ZANE GREY

ZAPADNO OD PECOSA

GLAVA 1.Kada ga je ena obavijestila, da bi u odreeno vrijeme mogli oekivati

nasljednika za kojim je strasno udio, Templeton Lambeth se uhvatio te nade s radou ovjeka komu je srea poela okretati lea. Vjerovao je da bi sa sinom mogao ostvariti svoj nekadanji san i stvoriti nov i zanimljiv ivot u divljem teksakom kraju, zapadno od rijeke Pecos.

Tog istog uzbudljivog dana odredio je oekivanom djetetu ime: Terill, po imenu voljenog brata. Templeton i Terrill Lambeth naslijedili su od oca po jednu plantau jedna se nalazila u Louisiani, a druga u istonom Teksasu. Terrill je dobro prolazio, dok je Templeton propadao.

Dijete se rodilo, no bila je djevojica. To je bilo drugo razoaranje u Lambethovu ivotu, i to najvee. Lambeth se nikada nije pomirio s tim podlim trikom sudbine. Odluio je da smatra dijete djeakom i da ga tako i odgoji. Nije mu ak ni promijenio ime. No, iako je volio Terrill kao kerku, uivao je u njenim djeakim osobinama i sklonostima prema grubljim i mukijim uicima i zabavama. To je iskoritavao u punoj mjeri.

Lambeth se pobrinuo za Terrilline uitelje i kolovanje im je ona navrila petu igodinu. No, kada je djevojici bilo deset godina ponosio se najvie njenim, djeakim sposobnostima koje je podsticao, a naroito njenom jahakom vjetinom. Terrill je mogla jahati na bilo kojoj etverononoj ivotinji na plantai.

Tada je izbio graanski rat. Templeton, komu je tada bilo oko 35 godina, stupio je u vojsku kao oficir, dok se njegov brat Terrill prijavio kao prost vojnik. Za vrijeme ovog razdoblja polagane propasti prosperiteta Juga, gospoa Lambeth preuzela je odgoj male Terrill. Ona je uvijek bila pod uplivom svog mua i nije mogla da utjee na svoju kerku i da joj usadi ona svojstva koja je eljela. Gospoa Lambeth pripadala je jednoj staroj junjakoj porodici francuskog porijekla, a nakon udaje doznala je, da ona nije Lambethova prva ljubav. Ponos;.i melankolija, spojeni s njenom ljubaznou, branili su joj da se suprotstavlja Lambethu u njegovu nastojanju da bude sretan time, to nastoji da bar u radu i igri stvori od Terrill djeaka. Ali, za vrijeme dugog i iscrpljujueg rata majka je uvelike nadoknadila one osobine za koje se bojala da ih Terrill ne posjeduje. Pred kraj rata, kada je Terrill bilo petnaest godina, mama je umrla, ostavljajui kerki u nasljedstvo neto, to ni djevojina strasna e za pustolovinama, ni utjecaj njezina oca ne bi nikada mogli iskorijeniti. Lambeth se vratio kui kao pukovnik, oaloen vie svijeu da e mu brat uskoro umrijeti, nego time to je kao plantaer potpuno propao. Terrill je podlegao neizljeivoj bolesti za vrijeme rata, i bio je poslat kui daleko prije predaje generala Lee ja.

Smrt ene i osiromaenje nisu mnogo vie pogodili Lambetha, budui da su mu te nesree omoguile da napusti sve i da krene prema zapadnoj granici Texasa, prema prostranim i nepoznatim krajevima koji su mogli obogatiti ovjeka jo dovoljno mladog za borbu i za rad.

Texas je bio svijet za sebe. Prije rata Lambeth je odlazio u lov na sjever do Panhandlea, i zapadno u preriju izmeu Arkansasa i Crvene rijeke. On je sagledao budunost zemlje. Bilo mu je dosta uzgajanja pamuka. Namjeravao je otii na Zapad, u kraj iza mutnog i divljeg Pecosa, o kome je bio nauo pri-

vlaive glasine.Po dolasku kui pukovnik Lambeth je prije svega oslobodio sve robove

koji su se jo nalazili na plan-6tai, iako se protiv istog osloboenja robova borio. Nakdh toga izdvojio je

nekoliko omiljenih konja, jedna kola i opremu, te nekoliko stvari s kojima bi se bio teka srca rastao, a potom prodao plantau i sve na njoj. No, nije mnogo dobio od te prodaje.

Tada je stigla vijest o bratovoj smrti, i s njom nasljedstvo koje bi mu omoguilo da nastavi s plan-taerskim radom. No, Lambethu je bilo dosta rodnih i nerodnih godina. Zemlja je bila siromana, i nije imao ni elje ni sposobnosti da opet pokua da se posveti plantai. Zapad ga je zvao. Teksaani, osiromaeni ratom, kao i olo otputen iz armije, kretali su na sjever i na zapad, privueni nekom magnetskom silom koja ih je prisiljavala da se sele.

Lambeth je otputovao preko Mississippija, i vratio se pun tunih i neizbrisivih sjeanja na brata, i sa sredstvima da ispuni svoju davnu nadu da pronae ran na Zapadu i da se posveti uzgoju stoke.

Mnogo je robova htjelo da i dalje ostane sa Lam-bethom. On je obratio panju na dvoje mlaih robova, svjestan to bi mu njihova pomo znaila na riskantnom poduhvatu na koji se spremao.

Ali, Sambo, ti si sada slobodan ovjek uvjeravao je Lambeth crnog momka.

Da, gospodine, znam da sam slobodan. Ali, pukovnie, ne znam to u sa slobodom.

Sambov problem bio je problem i ostalih bivih robova na plantai. Njega su na Lambethovu plantau doveli s teksakih ravnica, bio je snaan i ozbiljan Crnac. Prilikom posljednjih hajki na bizone Lambeth ga je uzeo sobom, i uvidio da je marljiv i sposoban. Osim toga mladi je spadao u rijetko dobre Crnce-kauboje. Sambo je nauio Terrill da se prilijepi na konja kao iak i da baca laso. Bio je uvijek vrlo privren djevojici. Ta je injenica navela Lambetha da ga uzme sa sobom.

U redu, Sambo, uzet u te sa sobom. Ali, to emo s Mauree? Lambeth e pokazavi na zgodnu Crnkinju koja je stajala uz Samba.

Pa, pukovnie, mi smo se oenili dok vas nije bilo. Mauree me gnjavi da idemo s vama. Nema

bolje kuharice od Mauree, gospodine ree Sambo dodvoravajui se Lambethu.

Lambeth odlui da uzme ovo dvoje, ali ostale privrene mu Crnce nije htio ni sluati.

Svanuo je dan odlaska. Ujutro se Terrill proetala starom cestom izmeu kanala i umarka dostojanstvenih, mahovinom obraslih hrastova to su okruavali istroenu gospodsku kuu, koja je pokazivala tragove

vremena.Bilo je rano proljee. Zrak je bio pun slatke, mirisne tromosti Juga,

kosovi su buno i zvuno pjevali, eve i movarni kosovi pjevali su svoju oprotajnu jesensku pjesmu Jugu, nebo je bilo plavo i sunce je toplo sjalo, na travi su poput dijamanata blistale kapi rose.

Iza velike livade stajao je red prema cesti okrenutih tronih starih kuica, naputenih i tunih. Samo iz nekih dizali su se tanki stupovi plaviasta dima, oznaavajui da su jo nastanjene. Vie nije bilo robova sa njihovim pjesmama i plesom i njihovi su se vapnom obijeljeni domovi polako ruili. Terrill ih je poznavala cijelog svog ivota. Rastuilo ju je to mora da se oprosti s njima, ali joj je ipak bilo duboko u dui drago to su stvari krenule tim tokom, i to su robovi osloboeni. etiri godine rata bile su joj mutne. eljela je da sve to zaboravi, da zaboravi svu patnju

i gorinu.Kada se vratila s te svoje posljednje etnje du starog voljenog kanala, na

ijoj su tihoj povrini plivali listovi lopoa, konji su ve stajali u dvoritu, a Sambo je iznosio njezin mali, bakrom okovani francuski koveg.

Gospoice Rili, uinio sam kako sam najbolje znao ree Sambo, gurnuvi koveg na natovarena, platnom natkrivena kola.

Sambo, s im se ti tu ulja iza mene? upita Lambeth, otro promatrajui scenu.

Ovo je koveg gospoice Rili, gospodine. Rili, to je u njemu? upita njen otac. Sve moje blaigo. Toga je malo, tata! Moj nakit ipke, slike, knjige... i

moje haljine.8-Haljine, kae? Rili, nee ti trebati tamo kamo idemo odvrati on

promatrajui je odobravajuim pogledom. Bila je djeaki odjevena: hlae uvuene u izme, a uvojke joj je sakrivao meki eir irokog oboda.

Nikada? sjetno upita djevojka. Mislim nikada bio je grubi odgovor. Cim odemo odavde, ti e mi

biti pravi sin ... Rili, djevojka bi nam predstavljala teret, a da ne govorim o riziku za nju samu. Dalje od Santone je divlja zemlja!

Tata, ja bih svakako radije bila djeak, i bit u poput djeaka. Ali to me uznemirava, kad ve o tome govorimo, jer ja sam... ustvari... djevojka.

Moe otii tetki strogo odgovori otac.

Oh, tata!... Ti zna da volim samo tebe... i upravo sam luda da odem na Zapad... Jahati i jahati! Vidjeti bizone, preriju, i onaj osamljeni kraj oko Pecosa o kome si mi toliko priao. To e biti divno Ali jutros, tata, alosna sam jer naputamo dom.

I ja sam, Rili odvrati Lambeth suznih oiju. Keri, da smo ostali ovdje bili bismo uvijek tuni. I siromani takoer!

Ali tamo emo pustiti nove korijene u novu zemlju. Zaboravit emo prolost. Radit emo. Sve e biti novo, udno, divno... Zna, Rili, ako je tano ono to ujem, morat emo se boriti protiv meksikih konjokradica i Komana!

Oh, to me uzbuuje, tata - usklikne Terrill. I plai me! Trnci mi idu uz lea! Ali ne bih htjela da bude drukije.Iz vida im se polako izgubila siva i nejasna gospodska kua ispod

ogromnih hrastova s kojih su se lelujali dugi pramenovi panjolske mahovine. Poli su utom cestom koja se protezala du zelenog kanala.

Sambo je potjerao estoro slobodnih konja i pognao svog konja za njima, a Mauree je za njim vozila velika kola s jakom zapregom bijelaca. Na kraju je j anala Terrill na svom rasnom vrancu Dixie. Otac ih dugo nije sustizao. No Terrill se nije okretala.

Ipak se okrenula kada su milju niz cestu stigli do zaseoka gdje je bila pokopana njezina majka. Oi

su joj bile toliko pune suza, da je bila gotovo slijepa. Dan prije oprostila se s majinim grobom bio je to doivljaj koji ne bi mogla dvaput izdrati.

Cijeli je dan polako prolazio, kao da mu nema kraja, i cijelim su putem Terrill muile uspomene na sretnu i tunu prolost.

GLAVA 2.Lambeth je polako putovao. Htio je da na tom dugo oekivanom i

prieljkivanom putovanju i neto naui. Vei dio ivota proveo je u onom malom dijelu Texasa uz Louisianu i saivio se s njegovim krajem i tradicijama. Sada je elio da pronae pravi Texas, onaj Texas koji je pao kod Alama i koji je na kraju pobijedio Santa Anu, koji se irio na sjever i na zapad carstvo koje se raalo.

Zato je putovao polako, zaustavljajui se u zaseo-cima, na putu pravei poznanstva. Katkada bi zalazak sunca zatekao njegovu malu karavanu na putu, i tada bi logorovali gdje bi stali, obino gdje je bilo trave i vode. Terrill se to poelo sviati. Samibo bi joj namjestio leaj pod platnom u kolima, gdje joj je bilo udobno i gdje se osjeala sigurnom od radoznalih oiju. Za Terrill je nekada bilo zabavno nositi djeaku odjeu, sada je meutim bila samo jo vie svjesna da nije ono za to se predstavlja, i da e je prije ili kasnije netko otkriti. No, inae to je vea udaljenost dijelila karavanu od doma, i to je vrijeme bre prolazilo, Terrill se sve vie uivi ja vala u pustolovinu.

U Austinu su ostali samo jednu no stigli su iza zalaska sunca a otputovali u zoru. Terrill nije imala prilike da puno vidi, ali grad joj se ni tako nije sviao. New Orleans bio je jedino vee mjesto koje je posjetila, i

veoma joj se dopao, sa svojim udnim ulicama i kuama, sa svojom francuskom atmosferom.

Od Austina do San Antonija vodila je glavna staza, put kojim su ile potanske koije i prolazili put-

11nici na jug i zapad. To je Terrill izvanredno zanimalo. Bila je sretna na

svojoj Dixie, iako njen kontakt s ljudima nije prelazio ulogu obinog promatraa. Pri-injavalo joj je sve veu radost jahati cijeli dan i uvui se nou u svoj udoban leaj u kolima. Ovako bi mogla dovijeka putovati.

Meutim, kada su stigli u San Antonio, Terrill je upala u zastraujue uskomeani svijet, buan, sirov, odvratan, a s druge strane uzbuujui i udan. Da je bar stvarno bila djeak! Izgledalo joj je nevjerojatno, da je smatraju djeakom. Muka odjea gotovo je potpuno sakrivala enske oblike njezina tijela, a lice ju je strano obeshrabrivalo. U hotelu gdje su odsjeli, Terrill se pogledala u ogledalo s velikim nezadovoljstvom. Njezini plavi uvojci, ljubiaste oi, i vie od svega njezina glatka djevojaka koa teu osobine prilnjavale radost njenoj majci, a ni samoj Terrill nisu u prolosti bile neukusne a sad su je sve vie zbunjivale, a i plaile. Ipak se razmiljanjem oslobodila straha, shvativi da za vrijeme puta nee biti nikakve naroite smetnje. Nee nikada dvaput sresti iste ljude.

Morala je ostati u sobi, odmah do sobe svog oca, ukoliko je nije pratio otac ili Sambo. Lambeth je grozniavo neto traio, i iao je posvuda, no, vodio je Terrill sobom kad god je eljela poi s njim. Ili bi je poslao u trgovinu sa Sambom. U tome je Terrill uivala, jer je imala novaca, a troenje novca joj je prualo veliki uitak. Jedino je Sambo bio nezgodan. Djeake izme i hlae nisu za njega izmijenile njegovu oboavanu gospodaricu.

Sambo, prestani me zvati .gospoice Rili protestirala je Terrill. Zovi me gospodin Rili.

Svakako hou, gospoice Rili,, kada promislim. Ali vi ste ono to jeste i nikada neete biti ono to niste.

Jednog dana praena Sambom otila je niz ulicu dalje no obino. Prizor koji su pruali jahai, kola i potanske koije ispunjavao ju je sve veom radou. Sve ju je to podsjealo na divlju, otvorenu teksaku zemlju o kojoj je toliko bila ula.

12Privukao ju je jedan mali duan, ali nije ula kada je prvi put prola

pored njega, jer se nalazio pokraj bune krme, pred kojom je stajalo nekoliko pranjavih vitkih konja, iji su se vlasnici oito nalazili u krmi. Konano je Terrill popustila napasti i ula u duan, gdje je ubrzo zaboravila na Samba. Kada je nakupovala toliko toga, da je osjetila grinju savjesti, najednom se sjetila Crnca. U duanu ga nije bilo. Tada buni glasovi izvana poveae njezin nemir. Istrala je van. Sambo je nije ekao.

Terrill pouri niz ulicu, ugledavi nekolicinu ljudi, koji su se uurbano kretali upravo ispred nje. Kad je stigla do vratiju krme ona se otvorie i

kroz njih natrake izae jedan ovjek, sudari se s njom i obori je na zemlju. Paketi joj izletjee iz ruku. Terrill se Ijutito die i skupi stvari, vie ljutita nego preplaena pogleda. Najednom se sledi.

Govjek je u svakoj ruci drao po jedan revolver, uperio ih nisko u irom otvorena vrata. Terrill u krmi ugleda ljude, od kojih se jedan previ jao na podu.

Mislim, da je to sve izjavi ovjek s revolverima, hladnim glasom. Kad slijedei put bude varao na kartama, nee to biti u igri s Pecosom Smi-thom.

Priao je Terrill. Sine, odvei mi konja ... Onog dorata. I dovedi ga ovamo naredi on.

Terrill nespretno poslua. Stavljajui jedan revolver za pojas, ovjek se povue dok ne udari u konja. Bio je mlad, otra i hladna profila, napeta i nemilosrdna izgleda. Jednim korakom pope se na konja s visokog plonika.

Smith, znat emo kada se opet pojavi - povie grub glas iz krme. Tada se vrata zatvorie.

to se trese, mali? upita Smith hladnim i otegnutim glasom, u kome je bilo i malo poruge.

Ja .,. ne z-z-znam, gospodine izmuca Terrill, putajui uzde. To je bio njen najblii kontakt s jednim od tih preplanulih pleatih Teksaana. A oi ovoga bile su previe strane, da bi ona mogla u njih gledati. Smijeak je omekao njegovo napeto, suhonjavo

13i tvro lice, no, to nije izmijenilo njegove svijetle, prodorne oi. Pa, ja sam mu samo skinuo uho otee Smith. Strilo mu je kao

u kunia... Hvala, sinko. Mislim krenuti.Na to kasom od jai. S neodreenim osjeanjima Terrill je pogledom

pratila vitki, uspravni lik. Tada se pojavi Sambo. Terrill potri prema njemu.

On, Sambo!... Koliko sam se prestraila! usklikne ona olakano. Pourimo... kamo si otiao?

I sam sam se prestraio odvrati Crnac. ekao sam kod onih vrata, kada je dojahao jedan od ovih divljih Teksaana. Sjahao je, ugledao me i rekao mi: Crni, gubi se iz moje blizine. Ja sam ga, naravno, posluao. Tu unutra upao je .u nekakav okraj, a kada je izaao s onim velikim revolverima, jo sam se gore prestraio.

Santone, kako su njegovi stanovnici zvali San Antonio, bio je prepun Teksaana i gomile drugih ljudi. Terrill je Teksaanima smatrala visoke mrave mladie pranjavih izama, tankih usana, hladna lica, sivih oiju i divovskog rasta, dok su stariji ljudi krupnijeg stasa, bili po njezinu miljenju sigurno oevi onih mladia. Najednom je bila potitena, jer je osjetila, da su ti mladii nekoliko puta privukli njen pogled i pobudili zanimanje kod nje. A i Pecos Smith ju je nekako udno uzbudio. Iako je u njoj izazvao strah i odbojnost, njegovo joj je lice stalno izlazilo pred oi.

Meksikanci, koijai, vojnici, beskrajna i slikovita vreva ljudi sve je to prualo Terrill vrtoglav i divan prizor. To su bili ljudi iz prerije i prema oevim rijeima pristizali su odasvud. Bilo je tu lovaca bizona, koji su polazili u preriju da presretnu krda bizona to se u proljee sele na sjever, trgovaca/konjima i stoara s faneva, slikovitih * Meksikanaca s njihovim serapes, uskim hlaama i visokim som-brerima, tu i tamo primjeivao se poneki paljiv ovjek otra pogleda, koga bi Lambeth nazvao teksa-kim jahaem, bilo je jahaa na vitkim, divljim konjima, visokih ljudi s revolverima za pojasom, koc-

14^ Ne brini, Slime, to on javlja komercijalne obavijesti: Zapranje skalpova

upotrebljavajte EL1DA AMPON OD KOPRIVE._____ I

kara, obino zgodnih mukaraca, u crnim odijelima i s crnim eirima, hladna lica, i na kraju itava rijeka otrcanih, slomljenih, premda ne i beznaajnih, esto pijanih ljudi, duge kose, neobrijanih, nesmiljenih i bijednih. Terrill se bojala susresti njihove vuje poglede. To je, prema Lambethovim rijeima, bio olo koji je ostao od vojske rtvovane za izgubljeni cilj. Lambeth je takoer primijetio i naglasio da eli za sobom zauvijek ostaviti takve ljude, kao i sve to ga podsjea na rat.

Rili, imam sat vremena ree joj otac treeg dana njihova boravka u San Antoniju. Mislim, da ne bismo smjeli propustiti da vidimo Alamo. Dok Texas postoji, Alamo e biti svetinja. Svaki bi djeak bar jednom morao posjetiti taj oltar junatva i patriotizma.

Terrill je znala tu povijest kao i svaki teksaki djeak. Tapkala je uz oca, koji je hodao dugim koracima. Ubrzo su bili na pragu historijske graevine. Lambeth je tu i prije bio. Neki njegov daljnji roak pao je u toj bici. Poveo je Terrill naokolo i pokazao joj gdje i kako su opsjednuti odbijali napade toliko dugo s tolikim gubicima za neprijatelja.

Santa Ana je sobom vodio etiri tisue meksi-kanskih vojnika tumaio je Lambeth. Iznenadili su Amerikance juriem pred zoru. No, dvaput su ih odbili uz ogromne gubitke, i izgledalo je kao da e se Meksikanci povui. Ali ih je Santa Ana natjerao na jo jedan napad. Penjali su se uz zidove, i konano se popeli do vrha, s koga su na branioce sasuli ubitanu vatru. Tada su provalili vrata tvrave i probili juni zid. Bio je to pakao... U ovoj je sobi ubijen na svom krevetu Bowie, koji je bio bolestan... Tamo je poginuo Travis za svojim topom... A ovdje je pao Davy Crockett sa gomilom mrtvih oko sebe... Rili, ni svom sinu ne bih elio slavniju smrt... Teksa-ani su svi poginuli. Bilo ih je sto osamdeset i dva. Ubili su tisuu i esto Santa Aninih vojnika. Takvi su bili Teksaani onih dana.

2 Zapadno od Pecosa17

Oh, velianstveno! usklikne Terrill. Ali, to me i uasava. Kao da ih gledam kako se bore.., To mora da nam je u krvi, tata.

Da... Nemoj nikada zaboraviti Alamo, Rili. Nemoj nikada zaboraviti tu teksaku batinu. Mi smo Junjaci izgubili graanski rat, ali slava oslobaanja Texasa od panjolskog gospodstva pripaat e uvijek

nama.Naizmjence zamiljena i uzbuena, Terrill se sa ocem vratila u grad.

Kasnije je tog dana doivjela neto, to ju je takoer uzbudilo, ali posve drukije. Lambeth ju je poveo u veliku trgovinu opreme, gdje joj je kupio crno meksikansko sedlo s tapadoresima, srebrom optoenim valama i ostrugama, riatu, jahae rukavice, al i sombrero toliko velik, da se pod njim Terrill osjeala kao pod tekim oblakom.

Sada e biti kauiboj ponosno e Lambeth. Terrill spazi da otac kupuje i revolvere i municiju, iako je sobom bio ponio svoje oruje, kupio je i noeve, pojaseve, sjekire, mali pitolj za nju u stvari toliko toga, da je Terrill stala sumnjati da li e kola moi sve to ponijeti. No, ubrzo je doznala da su kupljena druga, i to vea kola, kojima je trebalo da upravlja Sambo, sa dvije zaprege.

Rili, mislim da ti to sada mogu rei najavi joj otac. Odustao sam od plana da idem glavnom cestom. Previe je putnika, a mnogo i takvih koje nije poeljno sresti zapadno od Santona! Krenut emo s nekim lovcima bizona s kojima sam se upoznao i putovat emo neko vrijeme s njima. Lovit e sa mnom bizone. Upoznat emo preriju.

Dva dana kasnije krenuli su sa oveom karavanom, jer je pored njihovih bilo jo est kola sa osam ljudi, od kojih dodue nijedan nije bio na konju. Bili su to iskusni lovci bizona, poznavali su kraj, i lovili bizone za meso i koe. Na Terrillino veliko olakanje, u grupi nije bilo nijednog mlaeg ovjeka.

Krenuli su sjeverozapadno uz rjeicu, du ijih je obala raslo prekrasno drvee. Teksaani su vozili vrlo otrim tempom. Prvog su dana do zalaza sunca preli sigurno tridesetak milja. Sambo je s tekim

kolima stigao tek kad je zapao mrak, to je zabrinulo Lambetha.Lovci su se dobroudno ophodili prema Terrill, ali je bila sigurna da

nijedan od njih nije naslutio njezinu tajnu. Te se veeri odvaila i sjela blizu logorske vatre, te sluala razgovor ljudi. Bili su to veseli ljudi, veinom stoari i uzgajivai konja. Jedan je od njih bio teksaki jaha, i priao je jezive prie, od kojih se Terrill najeila koa. Neki je stoar s rijeke Brazos mnogo priao o Llanu Estacadu i o Komancima. Za vrijeme jednog lovakog pohoda on je sa svojim prijateljima logorovao Uz Crvenu rijeku i umalo da nisu ostali bez skalpova.

Ti Komani postaju opaki zatrese on ku-dravom glavom. I to ih ba ovo ubijanje bizona ljuti. Jednog e dana Texas morati da se rijei ne samo Komana, ve i Arapahosa, Kiova, ajena i moda svih prerijskih Indijanaca.

Pa, mislim da je prerano i da se nalazimo previe juno, da bi ovdje u ovo doba godine naili na Komane primijeti drugi. Krda bizona koja stiu sa Rio Grande ne doseu do Crvene rijeke.

Naii emo na bizone s ove strane Colorada odvrati lovac crvenog lica. A to je vraki dobro, jer rijeku nije ba lako pregaziti. Naem bi prijatelju Lambethu bilo teko.

Ne, mogao bih prei Colorado. Samo, ne poznajem kraj zapadno od Colorada.

S ,obzirom na osjeaje koje je u Terrill pobudilo to ravnoduno prianje o ratobornim Indijancima, Llanu Estacadu, opasnim rijekama, bizonima u bijegu i slino, ona bi se doista mogla smatrati djeakom. Ali,-dok je leala u krevetu i nije mogla zaspati, nametala joj se injenica da je djevojka i obuzimali su je enski osjeaji koje nije mogla odagnati. S druge strane, cijelo je njeno bie bilo ispunjeno drhtavom i veselom ivotnom radou.

Nekoliko dana kasnije Terrill je jahala neto iza drugih kola sa Sambom, kad joj se uinilo da uje neto neobino.

1819 Posluaj, Sambo proapta, okreui se prema jugu Da li ju je 'ulo

sluha varalo? Ne^ujem nita , odvrati Crnac. Moda sam se prevarila... Ne! Evo opet. Nije to nita, gos'n Rili, mislim da ujete neto kao grmljavinu.

.1 Upravo to, Sambo... Poput tutnja grmljavine.Sluai!-I'Jo nita ne ujem. Moda otuda nadolazi1UJ!l sambo to ne moe biti obina grmljavina -uzbueno povie Terrill.

- Ovo ne prestaje. Traje neprekidno... Postaje glasnije. - Do vraga! Sada ujem, gos'n Rili odvrati Crnac. - Znam to je to, To

su bizoni! To je glavno krdo sigurno kao to se ja zovem Sambo.L Glavno krdo!... Oh, onaj lovac Hudkins, mora da je pogrijeio. Rekao je,

da jo nije vrijeme nadolaska glavnog krda. Nadolaze, i to trkom, gos'n Rili.Tutanj je postajao sve glasniji, stalniji i dublji i bilo je u njemu neeg

prijeteeg. Lambeth i tovarni konji nestali su u oblaku praine - Terrill se uini da bizoni ubrzavaju trk, da se sve vie zbijaju, da smanjuju udaljenost do kola.

Oh Sambo, da li su to bizoni u bijegu? povie Terrill, najednom preplaena. - ta je s tatom? ta emo uiniti?

Ne znam, gospoice. Ja sam uo za bizone u bijegu, ali nikada nisam to vidio. Ovo postaje opasno, Svakako. Treba da pourimo.

Sambo potri i okrene Maureejinu zapregu u smjeru kretanja bizona. Tada povie Terrilli da sjai s konja i popne se na Maureejina kola.

Sto da uinim sa Dixie? zavrita Terrill

Vodite ga dok moete, povie Sambo i potri ka svojim kolima. ..

Djevojka se pobojala da nee stii do Maureejinih kola ve e morati opet uzjahati. No, ipak je stigla do kola i skoila u njih svejednako vodei konja za

20uzde koje su na sreu foile duge. Dixie je kasao iza kola, toliko blizu, da

ga je na momente mogla dohvatiti. Tada ugleda Sambovu zapregu, koja ih je dostizala u galopu. Kada se naao tik uz Terrillina konja, Crnac uspori da uskladi hod svoje zaprege sa Mau-reejinom. i I ^

Terrill se prestraeno ogledala lijevo i desno. Struja bizona zgusnula se oko njih, na jedva sto metara od kola. Crne i smee ivotinje poskakivale su kao jedna. Gusta uta praina pokrivala je sve. Iza kola talasalo se more dlakavih glava i crnih hrptova. Iako joj je srce bilo u grlu, prizor je uzbuivao Terill. Tutanj se pretvori u zaglunu huku. Shvatila je, da je Sambova namjera bila, da svoja velika kola odrava iza Maureejinih, koja su bila manja, te da odri korak zajedno s bizonima u nadi da e se krdo razdvajati iza njih. No, koliko e dugo konji izdrati tempo, ak i ako ne podivljaju i napuste kola koja e onda bizoni sigurno smrviti? Terrill je ula prie o cijelim karavanama koje su bizoni pregazili i utapkali u preriju. Njezin je konj naulio ui, a oima je divlje kolutao. Da nije bilo Terrill uz njega, i da nije drala uzde, bio bi pobjegao.

Ubrzo je Terrill primijetila da zaprege vie ne odravaju jednak razmak izmeu kola i bizona. Krdo je od tromog kasa prelo u pravi galop, a prostor izmeu kola i prvih redova bizona smanjio se na polovicu preanjeg. Rairenih oiju Terrill ugleda kako se polako spajaju dva zida dlakavih hrptova. Iza Sambovih kola nije bilo slobodnog prostora samo gusta, nadolazea, dlakava masa. Sambo je iz-buljio oi toliko, da mu se vidjelo samo bijelo. Urlao je na konje, no Terrill nije mogla uti ni rijei.

Huka i topot bijahu zagluni i crno more hrptova propinjalo se i gutalo slobodan prostor oko kola. Terrilli se inilo da bi mogla dobaciti sombrero do onih dlakavih hrptova. Noge i kopita bizona vie se nisu vidjeli. Postalo joj je hladno i skoro joj je pozlilo od straha, kada je shvatila da vea brzina, promjena od pitomog kasa na divlji galop, jurnjava slijepog opora, sve to znai da bizoni bjee i da se ona i dvoje

21Crnaca nalaze usred jureeg krda. Izgubljeni su, bizoni e ih zgaziti.

Zatvorila je oi da se pomoli, no nije mogla a da ih ne otvori opet.Spazila je da je Mauree izgubila kontrolu nad konjima, Kola su i dalje

jurila ispred (bizona, ljuljala su se i klatila toliko, da je Terrill skoro ispala. Dixie je drao korak s kolima. Sambovi konji su se sjajno drali, jo uvijek pod kontrolom, plamenih oiju i isplaenih jezika. Terrill ugleda Crnca kako se okree i puca u juree bizone. Crveni plamen iz revolvera sukljao je

ravno u pomahnitale ivotinje. Bizoni su i dalje bijesno galopirali uz zaglunu huku, svakog asa prijetei da prevrnu kola.

Ukoena od uasa, drei se za kola to su poskakivala, Terrill sad spazi da se bizoni primiu samim kotaima. Oblak praine to se podigao guio ju je i zasljepljivao. Samba je vidjela kao kroz neku izmaglicu, premda je jo posve dobro vidjela plamen to je tu i tamo sukljao iz njegova revolvera. No, nije vie nita ula. Pogled joj se ukoio. U tom vrtlogu osjeala se sitnom. Zadah ivotinja ispunio joj je nosnice. Obuzeo ju je straan osjeaj kao da je noena nekakvom poplavom. Konji i kola drali su korak s jureim bizonima. Dixie je mahnito skakala, na momente gotov udarala u kola. Malo dalje od kotaa komeale su se ogromne, dlakave, rogate ivotinje, koje su pojaavale njen strah.

Bilo je nepodnoljivo. Terrill je predosjeala da e uskoro pasti pod kopita u galopu. Nee jo dugo. Konji e pasti ili napraviti pogrean korak, a onda i.. Opet je kroz prainu ugledala crveni bljesak iz Sam-bova revolvera. Meutim zid crnih hrptova se na obje strane stao razmicati, razdvajati. Malo-pomalo, taj se prostor proirio. Terrill se okrene. Krdo se razdvojilo; Nejasno je zapazila da se krdo ispred neke sive kosine razdvaja i iri ustranu u obliku slova Y.

Terrillina ula u tom momentu kao da su zatajila, neko je vrijeme bila opsjednuta i uasnim strahom i nadom. No, kola su se polako zaustavila, za-onesla i gotovo prevrnula. Terrill je zaklopila oi na rubu ivanog sloma.

22No, nije se nita dogodilo. Nije se zauo tresak... njeno tijelo nisu stala

gaziti kopita. Opet je ula. Do njezinih je uiju opet dopirala strahovita huka. Osjetila je, da se kola pod njom tresu. Otvorila je oi. Kola su stajala na maloj kosini. Mauree je bila dovela kola na travnatu stranu niske stjenovite glavice. Konji Sambove zaprege, prani i obliveni pjenom, dahtali su pored Terrill, dok je Sambo siao s kola i pridravao njezina konja. Nalijevo je i dalje galo-pirala crna gomila dlakavih bizona. Breuljak je skrivao desnu stranu. Terrill osjeti, da je ta zapreka razdvojila krdo i spasila njih. Od olakanja, gotovo je izgubila svijest.

Huka je i dalje trajala, postepeno jenjavajui i pretvarajui se u sve slabiji tutanj. Tlo se prestalo tresti. Za sat vremena bizonima nije bilo ni traga, ula se jedino duboka grmljavina krda u daljini.

Nebesa su nam bila naklonjena, gospoice Rili ree Sambo, vodei Dixie. Popeo se na sjedite kola, zazvao Mauree i krenuo natrag na stazu kroz prainu koja se polako slijegala. Prolo je meutim dugo, dok se Terrill popela opet u sedlo. Kada se sva praina izgubila i slegla ugledali su u daljini Ljambetha s konjima.

GLAVA 3.S udaljena vrha istonog grebena rijeka Colo-rado liila je na zelenu

zmiju sa svijetlom prugom posred lea, to vijuga prostranom utom ravnicom. Na jutarnjem suncu jasno su se raspoznavale crne pruge i take

kao i smei prostori. Sjeverno od rijeke vidjelo se samo nekoliko tamnih mrlja, dok su se juno pruale dokle god je dosezao pogled, u upadljivom kontrastu sa utom i sivom prerijom, te se gubile u purpurnom obzorju.

Te su tamne mrlje bili bizoni. U ratrkanom elu krda bilo ih je na tisue, a cijelom prerijom prema jugu bilo ih je na milijune. Godinja proljetna seoba na sjever bila je ve u punom toku.

Lovci su oduevljeno dreknuli. Lambeth dojae do Terrill. Crne su mu se oi sjajile. Bio se potpuno izmijenio. Sunce, vjetar i rad ve su pomalo izbrisali tragove tuge s njegova lica,

Rili, evo ih likujui joj je dobacio. Sto kae na ovaj prizor?__Velianstveno! odvrati Terrill ispod glasa.Vozila se pored Samba na kolima. Dixie je epala. Nakon to je isprobala

dva konja, na iji hod nije bila navikla, bilo joj je drago da se bar za nekoliko dana oslobodi sedla.

Gospoice Rili, vi morate danas ubiti svog prvog bizona izjavi Crnac.

Sambo, ne elim opet pucati iz one henri-jevke _ nasmije se Terrill.

Krivo ste je drali, previe labavo objasni Sambo. Skoro vas je oborila.

24lako su ili nizbrdo, stigli su do Coloraa tek kasno popodne. Hudkins,

voa ekspedicije, izabrao je za logorite jedan poumljeni zaton na rijeci. Ras-kvaen teren i uspravan drveni stup odavali su, da je to mjesto bilo i prije korieno u iste svrhe. Lie na drveu bilo je napola izraslo, trava se zelenila, draesno cvijee dugakih peteljki lelujalo se, a rijeka je tiho uborila uz obalu.

Vi momci uredite logor dok se ja vratim s bizonskim hrptom naredi Hudkins, i ode, nosei svoju puku koju je nazivao pukom na iglu. Terrill se udila to bi to moglo da znai, jer je puka po veliini prije liila na top.

Sjedila je na kolima i promatrala ljude. Stizanje na novo logorite i smjetavanje sve ju je vie privlailo. No, da joj se taj ivot na otvorenom i nije sviao, bila bi ga ipak rado prihvatila zbog promjene na zdravlju i raspoloenju njezina oca. Kako li je odluno okrenuo lea propasti i tuzi! Nije bio prekaljen, no izvravao je svoj dio posla. Sambo se pak najvie izmijenio. Na plantai nije se razlikovao od drugih Crnaca, osim kada je jahao. Ovdje se on naao u svom elementu, napustila ga je sva lijenost beraa pamuka. Nosio je izme i radno odijelo. Za uskim bedrima visio mu je pripasan revolver. Njegova se snaga najbolje isticala kada je cijepao drva i nosio teke cjepanice. Zvidao je dok je radio, i poput Mauree s uivanjem je prihvatio novi nain ivota.

Ubrzo Terrilli prie otac, nosei henrijevku. Rili, od sada nosi ovo sobom dok jae, dok si na kolima, dok spava,

uvijek i svugdje.

Ali, tata, ja se nje bojim branila se Terrill.Pukovnik Lambeth se nasmije, ali je bio nepopustljiv. Rili, dalje na

zapad upast emo u opasne predjele. Indijanci, zloinci, razbojnici, Meksikanci! Moda emo morati da se borimo za ivot. Red Turner je ve bio preko Peosa. Priao mi je danas da je to divlji kraj. Stoke ima na tisue grla, njena' vrijednost upravo poinje da se pokazuje... Zato doi i

25malo vjebaj. Strpaj runik pod koulju na mjestu gdje ti puka udara o

rame.Pola je za ocem do obale rijeke, gdje joj je on pokazao kako se ona

glomazna puka puni i dri, kako se cilja i puca. Stisla je zube no ipak je osjeala neku slast u navaljivanju -svog oca i nastojala je da mu bar na taj nain bude sin. Ispalila je pet metaka, drei puku svom snagom. Prvi pucanj nije bio tako lo, no zrno je prolo daleko od cilja. Drugi i trei.put bilo je bolje. Sa posljednja dva metka, na oevo zadovoljstvo, pogodila je crnu taku na suprotnoj obali rijeke, koju joj je otac odredio za cilj. Kako je on to sve uzimao k srcu! Za njega to zaizvjesno nije bila igrarija.

Sambo e ti oistiti puku ree otac. Ali i to mora nauiti. Dobro je upoznaj. Naui se njome vjeto rukovati. to ee samo ciljaj na predmete, ne mora pucati. I tako se moe nauiti da gaa, a da ne troi metke.

Hudkins se vratio s bizonskim hrptom s kojega su se pravili bifteci lovcima veoma slasni i cijenjeni; Lambeth je pokazao da ih i on voli. To su vee proveli u veselom raspoloenju. Netko je izvadio krag rakije i dodao ga uokolo. Terrill je srce na as stalo. Uplaila se, da e je otac ponuditi neka jednom otpije. No, on ipak nije preao granice razuma u svojoj opsesiji da Terrill smatra sinom.

Sinko, kako ti se svia biftek s bizonovog hrpta? Hudkins veselo upita Terrill.

Ima okus divljai odvrati Terrill ali mi se svakako svia.Rano je otila na spavanje umorna od cijelog dana provedenog u vonji

na drmusavim kolima. Tijelo ju je na nekoliko mjesta boljelo pri samom dodiru. San joj je brzo doao. U neko doba noi ona se probudi to je inae u nje bilo rijetko. Neki je um uznemirio njezin poinak. Ali je logor bio umotan u tamu i tih. utanje lia i ubor vode sigurno je nisu uznemirili. Uto joj krv sledi urlik s druge obale rijeke. Sjela je na leaju, tresui se cijelim tijelom prva joj je pomisao bila da su ih napali Komani, od

kojih su toliko strahovali. Urlik se opet zauo, taj put neto drukiji. Liio je na psei lave, no bio je daleko dublji, udniji, vatreniji i tuniji. Iznad logora zaue se odgovori, i na to hor otrih i reskih lavea. Terrill se odmah sjeti vukova i kojota, za koje su lovci priali da u oporima slijede bizone. S olakanjem je opet legla i stala sluati. Ali je jo dugo drhtala, dok je konano nije opet obuzeo san.

Sambo, a ne njen otac, poveo je Terrill da izbliza pogleda bizone i pokua jednog ubiti. Lambeth je bio otiao s lovcima.

Gospoice Rili... Reci (gospodine Rili, avole crni prekide ga Terrill, pola u ali, pola

u zbilji. . Svakako, opet sam zaboravio skrueno odvrati Sambo.

Pa, gos'n Rili, nee vam biti nimalo teko ubiti bizona. A bit e vraki drago pukovniku.

Ni djeak ne bi bio nestrpljiviji od Terrill, niti manje uplaen. Kaskala je pored Crnca, nosei teku puku, napetih oiju i uiju. Uz put je gledala ptice i kunie, a ubrzo je prvi put ugledala divlje purane i jelene. Iznenadilo ju je koliko su te ivotinje pitome. Tada zau prasak puaka daleko iza travnatog grebena. Sambo ree da to lovci pucaju i da e uskoro izbliza ugledati bizone.

Najednom je Sambo povue u zaklon drvea i du ivice ume do jednog debla. To je bilo na zavoju rijeke, i Terrill je otuda gledala u padinu koja se postepeno dizala od obale.

Nailazi grupa bizona, gos'n Rili ree Sambo, pregledavajui svoju puku.

ujem gaan je po vodi uzbueno odvrati Terrill. Aha. To je nekoliko bizona. Gaze preko rijeke i ubrzo e izai na onaj

sprud.Dlakava, golema ivotinja najedared izae na vidjelo upravo ispred

Terrill. Djevojci se jezik zalijepio za nepce. Bio je to ogroman mujak. Jo jedan izae iz plitke vode, a za njim se desetine dlakavih i grbavih bizona popee na suhi sprud. Neki

27su bili crni, a neki smei. Terrilli se uini da iza ovih vidi manje bizone.

ula ih je kako dahu, trljaju se jedan o drugog, osjeala im je miris. Nasloni puku ovdje, gospoice Rili proapta Sambo. Dri je

vrsto i ciljaj nisko. Ali... ali, ovo je kao da ubijam kravu prosvjedovala je Terrill. Jasno, ali e tvom tati biti drago. Nee li oni nasrnuti na nas?__ Ni govora, gospoice, nee se ni pomai. Neboj se. Ovdje se moemo sakriti... Ne zaboravi. Dri je vrsto i ciljaj

nisko.Dva su se osjeanja borila u Terillinoj dui. Jae je od njih prevladalo i

ona se sae nad puku, stisnu je vrsto, mirne jednim okom, nasumce nan-i-ani na iroku, dlakavu, pokretljivu masu i povue obara. Trzaj je obori na koljena, a dim je zaslijepi. Uto se zau prasak Sambove puke.

On, nadam se da sam promaila povieTerrill. A ba nisi gospoice Rili... Pogledaj! Onaj tamo pokuava da se

digne. Prostrijelien je skroz... Eto, opet pada, gospoice Rili... ba se koprca ... Gle to se trza! Zar nee pogledati, djevojko?

Terrill je htjela pogledati, no, nije mogla. Spusti puku na deblo i srui se kraj njega, trljajui rame i borei se sa strahom.

__ Mrtvi!... Oba su mrtva. Mi smo pravi lovci,gos'n Rili, zbilja jesmo! Ba e tvom tati biti vraki drago!__ Gdje su ... ostali? prestraeno zadrhta Terrill.__ Izgubili su se iza zavoja. Pogledaj, gos'n Rili... Onaj blie tebi je tvoj. Nije li crn i sjajan? Eto ti bizonske koe, i odmah

emo je odrati. Ne., neemo otro e Terrill, jo uvijek drhtei. Ipak je

smogla hrabrosti da proviri iza debla. Na niti sto koraka nepomino je na pijesku leao ogroman crn bizon. Iza njega i neto ulijevo leao je jo jedan. Terrill osjeti divlje uzbuenje, no odmah zatim i tjeskobu.

28 Hoe li mi pomoi da oderem tog tvog bizona? upita Crnac. Odrati... jadnu ivotinju uskliknu Terrill. Ne, to nikako neu.

Dosta mi je strano ve samo to to smo je... ubili. Kako hoe, gospoice. Ali ti kaem da e se tamo kamo idemo

ubrzo osloboditi gaenja od smrti i krvi filozofski odvrati Sambo, pa zamoli Terrill neka ga samo prieka i sam ode prema bizonima. Ona ga je gledala kako izvlai otar no i sputa se na koljena. Svrnula je pogled.

umarak je bio miran i tih. Terrill sebi pronae travnato mjesto u sjeni kroz koju su probijale sunane zrake. Zrak je bio pun mirisa cvijea i svuda je virilo svijetloplavo cvijee. Djevojka ubrzo osjeti kako iz nje nestaju strah I gaenje. Onaj je bizon bio prvo ivo bie koje je ona svi jesno ubila. Osjetila je istinu u iSambovim "rijeima proetim praktinim duhom, no jo nije bila kadra da na to misli. Na koncu konca, ona nije mukarac, i nikada nee biti mukarac.

Ptice, vjeverice i kunii joj ubrzo prioe. Na njoj nije bilo niega to bi ih prestrailo, pa su oko nje stali grickati travu i javljati se ivahnim krikovima. Promatrala je te lijepe ivotinjice, kadli je prenu utanje u grmu i nekakav udan zvuk, nalik na put-put-put. To su se javljali divlji purani. Bili su blizu. Ubrzo se pojavio ogroman puran, bronzane boje, osut pjegama, s purpurnom kesom na vratu i crvenom krestom. to se dostojanstveno kooperio! Zaustavio se pod drvetom i uzeo eprkati po liu i travi. Za njim dooe i drugi purani, od kojih su neki bili manji ii slabiji, manje upadljivih boja ali i divljeg dranja. To su bile enke. Prile su Terrilli i znatieljno je zagledale i otile daljeg uz ono svoje put-put-put. Osjeajui neko nejasno zadovoljstvo, djevojka je putala pogledu neka luta unaokolo. Bilo joj je krivo kada joj je Sambo naruio ar momenta. Probijao se kroz grmlje, pognut pod tekim teretom.

Gos'n Rili, gdje si dozivao je.29Terrill ustane i dtgnuvi puku potr a k njemu. Aha, tu si. Ve me bilo strah da su te Ko-mani epali... Evo ti

koe, gospoice. Pogledaj!

Na tlu je leala teka, crna bizonska koa. Sambo odloi puku i rairi divnu kou na travi. Terrill nije mogla vjerovati svojim oima.

Nisam vidio ljepe izjavi Crnac. Uzmi moju puku, gospoice, da odnesem ovu prokleto teku kou do logora. Poslije u dovui i meso.

Ubrzo su stigli u. logor, iz koga su izbivali svega nekoliko sati. Mauree je jo uvijek bila sama. Kada joj je Sambo pokazao kou i pohvalio Terrillinu hrabrost, Crnkinja je zakolutala isvojim lijepim oima.

Nebesa! I to je tvoje djelo, Rili? Prosto na vjerujem. Svakako! A i ao mi je to je taj moj bezvrijedni mu uinio ubojicu od tebe.

Sredinom popodneva vrati se nekoliko lovaca da zapregnu kola i da u logor dovezu lovinu. Lambeth je u logor dojahao u zalaz sunca, znojan i praan, konj mu je bio potpuno iscrpljen. Viknuo je neka mu donesu vode. Tek Sto se oprao kadli primijeti veliku bizonsku kou, koju je Sambo vjeto rastegao, na mjestu gdje je morala odmah privui panju.

Pazi ti njega! uzviknu Lambeth Bio si u lovu. Da, gospodine. Da, pukovnie, bio sam. Nije li lijepa koa? Ljepe nisam vidio izjavi Lambeth, glade: sjajnu dlaku. A

ni vee... Sluaj, Sambo, daj mi je. Jako mi je ao, pukovnie odvrati Sambo tresui kudravom glavom.

Ali to nikako ne mogu. Zar si je ve dao Rilli? Sambo sveano zanijee. Ne, gospodine, nisam. Gospoica Rili je ubila bizona s kojeg je ta

koa. Jednim hicem, pukovnie. Oborila je najveeg mujaka u krdu. Terrill! Da, tata odvrati Terrill, izlazei iz svog skrovita.30 Da li ovaj Crnac lae? Jesi li ti ustrijelila bizona? Jesam, tatice leerno e ona. Uinilo mi se kao da ubijam kravu.

Pa, mislim da lov na bizone nije nita naroito.Otac oduevljeno krikne i snano je zagrli. Kada su se i ostali lovci vratili,

on ponosno najavi Rillin podvig, koji je zbilja bio vaniji od mnogih drugih napetih dogaaja dana. Grupa je ubila devetnaest bizona, i to biranih po vrijednosti koe. U stvari vie se tog dana i nije mogla odrati, rasjei i dovesti u logor. Meso nisu mogli ostaviti u preriji, jer bi ga kojoti raznijeli. Lambeth je ubio tri bizona i bio je oduevljen. Volio je lov i nije se njime nikada bavio kao sada. Logor je i prije foio veseo, no te se veeri Terrilli uinilo da se nala u cirkusu. Moda su lovci malo previe popili iz kraga, no bili su vrlo zabavni. Do ponoi su rastezali i na kolce privrivali bizonske koe.

Za mene nema boljeg ivota! povie Hudkins. teta to emo za jo jedan ovakav dan biti krcati. Vraki ih je lako umlatiti!

Tri dana nakon ovog uspjenog poetka lovci su se ujutro spremili na povratak u San Antonio. Lam-bethov je put iao dalje, zapadno od Colorada. Putevi lovaca i pionira su se razdvajali. Od tog je logora za Lambetha poinjalo pravo putovanje.

Drite se vaeg pravca i ne 'Skreite s njega. etiri dana ... osamdeset milja do rijeke San Saba savjetovao je Lambetha lovac Red Turner. Tada skrenite na zapad i drite oi dobro otvorene.

Lovci su se veselo i ljubazno oprostili od Terrill. Od mnogobrojnih oprotajnih pozdrava djevojka je bila sigurna da nee zaboraviti rijei starog Teksaani-na Hudkinsa.

Zbogom, sinko. Dri se puke i pazi na svoju kovravu kosu.31GLAVA 4.Iako se Lambeth udaljio od rijeke Colorado, jo je uvijek nailazio na

bizone.Tokom prvog dana putovanja karavan su esto zadravali opori velikih

dlakavih ivotinja. Bizoni su uz put pasli. Kada bi se kakvom krdu pribliila kola ili konji, ono bi kasom skrenulo u stranu ili pohitalo naprijed i potom bi nastavilo da pase. Ali, kada bi se ljudima isprijeio vei broj bizona, onda je karavan morao stati i ekati da ivotinje prou dalje.

Bezbroj su puta bizoni bili na domet puke, no njih prisustvo putnika nita nije brinulo. Nisu bili divlji.

Konji su se navikli na blizinu ovih golemih ivotinja, pa se vie nisu bojali, i nisu zastajkivali. Jedino je Dixie ulila ui im bi se pribliila novom oporu bizona. Lambeth je jahao naprijed, uvijek na oprezu, kao pravi izvia. Terrill je po nekoliko sati janala, zatim se vraala na kola pored Samba koji bi gotovo spavao s uzdama u rukama.

Terrill je bila na kolima, kada su ugledali do tada najveu skupinu bizona. Stisnut e nas primijeti Sambo. Ako pukovnik ne pripazi, odvojit e ga od nas.

Sambo, zar je jo uvijek opasno? uznemireno upita Terrill, promatrajui ratrkane grupice bizona i crnu masu iza njih. Oni sada pitomo izgledaju.

Ne, mislim da nema bojazni. Glavno je krdo iza nas i junije. Boe! Ako to nije glavno krdo, onda koliko je tek ono po foroju? xCrni se dokle pogled dosee... Eto! Upravo kako sam rekao. Tata ti je

odvojen od nas.Lambeth je s konjima bio daleko naprijed, pa je opor bizona upao

izmeu njega i kola. Potom jo jedan opor skrenu iza kola, i Terrill uoi da su opkoljeni. Pojas crnih hrptova izmeu nje i Lambetha proirio se na pola milje. Sambo sie s kola da uvjeri Mauree da nema opasnosti. Terrill, meutim, ispoetka nije mogla tome vjerovati, ali kako se nita nije dogaalo, ve su bizoni mirno i neprekidno prolazili sprijeda i straga, njezin je strah postepeno poputao. Na nekoliko stotina koraka iza kola krdo se razdvajalo, pa su dvije struje tekle pored kola. Pri pomisli na panini bijeg bizona, Terrill zadrhti. No, ujednaeno trupkanje se nije mijenjalo. Zrak se ispunio prainom i otrim vonj em ivotinja.

Taj je dio krda prolazio itav sat. Sambo je i dalje vozio. Kada se praina slegla, ugledali su Lambetha K'dje ih eka s konjima. Ispred njih je ravnica

bila ista. Iza njih i prema jugu polagano se kotrljao oblak praine, koji se ubrzo slegao, ponovo otkrivajui dugu hordu to se svojim crnilom isticala na sivilu prerije.

Kasnije su sretali samo neznatne, ratrkane grupice bizona. Predvee im je bilo jasno da su glavno krdo proli. Valovita je prerija bila svukuda ista, samo sto se prema zapadu postepeno dizala. Lambeth se najednom izgubio iza jednog grebena. Kada su kola prela greben Terrill ugleda vrbama oivienu udovcu, gdje je Lambeth odluio da te noi logoru je.

Na preriju je ve padao mrak kada je Sambo pritegao uzde pored vrba gdje je Lambeth sputavao konje. Terrill je jo malo posjedila na kolima. Opasnosti dana bile su prole. Kojoti su zavijali na drugom kraju uolice. Melankolina amotinja obavijala je mjesto. Tjedni koji su proli izgledali su Terrilli poput godina. Bile su to ve stare uspomene koje su blijedile. Sjetivi ih se uzdahnula je, ali je svejedno udno iekivala budunost. Pred njom je leao rad i ivot! Terrill skoi s kola, osjeajui nekakav suptilan prekid izmeu sebe i starog doma. Bilo je krajnje

Zapadno od33vrijeme, da svoj um i snagu upotrijebi da pomogne ocu u velikom

poduhvatu to ga je poduzeo.. Fijuk i udar Sambo ve sjekire u sivoj zori bio je Terrilli znak da ustane i

pone nov, znaajan dan. Sambo na nju izbei svoje volovske oi. to li si tako rano ustala, gospoice Rili?

Da radim, Sambo. Da pomognem tati da bude pionir. Da postanem kauboj... Crne, ne zovi me vie gospoicom Rili. Ja sam muko!

Muko! No, to je smijeno. Kako si to najednom postala muko?Naiao je otac i Terrill se postidi, jer je on uo njene rijei. Oi mu

zaplamtie nekim crnim plamenom u kojem se krila tuga. Bilo je neeg neobinog i konanog u poljupcu to ga dade djevojci. Nikada je vie nije poljubio.

Kad se sunce diglo bili su ve na putu prema purpurnom horizontu. Staze nije bilo. Lambeth ih je vodio krivudavim pravcem preko prerije, drei se najravnijeg terena i pres jecajui jaruge i isuena rijena korita.

Bilo je ve ljeto. Zelen prostirac trave za pau prekrivao je tlo. Zaklonjena mjesta bila su posuta cvijeem. Oko potoka skupljali su se jeleni, uope svuda oko vode pulsirao je ivot.

Tog se dana Terrill zauvijek utisla u duu veliina Texasa i znaenje samoe. Posvuda se talasala prerija, beskrajna i samotna. Divlje ivotinje, sokoli i gavrani, tamna jata divljih golubova, nejasno crne pruge iza karavana, u dolini Colorada sve je to samo naglaavalo amotinju.

Sat za satom kotai kola utiskivali su trag u plodnoj zemlji, a purpurno obzorje to ih je dozivalo bilo je uvijek isto. Terrill je as jahala, as vozila Sambova kola, as i hodala, ali nita nije mijenjalo vjenu monotoniju teksake prerije. Zaboravila je na Komane i ostale opasnosti za koje je

ula. Tu i tamo osjetila je gdje joj duh luta, kao u kakvu zanosu, ni sama ne bi znala koliko dugo. U tom je bilo neeg

'udnog i divnog. Ali je najvei dio vremena promatrala, sluala i u se upijala dojmove.

Svaki je dan bio u dlaku isti kao prethodni i Terrill je izgubila osjeaj za vrijeme. Mogla se sjetiti samo dogaaja, kao na primjer kie koja ju je moila do koe, i kako je bilo prijatno suiti se na uncu, i jakog vjetra koji im je puhao u lice itav i odan dan i opasnog gaza na rijeci posutoj pjeanim sprudovima, za koju je Lambeth bio siguran da je Mano, po prianju Reda Turnera, pritoka Colorada, na svega nekoliko dana puta od San Sabe koji treba i.i lei na.sjeveru.

Sjeverno od Llana preli su stazu koja je ila s toka na zapad. Tu je Lambeth dugo oklijevao. Smeo \ Staza je morala nekamo voditi. Konano je krenuo 'lalje prema San Sabi. ,

Na nekim logoritima nisu imali vode, a naIrugim su imali i vode i trave. Nou su uz logorskuatru Lambeth i Sambo razgovarali o tome sve goremproblemu. to su vie izlazili iz velike doline, vrelai potoci bili su sve rjei. Ubrzo e morati da se drei jeka i staza, a to je znailo i vei rizik no dotada. Na Llanu Estacadu ive Komani, vie sjevernoKiove, a zapadno Jicarillo Apai. Da, gospodine sloi se Sambo prilikom razgovora o neizbjeivoj

opasnosti. To je uglavnom tvar sree, pukovnie. No, Texas je velik kao itava

kroz pjeana bespua Llana Estacada donijela je smrt mnogim naseljenicima. Het-coff je malo znao o kraju uz Pecos, ali je i samo to ime krilo nekakvo zlokobno znaenje.

Terrill se uzbudila na pomisao da e opet vidjeti grad. Ali Menardsville ju je razoarao, jer se sastojao od svega nekoliko glinenih kua, koje su se gubile u beskrajnoj preriji. Tamo je Teksaanin po imenu Bartlet vodio trgovaku stanicu, gdje je s vremena na vrijeme dovozio zalihe. Poslovao je i sa stokom, to je u to doba bilo tek u zaetku. Stoke je bilo mnogo i bila je jeftina.

Lambeth je u Menardsvilleu logorovao tjedan dana, odmarao se, kupovao zalihe, krpao opremu i skupljao obavjetenja. Na odlasku su mu kola bila dupkom puna po Bartlettovim rijeima divan plijen za Komane.

Na malim platnom pokrivenim kolicima Terrill je sada imala manje mjesta i udobnosti. Vie je nisu smetali vjetar i sunce, postala je vrsta i jaka. Nije gubila na teini jer je jo uvijek rasla. Kako je po-, stala via i krupnija, to je lake izigravala mukarca.^ esto bi s uenjem i aljenjem gledala svoje ruke, jo uvijek lijepe, ali otvrdnule od rada, sve tvrih dlanova i zlaano preplanulih nadlanica. Tu i tamo rezala je svoje buntovne kovrave uvojke, ali nikada prekratko. Brinuli su je mravi obrazi i gruba koa,, to je nekada prieljkivala, brinuo ju je i pogled tamnoplavih oiju koje su je ozbiljno promatrale s malog zrcala.

Staza koju je Lambeth odabrao zapadno od Menardsvillea vodila je sjeverozapadno vrlo neprohodnim

krajem, golim i tek mjestimino plodnim.. U taj su kraj doprli i naseljenici. Nekoliko stoara koji su tu doli prije rata imali su toliko stoke, da im se nije dalo ni igosati je.

Lambeth odlui da kupi stoke koliko mu treba da pone s uzgojem. Jedan raner po imenu Wakefield, koji ni sam nije znao koliko grla dugoroge stoke posjeduje, prodao je Lambethu stoku po ponuenoj cijeni, i jo mu posudio par svojih kauboja. Bio je protiv toga da Lambeth ode u kraj oko Pecosa. Krasan kraj za stoarenje rekao je no divalj, surov i samotan, a jednog e dana sigurno biti osin je gnijezdo kradljivaca stoke.

Kada je prvi put izbliza ugledala teksako dugo-rogo govedo, Terrill se udno osjeala. Po ogromnim, iroko razmaknutim i krivim rogovima to je meksi-kansko govedo dobilo ime. Sve druge osobine te ivotinje bile su zasjenjene veliinom rogova. Terrilli je bilo sueno da upozna pravu prirodu ovih uvenih teksakih goveda. Za jedan jedini dan ona je postala kauboj.

Kod svakog ranca Lambeth je poveavao svoje krdo, a kod svakog logorovanja po nekoliko bi glava izbjeglo strai i vratilo se kui. Ipak je krdo raslo i razmjerno tome oteavao se posao tjeranja sve veeg broja goveda. To je naravno smanjilo brzinu putovanja sad su prelazili svega etvrtinu ranijeg dnevnog puta.

Krajem augusta Lamibethov karavan i njegova stoka nali su se na rubu bespua Zapadnog Texasa. Ili su uz rub junog dijela Llana Estacada,

bezvodnog pjeanog podruja bez rastinja, koje je samo nagovjetavalo, nejasno i primamljivo, svoju neprohodnu i smrtonosnu prirodu.

Sr etose jednog lutalicu u potrazi za mjestom gdje bi se naselio i spasie mu ivot. Bio je doao iz Panhandlea, preko suhe visoravni, no nije mogao objasniti ni kuda ni gdje. Rado se pridruio Lambethu, da mu pomogne da goni sve vee stado. Sada se iUmbrthovim' goveim, koj u gonili

mi za koja su se brinuli to su bolje mogli, putem stala prikljuivati i druga

stoka. Lambeth to nije mogao izbjei, jer nije imao svog iga. Nije mogao iz stada izdvajati ona goveda za koja je platio i ona koja su se sama pridruila. Tako je u stvari postao i protiv volje kradljivac stoke, na to ga je i Wakefield ozbiljno upozorio i odmah potom ublaio aoku svojih rijei, izjavivi u smijehu, da su svi stoari, na ovom ili onom stupnju svog poslovanja, prisvajali tuu stoku.

Dva posuena kauboja imala su toliko posla, da je Terrill rijetko dolazila s njima u neposredan kontakt. Jedan je bio Meksikanac, tamnoput, kosih oiju, ve u godinama, toliko tih i utljiv, da je i razgovor s njim, a kamoli prijateljstvo bilo neto naizgled nedostino. Drugi je kauboj bio tipian Teksaanm, odrastao u preriji. Bio je grub i neodgojen, ali se Terrilli dopadao i ona mu se divila. Mnogo je nauila promatrajui ta dva ovjeka. Kod posljednjeg ranca kojeg su proli, Lambeth je karavani dodao jednog djeaka, ija je dunost bila da upravlja velikim kolima, a Sambo je pomagao pri gonjenju stoke. Nije bilo dana a da Terrill nije ujutro napola iekivala da stada vie nema, da se razbjeglo. No, i karavan i stoka i dalje su nastavljali svoj put na zapad, i uvijek su nalazili pasita pri kraju dnevnog puta. Imali su i sreu, da gotovo uvijek naiu na vodu. este kie to su zapravo bile ljetne oluje olakavale su im put u kraju koji je bio sve vie suh.

Stigao je i septembar. Bar tako je Terrill raunala. Noi su bile svjee, a u zoru je zrak ve pomalo tipao obraze. Terrill je esto provodila none sate s ocem uvajui krdo. Bili su to divni asovi. Kauboj Meksikanac je pjevao pokadkad krdu nekakve udne j panjolske pjesme tog kraja. Dok je stoka spavala i odmarala se, strae su se izmjenjivale svaka etiri sata Sambo i Steve (Teksaanin) izmjenjivali su se s Lambethom i Meksikancem. I Terrill je sluila svoje i ona je uestvovala u straarenju. Na sreu, nita nije uznemirivalo dugoroga goveda.

Danima i danima je ^errillin pogled foluio nejasnih plaviastih breuljaka do jo nejasnijih i plaviastijih planina, koje su se poput sablasti uzdizale iznad mutnog horizonta. Steve je smatrao da Pecos prolazi preko tih brda i da to moraju biti planine Guadaloupe. Do onih visova protezala se i uspinjala blijedouta ravan. Golijeti Llana Estacada neprimjetno su odmicale. Lambeth je imao sreu to je pronalazio rijena korita kojima je mogao ii. Tjerao je stoku polako, jedva dvanaestak milja na dan, i postepeno je usporavao to je kraj bivao krevitiji.

Oktobar. Lambethov karavan naao se u samotnom i pustom kraju. Nije bilo nikakvih znakova po kojima bi se ravnali, ni pravca nije bilo, osim na zapad. Ali je taj pravac esto bilo nemogue drati zbog krevitog terena.

Plaviasti breuljci koje su ugledali iz daljine bili su stjenoviti i grebenasti. Izmeu njih je Pecos sebi probijao put. Lambethu su savjetovali da bilo gdje izbije na rijeku, i da potom poe na zapad prema gazu Horsehead, koga su ve pred stotinu godina upotrebljavali panjolci.

Njihov je poloaj ve bivao veoma ozbiljan kadli naioe na vodu kod Fiat tRocka, i tako se opet ispa-sie. Nakon dva dana logorovanja bez vode opet je naoe kod Wild China. Tu se ionako jedva raspozna-jna staza gubila u stijenama. Ali je Meksikanac, na kome je leala odgovornost da ih provede tim krajem, i dalje pouzdano vodio karavan.

Izmeu otrog, kriljevitog kamenja bilo je dovoljno trave, ali toliko narijetko, da je stoka morala prilino lutati da bi se na jela. To je jo vie uspo^ ravalo hod karavana. No, Lambethov optimizam nije ni najmanje poputao. Pred njim je bila vizija bu* dunosti koju nita nije moglo zamagliti. Bodrio je ljude obeavajui im nagradu i pri poslu vrio uda za ovjeka, koji je nekada bio vlasnik plantae na Jugu. Taj doivljaj, naravno, nije mu mogao povratiti

toladost, koja je bila nepovratno u prollosti, ali mu je ponovo dao snagu i volju.

Sto se tie Terrill, sedam mjeseci u preriji fiziki ju je izmijenilo. Kao da je uvijek bila u sedlu i na sjeditu kola. Dugi dani pod suncem koje je prilo, uz otar vjetar to nosi prainu i pijesak, na kii i mrazu, na samotnoj strai nou, dok vukovi zavijaju a kojoti cvile, naporno jahanje kamenitim grebenima da bi se skrenulo i povelo stado to ne zna kamo e sve je to Terrill postalo uobiajeno.

Meutim Meksikanac je zalutao. Pjeane jaruge koje je trebalo prei i koje su oteavale put, stoka koja je usporavala hod jer je morala pasti, klanci koji su prelazili u provalije i koje je trebalo zaobilaziti sve je to smelo vodia. Lambeth je volio da sa stokom logoru je u kakvom klancu ili u kakvoj udolini izmeu dva grebena, to je bilo daleko povoljnije od vrhova grebena.

Dva su dana bili bez vode, osim one to su uvali za konje. Stoka je trpjela. Bilo ju je sve tee voditi. Kauboji su imali vrlo malo vremena za odmor/gotovo nisu ni spavali. Treeg dana, spustivi se s jednog grebena, naili su na bolje ugaenu stazu, koja je vodila s juga na sjever. Kia je gotovo posve isprala tragove kopita, koji su mogli biti i veoma stari.

Lambeth je htio da krene na jug. No Meksikanac je zatresao glavom. To je loe senor. Pustinja. Voda sutra. Rio Pecos rekao je i pokazao na sjever.

Slijedee se noi naoe u vrlo tekom poloaju. Imali su samo dvije uturice vode! Konji su jadno izgledali. Stoka je padala du puta. Jo jedan vreo dan bez vode ili kie i sudbina stoke bila bi zapeaena. Za ljude je to znailo uasne patnje, a vjerojatno i smrt.

Te se noi Terrill sjetila svojih molitava, i u snu joj se pojavilo majino lice.

Lambetti je krenuo karavan u samu zoru, nadajui se da e naii na vodu prije nego to sunce opet

pripri. Staza je vodila sve dublje u divljinu kamena i kaktusa, sparuenog drvea i sive zemlje. Dodue, jo uvijek je bilo trave, no stoka vie nije pasla.

Iako je njihov poloaj bio opasan, izgledalo je da Lambethova srea nije sasvim iezla. Prije no to je sunce poelo priti, prekrie ga tamni oblaci. Hvatajui se toga, kao to se utopljenik hvata slamke, ljudi su stali nesmiljeno goniti stoku.

Tmurni oblaci koji su prekrili nebo kao da su bili dio divljeg i udnog kraja, koji je svakom daljnjom miljom postajao sve neobini]i.

Terrill, koja je upravljala manjim kolima, opazila je da se stoka u dugoj povorci sve vie uznemiruje. Dok se prije lijeno vukla stazom, sputenih glava i isplaenih jezika, gotovo potpuno iscrpljena, sada je najednom cijelo stado ivnulo. Tu i tamo zamukala bi pokoja krava, Krdo je poelo kasati. Daleko naprijed, Meksikanac i drugi kauboj nisu ga mogli zadrati. Nisu to zapravo ni pokuali. Mahnito su mahali Sambu i Lambethu, koji su ise nalazili pozadi. Terrill se pobojala da neto nije u redu. Kako li e svriti taj strani put, pitala se.

Uto je krdo poput jednog bia podivljalo i nestalo u oblaku praine. Lambeth je jaio pognute glave. Sambo mu je priao kao da ga utjei za gubitak.

Teren se poeo sputati. Terrill je bila -prisiljena da uzdama zadrava zapregu, koju je takoer zahvatio nemir. Iza oblaka praine ocrtavala se prema tmurnom nebu nepravilna crta krevitih stijena i grebena. Terrill nije mogla da ita dalje razabere. Kuda je otila stoka? Sto ju je poplailo? Stado je nestalo, a s njim i nada je iezla. Sve je bilo gotovo, okonano je, napetost beskonanih tjedana gonjenja stada dugoroge stoke. Terrillinog oca je sada oekivao tei zadatak da spasi ljude i konje.

Djevojka pade u ponor oaja. Sve se vrijeme drala hrabro, vjerujui da e se njene molitve ispuniti. No, sada je popustila. Njihova e sudbina biti sudbina mnogih koji su otili u tu prokletu divljinu primamijeni pionirskim snovima. Bilo bi bolje da su pegkruli u borbi s Kojoan&ima.'

4%Sustigla je oca i Samba i uto primijeti gdje ge Meksikanac okrenuo u

sedlu i primaknuvi ake ustima neto povikao. No, premda nije razumjela niti jedne rijei, shvatila je da se pribliava nekakva nova opasnost. Na to se iz jedne jaruge pojavi nekoliko jahaa. Isprva se Terrill pobojala da su Indijanci toliko su im konji bili crni, vitki i divlji.

Tek kada je voa onih jahaa sam priao karavanu, Terrill je razabrala da su to bijelci. No, kako li su opako izgledali! Voa je bio sumnjiav. Na jabuci sedla nije imao puke. Kauboj Meksikanac pored Lambetha zaustavi konja.

Gazda, ovo je kradljivac stoke, ako sam ikada jednog vidio ree Sambo. Napast e nas, sigurno kao dan.

Jaha se pribliio i zastao na nekoliko koraka od kola. Najednom se Terrill estoko trgne, prepo-znavi u njemu Pecosa Smitha, mladog Teksaanina koji je iziao iz krme u San Antoniu s revolverima u rukama!

Tko ste vi i to radite ovdje? kratko upita on, otro promotrivi sve putnike, konano zaustavljajui pogled na Lambethu.

Ja se zovem Lambeth. Zalutali smo. A moja je stoka pobjegla odvrati Lambeth.

Kamo ste poli kada ste zalutali? Na gaz Horsehead na Pecosu. Onda ste skrenuli s pravca. Horsehead je istono odavde. Rekli su nam da idemo na sjever bez obzira da li idemo stazom ili ne.Bilo je oito da jaha sumnja u njihovu druinu. A potom pozove Samba:

Crne, sii s konja i doi ovamo.Sambo urno poslua. Gdje li sam te vidio? Ne znam, gospodine, no i ja sam vas vidio prije odvrati Sambo. U Santonu, zar ne? Da, gospodine. Ja sam stajao pred jednom krmom, a vi ste mi rekli

neka se gubim.# Mislim da te se sjeam jaha ce, i ponovo pogleda Lambetha. No,

to konano nije ni vano. Lambeth, rekao bih da vam mogu vjerovati. Ali ovom vaem Meksikancu ne. Poznajem ga. Kako ste doli do njega?

Upitani objasni kako mu je kauboj posuen za putovanje preko Pecosa i kruto dometne: Ja sam pukovnik Templeton Lambeth. Za koga me vi smatrate?

Dobar dan, Pecos Smith u tom asu progovori Terrill, osjeajui da bi mogla smanjiti napetost situacije.

No!... A tko si ti? zaueno uzviknu jaha, prodorno je motrei. Pukovnik mi je otac! Tako! Otkad me poznaje? Ja sam bio... mene ste oborili onoga dana u Santonu ... kada ste

izlazili iz krme ... Naredili ste mi da vam dovedem konja... I rekli ste mi kako ste onom ovjeku samo odstrijelili uho... da mu je strilo kao u kunia.

Nek me avo nosi! uzviknu jaha. Sjeam se sada... No, ti si se svakako mnogo promijenio, mali. Obratio se Lambethu: Tragamo za druinom kradljivaca stoke s Rio Granda. Mislili smo moda da su naili na koga s kolima. Zao mi je to smo vas smetali, pukovnie. Okrenite kola i odvest u vas do gaza.

Je li daleko? zabrinuto upita Lambeth. Pa, podosta, uzevi u obzir u kakvom su vam stanju konji. Ali, nekako

ete ve stii.

Iako put nije dugo trajao, Terrill je bilo jasno, da bi se oni nepovratno izgubili u labirintu vrelih jaruga i grebena, da ih Pecos nije izveo iz njega. Konje su tako rei jedva podstakli da se popnu do usjeka na vrhu sive stijene. Jaha je zastao, ekajui da se karavan popne.

Rio Pecos! povikao je i pokazao nadolje.Na njegov poziv jahai dogalopirae. Trgnuvi se i zajecavi od

zahvalnosti, Terrill potjera zapregu. Sam-bo je s jahao, okrenu se i mahnuo joj rukom, jedva je Uspjela zaustaviti

zapregu pored jahaa.: Dobri nas je bog spasio ree Sambo i pouri natrag do Mauree. Rili... on nas je doveo... do rijeke! duboko uzbuen usklikne Lambeth.

Evo! Ovo je gaz Horse-head... na rijeci Pecos. A pogledaj tamo...Terrill pogleda s uzvisine. Upravo u tom asu kroz sive oblake probilo se

blijedo sunano svijetlo i zasjalo na krivudavoj srebrnoj rijeci, koja je na tom mjestu pravila zavoj u obliku konjske glave. Tekla je iz sive i zelene divljine i dalje se probijala kroz usjek u dalekom stijenju.

Prednji dio stada stigao je do vode. Stoka je bila osjetila blizinu vode i to ju je natjeralo u bijeg. Na rijeci su se bjelasali pjeani sprudovi.

Terrill je opet dola do daha. Radost izbavljenja je na as u njoj zaguila nekakvo osjeanje to ju je bilo pogodilo poput fijuka bia, a koje jo nije shvaala. Buljila je u oca, pa u ostale jahae. Pecos Smith je odlazio. Adios i sretno! povikao je i od-galopirao. Odostrag se zaori Sambov gromki i veseli pozdrav.

Posvuda su stazom bile razasute lubanje i kosti ivotinja. To je nekada morala biti prometna staza. Konji, goveda same kosti! Na stijeni se nalazila sablasna volovska lubanja, neobino dugih rogova putokaz koji je pristajao gazu. Mjesto je bilo pusto, sivo i samotno, potpuna samoa, nigdje ni traga nikakvim ivotinjama, ak ni pticama. Protezalo se u beskonanost, Na istoku se dizala siva crta vjerojatno padina Llana Estacada.

Djevojin je pogled (bio uperen na zapad. Zapadno od Pecosa! Od tih je rijei dugo ivjela, inilo joj se beskonano dugo, jer su one znaile dom! Ali, da li moe pomiljati, da bi joj ovaj sablasan i neobian kraj mogao ikada biti dom?

Nizvodno od gaza Horsehead rijeka je mijenjala tok, ali je ubrzo opet ekretala na svoj glavni pravac pt&mo, jugu. Dominirala je tom divlje monotonom i

velianstvenom scenom. U tom beskonanom prostranstvu milje nisu nita znaile. Zelenilo i sivilo du obala rijeke, bili su samo varke, na zapad i na jug dizali su se goli grebeni, ponosni i ozbiljni u svojoj veliini. Izmeu njih zjapili su purpurni klanci, tajnoviti i nedoseni, neprohodni i ivotinjama i ljudima. Nigdje zelenih livada kojima se Terrill nadala u svojim snovima! Svukud sivi kamen, siva zemlja, osim razasutih grupica kaktusa i krljavih drvea, na beskrajnim padinama.

Srce joj se steglo. Ja sam na koncu konca samo ena, pomislila je. Voli otvorenu teksaku preriju, kojom su ili preko tisuu milja ali zar moe voljeti tu varljivu pustinju? Voljela je rijena korita Crvene rijeke, Babine, Brazosa, Colorada i San Sabe. Bili su to otvoreni prostori puni boje, ivota, ljepota. Ali Rio Pecos, usprkos srebrnastom odsjaju, bjelkastim i utkastim obalama izgledao je hladan, varljiv, prava amotinja na svom samotnikom putu proz pusto.

Oh, tata! uzvikne Terrill, svi jesna svog prvog razoaranja povedi me natrag!... Ovaj strani Pecos nikada nam nee biti dom!

4GLAVA 5.Kaubojima na rancu Healdovih predstavio se kao Pecos Smith. Nije im

trebalo dugo da ustanove da je on najbolji jaha, najbolji strijelac i najbolji krotitelj u jugozapadnom Texasu. No, to je bilo po prilici sve to su ikada doznali o njegovoj prolosti.

Stigao je uz rijeku s goniem stoke McKeeverom, koji je imao ugovor za isporuku stoke u Santa Feu u Novom Meksiku. panjolski gradovi Santa Fe, Taos, Las Vegas i Albuquerque postajali su sve bolja stona trita za goveda. Vojnike tvrave jo su vie ubrzavale taj razvoj. Stoari uzdaj ui se u eventualnu vojnu zatitu protiv pljaki od strane Indijanaca slijedili su odvanije naseljenike u juni dio Novog Meksika i Zapadnog Texasa. U to doba veina je stoke dolazila s Rio Granda.

JsTa povratku se McKeever zaustavio na rancu Healdovih. Nedostajao mu je jedan od njegovih krnih kauboja: utvreno je da Smitha nema.

Ostavili smo Smitha u Santu Feu objanjavao je goni stoke. Zakaio se s nekim ovjekom, i kao uvijek nakon obrauna, napio se. Nismo ga mogli ekati. No mislim da e nas ubrzo stii.

Prgav kauboj, taj Smith? upita Bili Heald, jedan od ranerove brae.

Uope nije. Prijaznijeg momka od njega nema odvrati McKeever, samo to se esto zabadaju u njega, izgleda, ili on pak uvijek skae u pomo nekome u nevolji. A prokleto je brz s revolverom.

Tako su se braa Heald upoznali sa Smithom. Nekoliko dana iza toga on je navratio na ran stasit, nasmijeen, drzak pravi punokrvni Teksaa-

nin. Billu Healdu bio je simpatian, te mu raner komu su kauboj i trebali, ponudi posao.

Pa, prihvatio bih tvoju ponudu otegao je Smith. Macu se to nee sviati. Ali je bio bezobrazan u Santa Feu i ispsovao me na pasja kola.

MoKeever mi je priao da si tamo ubio jednog ovjeka polako .doda Heald, promatrajui kauboja. U stvari, rekao je da si ubio jo jednog ovjeka.

Dovraga i Mac i njegove prie mrzovoljno e kauboj. On uvijek nae da pria o meni.

Healdu se uini da bi bilo bolje ne ispitivati dalje kauboja, usprkos znatielji koju je u njemu pobudio Smith. No, Healdovo je iskusno oko primijetilo na kauboju netc to je izazvalo jo jedno pitanje. Da li si ikada radio za Meksikanca?

Da. Za Don Felipa Gonzalesa spremno odgovori Smith. Otac je poginuo u ratu, a obitelj se raspala. Don Felipe je bio na stari znanac, te sam tako otiao preko Rio Granda i jahao za njega, etiri ili pet godina. Ne sjeam se tano koliko dugo. Bio sam tamo sve dok me nisu potjerali natrag preko rijeke!

Ni Healdovim i ostalim kaubojima nije Pecos nikada nita vie priao o sebi.

Paljivo promatrajui kauboja, Heald je primijetio da njegov izgled opovrgava ono neto djeako to izbija iz njegove bezbrinosti i leernosti. Mora da mu je bilo oko 20 do 25 godina, to je za kauboja u Texasu predstavljalo zrelost. Bio je neto vii nego srednje visine, a ne toliko mrav i vitak poput veine kauboja, zbog irokih ramena i punih miiavih udova. Impresionirao je Healda kao izvanredan jaha. Svi koni predmeti na njemu i njegovom konju bili su ve otrcani i izglaani od upotrebe, a naroito sedlo i korice revolvera koji mu je visio nisko .na lijevom, bedru. Kundak od bjelokosti njegova revolvera bio je poutio od starosti. Metalni dijelovi opreme, kao i puka, sjajili su se skoro bijelim sjajem. istroenog i izglaanog elika. Sedlo, uzde, ostruge i crni som-brero bili su panjolske izrade, ukraeni srebrom, i da

nisu bili toliko stari, bili bi mnoge kauboj e naveli nakrau. iSmith, primljen si rekao je najzad Bili Head. Bilo mu je

udno to mu je trebalo toliko vremena da se odlui. Ima divnog konja. Grdno se varam ako nije arapske krvi. Pazi na njega. Bilo da se radi o ovoj druini, bilo o Komanima, imat e vrakog posla da ga zadri.

Pa, Cinco ima krila, nitko ga ne moe prestii otegne kauboj, tapui izmorenog i pranjavog konja. Heald, zbilja ti hvala na poslu.

Nema na emu. Ima premalo ljudi. A ti mi izgleda dobar momak. Nego, Smith, ako te opet onako udnovato zasvrbi desnica i poeli da potegne revolver, ti se bolje prihvati sjekire, ta misli, ha? '

Nikad vie, efe. Ja sam ti bolestan tip. Alkohol i ja smo raskrstili otegne kaubojj, smijekom odgovarajui na leerno dobaen zahtjev.

Onda je sve u redu zakljui Bili Heald. Sluajno je Healdova sestra Mary neopaeno s

vrata promatrala dvojicu ljudi. Bilo joj je tek esnaest godina, i bila je kao i braa pred nepuno vremena ostala siroe. Braa su se njome veoma ponosila, iako je predstavljala prilinu smetnju u njihovu

miru. On, Billy! uskliknula je, crnih oiju punih ne-staluka to je

najzgodniji kauboj to sam ga vidjela otkako sam dola na Zapad!

Prokletstvo! uzvikne Heald. Da sam to znao, ne bih ga nikada primio... Mary, ako ti baci oko na njega gotovo je sa stoarenjem u ovom kraju.

Kada je Heald opet vidio Smitha sjetio se Ma-ryjine ocjene i otrije promotrio stranca. Za Teksa-anina Smith nije bio neobian tip, iako su kod njega teksake crte bile pojaane. U mnogih je Teksaana kosa pojaane boje i usko lice, plavo i sivo oko, ali je u Smitha kosa bila boje lana, a toliko dugaka da su mu uvojci virili ispod sombrera. Lice mu je bilo poput bronzane maske, koja bi najednom oivjela 5im bi progovorio ili se nasmijeio. Profil mu je bio otar, hladan poput stijene, i zaudo Smith je iz

profila bio jo zgodrrii. Najizraenije pak bile su mu oi, kao pjegave i blijedosive boje, a izvanredno prodorne. Usne mu bijahu otro ocrtane, s nekim izrazom gorine, no to se rijetko primijeivalo jer se ponajvie smjeio uz veselu i bezbrinu priu, i otkrivao bijele zube.

Slijedeeg dana Bili Heald upita svog brata to misli o novom kauboju. Izgleda mi dobar. Simpatian momak, kladio bih se u to odvrati

John Heald. Pravi Teksa-anin. Mary se ve zaljubila u njega. Boe! to da uinimo, Bili? Da je poaljemo natrag tetki Heald? Do vraga, ne! Ostat e pa makar se svi okrenuli naglavce. Moda e je

ovaj momak ukrotiti. Ne znam ozbiljno odvrati John. Mary pokuava da ga zadobije,

a to nije ala. elim da se ona ovdje naseli i da se uda za dobrog ovjeka. Ali ovaj Pecos ima reputaciju revolveraa, Bili. Jesi li to znao?

McKeever mi je priao da je Pecos ubio jo jednog ovjeka potvrdi stariji brat zamiljeno.

Sandy mi je priao jo vie nadometne John. On kae da je malo bolje zagledao revolver tog tipa Pecosa. Ima est zareza na kundaku, a jedan je sasvim svje.

est... A ja sam mislio da ih je jo vie. Nema smisla da stvaramo probleme, John. Ovo je na koncu konca takva zemlja, trebalo bi da se radujemo to je takav Teksaanin meu nama.

Svakako. Niti mi izgleda vjerojatno da e se Mary zbilja zatreskati u ovjeka koji je prolio ljudsku krv. Iako nam je sestra, prilino je izbirljiva. No, mogla bi flertovati s tipom, a od Mary nema gore kokete na ovom svijetu.

I samo flertovanje je dovoljna nesrea odvrati Bili. Mene najvie brine kakav e to dojam stvoriti kod nae druine. Ti zna, John, da se svaki na nada da e on oeniti Mary.

4 Zapadno od Pecosa49Mnogi su se razgovori o Pecosu Smithu vodili izmeu brae i njihovih

kauboja. Bio je to osamljen kraj i stranaca, osim onih koje je trebalo izbjegavati, bilo je malo i bili su nadaleko ratrkani. No, miljenje tih ljudi

'bilo je daleko od istine, osim to se ticalo Smitha kao kauboja. Konj Cinco opravdao je svoj izgled i ponos svog gospodara. Pecos je sam za sebe bio druina. Nikada nije znao kraja poslu. Jahao j-i krotio konje poput slavnog Rodrigueza. Sambreri svih kauboja u druini bili su puni rupa dokaza Pecosove streljake vjetine. Pecos se nije mogao oduprijeti bilo kakvoj okladi. 'Rijetko bi promaio som-brero baen u zrak, a esto bi ga dva puta pogodio prije no to bi pao na zemlju. Nije nikada nikome davao svoj revolver, kojeg je volio koliko i svog . konja. Pecos je Healdovima doao kao naruen. Kau- j boji su bili rijetki, stoke je bilo mnogo, a isto tako i kradljivaca stoke, kao i konjokradica Komana. Dugo prije no to je McKeever opet doao ha sjever s krdom, Pecos je zadobio potovanje ne samo druine ranca H H, koji je pripadao Healdovima, ve i druine ranca X Bar, koji je pripadao oblinjem

raneru.Osobito u vezi s opim potovanjem kojim je bio okruen, udno

je bilo kod Pecosa to, to je izbjegavao kontakt s ljudima, osim s kaubojima s kojima je radio ili s onima sa susjednog ranca. Jedne je veeri Mary Heald priredila zabavu na koju su bili pozvani svi obitavaoci tog kraja. Netko je morao te noi straariti kod stoke, i Pecos je zamijenio za to odreenog kauboja. Mary Heald je bila bijesna na njega, i izgrdila ga je sutradan kada je sluajno naiao na nju kod obora.

Pa, ja upravo ni pojma nemam kako da ugodim damama Pecos je oteui po teksaki, govorio Sandvju Me Clainu.

Ha! Sluaj ti, tajnoviti stvore jele bi ti iz' ruke da im da priliku. i

Sandy, ti si ono to u Coloradu zovu loco. Jesam li? A ta je to? To ti je nekakav korov od kojeg konji poaave kad ga pojedu. Pecos, jesi li ti vezan za koju enu? Mislim, jesi li moda oenjen? Ja? ... Santa Maria! Da li onda mrzi ene? Je li ti zbog kakve puklo srce? Sluaj Pecos,

mene ne zavarava tvoj smijeh, zvidanje i zafrkavanje. Ti si tuan ovjek. Ne, Sandy, srce mi jo nije puklo, ali, prokletstvo, ne treba mu puno.Bili Heald i njegov brat konano su doli do odreenog zakljuka zato je

Pecos onako udnovato povuen. Najprije sam mislio da je Pecos od onih tipova to bjee od teksakih

jahaa ree Bili. No, promijenio sam miljenje. Taj ovjek nije nikada uinio nikakvo zlo u svom ivotu. Iz dobre je porodice, to se vidi, i. imao je briga u ivotu.

Bili, slaem se s tobom. tavie, kada bi i postojao erif ili teksaki jaha koji ibi gonio Pecosa, taj ih ne bi nikada izbjegavao. Ali ne bih volio da budem erif koji bi ga htio uhapsiti, naravno, kada bi se radilo 0 fer okraju,

Prevarili smo se u njemu to se tie Mary, zar ne? Prokleto dobra lekcija za tu nau damicu. Nadam se samo, da se nee do uiju zaljubiti u Pecosa.

Pa, i da se zaljubi ne bi dugo trajalo ... Ne, Pecos je jedan od onih lutajuih kauboja to svagdje oaraju ene. Nisam ih mnogo sreo u ivotu. Texas je jedina zemlja gdje nalazi takve tipove.

Na povratku iz Santa Fea McKeever je proveo no na rancu Healdovih. Raspitao se za svog biveg kauboja i zaelio da ga vidi. Ali Pecosa nisu mogli pronai.

' Mislim da mu se ovdje svia i eli da ostane zavri,goni stoke, vragolasto pogledavi Mary, koja pocrveni kao rak.

Sigurna sam, da nitko od nas ne eli da on ostane odvratila je, prkosno diui bradu.

5150 Moj je gubitak va dobitak, ljudi rezignirano se McKeever. Nema

'boljeg ovjeka od Smitha.Da je na rancu H H postojala bilo kakva sumnja to se tie Smithova

ugleda, ta ju je preporuka definitivno rasprila.Nije dugo prolo i Pecos Smith je opravdao svoj nadimak, ukoliko to ve

ranije nije uinio. Poput Indijanca, pamtio je svaku stazu, gutik, rijeno korito ili guduru. Njegov je mozak nagonski upijao u se sliku svakog mjesta.

Od kanjona Castle Cap do granice Novog Meksika, kraj oko Rio Pecosa postao je njegovo intimno vlasnitvo. Braa Heald nisu znala da li imaju dvadeset ili trideset tisua grla stoke. Pecos Smith imao je bolju predodbu o njihovoj stoci no bilo tko, a po njegovim izvjetajima, broj neigosanih jednogodaca, teladi i bikova to se skrivahu u guticima uz rijena korita ili uz Pecos, penjao se na tisue grla.

Dodue, Bili Heald nije potpuno vjerovao tim izvjetajima, ali je njegov brat ozbiljno razmiljao o njima. Poput svih ranera tog doba, bili su veoma nepaljivi kod igosanja stoke. U stvari, nisu imali ni ljudstva ni vremena da proeljaju kraj u potrazi za neigosanim grlima. Cijene stoci su rasle, budunost je mnogo obeavala. Novaca je meutim bilo malo. Texas se tek oporavljao nakon ratnih pustoenja. Braa Heald su se snalazila to su bolje mogla i um jela. U kraju oko Pecosa pojavie se kradljivci stoke. Dugoroga goveda doilasu najprije s Rio Granda, a za njima dooe i kradljivci. Nigdje nije bilo takvih zamanih kraa stoke, kao du meksikanske granice. To je bio jedan od razloga zato su se Teksaani poput Healdovih povukli u zabaeni]e krajeve.

No, do tog su vremana ranevi X Bar, H H i drugi ostali poteeni od kradljivaca. Bar ih nisu osjetili. Svaki je raner gubio stoku, kao to je s druge strane prisvajao neto stoke koja mu zapravo nije pripadala. Meutim, nije bilo nikakvih osjetnih pljaki.

Preko gonia stoke McKeevera Healdovi su pronali priliku koju su traili i ekali, to jest ovee trite za svoju stoku. McKeever je od njih kupovao veliki broj grla koje je gonio do panjolskih naselja u Novom Meksiku i do vojnih tabova. Opirne vojne operacije protiv Indijanaca bile su ve u toku. Glasine o gradnji eljeznice kroz Novi Meksiko i Texas sve su se vie irile. Sve u svemu, Healdovi su se nadali sve veem tritu, veim cijenama, i smjerali da jednom sami gone svoja krda na trite.

U tu svrhu Pecos Smith je dobio drugi posao postao je njihov ovjek s posebnim dunostima. Primio je zadatak nekajui se, a kada su ga upitali zato mu se ne svia neodreeno je odgovorio da je taj posao previe odgovoran. Dunost mu je bila da obilazi kraj, to dulje mogue, i ne samo da vodi brigu o stoci Healdovih, ve da ispita ope uslove, proui metode drugih ranera, i da promatra kako oni okupljaju stoku. To je jo vie povealo njegovo i onako dobro poznavanje kraja.

Po povratku s jednog takvog putovanja, u jesen druge godine slube kod Healdovih, upao je u neizbjene neugodnosti, koje su ga stalno pratile na njegovu ivotnom putu.

Stigao je na ran rano ujutro. Najprije se oprao, pa je zapalio cigaretu i uivao u odmoru koji mu je bio preko potreban. Najednom iz ranerske kue izae Sandy McClain i urno poe prema njemu. Pe-cosu je bilo jasno, da neto nije u redu, jo i prije no to mu je Sandy priao toliko da mu je mogao razabrati lice. Spoznao je to po Sandvjevu polu uurbanom polu suzdrljivom koraku. (Kada je Sandy stigao do trijema brvnare stisnutih usana i smeih oiju punih vatre Pecos prokune ispod glasa.

Pecos, netko e vraki da plati ree Sandy. A tko e to plaati? mirno i lijeno otegne Pecos. Ne znam jo, ali se tebi zlo pie. I elio bih da ti prije svega neto

kaem: doe li do obrauna ja sam uz tebe. Hvala, iSandv, to je lijepo od tebe, ali obino se ja sam brinem za

svoje obraune. Kako bi bilo da mi kae o emu se radi? Poznaje li onog Sawtella, nadzornika kod Beckmana? Svakako. Bio sam kod gaza Maber prije nepuna dva mjeseca

odvrati Pecos, skidajui noge s klupe. Ba su okupljali stoku. Ne samo to sam bio tamo, ve sam i ostao premda me Sawtell nije ba najljepe gledao.

Pecos, stvari loe stoje. Sawtell je ovdje, s trojicom iz svoje druine nakresan je, Pecos. Bijesan je i bezobrazan.

O emu se radi? Nisam uo, Ali mogu pretpostaviti. Bili je sav potiten, i ljut

kao ris, koliko sam mogao vidjeti. Poslao rne po tebe.Nekoliko asaka je Pecos i dalje sjedio, bez rijei, stisnutih obrva i

oborena pogleda, potom^ izvue revolver, otvori ga, izvadi metak iz depa i ubaci ga u praznu komoru. Tada ustane i utakne revolver u korice. utke poe ka ranerskoj kui, a Sandy je poao uz njega, neto nesuvislo priajui.

etiri osedlana konja sa sputenim uzdama stajala su na otvorenom prostoru ispod kue. Pecos krene malo ulijevo da ne bi otro zaokrenuo iza ugla.

Ne mijeajte se u ovo, Sandy naredi. Ali, to je etiri na jednoga, Pecos----dobacimu Sandy. Osim toga Sawtell te izgleda ne pozna, bar toliko sam

mogao zakljuiti iz njegova govora. Neto slutim, Pecos. Nee biti od tete ako vide da ima nekoga uza se.

Pecos mu odgovori kretnjom koja je bila dovoljno rjeita. Sandy se odmae udesno. Cuo se glasan govor. Cas kasnije Pecos izae na otvoreno, gdje je imao pregled situacije. Prva osoba koju je ugledao bila je Mary Heald.

Idi u kuu naredi joj Bili Heald. Idi do vraga! ljutito odvrati Mary. Bila je zajapurena i

uzbuena, i estoko se trgnula kada js ugledala Pecosa.54 Bili!... Ovdje je tiho je viknula.Pecos promotri prizor. Sawtell, visoki stoar s rupcem crvenim poput lica

mu, stajao je ispred trojice kauboja iji stav nije bio ba najmiroljubiviji. Okrenuvi se u stranu, Bili Heald pozove brata: Ovo nije za nju. Odvuci je unutra.

Neka ostane. Moda e togod uti odvrati John. Ja jesam neto ula, i to je vraka la jarosno prasne Mary.Dranje Billa Healda naglo se promijenilo im je ugledao Pecosa. Sawtell, evo Pecosa, neka sam za sebe govori. Mislimo da nema

pravo. Ako eli posluati glas razuma, nee hitati pred rudu. Prokletstvo!... Da li mi to prijeti Bili Heald? grubo odgovori posjetilac. Ni najmanje. Samo te savjetujem. Meni ne treba savjeta. U ovom sam kraju due od tebe. Naravno, ali ne poznaje Pecosa Smitha. Pecos! Gdje li je dobio taj nadimak? Ne znam, imao ga je kada je doao. Pecos se zaustavi na nekoliko

koraka od njih. efe, to se ovdje dogaa? Sramota me da ti kaem, Pecos, i kunem ti se da ovo ne bih nikada

uinio, da sam mogao nagovoriti Sawtella da ode. Hvala, Heald ... Makni se u stranu i prepusti to meni.Bili urno poslua savjet, ali su se i ona tri kauboja iza Sawtella pomakla

dalje od ovoga.Pogledavi stoara, Pecos shvati sve. Nije tu biio nikakvog nesporazuma.

Sawtell je odluku donio prije no to je doao na ran Healdovih, a jo ju je pojaao piem.

Poznaje li me, Smith? upita Sawtell zapovjednikim i odlunim, ali ne i razmetljivim tonom.

Nisam imao ast, senor hladno odvrati Pecos. Kada sam vas posjetio kod gaza Marber n'ste mi

55dali prilike da vas upoznam. A mislim da nisam ni puno izgubio. Moda nisi usput ni uo o igosanju zalutale stoke? To mi je dobro poznato.Bili Heald nije mogao izdrati, a da se ne umijea u razgovor. Pecos me je izvjestio. Ran H H gubi neto neigosane stoke. Ah, tako? podrugljivo e Sawtell. Bio je ljut i nije se dao smiriti. Sluaj, Sawtell prasnu Heald, konano izgubivi strpljenje ti si

doao da pravi guvu, a bogami dobit e vie no to si traio. Da li ti opravdava igosanje zalutale stoke9 sarkastino upita

Sawtell. efe, molim te prepusti ovu stvar meni upadne Pecos. U redu, Sawtell, sam si sebi prostro postelju. Nemam vie ta da

kaem - zakljui Heald i* povue se.Pecos dva puta zakorai i stade na dva-tri jarda od jarosnog stoara. Svi

prisutni osim Sawtella morali su osjetiti koliko hladne i zastraujue prijetnje ima u ovom njegovom pokretu. Samo varljiv podsticaj alkohola mogao je zaslijepiti odraslog Teksaanina toliko, da ne osjeti neposrednu opasnost. Kao da je neka odreena misao sprijeila Sawtella, da zrelo razmilja.

Sawtell, kod gaza Marber nekako si me krivo gledao. Jasno da jesam. Da nije bilo zbog mog gazde, bio bih te jo tada izazvao u tvojoj

vlastitoj kui. To je za mene bila uvreda. No, podnio si je. A da nije Healdovih, bio bih te protjerao s ranca.To su bile odluujue rijei njima je bilo rje-eno sve, osim ishoda

obrauna. No, stoar je oito bio ili preglup ili previe tvrdoglav, da to osjeti. Jedan

56od njegovih ljudi uini pokret kao da e s