Na osnovu lana IV 4a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavnikog doma odranoj: 22. aprila____2003. godine, i na sjednici Doma naroda, odranoj_21.maja____2003. godine,usvojila je:

ZAKON O RAVNOPRAVNOSTI SPOLOVA U BOSNI I HERCEGOVINI

I OPE ODREDBE

lan 1.

Ovim zakonom ureuje se, promovira i titi ravnopravnost spolova i garantiraju jednake mogunosti svim graanima, kako u javnoj, tako i u privatnoj sferi drutva, te spreava direktna i indirektna diskriminacija zasnovana na spolu.

lan 2. Spolovi su ravnopravni. Puna ravnopravnost spolova garantira se u svim sferama drutva, a naroito u oblasti obrazovanja, ekonomiji, zapoljavanju i radu, socijalnoj i zdravstvenoj zatiti, sportu, kulturi, javnom ivotu i medijima, bez obzira na brano i porodino stanje. Diskriminacija na temelju spola i spolne orjentacije zabranjena je. II DISKRIMINACIJA

lan 3.

Diskriminacija po osnovu spola, u smislu ovog zakona, predstavlja svako pravno ili faktiko, direktno ili indirektno razlikovanje, privilegiranje, iskljuivanje ili ograniavanje zasnovano na spolu zbog kojeg se pojedinkama/cima oteava ili negira priznanje, uivanje ili ostvarivanje ljudskih prava i sloboda u politikom, obrazovnom, ekonomskom, socijalnom, kulturnom, sportskom, graanskom i svakom drugom podruju javnog ivota. Diskriminacija moe biti direktna ili indirektna. Direktna diskriminacija po osnovu spola postoji kada je osoba bila tretirana, tretira se, ili moe biti tretirana nepovoljnije u odnosu na drugu osobu, u istoj ili slinoj situaciji, a na osnovu spola. Indirektna diskriminacija po osnovu spola postoji kada prividno neutralna pravna norma, kriterij, ili praksa jednaka za sve, dovede u nepovoljan poloaj osobu jednog spola u poreenju sa osobama drugog spola. Diskriminacijom po osnovu spola ne smatra se norma, kriterij, ili praksa koju je mogue objektivno opravdati postizanjem zakonitog cilja, proporcionalnog preduzetim nunim i opravdanim mjerama. U skladu sa stavom 5. ovog lana dozvoljeno je uspostavljanje specijalnih mjera u cilju promoviranja jednakosti i ravnopravnosti spolova i eliminacije postojee neravnopravnosti odnosno zatite spolova po osnovu biolokog odreenja.

III DEFINICIJE

lan 4. U smislu ovog Zakona smatra se: a) spol: drutveno uspostavljena uloga ena i mukaraca u javnom i privatnom ivotu za razliku od istog izraza koji daje bioloko odreenje. Izraz spol u duhu ovog zakona pokazuje znaaj koji je unutar drutva dat biolokom odreenju spola. b) nasilje na osnovu spola: bilo koje djelo koje nanosi fiziku, mentalnu, seksualnu, ili ekonomsku tetu, ili patnju, kao i prijetnje takvim djelima koje ozbiljno sputavaju osobe da uivaju u svojim pravima i slobodama na principu ravnopravnosti spolova, u javnoj ili privatnoj sferi ivota, ukljuujui i trgovinu ljudima radi prisilnog rada, te ogranienje, ili proizvoljno lienje slobode; c) uznemiravanje: svaka situacija u kojoj doe do neeljenog ponaanja u vezi sa spolom, a koje ima za cilj i rezultat nanoenje tete dignitetu osobe ili stvaranje zastraujue, neprijateljske, poniavajue, prijetee ili sline situacije; d) seksualno uznemiravanje: svako ponaanje koje rijeima, ili radnjama, ili psihikim djelovanjem seksualne prirode za cilj ili rezultat ima nanoenje tete dignitetu osobe, ili stvaranje zastraujue, neprijateljske, poniavajue, prijetee, ili sline situacije, a koje je motivirano pripadnou razliitom spolu, ili razliitom seksualnom orjentacijom a koje za oteenu osobu predstavlja nepoeljno fiziko, verbalno, sugestivno i drugo ponaanje; e) poslodavac/ka, zaposlenik/ca, radnik/ca: onako kako je to definirano entitetskim zakonima koji reguliu radne odnose. IV OBRAZOVANJE

lan 5.

Svi imaju jednaka prava na obrazovanje, bez obzira na spol. Obrazovna institucija ne smije vriti diskriminaciju zasnovanu na spolu u vezi sa:

- uslovima prijema; - odbijanjem prijema; - nainom pruanja usluga i benificija; - iskljuenjem iz procesa obrazovanja; - vrjednovanjem dostignutih rezultata u toku obrazovanja; - jednakim uslovima u stvaranju karijere i profesionalnom usmjeravanju, strunom

usavravanju i sticanju diploma; - u drugim moguim sluajevima.

lan 6.

Nadlene vlasti, obrazovne institucije i druge pravne osobe obezbijediti e da planovi i programi i metodologije osiguraju uspostavu obrazovnog sistema koji e garantirati eliminaciju nastavnih programa koji sadre stereotipnu drutvenu ulogu mukarca i ene, a koji za posljedicu imaju diskriminaciju i nejednakost spolova. Sadraji koji promoviraju jednakost spolova, sastavni su dio nastavnog programa za sve nivoe obrazovanja. Nadlene vlasti, obrazovne institucije i druge pravne osobe obezbijedit e efikasne mehanizme zatite protiv diskriminacije i seksualnog uznemiravanja i nee preduzimati nikakve disciplinske,

ili druge kaznene mjere prema osobi, zbog injenice da se on/ona alio/la na diskriminaciju, uznemiravanje, ili seksualno uznemiravanje, ili je svjedoio/la o diskriminaciji, uznemiravanju, ili seksualnom uznemiravanju. V ZAPOLJAVANJE, RAD I PRISTUP SVIM OBLICIMA RESURSA

lan 7. Svi su ravnopravni u procesu zapoljavanja po osnovu spola. U suprotnosti je sa ovim zakonom svaka diskriminacija zasnovana na spolu u procesu ponude zapoljavanja, otvorenog oglasa, postupku popune slobodnih radnih mjesta, radnog odnosa i otkaza radnog odnosa, osim u sluajevima predvienim lanom 3 stav 5 i 6 ovog zakona.

lan 8. Zabranjena diskriminacija po osnovu spola u radu i radnim odnosima je:

- neprimjenjivanje jednake plae i drugih benificija, za isti rad, odnosno za rad jednake vrijednosti;

- onemoguavanje napredovanja u poslu pod jednakim uslovima; - onemoguavanje jednakih uslova za obrazovanje, osposobljavanje i struno

usavravanje; - neravnomjerna prilagoenost radnih i pomonih prostorija i opreme poslodavca

bioloko-fiziolokim potrebama zaposlenika oba spola; - razliit tretman zbog trudnoe, poroaja, ili koritenja prava na porodiljsko

odsustvo, to ukljuuje i onemoguavanje povratka na isti, ili jednako plaen posao u istom nivou, nakon isteka porodiljskog odsustva, kao i razliit tretman mukaraca i ena u vezi sa donoenjem odluke o koritenju odsustva nakon roenja djeteta;

- bilo koji nepovoljni tretman roditelja, ili staratelja u usklaivanju obaveza iz porodinog i profesionalnog ivota;

- organiziranje posla, podjele zadataka, ili na drugi nain odreivanja uslova rada, otkazivanje radnog odnosa, tako da se na osnovu spola ili branog statusa zaposleniku dodjeljuje nepovoljniji status u odnosu na druge zaposlenike;

- svaka druga radnja, ili djelo koje predstavlja neki od oblika direktne ili indirektne diskriminacije utvrdjene lanom 3 st. 3 i 4 ovog zakona.

Poslodavac je duan preduzeti efikasne mjere u cilju sprjeavanja uznemiravanja, seksualnog uznemiravanja i diskriminacije po osnovu spola u radu i radnim odnosima utvrenim stavom 1. ovog lana, te ne smije preduzimati nikakve mjere prema zaposleniku/ci zbog injenice da se on/ona alio/la na uznemiravanje, seksualno uznemiravanje i diskriminaciju po osnovu spola.

lan 9.

Opi i posebni kolektivni ugovori trebaju biti usklaeni sa odredbama ovog zakona i osigurati jednake mogunosti bez obzira na spol. Sindikati i udruenja poslodavaca imat e posebnu ulogu u osiguranju jednake zatite prava na rad i uslova pri zapoljavanju i osigurati a da ne postoji diskriminacija na osnovu spola meu lanovima, bilo da je direktna ili indirektna.

lan 10. Svi imaju jednaka prava pristupa ekonomskom poslovanju, bez obzira na spol, to podrazumijeva jednak tretman u pristupu svim ekonomskim resursima, privatizaciji, pristupu i koritenju kredita i drugih oblika finansijske pomoi, dozvola i registracija za poslovanje, kao i uslova za njihovo dobijanje. Jednak tretman i jednake mogunosti, te eliminacija diskriminacije obezbijedit e se i za ene na selu, kako bi se omoguio njihov ekonomski opstanak i opstanak njihove porodice. VI SOCIJALNA ZATITA

lan 11.

Svi imaju jednaka prava na socijalnu zatitu bez obzira na spol. Zabranjena je diskriminacija na osnovu spola u uivanju svih oblika socijalnih prava utvrdjenih vaeim zakonima, a posebno u sluajevima:

- podnoenja zahtjeva za ostvarivanje bilo kojeg prava iz oblasti socijalne zatite; - postupka utvrivanja i naina koritenja socijalnih prava i utvrenih beneficija; - prestanka uivanja utvrenih prava.

lan 12. Nadlene vlasti osigurat e da zakoni i drugi akti, te mehanizmi koji se odnose na pristup i koritenje socijalne zatite nisu diskriminirajui po osnovu spola, bilo direktno ili indirektno.

VII ZDRAVSTVENA ZATITA

lan 13. Svi imaju jednako pravo na zdravstvenu zatitu, dostupnost zdravstvenim uslugama, ukljuujui i one koje se odnose na planiranje porodice, bez obzira na spol. Zdravstvene institucije poduzet e sve mjere u cilju sprjeavanja diskrimnacije po osnovu spola u uivanju svih oblika zdravstvene zatite. Nadleni organi vlasti poduzet e posebne mjere u cilju zatite i unaprijeena reproduktivnog zdravlja ena. VIII SPORT I KULTURA

lan 14. Svi imaju jednaka prava i mogunosti uea i pristupa sportskom i kulturnom ivotu bez obzira na spol. Nadleni organi vlasti, institucije i pravne osobe duni su poduzeti sve mjere u cilju sprjeavanja diskriminacije po osnovu spola, a radi obezbjeenja jednakih mogunosti za:

- pristup grani sporta ili kulturnom pravcu; - razvoj i pruanje potpore pojedinim granama sporta ili kulturnog pravca; - dodjeljivanje nagrada zajednice za izuzetna sportska i kulturna dostignua unutar iste grane sporta ili kulturnog pravca. IX JAVNI IVOT

lan 15.

Dravna tijela i tijela lokalne samouprave, upravljaka tijela kompanija, politike partije i ostale neprofitne organizacije osigurat e i promovirati ravnopravnu zastupljenost po osnovu spola u upravljanju i procesu odluivanja. Radi postizanja cilja iz stava 1. ovog lana, nadlene vlasti sainit e posebne programe i planove koji e biti koriteni radi poboljanja spolne zastupljenosti u organima vlasti na svim nivoima. Prorgami i planovi sadravat e mjere za poboljanje spolne zastupljenosti.

Radi ravnopravne zastupljenosti spolova, procent uea spolova u tjelima vlasti na svim nivoima ukljuujui sudsku, zakonodavnu i izvrnu vlast, kao i sve ostale javne slube, komisije i odbore, ukljuujui i uee u tijelima koja predstavljaju dravu na meunarodnom nivou u pravilu e odraavati ravnopravnu zastupljenost spolova.

X MEDIJI

lan 16.

Svi imaju pravo pristupa medijima bez obzira na spol. Zabranjeno je javno prikazivanje i predstavljanje bilo koje osobe na uvrjedljiv, omalovaavajui ili poniavajui nain, s obzirom na spol. Mediji su duni kroz programske koncepte razvijati svijest o ravnopravnosti spolova. XI ZABRANA NASILJA

lan 17. Zabranjen je svaki oblik nasilja u privatnom i javnom ivotu po osnovu spola. Nadlene vlasti preduzet e odgovarajue mjere radi eliminacije i sprjeavanja nasilja na osnovu spola u javnoj i privatnoj sferi ivota, te instrumente pruanja zatite, pomoi i naknade rtvama. Nadlene vlasti e takoer preduzeti mjere prevencije nasilja zasnovanog na spolu, posebno u oblasti obrazovanja, radi eliminacije predrasuda, obiaja i svih drugih praksi baziranih na ideji inferiornosti ili superiornosti bilo kojeg spola, kao i na sterotipnim ulogama mukaraca i ena. Ovo ukljuuje ali nije ogranieno na edukaciju i podizanje svijesti meu dravnim slubenicima, u javnosti i sl.

XII STATISTIKE EVIDENCIJE

lan 18. Svi statistiki podaci i informacije koji se prikupljaju, evidentiraju i obrauju u dravnim organima na svim nivoima, javnim slubama i ustanovama, dravnim i privatnim preduzeima i ostalim subjektima moraju biti prikazani po spolu. Statistiki podaci i informacije, koji se prikupljaju, evidentiraju i obrauju, u skladu sa stavom 1 ovog lana, moraju biti sastavni dio statistike evidencije i dostupni javnosti.

XIII SUDSKA ZATITA

lan 19. Svako kome je povrijeeno pravo osigurano ovim zakonom moe pokrenuti odgovarajui postupak pred nadlenim sudom. Tuba nadlenom sudu moe se podnijeti i prije okonanja, odnosno i bez pokretanja postupka zatite kod poslodavca. XIV NAKNADA TETE

lan 20. Diskriminacija u smislu ovog zakona, nasilje po osnovu spola, te uznemiravanje i seksualno uznemiravanje, zasnovana na spolu predstavlja osnov za naknadu tete. U tom sluaju, primjenjivat e se odredbe Zakona o obligacionim odnosima i odredbe odgovarajuih Zakona o parninom i Zakona o izvrnom postupku. Sve odluke nadlenih sudskih organa povodom povrede neke od odredbi ovog zakona, dostavit e se Agenciji za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Centru za ravnopravnost i jednakost spolova Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Gender Centar FBiH) i Centru za ravnopravnost i jednakost spolova Republike Srpske (u daljem tekstu: Gender Centar RS).

XV OBAVEZE VLASTI

lan 21. Nadleni organi vlasti e na svim nivoima, preduzeti sve odgovarajue i potrebne mjere radi provoenja odredbi propisanih ovim zakonom po oblastima, ukljuujui, ali ne ograniavajui se na:

- donoenje programa mjera radi postizanja jednakosti spolova u svim oblastima i na svim nivoima vlasti;

- donoenje novih, ili izmjenu postojeih zakona radi usklaivanja sa odredbama ovog zakona;

- osigurati sudsku zatitu kako graansku, tako i krivinu, u svim sluajevima povrede odredbi ovog zakona;

- osigurati voenje statistikih podataka razvrstanih po spolu u svim privrednim subjektima, privatnim i dravnim preduzeima, dravnim i javnim organizacijama i institucijama kao i pristup ovim informacijama;

XVI PRAENJE I NADZOR NAD PROVOENJEM OVOG ZAKONA

lan 22.

Nadzor nad provoenjem ovog zakona obavlja Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice ( u daljem tekstu:Ministarstvo). Radi praenja primjene ovog zakona u okviru Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice formira se Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:Agencija). Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine organizira se i radi u skladu sa posebnom odlukom koju, na prijedlog Ministarstva iz stava 1. ovog lana donosi Vijee ministara Bosne i Hercegovine.

lan 23.

Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine naroito obavlja slijedee funkcije:

1. Periodino izrauje Dravni plan akcije za promoviranje ravnopravnosti meu spolovima, zasnovan na prijedlozima svih ministarstava na dravnom nivou, planu Gender centra FBiH, i planu Gender centra RS, a koji e Ministarstvo predstaviti svake godine Vijeu ministara Bosne i Hercegovine radi usvajanja;

2. Prati primjenu i vri koordinaciju aktivnosti sa svim relevantnim subjektima u procesu implementacije Dravnog plana iz take 1. ovog lana;

3. Priprema godinje izvjetaje Vijeu ministara Bosne i Hercegovine o statusu spolova u BiH na osnovu izvjetaja Gender centra F BiH i Gender centra RS;

4. Vri ocjenjivanje zakona, akata i podzakonskih akata koje usvaja Vijee ministara Bosne i Hercegovine, kako bi pratilo djelovanje na ravopravnost i ravnopravnu zastupljenost spolova;

5. Izrauje metodologiju za ocjenu efekata dravne politike i programa u vezi sa ravnopravnou spolova;

6. Obavlja ostale poslove vezane za promociju ravnopravnosti spolova i provoenje svrhe ovog zakona.

lam 24.

Gender centar FBiH i Gender centar RS takoer, prate i nadgledaju provoenje zakona i najmanje jednom godinje o tome izvjetavaju Ministarstvo. Pri izradi izvjetaja iz stava 2. ovog lana, duni su saraivati i konsultirati se sa nevladinim sektorom, naroito organizacijama koje se bave zatitom ljudskih prava. Gender centar FBiH i Gender centar RS starat e se da se na svim nivoima vlasti vodi izbalansirana politika jednakosti spolova, te e u vezi s tim pitanjem saraivati sa nevladinim organizacijama i sindikatima. Gender centar FBiH i Gender centar RS mogu u bilo koje vrijeme prezentirati posebne izvjetaje Ministarstvu. Svi izvjetaji Gender centra FBiH i Gender centra RS bit e objavljeni u javnosti.

lan 25. Gender centar FBiH i Gender centar RS imaju pravo ispitivati krenja ovog zakona na zahtjev ministarstava, graana, nevladinih organizacija, ili na vlastitu inicijativu. Gender centar FBiH i Gender centar RS uestvuju u davanju inicijative i pripremi zakona, drugih propisa i opih akata, te pri utvrivanju mjera radi ostvarivanja jednakosti i ravnopravnosti spolova. O svojim nalazima Gender centar FBiH i Gender centar RS sainit e izvjetaj i preporuke, koje e dostaviti ih nadlenim organima i zainteresiranim osobama. U sluaju da Gender centar FBiH ili Gender centar RS utvrdi da je do povrede ravnopravnosti spolova dolo usljed nesaglasnosti zakonskog ili podzakonskog akta s ovim zakonom, dat e inicijativu za pokretanje postupka za izmjene i dopune tog propisa. Poslovnikom o radu Gender centra FBiH i Gender centra RS razraditi e se detaljan postupak iz prethodnih stavova.

lan 26. Nadleni organi vlasti i druge dravne institucije, poslodavci, te druge pravne i fizike osobe, duni su pruiti sve potrebne informacije i omoguiti uvid u dokumentaciju na zahtjev Agencije, Gender centra FBiH i Gender centra RS odmah, a najkasnije u roku od 15 dana.

XVII KAZNENE ODREDBE

lan 27. Ko na osnovu spola vri nasilje, uznemiravanje i seksualno uznemiravanje opisano odredbama lana 4. ovog zakona, kaznit e se za krivino djelo kaznom zatvora u trajanju od 6 mjeseci do 5 godina. Gonjenje se preduzima po slubenoj dunosti.

lan 28.

Novanom kaznom od 1.000 KM do 30.000 KM kaznit e se za prekraj pravna osoba ako: 1. ne preduzme odgovarajue mjere i efikasne mehanizme zatite protiv diskriminacije po

osnovu spola, uznemiravanja i seksualnog uznemiravanja; 2. ne preduzme odgovarajue mjere radi eliminacije i sprjeavanja zabranjene

diskriminacije po osnovu spola u radu i radnim odnosima kako je definirano lanom 7. i 8. ovog zakona;

3. ne obezbijedi planove, programe i metodologije u obrazovnim institucijama koje e garantorati eliminaciju stereotipnih programa, koji za posljedicu imaju diskriminaciju i nejednakost meu spolovima;

4. ne razvrstava po spolu statistike podatke i informacije koji se prikupljaju, evidentiraju i obrauju;

5. ne omogui javnosti uvid u statistike podatke koji se vode shodno ovom zakonu; 6. na uvrjedljiv, omalovaavajui ili poniavajui nain predstavlja bilo koju osobu javno, s

obzirom na spol.

Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznit e se novanom kaznom od 100 KM do 1000 KM i odgovorna osoba u pravnoj osobi, kao i pojedinci koji samostalno obavljaju djelatnost linim radom sredstvima u svojini graana.

Nijedna odredba ovog lana ne moe se tumaiti kao ograniavanje ili umanjivanje prava na voenje krivinog ili graanskog postupka, pod uslovima propisanim ovim zakonom. Do donoenja dgvrug zakona o prekrajima Bosne i Hercegovine, prkrni pstupk p drdbm vg zkn vditi rgni ndlni z v pstupk u ntittim i Brk Distriktu Bn i Hrcgvin.

Novana kazna naplauje se u korist Budeta institucija Bosne i Hercegovine Rjeenja o prekrajima izvravaju se u skladu sa vaeim zakonom entiteta odnosno Brko Distrikta Bosne i Hercegovine.

lan 29.

Procesuiranje i donoenje odluka zbog krivinog djela i djela prekraja utvrenih ovim zakonom hitne je prirode i ima prioritet u radu nadlenih organa.

XVIII PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lan 30.

Ministarstvo za ljudska pravai izbjeglice e predloiti formiranje agencije za ravnopravnost spolova u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Svi dravni i entitetski zakoni, kao i drugi odgovarajui propisi uskladit e se sa odredbama ovog zakona, najkasnije u roku od 6 mjeseci.

lan 31.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom glasniku BiH . PS BiH broj 56/03 21.maja 2003. godine Sarajevo Predsjedavajui Predsjedavajui Predstavnikog doma Doma naroda Parlamentarne skuptine BiH Parlamentarne skuptine BiH

efik Daferovi, s.r. Velimir Juki, s.r.