Zaštićene životinje u Hrvatskoj

Zaštićene životinje u Hrvatskoj


• Neke su vrste ugrožene zbog izravnog utjecaja na njihove populacije (lov, uzimanje iz prirode, unos novih predatora u ekosustave u kojima ih prije nije bilo i sl.)


• Među zaštićenim životinjama su:bjelica,bjelouška,smukulja,pjegavi daždevnjak,vuk,sljepić,obični zelembać,poskok,jelenak i slavuj


• Bjelica-je neotrovna zmija. Vrlo elegantna i vitka zmija s uskom glavom i okruglom zjenicom. Odrasle jedinke mogu biti smeđkaste, sivkasto-zelenkaste, čak i crne boje, česte su na suhim staništima, livade s grmljem i visokom travom, ali i kameni zidovi, kamenjari i stogovi sijena. Može biti vrlo brza. Vrlo se spretno i elegantno penje po drveću i grmlju, nekad ravno prema gore.

Bjelica


• Bjelouška-je neotrovna zmija. Odrasli primjerci imaju okruglastu glavu, okrugle zjenice. Boja vrlo varira (crno-siva-tamno plava, smeđa, maslinasto siva, mogu biti prisutne crne pjege, nekad svjetle pruge...), ali mnogi primjerci imaju 2 bijele/žute/narančaste pjege (nekad crne) iza glave. Voli vlažna mjesta, ali se može naći i dalje od vode. Voli livade s jako gustom (često dubokom) travom. Aktivna danju, nekad u sumrak za vrijeme vrućeg vremena na jugu.

Bjelouška

Zaštićene životinje u Hrvatskoj• Smukulja-je neotrovna zmija.Zjenica je okrugla, glatke

ljuske. Obično sivkasta, smeđkasta, roskasta, nekad i crvenkasta. Ženke su sivije od mužjaka (obično smeđi). Po tijelu ima 2 reda tamnih (smeđih, crnih) pjega, iza glave obično malo veće mrlje (nekad u obliku rogova). Na bočnoj strani glave prolazi tamna pruga od nosnice preko oka do vrata. Vrlo tajnovita zmija koja je aktivna danju. Može ju se naći na grmovitim, travnatim padinama, kamenjarima (navodno čak i u vinogradima), suhim, ali i vlažnim staništima

Smukulja


• Pjegavi daždevnjak-Odrasli su obično kraći od 20 cm (sa repom). Na leđima su žute pjege/mrlje. Tijelo je crne boje. Trbuh može biti potpuno crn ili pjegast. Živi na vlažnim brežuljkastim područjima i sredogorju s bjelogoričnom šumom, blizu vode. Nekad i u kamenim obalama planinskih rijeka

Pjegavi daždevnjak


• Vuk-Odrasli sivi vuk teži u prosjeku 31kg. Dugačak je, od vrha njuške do kraja repa, oko 170 cm, a visok u prosjeku 70 cm. Krzno mu je sive boje. Žive u neposrednoj blizini čovjeka. Najviše im pogoduju guste šume i gustiši s uklopljenim livadama. Podnose i ogoljela staništa, u područjima niskoga krša.

Vuk


• Sljepić-je gušter. Odrasli su obično oko 50 cm, ali mogu biti i dulji. Cijeli rep je duži nego tijelo. Leđa su smeđa, siva ili crvenkasto- bakrenasta. Ženke i mladi često imaju tamnu usku prugu iznad kralježnice. Bokovi i trbuh ženki su nešto tamniji. Leđa mladih su zlatna, krem ili siva s jako tamnim bokovima i trbuhom. Voli staništa s dobrom vegetacijom (gusta i visoka trava, grmlje...) i vlagom, ali ne i mokra staništa.

Sljepić


• Obični zelembać-je gušter od 13 cm, nekad duži, rep je često dvostruko duži od tijela. Mužjaci su najčešće skoro cijeli zeleni sa crnim točkicama po leđima i sa širokom glavom (lagano pjegastom). Trbuh je žućkast, gotovo uvijek bez crnih mrlja. Vrat je plavi u zrelih mužjaka i nekih ženki (slabije, blijeđe). Voli gustu grmoliku vegetaciju, livade, kamenjare, dobro osunčane, više voli toplija i suša mjesta.

Obični zelembać


• Poskok- Odrasli su prosječno dugi 60 do 80 cm. Mužjaci su veći od ženki i mogu narasti do 100 cm. Jedina istočnoeuropska otrovnica s rošćićem na nosu. Tijelo je relativno debelo. Mužjaci su sivkasti, ženke su smeđe, sivosmeđe/crvenosmeđe. Na leđima je tamna (crna, smeđe-crna) linija koja tvori cik-cak šaru. Najviše voli suha osunčana područja s nešto vegetacije i kamenja (suhozidovi, hrpe kamenja, livade sa gustim niskim grmljem

Poskok


• Jelenak-Najveći europski kukac i jedan od najljepših i najfascinantnijih u našim šumama. Mužjacima je gornja čeljust preobražena u «rogove» slične jelenskima kojima se služe u borbama za ženku. Nekim mužjacima rogovi su manje izraženi nego drugima. Mužjaci narastu od 25 do 80 mm a ženke su manje – od 26 do 41 mm i ne posjeduju rogove.Kao ličinka živi pet do šest godina i u deblu hrasta jede trulo drvo

Jelenak


• Slavuj- ima neugledno smeđe perje (odozdo nešto svjetlije nego sa gornje strane). Gnijezdo slavuja se uglavnom nalazi na tlu, a mnogo rjeđe na niskoj vegetaciji. Sastoji se od neuredne gomile lišća i biljaka, a često je skriveno ispod kupina, kopriva i drugih biljaka.

Slavuj

Documents

Zaštićene životinje u Hrvatskoj