskorištavanja i iscrpljivanja planeta Zemlje.

Još ne tako davne 1976. godine znanstvenici su kroz OrganizacijuUjedinjenih naroda (UNEP Program zaštite okoliša Ujedinjenih naroda)pokrenuli inicijativu za sprjeèavanje daljnjeg ošteæenja ozonskogomotaèa. Rezultat toga bio je donošenje Beèke konvencije o zaštitiozonskog omotaèa (1985.), te Montrealskog protokola o tvarima kojeošteæuju ozonski omotaè (1987.).

Republika Hrvatska, kao zemlja u razvoju i tranziciji, ubraja se u zemlje

èlanka 5. Montrealskog protokola, te ima pravo na novèanu i tehnièkupomoæ Multilateralne zaklade Montrealskog protokola. Zahvaljujuæitome Republika Hrvatska provela je nekoliko projekata u kojima sutehnologije štetne ozonu i ozonskom omotaèu zamijenjene onima kojenisu štetne.

U okviru djelatnosti Ministarstva zaštite okoliša i prostornog ureðenjaRepublike Hrvatske jeste i podizanje razine ekološke svijesti graðana, tepokretanje razlièitih aktivnosti kojima se kroz provedbu Montrealskogprotokola ukazuje na probleme ozona, ozonskog omotaèa i tvari kojeošteæuju ozonski omotaè.

Ovom prigodom djelatnici Ministarstva predstavljaju javnosti drugoizdanje publikacije "Svatko može uèiniti nešto za spas ozonskogomotaèa". Publikacija, kao i video-kaseta koja ide uz nju, dopunjeni supodacima o tome što je Republika Hrvatska uèinila ukljuèujuæi se uglobalne napore na zaštiti ozonskog omotaèa.

Publikacija, uz koji ide video-kaseta s filmom o ozonu i ozonskomomotaèu, namijenjena je ðacima i studentima, kao i ostalim graðanimaRepublike Hrvatske, napose onima koji se svakodnevno susreæu s tvarimakoje ošteæuju ozonski omotaè.

Svaka pozitivna akcija pojedinca koja æe slijediti prihvaæanjem èinjenicaove publikacije i video-zapisa, dobro je došla. Jer, u zaštiti ozonskogomotaèa svaka se akcija broji!

Božo Kovaèeviæ

ministar zaštite okoliša i prostornog ureðenja


5/49

Uz ovu brošuru dolazi i video-zapis Svatko može uèiniti nešto za spas ozonskog omotaèa, koji objašnjava zašto je stratosferskiozon ugrožen, koje su posljedice ošteæenja ozonskog omotaèa išto možemo uèiniti kako bismo to sprijeèili. Video-zapis osobitonaglašava koliki može biti doprinos zemalja u razvoju, nasvjetskom planu, postupnom ukidanju TOOO (tvari koje ošteæujuozonski omotaè). Odobren od strane meðunarodne skupineuglednih znanstvenika i tehnièkih struènjaka, video-zapis jesuvremen i jednostavan uvod u kljuèna znanstvena i politièkapitanja zaštite ozonskog omotaèa.

Brošura Svatko može uèiniti nešto za spas ozonskog omotaèa pokriva pet glavnih tema:

•Ozonski omotaè - što je to, kako on štiti život na Zemlji?•Uèinci ošteæenja ozonskog omotaèa - koji su, koliko su ozbiljni?•Prijetnja ozonskom omotaèu - zašto neke kemikalije koje je

proizveo èovjek uništavaju ozon?•Meðunarodni odgovor - što je meðunarodna zajednica uèinila

na spreèavanju ošteæenja ozonskog omotaèa?•Zemlje u razvoju i ošteæenje ozonskog omotaèa - kakvu ulogu

mogu odigrati zemlje u razvoju i koje su koristi od postupnogukidanja tvari koje ošteæuju ozonski omotaè (TOOO)?

Video-zapis i brošura Svatko može uèiniti nešto za spas ozonskogomotaèa namijenjeni su široj javnosti za obrazovanje i podizanjesvijesti o potrebi zaštite ozonskog omotaèa i primjeniMontrealskog protokola o tvarima koje ošteæuju ozonski omotaè.

Preporuèa se prikazivanje video-zapisa tijekom održavanjaradionica ili seminara za industriju ili druge skupine sudionika.Takoðer se može prikazati na javnim skupovima, a prikladan je i zastariju školsku djecu. Video-zapis korišten putem televizije izuzetno

je podoban za podizanje svijesti šire javnosti.

Brošura je naputak za korištenje kako bi se postigla najveæamoguæa uèinkovitost pri prezentaciji te prigodom voðenjarasprave o potrebi zaštite ozonskog omotaèa prije ili poslijegledanja video-zapisa.



Uvod


6/49



Ona predstavlja popratne obavijesti o sadržajima obraðenimvideo-zapisom, èesto u obliku postavljenih pitanja i odgovora nanjih, iza kojih slijede prijedlozi tema za raspravu.

U brošuri su navedeni i izvori obavijesti, dostupni pri UNEP-u,

zajedno s ustanovama i osobama od kojih se može dobiti daljnjadokumentacija.Brošuru je izradio Program UNEP DTIE-a za ozon, kao centar zarazmjenu obavijesti u okviru Multilateralne zaklade Montrealskogprotokola o tvarima koje ošteæuju ozonski omotaè. Brošura je dio"informacijske opreme", izraðena u svrhu pomoæi zemljama urazvoju pri podizanju svijesti javnosti o ošteæenju ozonskogomotaèa i potrebi njegove zaštite.

Svatko može uèiniti nešto za spas ozonskogomotaèa može biti poèetna toèka za

dublja objašnjenja kljuènih pitanja ili zaraspravu. Ova brošura izraðena jekako bi pomogla pri takvimdjelatnostima. Slijedeæi odjeljcipredstavljaju popratne obavijesti osvakoj od glavnih tema, èesto uobliku postavljenih pitanja iodgovora na njih. Unutar svaketeme predložen je niz izjava i pitanjakao temelj za raspravu.

Spasimo ozonski omotaè: pitanja,odgovori i teme za raspravu


7/49



1. Ozonski omotaè i njegova zaštitna ulogaPoèetak i kraj teme na video-zapisu: 00:52-01:52

Što je to ozon?Ozon je troatomni oblik kisika - molekula ima tri atoma kisikaumjesto uobièajena dva.Prirodno se stvara u gornjim slojevima atmosfere uz pomoæ snaž-nog ultraljubièas-tog zraèenja sa

Sunca. Zraèenjerazbija molekulekisika, otpuštajuæislobodne atome,od kojih se nekivežu s d rugimmolekulama kisikai stvaraju ozon.Oko 90% ukupnogozona u atmosferistvara se na tajnaèin izmeðu 15. i55. kilometra iznadZemljine površine.Taj dio atmosferezove se strato-sfera.Stoga se zona prisutnosti ozona u stratosferi naziva "ozonskiomotaè". I u samom ozonskom omotaèu ozona ima u vrlo malim

kolièinama. Njegova je najveæa koncentracija na visini od oko 20-25 km a iznosi samo 10 ppm (èestica na milijun).

Ozon je nestabilna molekula. Snažno zraèenje sa Sunca ga nesamo stvara, veæ ga ponovno razgraðuje, stvarajuæi molekularnikisik i slobodne atome kisika. Koncentracija ozona u atmosferiovisi o dinamièkoj ravnoteži izmeðu brzine njegovog stvaranja ibrzine njegovog uništenja.

Stratosferski "ozonski omotaè"sadrži devet desetina ozona

N a d

m o r s k a v i s i n a ( k m )

Kolièina ozona (pritisak)

Stratosfera

Troposfera

Ozon u smogu

30

20

10

0


8/49



Zašto je ozonski omotaè važan za život na Zemlji?Ozonski omotaè važan je jer upija ultraljubièasto (UV) zraèenje saSunca, spreèavajuæi da veæina zraèenja dopre do Zemljinepovršine. Valne duljine zraèenja u UV spektru samo su nešto kraæeod valnih duljina vidljivog svjetla. UV zraèenje valnih duljina

izmeðu 280 i 315 nanometara (nanometar je milijunti dio metra)naziva se UV-B, a štetno je za gotovo sve oblike života. Upijajuæiveæinu UV-B zraèenja prije nego ono dopre do Zemljine površine,ozonski omotaè štiti naš planet od štetnih utjecaja zraèenja.Stratosferski ozon takoðer je znaèajan za atmosfersku raspodjelutemperatura, i utjeèe na klimu na Zemlji.

Koja je razlika izmeðu ozonskog omotaèa i prizemnogozona?Ozon je prisutan i u nižim slojevima atmosfere (tj. u

troposferi), ali u još nižim koncentracijama nego ustratosferi. Blizu Zemljinoj površini, veæina snažnogSunèevog UV zraèenja veæ je bila propuštena krozstratosferski ozon, pa glavni prirodni mehanizam zastvaranje ozona ne djeluje na tako niskoj razini. Ipak,u nekim podruèjima mogu se naæi povišenekoncentracije ozona blizu Zemljine površine,

poglavito kao posljedica oneèišæenja. Izgaranjefosilnih goriva i biomase oslobaða spojeve poput

Rengensko zraèenje

Ozonski omotaè je Zemljin suncobran

UV-C UV-B UV-A vidljivosvjetlo

valna duljina (nanometri)

100 200 300 400

intenzitet u svemiru

intenzitet na zemlji

Ultraljubièasto zraèenje


9/49



dušikovih oksida i organskih spojeva, koji uz pomoæ Sunèeveenergije stvaraju ozon. Ovaj prizemni ozon sastavni je diogradskog smoga i može prouzroèiti probleme dišnih organa kodljudi i ošteæenja na biljkama.

Mala je veza izmeðu prizemnog ozona i stratosferskog ozonskogomotaèa. Dok stratosferski ozon štiti Zemlju od štetnih Sunèevihzraka, prizemni ozon je oneèišæavalo. Iako strujanje zrakazasiæenog ozonom iz stratosfere pojaèava prizemni ozon, vrlo semale kolièine prenose u suprotnom smjeru, tako da ozon, stvorenoneèišæenjima na Zemljinoj površini, ne može dopuniti ozonskiomotaè. Prizemni ozon upija nešto malo ultraljubièastogzraèenja, no ipak, njegov je uèinak vrlo ogranièen.

- Razlièiti dijelovi atmosfere i smještaj ozonskog omotaèa.

- Prirodno stvaranje i uništavanje ozona u stratosferi.

- Zašto æe ošteæenje ozonskog omotaèa poveæati razine štetnogultraljubièastog zraèenja (UV-B) koje dopire do Zemljinepovršine?

- Razlika izmeðu stratosferskog i prizemnog ozona.

Teme za raspravu


10/49



2. Prijetnja kemikalija ozonskom omotaèuPoèetak i kraj teme na video-zapisu: 05:10-08:00

Mala kolièina klora može uništiti veliku kolièinu ozona

Zašto je ozonski omotaè ugrožen?

Kada se ispuštaju u zrak, neke vrlo postojane kemikalije kojesadrže klor i brom, proizvedene ljudskom djelatnošæu, polagano

dospijevaju u sve dijelove atmosfere, ukljuèujuæi i stratosferu. Iakopostojane u donjim slojevima atmosfere, kemikali je

UV zraèenje

ozon

molekulakisika

molekulakisika

klor monoksid

atomkisika

CFCI2

CFCI3

radialklora


11/49



se raspadaju u stratosferi zbog energijom jakog Sunèevog UVzraèenja, oslobaðajuæi pritom izuzetno reaktivne atome klora ilibroma. Atomi klora i broma sudjeluju u složenom nizu reakcija kojevode do ošteæenja ozonskog omotaèa. Pojednostavljena verzijaglavnih koraka u procesu ošteæenja slijedi:

•Slobodni atomi klora ili broma reagiraju s ozonom i tvore klor-monoksid ili brom-monoksid, "kraduæi" jedan atom kisika ipretvarajuæi molekulu ozona u kisik.

•Molekule klor-monoksida ili brom-monoksida reagiraju saslobodnim atomima kisika, dajuæi svoj "ukradeni" atom kisika zastvaranje molekule kisika i slobodnih atoma klora ili broma.

Novoosloboðeni atomi klora ili broma ponovo zapoèinju procesnapadajuæi drugu molekulu ozona. Na taj naèin, svaki takavatom može uništiti tisuæe molekula ozona. Vrlo male kolièine kloraili broma (koncentracija klora u stratosferi u 1985. godini bila je 2,5ppb (parts per bilijun/èestica na milijardu) mogu tako znatnooštetiti golemi ozonski omotaè.

Koje kemikalije uništavaju ozon?

Brojne kemikalije, koje je proizveo èovjek, mogu uništitistratosferski ozon. Sve one imaju ove zajednièke znaèajke: udonjim slojevima atmosfere izvanredno su postojane, uglavnom

netopive u vodi i otporne na fizièke i biološke utjecaje,sadrže klor ili brom (elemente izuzetno reaktivne uslobodnom stanju), te stoga mogu napadati ozon.

Navedena svojstva razlog su što ozonu štetne kemi-kalije ostaju u zraku dugo vremena i postupnodospijevaju u sve dijelove atmosfere, ukljuèujuæi istratosferu. U stratosferi one se razgraðuju djelovanjemsnažnog Sunèevog zraèenja, oslobaðajuæi atomeklora ili broma, koji uništavaju ozon.

Klorofluorougljici (CFC) su najvažnije kemikalije kojeimaju sposobnost uništenja ozona. CFC su se, odvremena njihove sinteze u 1928. godini, rabili narazlièite naèine. Navodimo neke primjere: kao sredstvoza hlaðenje u hladnjacima i klimatizacijskim ureðajima,kao potisni plin u limenkama aerosola, kao sredstvo zaupuhavanje u proizvodnji fleksibilnih pjena za jastuke imadrace, te kao sredstvo za èišæenje tiskarske i drugeopreme. Petnaest CFC-a trenutaèno se ukida izuporabe.


12/49


13/49



Koliko su jaki dokazi o tome da neke kemikalije uzrokujuošteæenje ozona?

Prve pretpostavke o tome da ljudska djelatnost može nanijetištetu ozonskom omotaèu objavljene su poèetkom 1970-ih. U

slijedeæih nekoliko godina ostalo je nejasno hoæe li se ošteæenjeozonskog omotaèa stvarno i dogoditi, i ako hoæe, mogu li se za tookriviti ljudske djelatnosti. U poèetku je prevladavalo mišljenje da

je glavna prijetnja ozonu emisija dušiènih oksida iz visoko leteæihsupersoniènih aviona. Drugi su tvrdili kako su umjetne kemikalijevrlo malo važne u odnosu na prirodne izvore kemikalija -potencijalne ošteæivaèe ozona, poput vulkana. Ipak, danas

izravna mjerenjadokazuju kako klor ibrom iz umjetnihkemikali ja snose

glavnu odgovorostz a p r i m i j e æ e n aošteæenja ozona.

Ovaj se zakljuèakd a l j e p o d u p i r ed ub l j i m z n an s t -v e n i m r a z u -mijevanjem kemij-skih mehanizamaošte-æenja ozona.

Vulkanske erupcijemogu ubrzati stopuošteæivanja ozona,ali njihovi uèinci surelativno kratko-t r a j n i . E r u p c i j av u l k a n a M o u n t

Pinatubo na Filipinima 1991. godine je ubrizgala oko 20 milijunatona sumpor dioksida u atmosferu, što je pridonijelo zabilježenimrazinama ošteæenja ozona u 1992. i 1993. godini. U atmosferi sesumpor dioksid brzo pretvorio u aerosol sumporne kiseline,

poveæavajuæi stopu ošteæenja ozona.

Meðutim, koncentracije stratosferskog aerosola smanjile su se namanje od petine njihove najviše razine za manje od dvije godine.Samo radi usporedbe, neki CFC mogu ostati u atmosferi dulje od100 godina, a atmosferski vijek CFC-115 je 1700 godina.

Meðunarodna skupina od oko 295 znanstvenika iz 26 zemaljaodluèna je u svojoj tvrdnji kako je ošteæenje ozona uzrokovanoumjetnim kemikalijama koje sadrže klor i brom, poglavito CFC-

ima i halonima.

Dokaz kako umjetne kemikalije štete ozonu: više klor-monoksida jednako manje ozona

64° 65° 66° 67° 68° 69° 70° 71° Ekvator Geog. širina Južni pol

Koncentracijaozona (ppm)

Koncentracijaklor-monoksida (ppb)

Ozonska rupa na Antarktici


14/49



Koliko brzo se ozonski omotaè ošteæuje?

Intenzivna mjerenja ozonskog omotaèa instrumentima sa Zemljepoèela su 1957. godine. Od kraja 1970-tih znanstvenicipoduzimaju sve veæi broj mjerenja ozonskog omotaèa pomoæu

instrumenata sa Zemlje, te u balonima i satelitima. Mjerenja supotvrdila kako razine ozona gotovo posvuda u svijetu padaju. Urazdoblju od 1979. do 1994. godine iznad srednjih geografskihširina (30-60) obiju polutaka ozon se ošteæuje prosjeèno 4-5% podesetljeæu. Razine ozona padale su brže u 1980-tima nego u 1970-ima, što navodi na zakljuèak da se stopa ošteæivanja ozonaubrzala.

Gdje i kada je ošteæivanje ozonskog omotaèa najjaèe?

•Stopa ošteæenosti razlikuje se s obzirom na geografsku širinu.Najniža je iznad ekvatora, a poveæava se prema polovima.Iznad tropskog pojasa (20 sj.g.šir. - 20 j.g.šir.) mjerenja nisupokazala znaèajan pomak u ukupnoj kolièini ozona. Tijekomšest mjeseci nakon erupcije Mount Pinatuba ukupna kolièinaozona pala je za 3-4%. Smatra se kako se iznad Arktikakumulativno ošteæenje ozonskog omotaèa od najviše 20%

pojavilo na nekim nadmorskim visinama, dok je gubitak ozonaiznad Antarktika bio èak i veæi.

•Ošteæenje se razlikuje s obzirom na godišnje doba. Na srednjimgeografskim širinama sjeverne polutke u razdoblju 1979. do1994. godine razine ozona padale su dvostruko brže zimi/uproljeæe nego ljeti/u jesen. Na južnoj polutci ima manjeodstupanja

65

65

55

55

45

45

35

35

25

25

15

15

5

5

Reykjavik, Island

Moskva, RusijaMilano, ItalijaPusan, Koreja

Karaèi, PakistanManila, Filipini

Yaounde, Kamerun

Džakarta, IndonezijaLusaka, ZambijaJohannesburg,

Južnoafrièka RepublikaBuenos Aires, Argentina

Dunedin, Novi Zeland

Punta Arenas, Èile

Antarktika

Prosjek 1979-93.

Rast 1979-93.

-2Godišnja doza eritema (MJ/m )

Razine ultraljubièastog zraèenja na Zemlji rastu

0.5 1.0 1.5 2.0 2.5


15/49



s obzirom na godišnja doba. Velike razlike u ošteæenjuozonskog omotaèa s obzirom na godišnja doba primijeæenesu na Antarktici.

•Ošteæenje se razlikuje i s obzirom na nadmorsku visinu. Mjerenjaprovedena izmeðu 1979. i 1991. godine ne pokazuju

znaèajnijih ošteæenja ni na kojoj geografskoj širini na visinamaizmeðu 25 i 30 km. Mjerenja obavljena u istom razdoblju na 35-45 km pokazuju ošteæenje od 5-10% po desetljeæu, ukljuèujuæi iona iznad tropskog pojasa. Ispod 20 km postoj ineujednaèenost meðu mjerenjima, jer neka prouèavanjapokazuju kretanje iznad srednjih geografskih širina i do 20%ošteæenja po desetljeæu.

Najveæe globalno ošteæenje ozonskog omotaèa oèekuje se uslijedeæih nekoliko godina, a zakljuèak je izveden na temeljuekstrapolacije trenutaènih kretanja. Znanstvenici predviðaju

maksimalne gubitke ozona od 12-13% iznad sjevernih srednjihgeografskih širina zimi/ u proljeæe, te 6-7% ljeti/u jesen. Oèekuje seda æe vršna vrijed-nost iznad srednjihgeografskih širina

južne polutke bitioko 11% u svimgodišnjim dobima.Ove procjene susamo pokazateljit o g a k o l i k a b i

mogla biti najvišarazina ošteæenjaozona. Predviðanjap r e t p o s t a v l j a j upunu suradnju um e ð u n a r o d n i mn a p o r i m a p r ip o s t u p n o mukidanju tvari kojeuništavaju ozonskiomotaè.

Što je to antarktièka "ozonska rupa"?

Iako se ošteæenje ozonskog omotaèa obiènopoveæava od tropskog pojasa prema srednjimgeografskim širinama, iznad Antarktike je tijekom rujna ilistopada izmjereno puno veæe ošteæenje ozonskogomotaèa.

Ta se pojava naziva "ozonskom rupom". Otprilike dvamjeseca svakog proljeæa ukupna kolièina ozona na

Svjetski se ozonski omotaè od 1981. smanjio za 6%

P r o m j e n a p o s

t o t k a u

o d n o s u n a m j e s . p r o s j e k

0

-2

-4

-6

1982 1986 1990 1994


16/49



južnoj hemisferi opada do 60% iznad veæeg dijela Antarktike.Postojanje "ozonske rupe" javno je obznanjeno 1985. godine -dogaðaj koji je odigrao važnu ulogu u ubrzavanjumeðunarodnog sporazuma, Montrealskog protokola, o tvarimakoje ošteæuju ozonski omotaè.

Ozonska rupa stvara se podudarnošæu osobitih èimbenika, koji semogu naæi samo iznad Antarktike. Svake zime "polarni vrtlog"odvaja veliku kolièinu antarktièke stratosfere. Tijekom zimeSunèevo zraèenje ne dopire do toga sloja zraka i on se zbog togadodatno hladi. Niske temperature pospješuju stvaranje oblakaledene strukture koji su pak površina pogodna za osobite kemijskereakcije. Unatoè odsustvu Sunèeve svjetlosti, "nedjelotvorne"

kemikalije koje sadrže klor prelaze u "djelotvorne" oblike,sposobne napasti ozon. Kada se Sunce u proljeæe opet pojavi,ovaj se proces ubrzava, što rezultira vrlo brzim uništavanjemozona, sve do raspadanja polarnog vrtloga, uslijed èega se zrakpremješta prema ekvatoru.Nedavno provedeni pokusi na Arktiku pokazali su kako su i ovdjenazoèni neki od mehanizama potrebnih za vrlo brzo ošteæenjeozonskog omotaèa. Na sreæu, polarni vrtlog na Arktiku obièno seraspada u rano proljeæe (prije nego Sunèevo zraèenje ima

vremena uništiti velike kolièine ozona), prije negoli se može stvoritipotpuno razvijena ozonska rupa.

Kako je ošteæenje ozona povezano s promjenom klime?

Ošteæenje stratosferskog ozona i promjena klime posljedice suljudskih djelatnosti u atmosferi. To su razlièiti problemi zaštiteokoliša, ali povezani na više naèina. Navedena su neka glavnamoguæa meðudjelovanja:

Kemikalije koje ošteæuju ozon doprinose globalnom zagrijavanju

•Kemikalije koje ošteæuju ozon mogu utjecati na Zemljinutoplinsku ravnotežu kao i na ozonski omotaè, jer su mnoge odnjih staklenièki plinovi. Na primjer, CFC 11 i 12 (dva glavnaklorofluorougljikova spoja koja uništavaju ozon) su 4000,odnosno 8500 puta snažniji staklenièki plinovi od ugljikovogdioksida. Kemikalije na bazi fluorougljikovodika, razvijene kao

zamjena za CFC, takoðer su snažni staklenièki plinovi.


17/49



10 000 8000 6000 4000 2000 0 0.2 0.4 0.6 0.8 1 1.2 1.4 1.6

Sposobnost globalnogzagrijavanja (CO =1)2

Sposobnost ošteæenjaozonskog omotaèa (CFC-11=1)

Halon 1301

Halon 1211Ugljik-tetraklorid

CFC-11CFC-113CFC-114CFC-12

Metil-bromidCFC-115

Metil-kloroformHCFC-141bHCFC-142b

HCFC-22HCFC-124

HFC-32HFC-134a

12

5.1

Mnoge tvari koje ošteæuju ozon takoðer su staklenièki plinovi

Ošteæenje ozonskog omotaèa može utjecati na klimu

•Ozon je sam po sebi staklenièki plin, a ozonski omotaè igraulogu u održavanju sveukupne temperaturne ravnotežeplaneta.

•S druge strane, pojaèana izloženost Zemljine površine UV-Bzraèenju zbog ošteæenja ozonskog omotaèa, može promijenitikruženje staklenièkih plinova, poput ugljikovog dioksida, štomože pojaèati globalno zagrijavanje. Posebice, pojaèano UV-B zraèenje može smanjiti proizvodnju hranidbenih tvari ukopnenih biljaka i u morskom fitoplanktonu kroz smanjenje

kolièine ugljikovog dioksida koju oni apsorbiraju iz atmosfere.

Globalno zagrijavanje može pogoršati ošteæenje ozonskogomotaèa

•Oèekuje se da æe globalno zagrijavanje poveæati prosjeènutemperaturu u donjim slojevima atmosfere - ali ono možeohladiti stratosferu. To bi moglo pojaèati ošteæenje ozonskogomotaèa èak i uz jednake koncentracije umjetnih kemikalijakoje dopiru do stratosfere, jer su vrlo niske temperature

pogodne za osobite vrste reakcija koje brže ošteæuju ozonskiomotaè.


18/49



Kako se mijenjaju razine UV zraèenja na Zemljinoj površini?

Izravna mjerenja razina UV-B zraèenja tehnièki su složena. Pa ipak,postoje pouzdani znanstveni dokazi da ošteæenje ozonskogomotaèa vodi veæoj kolièini UV-B zraèenja koja dopiru do

Zemljine površine, te da se stopa poveæanja može predvidjeti pokretanjima u razinama ozona. Na temelju toga, izraèunato je dase UV-B zraèenje na srednjim geografskim širinama pojaèalo 8-10% tijekom posljednjih 15 godina (izraèun je za UV-B zraèenje navalnoj duljini od 310 nanometara na 45 sjeverne i južnegeografske širine u razdoblju 1979. do 1994. godine). Dosadizraèunata poveæanja UV-B zraèenja su veæa na veæimgeografskim širinama i u podruèju kraæih valnih duljina.

Prvi stalni porast UV-B zraèenja na gusto naseljenim podruèjima

uslijed ošteæenja ozonskog omotaèa izmjeren je 1992/93. godine.Nekoliko su puta prouèavanja pokazala velika poveæanja nasjevernim srednjim i velikim geografskim širinama. Mjerenja uTorontu (Kanada) pokazala su da je UV-B zraèenje na 300nanometara 35% jaèe nego prije èetiri godine.

Velika poveæanja UV-B zraèenja pojavila su se na Antarktici kaoposljedica postojanja godišnje pojave ozonske rupe. Tijekom1992. godine kada je ošteæenje ozonskog omotaèa bilo osobitoopasno, UV-B zraèenje (u rasponu od 298 do 303 nanometra) je

na Južnom polu bilo èetiri puta jaèe nego u 1991. godini. Okolneregije su takoðer bile pogoðene, jer kada se polarni vrtlog uproljeæe raspada, velike kolièine zraka s ošteæenim ozonompremještaju se prema manjim geografskim širinama.

Na mjernoj postaji u južnoj Argentini, biološki izmjerene razine UVzraèenja (mjerenje koje uzima u obzir veæe ošteæenje izazvanokraæom valnom duljinom) bile su 45% više u prosincu 1991. godinenego je uobièajeno na toj geografskoj širini. Poveæanje je bilo

jednako onome koje bi uslijedilo preseljavanjem mjerne postaje

20% bliže ekvatoru.

Na temelju simulacijskih modela oèekuje se da æe najveæe razinebiološki izmjerenog UV-B zraèenja, koje dopire do Zemljinepovršine uslijed ošteæenja ozonskog omotaèa, biti znatno više odonih izmjerenih dosad. U odnosu na 1960. godinu, oèekivanonajveæe poveæanje pojave eritema i ošteæenja DNA na srednjimgeografskim širinama prikazano je u donjoj tablici. Što se tièeprocjena gore prikazanog maksimalnog ošteæenja ozonskogomotaèa vrijednosti su nepouzdane, one podrazumijevaju punu

suradnju svih strana u svjetskim naporima usmjerenim premapostupnom ukidanju TOOO.


19/49



Predviðena maksimalna poveæanja pojave eritemai ošteæenja DNA po godišnjim dobima (u odnosu na 1960.)

- Koje kemijske znaèajke su zajednièke TOOO?

- Kakva je uporaba TOOO u vašoj zemlji? Navedite uporabeCFC-a ili halona i proizvoda u èijoj se proizvodnji oni rabe:kod kuæe, na poslu, u razlièitim industrijama.

- Kakva su kretanja u razinama ozona u vašoj zemlji?

- Kolike su lokalne razine UV-B zraèenja? Provode li se stalnamjerenja UV-B-a u vašoj zemlji? Kako se koriste, ili kako bi semogle koristiti takve obavijesti?

- Kolike su razine emisija TOOO u vašoj zemlji?

- Kolika je razina znanja o ošteæenju ozonskog omotaèa meðurazlièitim skupinama ljudi u vašoj zemlji? Postoje li nekeuobièajene zablude?

- Ošteæenje ozonskog omotaèa i promjena klime. Kojedjelatnosti doprinose obim pojavama? Kakva bi politika

okoliša mogla obuhvatiti oba problema?

Teme za raspravu

pojavaeritema

ošteæenjeDNA

15-17% 29-32%

8-9% 12-15%

15% 25%

Sjeverna polutkazimi/u proljeæe

Sjeverna polutkaljeti/ujesen

Južna polutka u

svako godišnjedoba


20/49

3. Uèinci pojaèanog ultraljubièastog zraèenjaPoèetak i kraj teme na video-zapisu: 01:52-05:10

Kako UV zraèenje utjeèe na ljudsku kožu?

Jedan od najoèitijih uèinaka UV-B zraèenja je eritem-opekline odsunca izazvane na koži. Tamnoputi ljudi su zaštiæeni od ovogpigmentom u njihovoj koži. UV-B zraèenje može takoðer, oštetitigenetièki materijal u stanicama kože izazivajuæi rak. Kodbjeloputih ljudi dugo izlaganje visokim razinama UV-B zraèenjapoveæava rizik od nemelanomskog raka kože. Istraživaèi

napominju kako æe te vrste raka kože porasti 2% za svako jednopostotno ošteæenje stratosferskog ozona. Postoje takoðer,neke spoznaje da poveæano izlaganje UV-B zraèenja, posebice udjetinjstvu, može izazvati porast rizika za razvoj opasnijeg tumorakože - melanoma.

Kako UV zraèenje utjeèe na oko?

U ljudi, izloženost UV-B zraèenju

iz neuobièajenih smjerovamože uzrokovat i sn ježnusljepoæu - aktinièki keratitis -bolnu akutnu upalu rožnice.Kronièna izloženost takoðermože naštetiti oku. Povišenerazine UV-B zraèenja mogudovesti do poveæanog brojaljudi koji pate od mrene -z a m a g l j e n j a l e æ a , k o j e

pogoršava vid. Mrene su glavniuzrok sljepoæe, a mogu seuèinkovito lijeèiti operacijom uregijama u kojima postojezdravstvene ustanove.

Kako UV zraèenje utjeèe na obranu tijela od bolesti?

Izloženost UV-B zraèenju može umanjiti otpornost ljudi i životinja.

Pojaèano UV-B zraèenje stoga može smanjiti ljudsku otpornost nabrojne bolesti, ukljuèujuæi rak, alergije i neke zarazne bolesti.



UV-B zraèenje možeizazvati mrenu


21/49



U podruèjima u svijetu gdje su zarazne bolesti veæ ozbiljanproblem, dodatni stres bi mogao biti izazvan poveæanim UV-Bzraèenjem. To se osobito odnosi na bolesti poput lišmenijaze,malarije i herpesa, protiv kojih se tijelo brani kožom. Izloženost UV-Bzraèenju takoðer može utjecati na sposobnost reakcije

organizma na cjepiva protiv bolesti.

Uèinci UV-B zraèenja na imunološki sustav ne ovise o boji kože.Tamnoputi i svjetloputi ljudi u jednakoj su opasnosti.

Kako UV zraèenje utjeèe na biljke?

Mnoge biljne vrste osjetljive su na UV-B zraèenje. Èak i na danasprisutnu razinu poveæanja osjetljivost može imati izravne i

neizravne uèinke, kako nausjeve tako i na prirodneekosustave. Pokusi su pokazalikako pojedinaèno izlaganjeusjeva poput riže i soje UV-Bzraèenju ima za posljedicuslabiji rast biljke, a time i slabijip r i n o s . P o v e æ a n o U V - Bzraèenje mijenja kemizambiljke, te tako može smanjiti

hranjivu vrijednost ili poveæatiotrovnost. Ako se ne sprijeèidaljnje ošteæivanje ozonskogomotaèa, morat æe se pronaæivrste usjeva otporne na UV-Bzraèenje ili uzgojiti nove.Teško je predvidjeti posljediceza prirodne ekosustave, no onemogu biti znaèajne. UV-Bzraèenje ima brojne neizravne

uè inke na b i l j ke , poputmijenjanja izgleda bi l jke,premještanje biomase na drugidio biljke i proizvodnje kemijskihtvari koje spreèavaju napadeinsekata. Pojaèano UV-Bzraèenje može, osim toga,d o v e s t i d o u è i n a k a uekosustavu, poput promjeneprirodne ravnoteže izmeðu

biljaka, životinja koje ih jedu ibiljnih patogena i štetoèina.

pojaèano UV-B zraèenje možeštetiti biljkama

UV-B


22/49



Kakvi su uèinci na morska i vodena živa biæa?

Pokusi su pokazali kako pojaèano UV-B zraèenje ošteæujefitoplankton, zooplankton, riblju mlað i razvojne oblike rakovica iškampa. Nanošenje štete u razvoju ovih morskih organizama

moglo bi ugroziti ribarstvo. Naime, više od 30% životinjskih proteinau ljudskoj prehrani dolazi iz mora, a u mnogim zemljama u razvojutaj je udio i veæi. Pod ozonskom rupom u moru oko Antarktika veæse smanjila proizvodnja planktona.

Morska živa biæa takoðer igraju važnu ulogu u regulaciji globalneklime, jer fitoplankton upija velike kolièine ugljikovog dioksida,glavnog staklenièkog plina. Smanjenje proizvodnje fitoplanktonamože ostaviti još veæu kolièinu ugljikovog dioksida u atmosferi, štobi pridonijelo globalnom zagrijavanju.

Koji su uèinci na umjetne materijale?

Ultraljubièasto zraèenje glavni je uzrok raspadanja nekihmaterijala, osobito plastike i boja. Pojaèano UV-B zraèenje ubrzatæe stopu raspadanja, osobito u podruèjima koja su podutjecajem pojaèanog sunèevog zraèenja i visokih temperatura.

- Koji æe uèinci ošteæenja ozonskog omotaèa biti osobito štetniu vašoj zemlji? Koje æe regije i skupine ljudi najvjerojatnije bitinajteže pogoðene?

- Kakve bi mogle biti gospodarske i društvene posljedicedaljnjeg ošteæivanja ozonskog omotaèa? Primijenite ovopitanje na svaki od uèinaka pojaèanog UV-B zraèenja.

- Koje se mjere opreza mogu primjenjivati danas i u bliskojbuduænosti?

- Kako akcije obavještavanja javnosti mogu pomoæi pri

spreèavanju nepovoljnih uèinaka na zdravlje i okoliš?

Teme za raspravu


23/49



4. Meðunarodni odgovorPoèetak i kraj teme na video-zapisu

Što je poduzela meðunarodna zajednica na planu spreèavanjaošteæenja ozonskog omotaèa?

Odluèno meðunarodno stajalište kako treba zaštititi ozonskiomotaè razvilo se tijekom proteklog desetljeæa. Prvi korak premapretvaranju toga stajališta u globalno djelovanje poduzet je uožujku 1985. godine, prije èvrstog znanstvenog dokaza da nekekemikalije ošteæuju ozonski omotaè. Bilo je to usvajanje Beèkekonvencije o zaštiti ozonskog omotaèa. Stranke Konvencije složile

su se oko poduzimanja "primjerenih mjera" za zaštitu ozonskogomotaèa, te su se pripremile na ugovaranje protokola zaodreðene mjere.Potreba za protokolom pojavila se gotovo odmah kada jeobjavljen prvi dokaz o antarktièkoj ozonskoj rupi u lipnju 1985.godine. Globalni pregovori vezani uz protokol maksimalno suubrzani, a njihova je posljedica bila usvajanje Montrealskogprotokola o tvarima koje ošteæuju ozonski omotaè, u rujnu 1987.godine. Montrealski je protokol stupio na snagu u sijeènju 1989.godine, a tvori pravni temelj svjetskih napora na oèuvanju

ozonskog omotaèa nadziranjem proizvodnje, potrošnje i upo-rabe TOOO.

Do prosinca 2001.godine više od 183zemalje ratificirale suMontrealski protokol ip o s t a l e z a k o n s k iobveznim strankama.J e d n a t r e æ i n a

stranaka su razvijenezemlje, a dvije treæinesu zemlje u razvoju.Montrealski protokolpropisuje mjere kojestranke imaju poduzetiz a s m a n j e n j eproizvodnje i potrošnjeozonu štetnih tvari.

Montreal

London

1990.

1987.

Koncentracija atmosferskog klora(èestica na milijun)

10

9

8

7

6

5

1960 2000 2040 2080

Izvorni Montrealski protokol

Londonska dopuna

Dopuna iz Copenhagena

4

3

2

1

0

kritièna razina klora

Copenhagen1992.

London

1990.


24/49



Najnovije nadzorne mjere, dogovoreno na 7. sastanku stranaka Beè, 5-7. Prosinca 1995. (Za zemlje iz èlanka 5. nadzorne

mjere istaknute su masnim slovima za razliku od nadzornih mjera za zemlje koje nisu obuhvaæene èlankom 5.)

1Zamrzavanje CFC-a iz Dodatka A

Zamrzavanje halona2CFC iz Dodatka B za 20% smanjeni u

odnosu na razine iz 1989.

Zamrzavanje metil-kloroformaCFC iz Dodatka B smanjeni za 75% u

odnosu na razine iz 1989.

CFC iz Dodatka A smanjeni za 75%

u odnosu na razine iz 1986.3 6Holoni ukinuti

Metil-bromid zamrznut na razinama

iz 1991.

Ugljik-tetraklorid smanjen za 85% u

odnosu na razine iz 1989.4HBFC ukinuti Ugljik-tetraklorid ukinut

6CFC iz Dodatka A i B ukinuti6Meteil-klofoform ukinut

5HCFC zamrznuti na razine iz

1989, 2,8% potrošnje HCFC-a u

1989. ( temeljna razina)

Zamrzavanje CFC-a iz Dodatka A

na prosjeènu razinu 1995-97.

Metil-bromid smanjen za 25%

Zamrzavanje halona na

prosjeènu razinu iz 1995.-97.

Zamrzavanje metil-bromida na

prosjeènu razinu iz 1995-98.

CFC iz Dodatka A smanjen za

20% u odnosu na razinu prosjeène

potrošnje u 1998-2000.

Zamrzavanje metil-kloroforma na

prosjeènu razinu iz 1998-2000.

HCFC smanjeni za 35%

ispod temeljnih razina

CFC iz Dodatka A smanjeni za

50% u odnosu na prosjeènu

razinu iz 1995-97.

Haloni smanjeni za 50% u

odnosu na prosjeènu razinu iz

1995-97.

Ugljik-tetraklorid smanjen za


razinu iz 1998-2000.

Metil-kloroform smanjen za 30%

u odnosu na prosjeènu razinu

iz 1998-2000.

Metil-bromid smanjen za 50%

CFC iz Dodatka A smanjeni za


razinu iz 1995-97.

CFC iz Dodatka B smanjeni za


razinu iz 1998-2000.

HCFC smanjeni za 65%

Metil-bromid ukinut

100%-tno ukinuæe CFC-a,

halona i ugljik-tetraklorida,

prema Londonskopj dopuni

Melit-kloroform smanjen za 70%

u odnosu na prosjeènu razinu iz

1998-2000.

HCFC smanjen za 90%

100%-tno ukinuæe metil-kloroforma

Zamrzavanje HCFC-a na

poèetnom iznosu prosjeènih

razina za 2015.

HCFC ukinut s krajnjim rokom do

2030.

HCFC ukinut.

1. srpanj 1989.

1. sijeèanj 1992.

1. sijeèanj 1993.

1. sijeèanj 1994.

1. sijeèanj 1995.

1. sijeèanj 1996.

1. srpanj 1999.

1. sijeèanj 2001.

1. sijeèanj 2002.

1. sijeèanj 2003.

1. sijeèanj 2004.

1. sijeèanj 2005.

1. sijeèanj 2007.

1. sijeèanj 2010.

1. sijeèanj 2015.

1. sijeèanj 2016.

1. sijeèanj 2020.

1. sijeèanj 2040.

Na sastancima održanim u Londonu 1990., Copenhagenu 1992.,Montrealu 1997. i Pekingu 1999. godine prihvaæene su izmjeneMontrealskog protokola. Nadzor je pooštren i proširen na drugekemikalije.Ukupno je stotinjak kemikalija pod nadzoromMontrealskog protokola. Umjesto pukog smanjenja proizvodnje ipotrošnje pet CFC-a i tri halona, Protokol sada zahtijeva potpuno

ukidanje 40 HCFC-a, 15 CFC-a, 3 halona, 34 HBFC-a,tetraklorugljika, metil-kloroforma i metil-bromida i bromo-klormetana.

1 2Pet CFC-a u Dodatku A: CFC 11, 12, 113, 114 i 115. Deset CFC-a u Dodatku B: CFC 13. 111, 112, 211, 212, 213, 214, 215, 216 i 217.3 4 5 6Haloni 1211, 1301 i 2402. 34 bromofluorougljikovodika. 34 klorofluorougljikovodika. S izuzecima za neophodnu uporabu.Vidi Priruènik o predlaganju neophodnih vrsta uporabe, koji je pripremila Skupina za tehnološku i gospodarsku procjenu,1994., UNEP.


25/49



Stranke Montrealskog protokola složile su se oko smanjivanja, azatim i ukidanja uporabe TOOO i prije nego su zamjene za njih izamjenske tehnologije bile sasvim dostupne. To se pokazalouspješnom strategijom. Industrije i proizvoðaèi veæ su razradilizamjenske tvari i tehnologije za gotovo sve bivše vrste uporabe tihtvari. Mnoge zemlje veæ su daleko napredovale premapotpunom ukidanju potrošnje TOOO.

Shvaæajuæi potrebu zemalja u razvoju za gospodarskim razvojem injihovu razmjerno nisku uporabu CFC-a, Montrealski protokol imdopušta "razdoblje odgode" u trajanju od deset godina duljenego razvijenim zemljama, za mjere smanjivanja i postupnogukidanja uvjetovane Protokolom. Uz sve to, na svojem sastanku

1990. godine u Londonu su stranke stvorile novèani mehanizam zatehnièku i novèanu pomoæ programima zaštite ozona zemalja urazvoju. Kako bi zadovoljile uvjete za dobivanje pomoæi sukladnonovèanom mehanizmu, stranke moraju biti zemlje u razvoju imoraju trošiti manje od 0,3 kg kontroliranih tvari po stanovnikugodišnje. Više od 140 zemalja udovoljava ovim mjerilima; one senazivaju "zemlje iz èlanka 5", jer je njihov status odreðen èlankom5. Montrealskog protokola.

Kako se provodi postupno ukidanje tvari koje ošteæuju ozonskiomotaè?

Postoje mnoge moguænosti zamjene u podruèjima primjeneTOOO, ukljuèujuæi i zamjenske tvari i zamjenske tehnologije. Upostojeæim podruèjima uporabe TOOO, èuvanje, prikupljanje,uporaba i spreèavanje ispuštanja tih tvari u okoliš važni su naèiniza smanjenje emisija.

Kod hlaðenja i klimatizacije, glavna zamjena TOOO bila biuporaba sredstava za hlaðenje koja ne sadrže CFC, poputugljikovodika ili amonijaka. HCFC se ponegdje primjenjuju, alisamo kao privremena rješenja, ili "prijelazne tvari", obzirom da su ioni na rasporedu za ukidanje jer ošteæuju ozonski omotaè. Nekifluorougljikovodici (HFC) takoðer se koriste. HFC ne sadrže klor inisu štetni za ozon, meðutim, oni su staklenièki plinovi.


26/49



Kod postojeæe opreme za hlaðenje i klimatizaciju, propisnoodržavanje ureðaja može znatno smanjiti ispuštanje TOOO uokoliš, što može smanjiti troškove. Neka oprema može se podesitiza uporabu sa zamjenskim kemikalijama. CFC iz starih hladnjaka iklimatizacijskih ureðaja sve se èešæe prikuplja i oporabi (reciklira)prije odlaganja.

CFC se u industriji plastiènih pjena koriste kao sredstva zaupuhavanje pri proizvodnji krutih (izolacione) i rastezljivih(graðevne) pjena. Nekoliko je zamjenskih sredstava zaupuhavanje sada u širokoj uporabi, ukljuèujuæi HCFC,ugljikovodike, metil-klorid, ugljikov dioksid i voda.

TOOO koje su se rabile kao sredstva za èišæenje, ukljuèujuæi CFC113, ugljik-tetraklorid i metil-kloroform se zamjenjuju na raznolikenaèine.

Zamjene, poput alkohola, terpentina ili vode, su se pokazaleuèinkovitima za potrebe industrije. U elektronskoj industriji nove sutehnologije omoguæile ukidanje èišæenja u nekim dijelovimaprocesa.

CFC 11 i 12 široko su korišteni kao potisni plinovi u limenkamaaerosola. U mnogim zemljama je sada ta vrsta uporabe gotovosasvim prestala. Zamjenski potisni plinovi, poput ugljikovodika,potisnuli su gotovo sve prijašnje uporabe CFC-a ali su sve više uuporabi i mehanièke pumpice, koje uopæe ne trebaju kemijski

potisni plin.

Potpis Montrealski protokol

Objavljena prva teorijao ošteæenju ozonskog omotaèa

1950 1960 1970 1980 1990

CFC-11

CFC-12

800

600

400

200

K i l o t o n a

Svjetska proizvodnja CFC-a 11 i 12 ubrzano opada


27/49



Haloni za gašenje požara zamjenjuju se drugim spojevima, poputvode, ugljikovog dioksida ili pjene. Za gašenje goruæe nafte ibenzina primjenjuju se, u novije vrijeme, vodene maglice podvisokim pritiskom. Inertni plinovi, poput argona i dušika, zamjenasu u onim sluèajevima kod kojih druga rješenja imaju ozbiljnenedostatke. Haloni iz postojeæe protupožarne opreme, kada senapušta njihova primjena, vraæaju se i pohranjuju u bankamahalona radi uskladištavanja, oporabe i ponovne primjene usustavima za gašenje požara koji ih još uvijek koriste. Na taj naèinspreèava se emisija u atmosferu, a haloni ostaju dostupni za"neophodnu uporabu", sukladno Montrealskom protokolu.

Kakva je reakcija Republike Hrvatske?

Notifikacijom o sukcesiji Republika Hrvatska je od 8. listopada1991. godine stranka Beèke konvencije o zaštiti ozonskogomotaèa i Montrealskog protokola o tvarima koje ošteæujuozonski omotaè. Temeljem novih znanstvenih saznanja izvršene sudo danas èetiri izmjene Montrealskog protokola; Londonska(1990.), Kopenhagenska (1992.), Montrealska (1997.) te Pekinškaizmjena usvojena 1999. godine. Hrvatski sabor potvrdio je sveizmjene Montrealskog protokola.

Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ureðenja nadležno jedržavno tijelo u Republici Hrvatskoj za provedbu Montrealskogprotokola i pripadajuæih izmjena. S ciljem ispunjenja obveza

Montrealskog protokola, Vlada Republike Hrvatske donijela jeUredbu o tvarima koje ošteæuju ozonski omotaè (“Narodnenovine” broj 7/99. i 20/99. - u daljnjem tekstu Uredba) kojom supropisani naèini postupanja, te mjere i rokovi za ukidanjepotrošnje tvari koje ošteæuju ozonski omotaè (TOOO).Odredbama ove Uredbe ogranièava se proizvodnja, potrošnja,uvoz i izvoz TOOO te proizvoda koji sadrže TOOO ili su proizvedeniuz pomoæ tih tvari. Zabranjuje se ispuštanje u zrak TOOO prilikomodržavanja, popravka te iskljuèivanja iz uporabe proizvoda kojisadrže TOOO.

Prijelaz na tehnologije koje ne koriste tvari koje ošteæuju ozonskiomotaè predstavlja trošak za ionako optereæeno domaæegospodarstvo. Iz tog razloga, te sa željom ispunjenja obvezapropisanih Montrealskim protokolom zatražena je struèna ifinancijska pomoæ Multilateralne zaklade za provedbuMontrealskog protokola. Ovu vrstu pomoæi Multilateralnazaklada pruža zemljama s niskom potrošnjom tvari koje ošteæujuozonski omotaè (zemlje iz èlanka 5. Montrealskog protokola), ukoje spada i Hrvatska. Na ovaj je naèin Republici Hrvatskojodobreno šest projekata struène i financijske pomoæi. Na osnovirezultata tih projekta, u Republici Hrvatskoj je ukinuta potrošnja od171,6 tona klorofluorougljika (CFC-a) i 27 tona metil bromida.


28/49



Uspješno su završeni sljedeæi projekti:• Nacionalni program za postupno ukidanje potrošnje tvari kojeošteæuju ozonski omotaè. Projektom se utvrdilo koje se tvari, ukojoj kolièini i u kojim gospodarskim sektorima koriste u Republici

Hrvatskoj. Utvrðeni su projekti kojima æe se pomoæi pri prelasku natehnologije koje ne koriste tvari koje ošteæuju ozonski omotaè.Uspostavljena je suradnja s provedbenim agencijamaMontrealskog protokola, te je uspješno zapoèeta realizacijaprojekta odreðenih Nacionalnim programom.• Ukidanje potrošnje freona CFC-11 pri proizvodnji fleksibilnihpoliuretanskih pjena u Oriolik d.d. Projektom je uklonjen starisustav i korištenje 25 t/godišnje tvari CFC-11. Kao sredstvo zanapuhivanje pjena uveden je metilen klorid, tvar koja ne ošteæujeozonski omotaè. Ukidanje potrošnje freona u Plivi d.d. Projektom

je ukinuta potrošnja 10,6 tona mješavine freona CFC-11 i CFC-12

pri proizvodnji kozmetièkih aerosolnih doza mješavinompropan/butan, za što je bilo potrebno postaviti novi sustavproizvodnje, skladište plina, te mjere zaštite ukljuèujuæi kontroluispuštanja.• Demonstracijski projekt korištenja alternativnih naèina uzgojapresadnica duhana, bez korištenja metil bromida. Projekt jeuspješno završen u 2001. godini i u toku je priprema novogprojekta: "Potpuni prijelaz na uzgoj presadnica duhana bezupotrebe metil bromida". Pod nadzorom Ministarstva zaštiteokoliša i prostornog ureðenja uvodi se novi naèin uzgojapresadnica "Floating tray system", gdje metil bromid više neæe bitipotreban. Time æe Republika Hrvatska potpuno izbaciti izupotrebe 27 tona metil bromida koje je do sada koristila uproizvodnji presadnica.Takoðer, sljedeæi projekti su još uvijek u tijeku:• "Institucijsko osnaživanje u svrhu provedbe Montrealskogprotokola u Republici Hrvatskoj". Projektom je potaknuta izradanovih projekata kojima æe se Hrvatskom gospodarstvu pomoæi priprelasku na tehnologije koje ne koriste ozonu štetne tvari.Kontinuirano se prati potrošnja TOOO u Republici Hrvatskoj te sepripremaju zakonski okviri za mjere smanjenja potrošnje ovih tvari.

Takoðer se aktivno provodi program osvješæivanja javnosti oproblemu ošteæenja ozonskog omotaèa i potrebama zaukidanjem potrošnje TOOO.• Projekt "Gospodarenje rashladnim sredstvima RMP". Ciljprojekta je postupno ukidanje potrošnje rashladnih tvari kojesadrže CFC u Hrvatskoj i to provedbom programa obuke dobreprakse gospodarenja rashladnim sustavima; programaprikupljanja i oporabe CFC-a; te obuke carinskih službenika.Prema projektu osnovana su i èetiri centra za obrazovanjeservisera rashladnih i klima ureðaja u gradovima Zagrebu, Rijeci,Splitu i Osijeku. Centri su opremljeni odgovarajuæom opremom

koja je Republici Hrvatskoj donirana od Organizacije Ujedinjenih


29/49



naroda za industrijski razvitak (UNIDO). U Centrima se možepohaðati seminar "Gospodarenje rashladnim sredstvima", tesaznati sve potrebne èinjenice o principu rada rashladnih i klimaureðaja, radnim tvarima, postupkom zamjene TOOO zamjenskimradnim tvarima i dr. U okviru projekta takoðer su, s doniranomopremom, osnovana i èetiri regionalna centra (Rijeka, Split, Osijeki Zagreb) èija je zadaæa zamjena, prikupljanje i recikliranje freona,kao i skladištenje otpadnog freona (freon koji više nije moguæereciklirati).

Kako tvrtkama može koristiti postupno ukidanje tvari kojeošteæuju ozonski omotaè?

Dva su glavna razloga za što brži prijelaz na tehnologije koje neštete ozonskom omotaèu. Prvi je korist za okoliš, jer ukupnekoncentracije klora i broma u atmosferi upozoravaju na ozbiljnostošteæenja ozonskog omotaèa i razdoblje trajanja ošteæenja. Štose prije zaustave emisije, brže æe se ozonski omotaèsamoobnoviti. Ukoliko sve tvrtke i sve zemlje suraðuju naubrzanom ukidanju TOOO moguæe je izbjeæi još teže ošteæenjeozonskog omotaèa.Druga korist je gospodarska. Pod uvjetima Montrealskogprotokola, veæina proizvodnje CFC-a i halona æe u skorojbuduænosti prestati.

Tržišna ogranièenja dodatno æe ogranièiti opskrbu. Ono što na

tržištu preostane, bit æe rijetko i skupo. Tvrtke koje rano napusteTOOO imat æe niže troškove. Industrije koje prelaze na tehnologijekoje ne štete ozonskom omotaèu imat æe koristi utoliko što æeporasti potražnja za proizvodima "prijateljima ozona". Korisniciopreme koja sadrži TOOO, poput klimatizacijskih ureðaja ihladnjaka, mogu uštedjeti spreèavanjem propuštanja tih tvari uokoliš boljim održavanjem i smanjenjem vjerojatnosti kvarova.

Teme za raspravu•Kako je vaša zemlja reagirala na Montrealski protokol i njegoveplanove ukidanja TOOO?

•Navedite neke razloge za potvrðivanje Montrealskogprotokola i njegovih dopuna.

•Raspravljajte o ulozi meðunarodne suradnje u postupnomukidanju TOOO. Kakvu ulogu je odigrala vaša zemlja umeðunarodnoj raspravi?

•Mnoge zemlje ukidaju TOOO brže nego se traži Montrealskimprotokolom. Navedite neke koristi od takve politike.

•Kakve su opasnosti povezane s korištenjem "prijelazne tvari",poput HCFC-a?


30/49

5. Ošteæenje ozona i zemlje u razvojuPoèetak i kraj teme na video-zapisu: 12:39-14:23

Kakvu su ulogu odigrale zemlje u razvoju u ošteæenju ozonskogomotaèa?

Povijesno gledano, uporaba TOOO i proizvodnja ili uvoz opremekoja sadrži TOOO u zemljama u razvoju bila je vrlo ogranièena. U1986. godini je udio zemalja u razvoju Azije, Afrike i SrednjeAmerike bio samo 21% ukupne potrošnje CFC-a i halona. Zemlje urazvoju odgovorne su za još manji udio emisija; 90% CFC-a

trenutaèno se ispušta na geografskim širinama koje odgovarajusmještaju Sjeverne Amerike, Europe i Japana.Meðutim, dok razvijene zemlje postupno ukidaju TOOO i sve se

više industrijaliziraju, udio zemalja u razvoju u potrošnji sepoveæava. Razvijene su zemlje u 1986. godini trošile 65% odukupne svjetske potrošnje tih tvari, ali samo 47% u 1992. godini.Udio Azije u potrošnji porastao je u istom razdoblju s 19% na 30%.Udio istoène Europe u potrošnji poveæao se s 14% na 21%. Kretanjeu geografskom rasporedu emisija TOOO znaèi da æe politikazemalja u razvoju vezana uz TOOO postati izvanredno znaèajnaza svjetski okoliš.



Potrošnja TOOO u svijetu opada - ali ne svugdje

Razvijene zemlje

Zemlje u razvoju

K i l o t o n e

'86 '86 '86 '86 '86 '86 '86'93 '93 '93 '93 '93 '93 '93CFC iz

Dodatka A Haloni Ugljik

tetrakl.

Metil-klor.

Drugi CFC-i

HCFC-i Metil- bromid

500

400

300

200

100

10

8

6

4

2


31/49



Nekoliko zemalja iz èlanka 5. ubrzano se industrijalizira;istovremeno gospodarski rast u tim zemljama stvara mnogo veæupotražnju za proizvodima koji ili koriste ili sadrže TOOO. Primjeri suhladnjaci i klimatizacijski ureðaji. Ako se udovolji novoj potražnji zatehnologijama koje uništavaju ozonski omotaè, drastièno æe sepoveæati emisije CFC-a i halona. Porast stanovništva igospodarski razvoj, u zemljama poput Brazila, Kine i Indije, mogaobi dovesti do udvostruèenja potrošnje CFC-a svakih pet godina,pa bi ona uskoro dostigla razinu postignutu u razvijenim zemljama

još prije nekoliko godina. Raèuna se da bi potrošnja TOOO uzemljama u razvoju, ako ne bude ogranièena, mogla u 2010.godini dostiæi milijun tona.

Kako meðunarodna zajednica pomaže zemljama u razvoju priukidanju TOOO?

Stranke Montrealskog protokola složile su se oko èinjenice dazemlje u razvoju trebaju novèanu i tehnièku pomoæ za ukidanjeTOOO. U tu svrhu su stranke uspostavile Multilateralnu zakladu,kao dio novèanog mehanizma za pomoæ zemljama iz èlanka 5.pri smanjivanju i ukidanju TOOO. Priloge Zakladi daju poglavitoindustrijske zemlje.

Sastanak stranaka Montrealskog protokola

Otvorena radnaskupina

UNEP-ova Ocjenjivaèkaskupina za tehnologiju i

gospodarstvo (TEAP)

UNEP-ovo Tajništvo zaozon (Nairobi)

UNEP-ov Odbor zatehnièke moguænosti

(TOC)

Blagajna UNEP-a

Zemlje koje ne podliježu èlanku 5.

NVO u zemljama koje nepodliježu èlanku 5.

Izvršni odbor Multilateralne zaklade

Tajništvo Zaklade

Zemlje iz èlanka 5. Poduzeæa, organizacije i

nevladine organizacije (NVO)iz zemalja èl. 5.

Provedbeneagencije

UNDP, UNEP,UNIDO,

Svjetska banka

Kljuène institucionalneveze unutar

Montrealskog protokola

Kljuène institucionalne veze unutar Montrealskog protokola


32/49



Raspodjela sredstava unutar Multilateralne zakladei TOOO koje æe biti ukinute po regijama (poèevši s prosincem 1995.)

Dodjeljena sredstva u 1000 USDodjeljena sredstva u 1 USD

Srednja Amerikai Karipsko otoèje98 245(23,4%)

Srednja Amerikai Karipsko otoèje8 838 (13,8%)

Tone TOOOone TOOO

Cijeli svijet27 784 (6,6%) Afrika54 379(12,9%)

Afrika5 641 (8,8%)

Europa14 979(3,5%)

Europa2 915

(4,61%)

Azija i Pacifik 224 875 (53,6%) Azija i Pacifik 46 519 (72,8%)

Zaklada zemljama iz èlanka 5. omoguæuje novèanu pomoæ urazvojnim i provedbenim projektima i programima sa svrhomukidanja TOOO. Zaklada omoguæuje i struèno - tehnièku pomoæ,obavještavanje o novim tehnologijama, te organizira programeobuèavanja i prikazivanja. Njen je proraèun za 1991. do 1993.godine iznosio 240 milijuna USD, što je u razdoblju od 1994. do1996. godine naraslo na 510 milijuna USD. Od studenog 1995.godine Zaklada je odobrila "nacionalne programe" u više od 64zemlje iz èlanka 5., èije æe zajednièko ukidanje TOOO nakonpotpune primjene iznositi ukupno 142 kilotone.

Na èelu Multilateralne zaklade nalazi se Izvršni odbor, sastavljenod predstavnika 14 stranaka Montrealskog protokola, s

jednakom zastupljenošæu razvijenih i zemalja u razvoju. Odborodobrava financiranje projekata i razraðuje smjernice zaupravljanje Zakladom. Èetiri organizacije imenovane suProvedbenim agencijama Multilateralne zaklade:

•Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) pomažestrankama pri planiranju i pripremi projekata, izradi nacionalnihprograma i institucijskom osnaživanju, te vodi projekteobuèavanja i prikazivanja.

•Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP), kroz Program zaozon UNEP DTIE-a, prikuplja podatke, služi kao mjesto razmjeneobavijesti, pomaže zemljama s niskom razinom potrošnje pripripremi nacionalnih programa i projektima institucijskogosnaživanja, te nudi pomoæ pri obuèavanju i pri uspostavljanju

obavještajnih mreža.


33/49



•Organizacija Ujedinjenih naroda za industrijski razvoj (UNIDO)vodi male i srednje ulagaèke projekte i nacionalne programe,te nudi tehnièku pomoæ i obuku tvornicama.

•Svjetska banka razraðuje i provodi ulagaèke projekte, tepomaže pri izradi nacionalnih programa.

•Navedite najvažnije vrste uporabe TOOO u vašoj zemlji, osobitoone koje bi mogle u buduænosti dobiti na važnosti.

•Kakve su neposredne moguænosti smanjenja potrošnje TOOO urazlièitim industrijskim resorima u vašoj zemlji? Koliki su vjerojatniprobici i cijene tih moguænosti?

•Kakve su dugoroène moguænosti u razlièitim industrijskimresorima u vašoj zemlji? Koliki su vjerojatni probici i cijene svakeod tih moguænosti?

•Kakva je opasnost i kolika je cijena nepoduzimanjaneposrednih mjera u svakom od tih resora?

•Koji æe èimbenici (gospodarski, društveni, obrazovni) odreditiuspješnost politike ukidanja TOOO?•Kakve su potrebe za obavještavanjem u svakom od resora?

Kako im se može udovoljiti?•Temeljem kakvih djelatnosti, na nacionalnoj ili razini tvrtke, bi se

mogla oèekivati novèana pomoæ Multilateralne zaklade?•Kojim bi se iskustvima lokalnih napora na ukidanju TOOO mogli

poslužiti drugi?

Teme za raspravu


34/49



Kazalo pitanja

1. Ozonski omotaè i njegova zaštitna uloga

Što je to ozon? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6Zašto je ozonski omotaè važan za život na Zemlji? . . . . . . . . . . . 7Koja je razlika izmeðu ozonskog omotaèa i prizemnog ozona? 7

2. Prijetnja umjetnih kemikalija ozonskom omotaèuZašto je ozonski omotaè ugrožen?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9Koje kemikalije uništavaju ozon? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10Koliko su jaki dokazi o tome da neke kemikalije koje jeproizveo èovjek uzrokuju ošteæenje ozonskog omotaèa? . . . . 12

Koliko brzo se ozonski omotaè ošteæuje? . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13Gdje i kada je ošteæivanje ozonskog omotaèa najjaèe?. . . . . 13Što je to antarktièka ozonska rupa?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14Kako je ošteæenje ozona povezano s promjenom klime? . . . . 15Kako se mijenjaju razine UV zraèenja na Zemljinoj površini?. . . 17

3. Uèinci pojaèanog ultraljubièastog zraèenjaKako UV zraèenje utjeèe na ljudsku kožu? . . . . . . . . . . . . . . . . . 19Kako UV zraèenje utjeèe na oko? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19

Kako UV zraèenje utjeèe na obranu tijela od bolesti? . . . . . . . 19Kako UV zraèenje utjeèe na biljke? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20Kakvi su uèinci na morska i vodena živa biæa? . . . . . . . . . . . . . 21Koji su uèinci na umjetne materijale? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21

4. Meðunarodni odgovorŠto je poduzela meðunarodna zajednica na planuspreèavanja ošteæenja ozonskog omotaèa? . . . . . . . . . . . . . . 22Kako se provodi postupno ukidanje tvari kojeošteæuju ozonski omotaè? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24Kakva je reakcija Republike Hrvatske? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26Kako tvrtkama može koristiti postupno ukidanjetvari koje ošteæuju ozonski omotaè? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28

5. Ošteæenje ozona i zemlje u razvojuKakvu su ulogu odigrale zemlje u razvoju u ošteæenjuozonskog omotaèa? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29Kako meðunarodna zajednica pomaže zemljama urazvoju pri ukidanju TOOO? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30


35/49



Rjeènik

Zaštita ozonskog omotaèa ukljuèuje mnoge znanstvene,tehnološke i pravne probleme, a ova je brošura dala uvod u nekeod njih. Neki kljuèni pojmovi preciznije su objašnjeni niže u tekstu.Ovaj rjeènik može vam poslužiti kao uputa za daljnje istraživanje,a nadasve kao pomoæ kada, tijekom prezentacije ili rasprave oproblemima spomenutima u ovoj brošuri, trebate službenijudefiniciju pojmova navedenih u brošuri.

Areosol Disperzni sustav plinovite tvari i vrlo sitnih krutih ili tekuæihèestica. Aerosol je èesto korišten jednostavan naziv za raspršivaè,ili limenku aerosola, gdje je limenka napunjena odreðenimproizvodom i potisnim plinom pod pritiskom, kako bi proizvodispuštala u obliku finih èestica.

Beèka konvencija Meðunarodni sporazum sklopljen 1985.godine, s ciljem uspostavljanja okvira za svjetsko djelovanje naplanu zaštite ozonskog omotaèa; meðunarodni okvirni zakon koji

je temelj Montrealskog protokola.

CFC Klorofluorougljici; skupina kemikalija koje sadrže klor, fluor iugljik; koriste se kao sredstva za hlaðenje, potisni plinovi zaaerosole, otopine za èišæenje, te u proizvodnji pjena. Jedan su odglavnih uzroka ošteæenja ozonskog omotaèa.

Eritem Svako crvenilo kože, kao opeklina od sunca, izazvanoizlaganjem ultraljubièastom zraèenju.

Globalno zagrijavanje Teorija kako æe staklenièki plinovi, emitiraniuslijed provoðenja ljudskih djelatnosti, zagrijati Zemljinuatmosferu, što æe dovesti do promjene klime.

Haloni Kemikalije na osnovi broma, srodne CFC-ima koji se rabeza gašenje požara i imaju vrlo visoke faktor ošteæenja ozona(FOO).

Halogenugljikovodici Sve kemikalije na osnovi ugljika, koje sadrže jedan ili više halogenih elemenata, ukljuèujuæi fluor, klor i brom.


36/49



HBFC Bromofluorougljikovodici; skupina kemikalija srodnihhalonima, ali s nižim FOO.

HCFC Klorofluorougljikovodici; skupina kemikalija srodnih CFC-ima, koje sadrže vodik, te klor, fluor i ugljik. Vodik skraæuje njihovatmosferski vijek, èineæi tako HCFC-e dugoroèno manje štetnimaod CFC-a.

HFC Fluorougljikovodici; skupina kemikalija srodnih CFC-ima, kojesadrže vodik, fluor i ugljik, ali ne i klor, pa tako nisu opasni za ozonskiomotaè.

Imunološki sustav Kod ljudi i životinja to su stanice i tkiva koja služe

prepoznavanju i napadanju stranih tvari u tijelu.

Kontrolirana tvar Sukladno Montrealskom protokolu, svaka tvarkoja podliježe nadzornim mjerama, poput zahtjeva za postupnimukidanjem.

Metil-bromid Kemikalija sastavljena od ugljika, vodika i broma,koja se rabi poglavito kao pesticid i sredstvo za zaštitu upoljoprivredi, a posjeduje znaèajnu FOO.

Metil-kloroform Takoðer poznat kao 1,1,1-trikloretan; kemikalijasastavljena od ugljika, vodika i klora, koja se rabi kao otapalo isredstvo za upuhavanje, a posjeduje FOO deset puta slabiju doCFC-11.

Montrealski protokol Meðunarodni ugovor potpisan 1987.godine, koji obvezuje svoje stranke na poduzimanje stvarnihmjera za zaštitu ozonskog omotaèa, zamrzavanjem, smanjenjem

ili prestankom proizvodnje i potrošnje kontroliranih tvari.

Mrena Ošteæenje oka pri kojem je leæa djelomièno ili potpunozamagljena, što kvari vid i ponekad izaziva sljepoæu. Može bitiizazvana izloženošæu ultraljubièastom zraèenju.

Multilateralna zaklada Dio novèarskog mehanizma unutarMontrealskog protokola; ona podržava politiku i programepostupnog ukidanja TOOO, te ulagaèke projekte u zemljama izèlanka 5.


37/49



Nacionalni program Nacionalna strategija, koju je pripremilazemlja iz èlanka 5., u svrhu primjene Montrealskog protokola iukidanja TOOO, koja, meðu ostalim, navodi i ulagaèke projektepod pokroviteljstvom Multilateralne zaklade.

Ošteæenje ozonskog omotaèa Proces u kojem neke kemikalijekoje je proizveo èovjek uništavaju stratosferski ozon.

Ozon Plin èije molekule sadrže tri atoma kisika, te èija nazoènost ustratosferi saèinjava ozonski omotaè. Ozon je u visokimkoncentracijama otrovan za ljude, životinje i biljke, te je takooneèišæavalo kada se nalazi u donjim slojevima atmosfere, usmogu.

Ozonski omotaè Tanko raspršeni sloj molekula ozona u stratosferi.

Ozonski omotaè filtrira veæi dio ultraljubièastog zraèenja saSunca, spreèavajuæi njegovo dopiranje do Zemlje.

Plankton Zbirni pojam za široku raznolikost biljnih i životinjskihorganizama, èesto mikroskopske velièine, koji plivaju ili plutaju umorskoj ili slatkoj vodi; planktoni predstavljaju temeljnu razinumnogih hranidbenih lanaca.

Polarni vrtlog Poluizolirano podruèje ciklonskog kruženja, koje sestvara svake zime u polarnoj stratosferi. Južni polarni vrtlog jaèi jeod sjevernog. Vrtlog pojaèava ošteæenje ozonskog omotaèazadržavanjem vrlo hladnog zraka punog aerosola na kojem semogu odvijati reakcije koje ošteæuju ozonski omotaè.

Postupno ukidanje Postupno smanjenje cjelokupne proizvodnje ipotrošnje kemikalije koja se nadzire u okviru Montrealskogprotokola.

Potisni plin Tekuæina ili plin koji u limenkama aerosola služe

istiskivanju proizvoda iz limenke u obliku finih èestica u trenutkuotvaranja zaklopca.

Prijelazna tvar U okvirima Montrealskog protokola; kemikalija èija je uporaba dopuštena kao zemjena za tvari koje ošteæuju ozonskiomotaè, ali samo privremeno, obzirom na FOO ili toksiènost tetvari.

Prilagodba sustava Poboljšavanje ili prilagodba opreme zauporabu pod izmijenjenim uvjetima; na primjer, kako bi oprema

za hlaðenje mogla rabiti sredstvo za hlaðenje koje ne ošteæujeozonski omotaè, umjesto CFC-a.


38/49



Program za ozon Program UNEP IE-a za ozon pruža pomoæzemljama u razvoju - strankama Montrealskog protokola, putemrazmjene obavijesti, obuèavanja, mrežne podrške, nacionalnihprograma i projekata institucijskog osnaživanja.

Provedbena agencija U okviru Montrealskog protokola; èetirimeðunarodne organizacije, zadužene za rad Multilateralnezaklade. To su: UNDP, UNEP, UNIDO i Svjetska banka.

Rak kože Zloæudna promjena kože koja u sluèaju melanomaukljuèuje proizvodnju stanica koje sintetiziraju pigment, a zovu semelanociti.

Smog Oneèišæavala okružena nepokretnim zrakom ili maglom.

Fotokemijski smog javlja se tamo gdje Sunèeva svjetlost izazivakemijske reakcije u smogu, meðu kojima je i stvaranje ozona.

FOO Sposobnost ošteæenja ozonskog omotaèa; mjerasposobnosti neke tvari za uništenje stratosferskog ozona,temeljem njenog atmosferskog vijeka, postojanosti, reaktivnosti iudjela elemenata koji mogu napasti ozon, poput klora i broma.Svaka je FOO utemeljena na CFC-11 kao jediniènoj mjeri.

Sredstvo za hlaðenje Sredstvo prenošenja topline, obièno

tekuæina, što se koristi, npr., za hladnjake, ledenice i klimatizacijskeureðaje.

Sredstvo za upuhavanje Plin ili hlapljiva tekuæina što se koristi za"puhanje" plastiènih pjena, oblikovanjem mjehuriæa ili æelija.

Staklenièki plin Plin koji zadržava toplinu u Zemljinoj atmosferi, štodoprinosi uèinku staklenika.

Stranka Zemlja koja potpiše i/ili potvrdi neki meðunarodni pravniinstrument, izražavajuæi time svoju suglasnost s obvezama kojenameæu njegova pravila. Stranke Montrealskog protokola su onezemlje koje su Protokol potpisale i potvrdile.

Stratosfera Podruèje u gornjim slojevima atmosfere, izmeðutroposfere i mezosfere, koje se proteže od otprilike 15-55 km iznadZemljine površine.

Svjetska banka Službeno - Meðunarodna banka za obnovu irazvoj; jedna od provedbenih agencija Multilateralne zaklade.


39/49



Tajništvo za ozon Tajništvo Montrealskog protokola, unutar UNEP-a, sa sjedištem u Nairobiju, Kenija.

TOOO Tvar koja ošteæuje ozonski omotaè; svaka kemikalija kojamože oštetiti ozonski omotaè. Veæina TOOO kontrolirane su tvari uokviru Montrealskog protokola.

Ultraljubièasto (UV) zraèenje Zraèenje sa Sunca, valnih duljinaizmeðu vidljivog svjetla i rendgenskih zraka. UV-B (280-320 nm) je

jedno od tri podruèja UV zraèenja, štetno je za život na Zemljinojpovršini, te ga ozonski omotaè uglavnom upija.

UNDP Program Ujedinjenih naroda za razvoj; jedna od

provedbenih agencija Multilateralne zaklade.

UNEP Program Ujedinjenih naroda za okoliš. UNEP je jedna odprovedbenih agencija Multilateralne zaklade, i to prekoPrograma UNEP DTIE-a za ozon.

UNIDO Organizacija Ujedinjenih naroda za industrijski razvoj; jedna od provedbenih agencija Multilateralne zaklade.

Zemlja iz èlanka 5. Zemlja u razvoju, stranka Montrealskogprotokola, èija je godišnja potrošnja kontroliranih tvari niža od 0,3kg po stanovniku. Za takve se zemlje smatra kako djeluju sukladnoèlanku 5. Montrealskog protokola, te im je otuda i naziv.


40/49



Dodatne obavijesti dostupne u UNEP-u

UNEP može pružiti široki raspon obavijesti o istraživanju ošteæenjaozonskog omotaèa i tehnièkim i politièkim znaèajkama procesapostupnog ukidanja TOOO. Izvori obavijesti, koje je izradioProgram UNEP IE-a za ozon zahvaljujuæi svojoj Obavještajnojrazmjeni, ukljuèuju slijedeæe:

• Materijale za akcije obavještavanja i sredstva za osvješæivanje

javnosti - Program za ozon bavi se razlièitim vrstamaobavještavanja u svrhu podržavanja nacionalnih napora naplanu osvješæivanja o ošteæenju ozonskog omotaèa,ukljuèujuæi i priruènik za osobe koje se bave TOOO, te nizdijapozitiva i grafofolija kao pomoæ pri usmenoj prezentaciji,kao i tri postera koji daju vizualni prilog akciji osvješæivanja

javnosti.

•Glasilo o ozonu i posebni dodaci - tromjeseèno glasilo, dostupno

na arapskom, kineskom, engleskom, francuskom i španjolskom jeziku.

•Služba za odgovaranje na upite - služba koja istražuje i odgovarana tehnièke i politièke upite zemalja u razvoju (telefaksom,telefonom, elektronskom i obiènom poštom).

•Brošure za pojedine resore, tehnièka literatura, pojedinaènestudije i novine; tehnièka izdanja koja daju obavijesti o

utvrðivanju i odabiru zamjenskih tehnologija, kako bi se zaštitioozonski omotaè.

•Obavještajna razmjena Programa za ozon - obavijestipohranjene na disketama, koje se obnavljaju dvaput godišnje,a sadrže brojne baze podataka o tehnièkim i politièkimproblemima vezanima uz postupno ukidanje TOOO.

•Obavještajna razmjena meðunarodne uprave Banke za

oporabu halona - daje obavijesti o bankama halona,


41/49



•Popisi publikacija i video - zapisa - popis svih publikacija kojeproizvodi ili raspodjeljuje Program za ozon, a podijeljen je premautvrðenim potrebama zemalja u razvoju koje su podobne zapomoæ pri postupnom ukidanju TOOO u okviru Montrealskogprotokola. Takoðer postoji dugaèak popis video-zapisa oošteæenju ozonskog omotaèa i postupnom ukidanju TOOO.

Ostali glavni izvori obavijesti izraðeni u UNEP-u su meðunarodnipregledi znanstvenih i tehnièkih znaèajki ošteæenja ozonskogomotaèa i procesa u postupnom ukidanju TOOO, pripremljeni usuradnji s drugim meðunarodnim organizacijama. Izvješæameðunarodnih skupina struènjaka koji rade u okviruMontrealskog protokola izlaze jednom godišnje. Ona nude

izuzetno opsežna, najsuvremenija znanstvena objašnjenjaošteæenja ozonskog omotaèa, njegovih uèinaka, te tehnièkihmoguænosti postupnog ukidanja TOOO. Najnoviji nasloviukljuèuju slijedeæe:

•Znanstvena ocjena ošteæenja ozonskog omotaèa: 1994.

•Uèinci ošteæenja ozonskog omotaèa na okoliš: Ocjena za 1994.

•Izvješæe UNEP-ova odbora za gospodarske moguænosti iz 1994.;Ocjena za 1995.

•Izvješæe UNEP-ove ocjenjivaèke skupine za tehnologiju igospodarstvo: Ocjena za 1995.

•Izvješæe Ocjenjivaèke skupine za tehnologiju i gospodarstvo iz1994., ukljuèujuæi Preporuke o predlaganju izuzeæa kodproizvodnje/potrošnje za neophodne vrste uporabe tvari koje

ošteæuju ozonski omotaè.


42/49



Uz opæenita znanstvena i tehnièka izvješæa, niz izvješæausredotoèen je na sasvim odreðene resore koji se koriste TOOO:

•Izvješæe UNEP-ova Odbora za tehnièke moguænosti aerosola,sredstva za sterilizaciju, raznovrsne uporabe i ugljik-tetraklorid:1994.

•Izvješæe Odbora za tehnièke moguænosti rastezljivih i krutihpjena iz 1994.: Ocjena za 1995.

•Izvješæe Odbora za tehnièke moguænosti halonskih sredstava zagašenje požara: 1994.

•Izvješæe Odbora za tehnièke moguænosti hladnjaka,klimatizacijskih ureðaja i toplinskih pumpi iz 1994.: Ocjena za1995.

•Izvješæe Odbora za tehnièke moguænosti metil-bromida iz 1994.:Ocjena za 1995.

•Izvješæe Odbora za tehnièke moguænosti otapala, premaza iprijanjala iz 1994.: Ocjena za 1995.

•Priruènik o predlaganju neophodnih vrsta uporabe koji jepripremila Ocjenjivaèka skupina za tehnologiju i gospodarstvo:1994.

Sva Izvješæa UNEP-ovih odbora za tehnièke moguænosti i izvješæaocjenjivaèkih skupina mogu se dobiti u Programu UENP DTIE-a zaozon i u UNEP-ovu Tajništvu za ozon.


43/49



Kontakti

TAJNIŠTVO ZA OZONProgram Ujedinjenih naroda za okoliš, PO Box 30552, Nariobi, KenijaTel.: + 254 (2) 621 234 Fax: 254 (2) 623 601 www.unep.org/ozone.

TAJNIŠTVO MULTILATERALNE ZAKLADEDr. Omar El-Arini, Glavni dužnosnik, Tajništvo Mulatilat.zaklade, Zgrada MontrealTrusta 27. kat, 1800 McGill College Avenue, Montreal, Quebec, Kanada H3A 3J6Tel.: 1 (514) 282 1122 Fax: 1 (514) 282 0068 E-mal:[email protected]

PROVEDBENE AGENCIJE:

PROGRAM UJEDINJENIH NARODA ZA RAZVOJ (UNDP)Gosp. Frank Pinto, Glavni tehnièki savjetnik, jedinica za Montrealski protokol, UNDP

1 United Nations Plaza, New York NY 10017, USATel.: 1 (212) 906 5042 Fax: (212) 906 6947 E-mail: [email protected]

PROGRAM UJEDINJENIH NARODA ZA OKOLIŠ (UNEP)Gða. Jacqueline Aloisi de Larderel, Direktor, UNEP DTIE;Gosp. Rajendra M. Shende, Programski koordinator, Program za ozonUNEP Industry and Environment, 39-43 quai Andre Citroen, 755739 Paris Cedex,FranceTel.: 33 (1) 44 37 14 50 Fax: 33 (1) 44 37 14 74 E-mail: [email protected]

ORGANIZACIJA UJEDINJENIH NARODA ZA INDUSTRIJSKI RAZVOJ (UNIDO)Gða. Tcheknavorian-Asenbauer, Izvršni direktor, Industrijski resor i Odsjek za okoliš;Gosp. Si Ahmed, Koordinator Montrealskog protokola, Odsjek za industrijskutehnologijuUNIDO, Vienna International Centre, PO Box 300, A-1400 Beè, AustrijaTel.: 43 (1) 21 131 3741 Fax: 33 (1) 230 9766 E-mail: [email protected]

SVJETSKA BANKAGosp. Ken Newcombe, Predsjednik; Gosp. Bill Rahill, Struèni savjetnik za okoliš,Odsjek za svjetski okoliš; Odjel zaštite okolišaWorld Bank, 1818 H Street NW, Washington DC 20433, USATel.: 1 (202) 473 6010 Fax: 1 (202) 522 3258 E-mail: [email protected]

IZVORI INFORMACIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ:

- Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ureðenja, Ulica Republike Austrije 20,10000 Zagreb, Tel.: 01/37 82 444; www.mzopu.hr

- Ured za ozon pri Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog ureðenja,Ulica Grada Vukovara 78/III, 10000 Zagreb, Tel: 01/61 06 297, Fax: 01/61 06 386;

- Državni hidrometeorološki zavod, Griè 3, 10000 Zagreb, Tel.: 01/45 65 719,Fax: 01/45 65 630;


44/49



- APO d.o.o., Agencija za poseban otpad, Savska cesta 41/IV, 10000 Zagreb,Tel.: 01/61 76 736, Fax: 01/61 76 734;

- Centar za transfer tehnologije, Ivana Luèiæa 5, 10000 Zagreb,Tel.: o1/61 68 517, Fax: 01/61 18 714;

- Tehnièki fakultet Sveuèilišta u Rijeci, Vukovarska 58, 51000 Rijeka,Tel.: 051/65 14 03, Fax: 051/67 58 18;

- Elektrotehnièki fakultet, Trpimirova 2B, 31000 Osijek, Tel.: 031/20 89 00, Fax: 031/20 89 05;

- Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveuèilišta u Splitu,R. Boškoviæa b.b., 21000 Split,Tel.: 021/30 57 77, Fax: 021/46 38 77.

Centri za zamjenu, prikupljanje i recikliranje freona, kao i skladištenje

otpadnog freona :

1. MB Frigo, Bani 81, 10000 Zagreb, Tel.: 01/66 03 222, Fax: 01/66 03 401;

2. Frigomotors, Put Vrbovnika bb, 21311 (Stobreè), Split,Tel.: 021/32 56 10, Fax: 021/32 57 52;

3. Elektrolux d.d., Osjeèka 391, 51000 Rijeka,Tel.: 051/22 71 21, Fax: 051/22 71 30;

4. Konikom d.o.o., Županijska 21/II, 31000 Osijek,

Tel.: 031/21 04 50, Fax: 031/20 08 22.


45/49



Sadržaj video-zapisaSlijedi scenarij video-zapisa Svatko može uèiniti nešto za spas ozonskog omotaèa,ukljuèujuæi komentare i razgovore. Vrijeme poèetka svakog dijela navedeno je uminutama i sekundama. Prijedlozi za korištenje u obliku su uputa za prezentaciju, ili

za umnožavanje i raspodjelu razlièitim skupinama nakon prikazivanja video-zapisa.

(00:12) Ošteæenje ozonskog omotaèa, jedan od mnogih goruæih problemadanašnjice; tema okružena zbrkom i nestvarnošæu. Ali jedna stvar je sigurna: akone prestanemo uništavati ozonski omotaè, svatko æe osjetiti posljedice. Pa èak isada neke zemlje poveæavaju uporabu kemikalija koje ošteæuju ozonski omotaè.Zbog èega je to važno i što bismo u tom smislu trebali poduzeti? O tome je rijeè uovom filmu.

(00:52) Temelj èitavog života na Zemlji je Sunce. Ono nam daje život, toplinu ienergiju. Ali Sunce takoðer ima moæ uništavanja pomoæu svojih nevidljivihultraljubièastih zraka.

(01:06) Ono što nas štiti od tih zraka tanak je veo plinova - naša atmosfera. Malendjeliæ toga je ozon, tanko rasporeðen po stratosferi 15 do 50 kilometara iznadZemlje. On predstavlja krhak ali uèinkovit štit od veæine ultraljubièastog zraèenja.

(01:27) Ozon je poseban oblik kisika, koji je u stalnom stanju strujanja. On seraspada i obnavlja u prirodnoj ravnoteži. Ali sada umjetne kemikalije uništavajuozon brže nego što on može biti obnovljen. Postojeæi štit se sve više stanjuje i štetnoultraljubièasto zraèenje dopire do Zemlje.

(01:52) Ljudi koji puno vremena provode na suncu, izlažu se opasnosti dobivanjaraka kože, ali to je samo jedna od mnogih posljedica stanjivanja ozonskog štita.

Prevelika kolièina svjetla može, nakon nekog vremena, naštetiti i zdravim oèima iako se ošteæivanje ozonskog omotaèa nastavi, još bi mnogi ljudi mogli oboljeti odoène mrene. Mnogi mogu i oslijepjeti.

(02:19) Pogoðene mogu biti i životinje. Nema naèina da se zaštiti stoka koja pasena otvorenom.

(02:30) I obrana našeg tijela od bolesti može biti pogoðena. Zamislite da je to vašedijete, koje se cijepi protiv bolesti kao što je sušica. Pod stanjenim ozonskimomotaèem, Sunce može smanjiti uèinkovitost cjepiva. Ili može uèiniti tijelo manjesposobnim za borbu s napadaèkim nametnikom kakav je malarija.

(02:55) Nema kože koja bi bila dovoljno snažna da zaštiti imunološki sustav odnegativnog sunèevog djelovanja. Ako se uništavanje ozonskog omotaèa nastavi,svi æemo biti u opasnosti.

(03:11) Ono što ne utjeèe na nas izravno, može utjecati na drugi naèin,potkopavajuæi sam temelj nacionalne i obiteljske sigurnosti - hranu.

(03:23) Pokusi koji oponašaju ošteæenje ozonskog omotaèa pokazali su dapojaèano ultraljubièasto zraèenje može spreèavati razvitak i rast važnihprehrambenih usjeva, poput ovih zrna soje. Provjeravane su i druge biljke, amnoge od njih pokazale su se osjetljivima.

(03:46) Drveæe je takoðer osjetljivo. Provjere izvršene na stablima borova pokazalesu da su borovi rasli upola sporije kada su bili izloženi ultraljubièastom zraèenju.


46/49



Sporiji rast drveæa može utjecati na šumarstvo. Takvi uèinci na biljke takoðer mogunarušiti ravnotežu prirodnih ekosustava.

(04:05) Prvi znakovi su veæ tu. Na Antarktici su planktoni ošteæeni svake godine udoba niskih razina ozona. Planktoni su temeljna hrana u moru. Ako ih je manje, to jeteže cjelokupnom morskom životu.

(04:35) Ribe su ustvari izložene dvostrukoj opasnosti. Ne samo da je njihov glavniizvor hrane ugrožen, veæ je i zametak riba i školjkaša vrlo osjetljiv na ultraljubièastozraèenje, što ih u plitkim priobalnim vodama èini vrlo ranjivima.

(04:52) Buduænost može izgledati ovako blijedo, ali katastrofa nije neizbježna. Jošuvijek imamo snage zaustaviti uništenje ozonskog omotaèa ako djelujemo brzo.Ali najprije je nužno shvatiti što se to dogaða u atmosferi.

(05:10) Još u 1970-ima znanstvenici su upozoravali kako se umjetne kemikalijezvane klorofluorougljikovodici, ili CFC-i, šire atmosferom i uništavaju ozonskiomotaè. Usprkos upozorenjima, problemi se pretežito nisu uzimali u obzir. A tada jeuslijedio udarac.

(05:25) Sredinom 1980-ih stopa uništenja ozona izuzetno se poveæala, i nestalo jeviše od 50% ozonskog omotaèa iznad Južnog pola. Ovo stanjivanje ozonskogomotaèa jednostavno se nazvalo "rupom", koja se pojavljuje iznova svakogproljeæa na južnoj polutci. Sada se proteže do Južne Amerike.

(05:54) Isprva je postojalo proturjeèje o tome što je uzrokovalo "ozonsku rupu", ali suznanstvena istraživanja dokazala kako su za to krive neke kemikalije koje jeproizveo èovjek, a sadrže klor i brom, osobito CFC-i i haloni.

(06:13) Haloni se nalaze u protupožarnim sustavima i toliko su štetni da su ihrazvijene zemlje u sijeènju 1994. potpuno prestale proizvoditi. CFC-i nalaze se

posvuda, u hladnjacima i ledenicama, limenkama s raspršivaèima,klimatizacijskim ureðajima, elektronskim èistilima i pjenama.

(06:39) CFC-i se široko rabe zbog svoje postojanosti. Ali kada se ispuštaju uatmosferu, upravo ta postojanost razlog je što mogu ostati tamo desetljeæima. Naposljetku æe stiæi do stratosfere. Kad se jednom tamo naðu, ultraljubièastozraèenje odcjepljuje atome klora od molekula CFC-a, koje tada reagiraju sozonom, razgraðujuæi ga na kisik i klor monoksid. Klor monoksid naknadno reagirasa slobodnim kisikom i oslobaða se klor, pa èitav krug poèinje ponovno. I ponovno.I ponovno. Svaki atom klora može uništiti tisuæe molekula ozona.

(07:22) Uništenje ozona najteže je iznad Antarktike, jer su zime tamo izuzetno oštre iu stratosferi se stvaraju ledeni oblaci. Molekule klora vežu se na kristale leda i, kada

se Sunce u proljeæe ponovo pojavi, ozonski omotaè je spreman za uni�

Documents

Zaštita ozonskog omotača